Florističke i meliorativne značajke šumskih kultura crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) na području šumarija Drniš i Split

završni specijalistički

• Naslov (engleski): Floristic and ameliorative features of black pine (Pinus nigra J. F. Arnold) forest cultures in the area of Forest Offices Drniš and Split
• Autor: Ankica Čović
• Mentor: Željko Škvorc (mentor)
• Mentor: Damir Barčić (mentor)
• Član povjerenstva: Jozo Franjić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Željko Španjol (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Lukrecija Butorac (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-07-07, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Šumarstvo; Urbano šumarstvo i zaštita prirode

Sažetak

Na području submediteranskog dijela Uprave šuma podružnice Split najznačajnija pionirska vrsta za pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta te sanaciju šumskog zemljišta je crni bor (Pinus nigra J.F. Arnold). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike u flornom sastavu, te određene melioracijske pokazatelje na području gospodarskih jedinica Borovača i Moseć-Srnobor usmjerene na količine šumske prostirke i neke značajke šumskog tla između šumskih kultura crnoga bora različite starosti, te između šumskih kultura crnoga bora, otvorenih staništa i sastojina hrasta medunca. Pokusne plohe su postavljene na otvorenim staništima kamenjarskih travnjaka, u starim sastojinama hrasta medunca, te u mladim, srednjedobnim i starim kulturama crnog bora. Na pokusnim plohama napravljene su fitocenološke snimke, te je analiziran florni sastav, ekološke indikatorske vrijednosti i funkcionalne značajke biljaka na plohama. Uzeti su i uzorci humusno-akumulativnog sloja tla za daljnju laboratorijsku analizu koja je obuhvaćala pH, sadržaj humusa, ukupnog fosfora, kalija, dušika, ugljika i C/N odnos. Određena je i prosječna težina uzoraka šumske prostirke. Iz analize flornoga sastava jasno se uočava sukcesijski niz od otvorenih staništa, preko mladih, pa srednjedobnih i starih kultura crnoga bora do sastojina hrasta medunca. Prema flornom sastavu većina se srednjedobnih, a osobito stare kulture crnoga bora, približila sastojinama hrasta medunca na tome području. Sve analizirane ekološke indikatorske vrijednosti u starim kulturama crnoga bora se izjednačavaju s vrijednostima u sastojinama hrasta medunca. Kemizam tla ukazuje na meliorativne učinke crnog bora kroz količinu biogenih elemenata i humusa u tlu kao i pH vrijednost tla. Temeljem dobivenih rezultata može se reći kako meliorativni zahvati sadnje crnoga bora vrlo dobro simuliraju prirodne procese sukcesije na istraživanim staništima, te se pozitivni meliorativni učinci crnoga bora jasno očituju već kroz jednu ophodnju.

Sažetak (engleski)

In the area of the sub-Mediterranean part of the Forest range office Split, the most significant pioneer species for afforestation of the unpaved forest land and a recovery of forest land is black pine (Pinus nigra J. F. Arnold). The aim of this study was determine the differences in the floral composition, and certain amelioration indicators in the area of Borovača and Moseć-Srnobor economic units, which are focused on the amount of forest litter and on some of the forest soil characteristics. Experimental plots were placed in an opened habitat, old stands of downy oak, and young, mid-aged and old forest cultures of black pine. On experimental plots phytosociological releves were made and the floral composition, ecological indicator values and functional properties of plants on the plots were analyzed. Humus-accumulative soil layers were also taken for laboratory analysis, which included pH reaction, humus content, total phosphorus, potassium, nitrogen, carbon content and thus the C / N ratio. The average weight of forest litter was determined as well. A succession line of open habitats, over the young, middle-aged and old black-pine cultures to the stands of downy oak was clearly noticed from the analysis of the floral composition. According to the floral composition, most middle-aged, especially old black pine stands, approached very closely the stands of downy oak in this area. All the analyzed ecological indicators values in the old black pine cultures are equal to the values in the downy oak stands. Soil chemistry indicates on the ameliorative effects of black pine through the amount of biogenic elements and humus in the soil as well as the soil pH value. Based on the obtained results it can be said that ameliorative effects of black pine planting processes very well simulate the natural processes of succession in the examined habitats, and the positive ameliorative effects of the black pine are clearly visible through one patrol.

• Ključne riječi: crni bor; šumske kulture; sukcesija; hrast medunac; meliorativni učinak
• Ključne riječi (engleski): black pine; forest cultures; succession; downy oak; ameliorative effect
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:931798
• Studijski program: Naziv: Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/specijalistica ekološkog oblikovanja krajolika, zaštite prirode i hortikulture (univ. spec. silv.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Repozitorij: Repozitorij Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-09-17 22:14:12