U sklopu ciklusa predavanja „Moja/Naša alumni priča“ Savez ALUMNI UNIZG organizirao je 5. ožujka 2021. godine razgovor sa zanimljivim gostima, našim istaknutim alumnima. Tema „Naše alumni priče“ bila je volontiranje i alumni filozofija u kriznim vremenima pandemije i razornih posljedica potresa. Sudionici panel-diskusije bili su prof. dr. sc. Bruno Baršić, voditelj Kriznog stožera Kliničke bolnice Dubrava, doc. dr. sc. Martina Kolar-Billege, predsjednica Udruge diplomanata i prijatelja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Josip Atalić sa Građevinskoga fakulteta, ujedno i koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo. Razgovor je održan u auli Sveučilišta u Zagrebu, a moderirao ga je naš alumnus Mislav Togonal, urednik i voditelj na HRT-u.
Na početku panel-diskusije, rektor Sveučilišta u Zagrebu,
prof. dr. sc. Damir Boras pozdravio je goste iskazavši im zahvalnost za provedene volonterske aktivnosti kroz koje su, zajedno sa tisućama drugih volontera sa našega Sveučilišta, dali svoj obol smanjenju posljedica pandemije i razornih posljedica potresa. „Volontiranje na profesionalnoj razini pokazuje da je Sveučilište u Zagrebu i dalje stožerna hrvatska znanstvena, nastavna, društvena i kulturna institucija koja nosi ovu našu domovinu“, rekao je rektor Boras.
Osvrnuvši se na potres koji je 29. prosinca 2020. pogodio Petrinju i okolna mjesta, u kojemu je između ostaloga nastradala i zgrada Učiteljskoga fakulteta u Petrinji, Mislav Togonal upitao je doc. dr. sc. Martinu Kolar-Billege o razmjerima šteta, na što je istakla da je zgrada Učiteljskoga fakulteta u Petrinji u prilično lošem stanju zbog čega nije za upotrebu. Nastava za studente iz Petrinje odvija se u potpunosti online, a kako bi studenti mogli na najbezbolniji način nastaviti svoje studiranje, Učiteljski fakultet je putem donacija uspio osigurati 50 prijenosnih računala, dok su pomoć ponudili i brojni drugi gospodarski subjekti. „Alumni Učiteljskoga fakulteta pokazali su se u razdoblju pandemije i razornih potresa iznimno organizirani, a kao primjer spomenula bih kolegu Bojana Miličića, bivšeg petrinjskog studenta, koji je pokrenuo kontaktno pomaganje povezujući učitelje, pa se tako dogodilo da je za 60 učitelja u potrebi odmah bilo pronađeno 360 učitelja koji žele pomoći“, istakla je.
Trenutačni odaziv pokazali su i alumni Građevinskoga fakulteta, statičari koji su od prvoga dana volontirali ustupajući svoje znanje, vrijeme i angažman pa je Mislav Togonal upitao izv. prof. dr. sc. Josipa Atalića o trenutnoj situaciji na terenu. „Statičari su još uvijek na terenu i ovom prilikom pohvalio bih entuzijazam volontera, koji su ne razmišljajući o sebi, jednostavno željeli pomoći“, rekao je. Na pitanje o tome što možemo nakon svega naučiti i na koji način se „vratiti struci“ kako se slični scenariji ne bi ponovili,
izv. prof. dr.sc. Josip Atalić rekao je da uz poštivanje zakonske regulative i sa postojanjem svijesti o riziku od potresa, ne trebamo imati razloga za zabrinutost. Neophodnim smatra pitanje izrade protupotresnih certifikata, koje će zajedno sa timom stručnjaka s iskustvom certificiranja u Italiji, razraditi i nastojati ukalupiti u zakonsku regulativu.
Osvrnuvši se na posljedice koje je potres prouzrokovao na zgradama zagrebačkih bolnica,
prof. dr. sc. Bruno Baršić spomenuo je i Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ koja je pretrpjela značajna oštećenja, a obzirom da je riječ o zgradama starijima od 100 godina, smatra da će im biti potrebna potpuna obnova. U raspravu se uključio
izv. prof. dr. sc. Josip Atalić istaknuvši da je država ta koja mora imati strategiju kojom će se fokusirati na bitne zgrade kao što su bolnice i škole i osmišljen način na koji će napraviti plan rekonstruiranja. Vezano uz tijek nastavka pandemije koronavirusa i procjene o tome kada bi se život mogao „vratiti u normalu“,
prof. dr. sc. Bruno Baršić rekao je da će virus zasigurno biti prisutan do iduće godine te ćemo se s njime morati naučiti živjeti. „Svaka bolnica će imati svoj COVID odjel, uz težnje ka masovnom cijepljenju građana i pridržavanje osnovnih mjera u vidu korištenja zaštitnih maski i držanja distance nastaviti ćemo živjeti“, rekao je. Pritom je pohvalio kolege liječnike koji su iz drugih bolnica u Hrvatskoj pristigli u pomoć KB Dubrava, čime su se stavili na raspolaganje, a posebno je zahvalio bivšim studentima Medicinskoga fakulteta koji žive u Americi, na solidarnosti i pomoći koje su slali u vidu nabavke prijeko potrebnih respiratora.
Na pitanje o tome na koji način djeci olakšati nastavni proces i online nastavu,
doc. dr. sc. Martina Kolar-Billege smatra da je nastavni plan i program potrebno prilagoditi trenutnim okolnostima, pa je prije svega potrebno strateški odrediti koji su to ključni ishodi, znanja i vještine koji se moraju dosegnuti i pomoću kojih sadržaja iste realizirati. Iako digitalizacija u suvremenom kontekstu funkcionira, ona ipak ne može funkcionirati kao jedini i primarni model, već samo kao dopuna postojećem, normalnom obliku nastave.
Mislav Togonal potom se osvrnuo na hvalevrijedne volonterske projekte studenata Učiteljskoga fakulteta, a kao jedan od njih
doc. dr. sc. Martina Kolar-Billege spomenula je projekt „Zadaću napiši, jedinicu izbriši“, u kojem studenti Učiteljskoga fakulteta volonterski pomažu učenicima kojima je potrebna pomoć u učenju. „Pohvalila bih ideju i želju studenata za pomoći djetetu, ipak su to naši budući alumni koji će s takvim djelovanjem nastaviti i kada završe fakultet“, istakla je.
Mislav Togonal na kraju je dao riječ predsjedniku Saveza ALUMNI UNIZG, prof. dr. sc. Mariju Šafranu zamolivši ga da izvijesti o budućim planovima Saveza.
Prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio je gostima na zanimljivom razgovoru, podsjetivši da je ciklus „Moja/naša alumni priča“ inicijalno pokrenut kako bi alumni koji žive i primjenjuju filozofiju volonterstva i zalaganja isto prezentirali ostalima, čime pokazuju snagu zajedništva i svojim primjerom potiču druge na društveno odgovorno ponašanje. Potom je izvijestio o provedenim aktivnostima Saveza u posljednje četiri godine, pritom istaknuvši da dolazi vrijeme revitalizacije rada alumni udruga u vidu intenzivnijeg povezivanja i suradnje sa profesionaliziranim uredima za praćenje i razvoj karijera oformljenim pri sastavnicama.
Mislav Togonal na kraju je zahvalio gostima razgovora na doprinosu i angažmanu koji su u ovim izazovnim vremenima pružili zajednici i cjelokupnom društvu, u nadi da će ih isti entuzijazam voditi i dalje.
Cijelu panel-diskusiju možete pogledati
OVDJE.
