Sveučilište u Zagrebu

Iskoristi priliku i otkrij nove predmete u područjima koja te zanimaju! U tijeku su prijave na online predmete u zimskom semestru akademske godine 2021/2022 na UNIC sveučilištima. Postoji više od 100 predmeta iz raznih područja interesa: obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti, društvenih znanosti, novinarstva, ekonomije, prirodnih znanosti, matematike, informacija i komunikacija, inženjerstva, poljoprivrede, zdravstva..., koji ti omogućuju stjecanje novih znanja i vještina te učenje u međunarodnom okruženju. UNIC ruši prepreke koje studente često ograničavaju u mobilnosti i pruža nove mogućnosti za odabir i prilagodbu iskustva studiranja tvojim interesima. Budi i ti dio UNIC-a, Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova, nove generacije europskih studenata, nastavnika, znanstvenika i društva koji rade, djeluju i promišljaju svoju budućnost. Različite mogućnosti studiranja u okviru UNIC-a potraži OVDJE. UNIC savez, uz Sveučilište u Zagrebu, čine i Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska).

U nedjelju 22. kolovoza 2021. u Poslijediplomskome središtu u Dubrovniku zatvoren je 49. hrvatski seminar za strane slaviste. Zagrebačka slavistička škola, koja djeluje u sklopu Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i ove je godine nastavila višedesetljetnu tradiciju promicanja hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Nakon dodjele diploma seminaristima uslijedilo je svečano zatvaranje u glavnoj dvorani Poslijediplomskoga središta. Okupljenima se u ime Sveučilišta u Zagrebu obratio rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras. Rektor Boras pozdravio je sve okupljene, istaknuvši koliko je ponosan na rad Škole i na njezinu promidžbu hrvatskoga jezika. Zagrebačku slavističku školu nazvao je hrvatskim kulturnim dobrom koje kao rektor Sveučilišta rado pomaže i podupire. Zahvalio je voditeljici Škole izv. prof. dr. sc. Tatjani Pišković i njezinim suradnicima – entuzijastima, koji svojim radom doprinose kvaliteti i izvrsnosti čitavoga Sveučilišta. Naglasivši potrebu suradnje slavenskih zemalja i znanstvenika unutar Istočne Europe, pozvao je seminariste da ponovno sudjeluju te da budu ambasadori hrvatskoga jezika i kulture. Voditeljica Škole izv. prof. dr. sc. Tatjana Pišković obratila se prisutnima i ukazala na postignuća u proteklom tjednu Seminara, intenzivna i ambiciozna programa: seminaristi su se na lektoratima i proseminarima bolje upoznali s hrvatskim jezikom i književnošću, slušali su zanimljiva predavanja s recentnim promišljanjima o binarnostima i suprotnostima u jeziku, književnosti i kulturi, posjetili su brojne kulturne znamenitosti grada domaćina Dubrovnika te uživali u večernjim kulturnim zbivanjima. Zahvalila je svim profesorima na odlično održanoj nastavi, novinarkama Škole, svima koji su omogućili održavanje Seminara u Dubrovniku, voditeljici književnoznanstvenoga ciklusa predavanja i kulturnih događanja izv. prof. dr. sc. Maši Kolanović, svojoj zamjenici doc. dr. sc. Lani Molvarec te programskoj tajnici doc. dr. sc. Ivi Nazalević Čučević. Zahvalila je i studentima na marljivosti, odgovornosti i dobroj atmosferi te je rekla kako vjeruje da će otići s mnogo lijepih uspomena.  Svi prisutni gromoglasnim su pljeskom zahvalili voditeljici nakon čega je ovogodišnji seminar proglasila službeno zatvorenim. Tada su se prisutnima obratili polaznici lektorata i proseminara zahvalivši svojim lektoricama i lektorima, i svim djelatnicima Škole. Rastanak koji je uslijedio bio je ispunjen i smijehom i pokojom suzom, nadasve emocionalan – prikladan pečat nenadomjestivome iskustvu što su ga stekli polaznici, ali i svi ostali koji su sudjelovali u ovom druženju.

49. hrvatski seminar za strane slaviste održat će se u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu od 16. do 22. kolovoza 2021. Sudjelovanjem u nastavnome dijelu programa, odnosno u radu lektorata i proseminara, polaznici će moći poboljšati svoje znanje hrvatskoga jezika i proučavati odabrane lingvističke, književne, povijesne i kulturološke teme. Uporište predavačkoga dijela seminarskoga programa jesu predavanja, koja ove godine za temu imaju Binarnosti i suprotnosti u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi.

Zagrebačka slavistička škola (Hrvatski seminar za strane slaviste) posebna je djelatnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Polaznici Škole su strani studenti kroatistike i slavistike, sveučilišni nastavnici koji predaju hrvatski jezik i književnost na inozemnim sveučilištima, stručnjaci koji se bave kroatističkim temama na različitim znanstvenim ustanovama te prevoditelji s hrvatskoga jezika.

Sudionici 49. seminara Zagrebačke slavističke škole bit će polaznici koji su se prošle godine prijavili na natječaj Agencije za mobilnost i programe EU. Natječaj ove godine neće biti raspisan.

Institut kralja Sedžonga – Centar učenja korejske kulture i jezika Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu raspisuje natječaj za upis na novi semestar satova korejskoga jezika. Dobrodošli su svi koji žele naučiti korejski jezik i saznati više o ovoj dalekoistočnoj kulturi. Tečaj se sastoji od četiri dijela - govorenje, pisanje, čitanje i slušanje - između kojih južnokorejska lektorica EunGyeong Kim iznosi kulturne zanimljivosti i činjenice.

Tečaj će u zimskom semestru trajati ukupno petnaest tjedana, a predavanja će se izvoditi na engleskom jeziku dva puta tjedno po dva školska sata. Tečaj će se zbog epidemije virusa COVID-19 održavati na daljinu. Prijave počinju 30. kolovoza 2021.

Institut kralja Sedžonga osnovan je 2020. u suradnji s korejskim Sveučilištem Chung-Ang. Djeluje na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u Zagrebu, a podupire ga Ministarstvo kulture, športa i turizma Republike Koreje čiji je cilj promicanje korejske kulture i jezika. Jezični tečajevi započeli su u rujnu 2020. s popunjenom upisnom kvotom u samo pet dana. Voditeljica tečaja EunGyeong Kim je, osim satova jezika, zbog velikoga zanimanja studenata održavala i satove korejske kulture, umjetnosti i kaligrafije, a također su se održali i satovi korejske kuhinje i taekwondoa te sat učenja koreografije popularnih k-pop pjesama.

Više informacija dostupno je na poveznici.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o prestanku sanacije Studenskoga centra u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu, Senat je na svojoj 13. izvanrednoj sjednici u ak. god. 2020./2021., održanoj 27. srpnja 2021. u elektroničkom obliku, donio Odluku o imenovanju Upravnoga vijeća Studentskoga centra Zagreb. U Upravno vijeće Studentskoga centra imenovani su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, glavni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja mr. sc. Goran Kolarić, predstavnik zaposlenika Studentskoga centra Nenad Pavlinić i predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Mihovil Mioković. U skladu s odlukama Vlade i Senata, u četvrtak 29. srpnja 2021. održana je konstituirajuća sjednica Upravnoga vijeća Studentskoga centra u Zagrebu. Na sjednici je za o. d. ravnatelja Studenskoga centra u Zagrebu jednoglasno izabran njegov dosadašnji sanacijski upravitelj mr. sc. Mirko Bošnjak, koji će na toj dužnosti ostati do završetka provedbe novoga natječaja za ravnatelja SC-a, a najduže u vremenu od jedne godine.

Na natječaju EIT Health RIS Innovation Call za 2021. godinu, na koji se prijavljuju inovativne tvrtke i istraživački timovi iz cijele Europe, među 11 inovativnih projekata odabranih za financiranje našao se i projekt Stuey hrvatskoga konzorcija.  Projekt Stuey razvio je konzorcij predvođen hrvatskom razvojnom tvrtkom Etobico u suradnji s poliklinikom Suvag i tvrtkom za tehnološki razvoj ByteLab, a temelji se na asistivnoj tehnologiji koja pomaže ljudima koji mucaju u lakšem obavljanju telefonskih poziva.  Iako više od od jedan posto ukupne svjetske populacije muca, još uvijek, nažalost, ne postoji lijek koji bi uspješno pomogao osobama s tom poteškoćom. Većina ljudi koji pate od mucanja tvrdi da se s najviše poteškoća susreće upravo pri obavljanju telefonskih poziva. Budući da u komunikaciji uživo gotovo 70 posto značenja određene poruke primamo iz neverbalne komunikacije (mimikom, gestikulacijama, intonacijom i sl.), a tijekom telefonskih poziva većinu značenja primamo verbalnim putem, projekt Stuey bi osobama koje mucaju mogao pomoći u njihovoj svakodnevnoj komunikaciji. Stuey se povezuje s mobilnim telefonom kao produžetak kompleta za bezručno telefoniranje (eng. handsfree). Osoba može unaprijed snimiti glasovne zapise u okruženju koje potiče tečnost govora, te ih reproducirati umjesto svojega izravnoga govora ili ga kombinirati. Snimljeni zapis spaja se s ambijentalnim zvukovima u razgovoru i vjerno se prenosi na poziv, te na taj način ostavlja dojam realnosti izravnoga govora prema sudioniku u telefonskom pozivu. EIT Health prepoznao je vrijednost toga proizvoda te odlučio ga poduprijeti kako bi pomogao milijunima ljudi diljem svijeta koji se bore s mucanjem.

Cilj projekata nije izliječiti mucanje, nego podići razinu kvalitete života svima koji se bore s tom poteškoćom. Tim koji stoji iza Stueya proveo je istraživanje među ljudima koji pate od toga problema, a dobiveni podaci govore da čak 89.2 posto ispitanika vjeruje da će im taj proizvod olakšati ne samo telefonske pozive, nego i svakodnevnu komunikaciju te uvelike povećati njihovu kvalitetu života.

Na natječaj EIT Health RIS Innovation Call ove se godine prijavilo više od 100 konzorcija s inovativnim idejama, od kojih je samo 11 osvojilo financiranje u iznosu do 75.000 eura. Projektni prijedlog Stuey osvojio je najveći broj bodova te ga je EIT Health odlučio poduprijeti financiranjem njegova daljnjega razvoja, mentorstvom, mjestom u bootcampu i pristupom EIT Health-ovoj mreži najbitnijih dionika u europskom zdravstvu. EIT Health RIS Innovation Call jedinstveni je program za potporu razvoju lokalnih inovativnih zdravstvenih projekata koji se nalaze u naprednijim europskim regijama. EIT Health-u, jednoj od osam zajednica znanja i inovacija u sklopu Europskoga instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), cilj je poboljšati zdravlje i kvalitetu života svih europskih stanovnika. Više informacija o natječaju EIT Health RIS Innovation Call te o projektima koji su osvojili financiranje ove godine dostupno je na poveznici: https://adobe.ly/2VhDnNG.        

Sveučilište u Zagrebu želi dobrodošlicu svim brucošicama i brucošima upisanima u akademsku godinu 2021./2022.
Neka vam godina bude uspješna!


Hvala vam što ste izabrali biti članom akademske zajednice našega Sveučilišta. Otvorite prozor znanju, a srce Zagrebu i Hrvatskoj ‒ i ne odustajte od snova. Sretno na studijima koje ste odabrali i na koje ste se upisali!   Vaš rektor Damir Boras

U petak 23. srpnja 2021. u 12 sati održana je svečana dodjela diploma polaznicima Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, koju već 30 godina uspješno organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika.   Iako u posebnim pandemijskim uvjetima, četiri su tjedna ipak brzo prošla. Kao i prethodnih godina, dani su bili ispunjeni učenjem padeža, glagola, novih gramatičkih pravila, riječi..., ali i smijehom i zabavom. Osim jezičnih znanja, polaznici su stekli nova iskustva i znanja iz hrvatske kulture, povijesti, glazbe, gastronomije... Uz veliku pomoć i potporu svojih profesora i svih organizatora, 15 odvažnih i vrijednih polaznika iz Austrije, Italije, Mađarske, Ujedinjenoga Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država uspješno je završilo Školu te su se s osmijehom na licu i diplomama u rukama, koje potpisuju rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i voditeljica Škole prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, vratili u svoje matične zemlje ili su nastavili upoznavati ljepote Lijepe Naše. Svečana dodjela diploma završila je prekrasnom izvedbom pet tradicionalnih hrvatskih skladbi u aranžmanu orkestra Vizin iz Pečuha, čija je članica polaznica Škole, stipendistica Sveučilišta, Míra Zsivkovics, koja je na kraju s orkestrom otpjevala poznatu pjesmu Jedna je Hrvatska.                                                                     

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Konferencijsko prevođenje u akademskoj godini 2021./2022. za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist konferencijskoga prevođenja. PRAVO UPISA na studij imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskoga studija ili sveučilišnu diplomu magistra struke uz uvjet polaganja razredbenoga ispita. Prijavi treba priložiti:

1. Ispunjen obrazac za prijavu;
2. Ovjerenu presliku diplome/rješenja o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije, ako je diploma stečena u inozemstvu;
3. Životopis.

Prijave se podnose na propisanom obrascu, a prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. ŠKOLARINA iznosi 30.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B i A-C1-C2, te 35.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B-C, A-B1-B2, A-C1-C2-C3, itd. za akademsku godinu 2021./2022. Školarina se može plaćati u ratama. Prva razina odabira temeljit će se na pregledu podnesene dokumentacije, čime će se odabrati kandidati koji ispunjavaju uvjete za izlazak na razredbeni ispit. Druga razina odabira bit će razredbeni ispit, koji ima selekcijsku svrhu. Troškovi razredbenog postupka iznose 500,00 kuna. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 20. kolovoza 2021. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu: Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom: NATJEČAJ ZA UPIS NA PDSS KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE)
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb Kontakt osoba:
Ana Pribanić, dipl. oec.
Tel.: + 385 (0)1 4698 110
E-mail: apriban@unizg.hr Pristupnici se mogu natjecati za stipendiju Glavne uprave za usmeno prevođenje pri Europskoj komisiji (DG Interpretation) OVDJE. Rok za prijavu je 14. rujna 2021.  

Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 11. redovitoj sjednici u 352. ak.god. (2020./2021.) održanoj 8. lipnja 2021. donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2021./2022.   Tekst NATJEČAJA za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2021./2022.  Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu DIPLOMSKIH STUDIJA u ak. god. 2021./2022.*

*Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnog studija.  Datum objave Natječaja: 17. srpnja 2021.

Na temelju provedenog Natječaja za dodjelu neiskorištenih stipendija redovitim studentima Sveučilišta u Zagrebu stradalima u potresima tijekom 2020. koji je bio otvoren od 19. svibnja do 4. lipnja 2021. godine na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskog kolegija u širem sastavu, Senat Sveučilišta u Zagrebu je na sjednici održanoj 13. srpnja 2021. donio Odluku o dodjeli 57 stipendija studentima preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, diplomskih sveučilišnih te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija za ak. god. 2020./2021. prema priloženim popisima.

KONAČNE LISTE DOBITNIKA:

1. godina
2. godina
3. godina
4. godina
5. godina

Lista 4. godina obuhvaća studente 4. godine integriranog, 1. godine diplomskog te 4. godine preddiplomskog studija.
Lista 5. godina obuhvaća studente 5. godine integriranog studija, 2. godine diplomskog te 1. godine jednogodišnjeg diplomskog studija.

Studenti dobitnici će e-mailom biti informirani o načinu i vremenu potpisivanje Ugovora o stipendiranju.

Projekt UNIC Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova koji se od 2020. godine provodi u suradnji 8 europskih sveučilišta kao jednu od svojih važnih komponenti ima pokretanje gradskih laboratorija. Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave radi utvrđivanja ključnih izazova i generiranja potencijalnih rješenja povezanih s pitanjima s kojima se suvremeni gradovi suočavaju.  Temeljem dvije provedene faze gradskih laboratorija, izrađen je opsežan IZVJEŠTAJ u kojemu je gradu Zagrebu predložen instrument za procjenu kapaciteta otpornosti, utvrđene su jake i slabe strane kada je riječ o otpornosti Grada te, sukladno detektiranim problemima, obrazložena su rješenja koja bi mogla doprinijeti većoj otpornosti grada Zagreba. Od 14. do 25. svibnja 2021. održan je prvi ciklus gradskoga laboratorija pod nazivom „Otporan Zagreb“. Usmjerenost je bila ka propitivanju kapaciteta otpornosti Grada na krizne događaje. Sveukupno je održano deset virtualnih tematskih rasprava koje su započele s temom „Upravljanje i ljudski resursi u doba krize“. Nakon nje je uslijedio niz rasprava koje su obuhvatile teme od sustava upravljanja u krizama i izgradnje vizije razvoja zajednice preko financijske pismenosti i upravljanja financijskim resursima kao doprinosa upravljanja krizama, pa do tema kao što su tehnološka i inovativna rješenja za suočavanje s krizama i prirodnih resursa u funkciji jačanja otpornosti Grada na krizne događaje. U radu prvoga gradskog laboratorija sudjelovalo je više od 230 sudionika iz akademske zajednice, profesora i studenata, predstavnika gradske uprave, organizacija civilnoga društva, javnih službi te predstavnika poslovnoga sektora. Aktivnosti gradskoga laboratorija koncipirane su u tri faze pri čemu je prva bila namijenjena otvaranju pitanja i problemskih područja povezanih s kapacitetima otpornosti Grada na krize dok su druga i treća faza usmjerene na generiranje potencijalnih rješenja i mogućnosti za njihovu implementaciju.

Tijekom sesija u okviru prve faze gradskih laboratorija, identificirane su četiri temeljne skupine problema: nedostatak cjelovitoga sustava upravljanja krizama od prevencije (preko reagiranja i postupanja do oporavka te izostanak vizije o razvoju grada u budućnosti), neadekvatno komuniciranje u krizama, nedovoljna senzibiliziranost za specifičnosti ranjivih društvenih grupa i nedostatak inkluzivne perspektive u sustavu upravljanja krizom te nedostatna znanja, vještine i usvojeni obrazac ponašanja građana i stručnjaka o djelovanju u krizama, o prevenciji rizika do aktiviranja različitih resursa koji mogu pomoći u nošenju s krizama. U drugoj fazi gradskih laboratorija 29. i 30. lipnja 2021., rješenja na identificirane probleme tražili su domaći i sudionici s jednoga od partnerskih sveučilišta UNIC konzorcija (Sveučilište Cork). U ovoj fazi gradskih laboratorija sudjelovalo je 50 sudionika iz različitih sektora. Tako su domaći stručnjaci imali priliku dobiti uvid u model upravljanja krizama kojeg je razvilo Sveučilište u Corku, pod vodstvom profesorice Karen Naville, voditeljice centra za otpornost i kontinuitet poslovanja (više možete vidjeti OVDJE).

Na natječaj Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za izbor idejnoga rješenja "Spomenika djetetu", koji je raspisan još u travnju ove godine, pristiglo je stotinjak radova iz vrtića i škola diljem Hrvatske. Cilj natječaja bio je dobivanje idejnoga rješenja za izgradnju spomenika na lokaciji Učiteljskoga fakulteta u Savskoj ulici 77 u Zagrebu, izvedenoga prema idejnom rješenju autentičnoga dječjega likovnog rada. Lik djeteta ili više njih u grupi bili su predviđeni motiv, no u potpuno slobodnoj interpretaciji. Radilo se o natječaju u sklopu projekta "Dijete u središtu", koji je pokrenuo Učiteljski fakultet s ciljem naglašavanja dječjih vrtića i škola kao mjesta cjelovite promjene društva. Nakon dugotrajnoga vijećanja Komisija je izabrala dječji rad koji će biti izveden u bronci i postavljen ispred zgrade Fakulteta. Pobjednički rad je djelo djevojčice Franke Cindrić, polaznice Dječjeg vrtića "Petar Pan" u Zagrebu pod vodstvom svoje odgojiteljice Lucije Pejić. – Svi radovi su bili prekrasni i s ljubavlju oblikovani, onako kako to samo djeca znaju, i teško je bilo donijeti odluku. No, na kraju smo izabrali rad koji najuspješnije predstavlja dječju iskrenost, igru, radost i zajedništvo. Zbog iznimne kvalitete dječjih radova promišljamo o mogućnosti da u budućnosti realiziramo još nekoliko rješenja u parkovima na naše tri lokacije, rekla je prof. dr. art. Antonija Balić Šimrak. Radove je ocjenjivala komisija u sastavu: prof. dr. sc. Siniša Opić, dekan (Učiteljski fakultet), Nina Mia Čikeš, mag. ing. arh. urb., univ. spec. stud. eur., doc. dr. art. Ida Blažičko, akademska kiparica (Akademija likovnih umjetnosti), izv. prof. mr. art. Denis Krašković, akademski kipar i prof. dr. art. Antonija Balić Šimrak, akademska kiparica (Učiteljski fakultet).

U organizaciji Udruge inovatora Hrvatske i Grada Preloga od 2. do 4. srpnja 2021. u tom je gradu održan 12. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji ‒ AGRO ARCA 2021.  

Na ovogodišnjem sajmu sudjelovale su i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu sa svojim inovativnim projektima i osvojile zlatnu i srebrnu medalju i zahvalu za sudjelovanjem te time potvrdile važnost promicanja aktivnosti koje pridonose istraživanju i razvoju te probitku i unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva, poduzetništva i inovatorskoga sustava.

Zlatnom medaljom nagrađena je inovacija Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Senzorski sustav za ranu ultrazvučnu detekciju biljnih simptoma suše, autora doc. dr. sc. Dinka Oletića. Srebrna medalja pripala je inovaciji Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom MAKABI – Mala kapsula za veliku biljku,  autora izv. prof. dr. sc. Marka Vincekovića. Zahvalu za sudjelovanjem dobio je Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu za svoju inovaciju pod nazivom Izolacija i enkapsulacija bioaktivnih molekula samonikle i kultivirane koprive i komorača i učinci na fiziologiju organizma (IP-2018-01-4924), autorice prof. dr. sc. Verice Dragović-Uzelac.

12. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji ‒ AGRO ARCA 2021. započeo je svečanim otvorenjem, kojemu su nazočili i prigodno se svim sudionicima i posjetiteljima obratili predsjednik Udruge inovatora Hrvatske i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine gospodin Darko Horvat, saborski zastupnik i preloški gradonačelnik gospodin Ljubomir Kolarek i izaslanik hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede gospodin Zdravko Tušek.

U sklopu svečanoga otvorenja sajma organizirana je i konferencija o temi „Digitalizacija u poljoprivredi“, moderator koje je bio prodekan Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivica Kisić, a koja je privukla posebnu pozornost nazočnih. Uz konferenciju, održane su i brojne druge prezentacije, tribine i radionice.

Na ovogodišnjem sajmu svoja inovativna rješenja u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji predstavilo je oko stotinu izlagača iz 12 zemalja svijeta, a predstavila su se i brojna lokalna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva iz Međimurja i okolice sa svojim proizvodima.  

Sajam je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a supokrovitelj je bila Hrvatska gospodarska komora. Suorganizatori ovoga događaja bili su Grad Prelog, Hrvatska zajednica tehničke kulture, IFIA – Međunarodna federacija asocijacija inovatora, a partneri Državni zavod za intelektualno vlasništvo, HAMAG-BICRO, općina Belica, općina Goričan i Međimurska županija, te sponzori HS Produkt i TEHNIX d. o. o.

Sajam AGRO ARCA posebnu pozornost posvećuje inovacijama u poljoprivredi zato što one pridonose ne samo unaprjeđenju konkurentnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nego i okolišnoprihvatljivoj i energetski učinkovitoj poljoprivrednoj djelatnosti te imaju veliki učinak na hrvatski gospodarski razvoj.

Suradljivo i uključivo digitalno arhiviranje alat je kojim pomažemo u čuvanju individualnih i kolektivnih uspomena. U sklopu tek započetoga europskoga projekta Kreativna Europa, pod nazivom "Oni žive - studentski životi otkriveni kroz kontekstualne umjetničke prakse” (THEY : LIVE - Student lives revealed through context-based art practices), udruga ICARUS HR pomaže u prikupljanju sjećanja studenata Sveučilišta u Zagrebu o svojim studentskim danima i dojmovima sadašnjih studenata o njihovom trenutnom studentskom životu. Ovaj projekt bavi se studentskim životom od kraja Drugoga svjetskog rata do danas u kontekstu svakodnevnoga života u studentskim domovima, kulturnih navika i slobodnoga vremena studenata, međuljudskih odnosa i odnosa među spolovima, kao i društvenoga i političkoga angažiranja studenata. Cilj projekta je poticanje studentske populacije da sudjeluje u razumijevanju i zajedničkom kreiranju suvremene umjetnosti, korištenjem arhivskoga gradiva i uključivanjem u participativne umjetničke aktivnosti tijekom rezidencijalnih boravaka umjetnika u studentskim domovima. Nositelj projekta je Dom kulture - Studentski grad iz Beograda, a kao partneri se, uz ICARUS HR, pridružuju Institut za savremenu umjetnost iz Cetinja, Akademija primjenjenih umjetnosti iz Rijeke i Facultad de Ciencias de la Comunicación Universidad Rey Juan Carlos iz Madrida. Pridruženi partneri na projektu su Institut für Kunst im Kontext - Universität der Künste iz Berlina te Centar za primenjenu istoriju iz Beograda. Projektne aktivnosti započele su u rujnu 2020., a rezultati i završetak projekta planirani su u veljači 2023. godine. Koordinatorica projektnih aktivnosti za ICARUS HR, dr. sc. Vlatka Lemić naglasila je kako je uloga ICARUS HR u projektu prvenstveno usmjerena na edukaciju i savjetodavnu podršku partnerima u digitalnom arhiviranju, korištenju metoda i tehnika participativnih arhivskih praksi te pružanju digitalne infrastrukture za pohranu i objavu prikupljenog audio-vizualnog materijala. U utorak 29. lipnja Sveučilište u Zagrebu posjetio je i direktor Doma kulture - Studentski grad iz Beograda gospodin Boris Postovnik upravo vezano za ovaj međunarodni projekt, a jedan od članova savjetodavnoga odbora projekta je prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Ostale ICARUS HR aktivnosti u sklopu projekta odnose se na prikupljanje audio-vizualnoga materijala koji dokumentira živote studenata Sveučilišta u Zagrebu od 1950-ih do danas i njihovo mrežno predstavljanje na platformi Topoteka i mrežnoj stranici projekta. Upućujemo POZIV nekadašnjim i sadašnjim stanovnicima Studentskoga doma "Stjepan Radić" da podijele svoje fotografije iz privatnih zbirki i ispričaju svoja sjećanja i dojmove o studentskom životu. Za dodatne informacije obratite se na adresu elektroničke pošte info.icarushr@gmail.com.

Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 1. srpnja 2021. održana je Izborna skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG. Skupštini je nazočilo 50-ak alumna, većinom predsjednika i predstavnika alumni društava sa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te dekani i prodekani pojedinih fakulteta. Svečani skup je započeo intoniranjem akademske himne Gaudeamus igitur , nakon čega se okupljenima obratio predsjednik Predsjedništva Saveza, prof. dr. sc. Mario Šafran pozdravivši sve okupljene uzvanike, alumne i alumnuse našega Sveučilišta. Potom je dao riječ domaćinu, dekanu Učiteljskoga fakulteta prof. dr. sc. Siniši Opiću zamolivši ga da uputi par pozdravnih riječi. Prof. dr. sc. Siniša Opić u svom obraćanju istaknuo je važnost učiteljske struke i prijenosa znanja djeci kao nečemu najvažnijem što imamo u društvu. Osvrnuo se na neizmjernu ulogu alumna posebice u vremenima pandemije i potresa gdje su i studenti i alumni Učiteljskoga fakulteta pružili značajan doprinos i pomoć društvu. Završio je izlaganje istaknuvši da je ulaganje u odgoj i obrazovanje najbolja investicija svakoga društva te je zaželio puno uspjeha u daljnjem radu Saveza. Potom se okupljenima obratio prof. dr. sc. Damir Boras podsjetivši kako Sveučilište u Zagrebu zahvaljujući svojim znanstvenicima, studentima, ali i alumnima predstavlja i postiže značajan ugled na domaćem i stranom tržištu. Istaknuo je da je cilj i misija našega Sveučilišta stvarati odgovorne, tolerantne, visokoobrazovne građane sa širokim pogledom u budućnost zaželjevši svim okupljenima da u tom smjeru djeluju i dalje. Zahvalio je prof. Šafranu na angažmanu nadajući se da će se i ubuduće uspješno nastaviti suradnja Sveučilišta i Saveza ALUMNI UNIZG. Na početku sjednice profesor Šafran dao je Izvješće o radu za razdoblje njegovog predsjedanja Savezom, od 2017. do 2021. godine te je posebno zahvalio članovima tijela Saveza: Predsjedništva, Nadzornoga povjerenstva i Časnog suda u četverogodišnjem mandatu. U svom Izvješću se posebno osvrnuo na najistaknutije aktivnosti Saveza te spomenuo predavanja Moja/naša alumni priča u kojima istaknuti alumni kroz priču o svojim studentskim danima i o tome kakav su utjecaj Sveučilište/matični fakultet ili akademija/kolege sa studija, imali na razvoj njihovog privatnog i profesionalnog života nastoje privući što veći broj bivših studenata i ukazati na važnost povezanosti alumna sa svojim Sveučilištem. Izvijestio je da je u posljednje četiri godine tiskano pet brojeva Glasnika Saveza, a posljednji, 29. broj Glasnika posvećen potresu i pandemiji koronavirusa preveden je i na engleski jezik. Uspješno je nastavljen projekt dodjele e-adresa s  alumni domenom te je tako trenutno u bazi oko 1000 alumni alias adresa. Predsjedništvo Saveza potom je, sukladno Odluci sa 20. sjednice Predsjedništva Saveza održane 14. travnja 2021. godine pristupilo dodjeli posebnih priznanja Saveza fakultetima i Udruzi koje su u pandemijskim vremenima pružile nemjerljiv doprinos i pomoć cijeloj društvenoj zajednici. Posebna priznanja Saveza ALUMNI UNIZG dodijeljena su:  Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za istaknuti doprinos u organizaciji i koordinaciji volontera - nastavnika, studenata i alumna, pri organizaciji nastave te različitim oblicima pomoći odgojiteljima, učiteljima, djeci i učenicima tijekom pandemije COVID-19, osobito na područjima pogođenima potresom, Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za istaknuti doprinos u organizaciji i koordinaciji volontera - nastavnika, studenata i alumna, u svrhu sprječavanja i suzbijanja pandemije COVID-19, te Alumni udruzi AMCA Toronto i predsjedniku Krešimiru Mustapiću za promicanje hrvatske kulture i alumni filozofije u Kanadi te organizaciju prikupljanja donacija za Crveni križ kojima će se građanima Republike Hrvatske pomoći sanirati posljedice potresa. Skupština Saveza izabrala je predsjednika Saveza te članove tijela Saveza za mandatno razdoblje od 2021. do 2025. godine. Tako je za predsjednika Saveza ponovno izabran prof. dr. sc. Mario Šafran s Fakulteta prometnih znanosti, dosadašnji predsjednik Saveza od 2017. do 2021. i dopredsjednik udruge AMAC-FSC. Za članove Predsjedništva su izabrani: prof. dr. sc. Ivan Alajbeg (AMA SFZG), prof. dr. sc. Ana Borovečki (AMAMUZ), doc. dr. sc. Martina Kolar Billege (AMAC-UFZG), prof. dr. sc. Mirela Leskovac (AMACIZ) i izv. prof. dr. sc. Ana Matin (AMAC-Alumni FAZ), a za koordinatore pridruženih članova izabrani su Krešimir Mustapić (AMCA Toronto) i Lamia Ruždić-Barbier (AMCA-Paris). Za članove Nadzornog povjerenstva izabrani su: prof. dr. sc. Hrvoje Brkić (AMA SFZG), doc. dr. sc. Vanja Jurišić (AMAC-Alumni FAZ) i prof. dr. sc. Jelena Macan (AMACIZ), a u Časni sud: Stjepan Gotal (AMCA Toronto), Krunoslav Kovačević (AMACIZ) i Marijan Špiljak (AMCA TTF). Nakon provedenih izbora održan je okrugli stol naziva Revitalizacija rada alumni udruga na Sveučilištu u Zagrebu kojim je moderirao Mario Šafran a sudjelovali  su: Ivan Alajbeg (AMA SFZG), Damir Markučić (AMAC FSB), Ana Matin (AMAC-Alumni FAZ) i Krešimir Mustapić (AMCA Toronto). Sugovornici su tijekom rasprave predstavili rad svojih udruga, istakli specifičnosti djelovanja svake od njih kao i izazove s kojima se susreću u svakodnevnom radu, a tiču se potrebe pomlađivanja članstva. Predstavnici udruga kroz primjere dobre prakse predstavili su aktivnosti koje provode, a usmjerene su na privlačenje, uključivanje, motiviranje i povezivanje alumna, studenata i šire gospodarstvene zajednice sa ciljem doprinosa boljitku nas samih, kao i cijele Republike Hrvatske. Nakon Skupštine organiziran je domjenak na kojem su članovi Saveza razmijenili iskustva i ideje u alumni djelovanju.      

Odlukom indonezijske vlade početkom 2021. pokrenut je novi program mobilnosti Indonesian International Student Mobility Awards - IISMA (Indonezijski program stipendiranja međunarodnih studentskih mobilnosti), s ciljem da se preko tisuću indonezijskih studenata na preddiplomskim studijima pošalje na semestralnu mobilnost na najuglednija svjetska sveučilišta. Središnji ured za međunarodnu suradnju je u suradnji sa šest sastavnica Sveučilišta (Agronomski, Ekonomski, Filozofski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet političkih znanosti i Prirodoslovno-matematički fakultet) krajem travnja 2021. pripremio projektni prijedlog za mobilnost indonezijskih studenata. U lipnju 2021. Sveučilište je obaviješteno da je u konkurenciji od 267 visokih učilišta s 5 kontinenata, iz 43 zemlje projekt pozitivno ocijenjen te će u ak. god. 2021./22. prvi indonezijski studenti u sklopu ovoga projekta gostovati na Sveučilištu u Zagrebu. Svih pet studenata (četiri studentice i jedan student) odabrali su Ekonomski fakultet kao prihvatnu instituciju unutar Sveučilišta u Zagrebu, a studenti dolaze s uglednih indonezijskih sveučilišta: Padjadjaran University (javno sveučilište, među prvih pet sveučilišta u Indoneziji) - 4 studenta, i Bakrie University (privatno sveučilište) – 1 student. Specifičnost je ovoga programa to što, uz stipendije studentima (put, životni troškovi i osiguranje), pokriva i troškove školarine i upisa na prihvatnim stranim visokim učilištima. Program stipendiranja financira indonezijsko Ministarstvo obrazovanja i kulture (Kemdikbud) putem Izvršne uprave za visoko obrazovanje (DIKTI). U proljeće 2021. raspisan je natječaj na koji su se mogla prijaviti visoka učilišta zainteresirana za sudjelovanje i prihvat indonezijskih studenata u ak. god. 2021./2022. Čestitamo ovom prilikom Ekonomskom fakultetu, s nadom da će u natječajima koji slijede narednih godina međunarodno biti prepoznati i studijski programi ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, dok indonezijskim studentima želimo uspješan studij i nezaboravno iskustvo studiranja i druženja s drugim stranim, kao i domaćim studentima. Više informacija o indonezijskom programu stipendiranja međunarodnih studentskih mobilnosti dostupno je OVDJE.

U okviru projekta 'Unaprjeđenje sposobnosti interakcije ronilaca i robota' (Advancing Diver-Robot Interaction Capabilities – ADRIATIC) koji financira američki Ured za pomorska istraživanja (Office of Naval Research Global - ONR), projektni partneri Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Biomimetics Lab Instituta za bioinženjering Sveučilišta u Aucklandu (Novi Zeland) proveli su transglobalni eksperiment "Podvodna komunikacija na daljinu – od Novog Zelanda do Hrvatske".    Hrvatski i novozelandski znanstvenici pronašli su rješenje za provedbu istraživačkoga eksperimenta unatoč pandemiji. Testiranje novozelandske ronilačke rukavice za komunikaciju s hrvatskim autonomnim podvodnim vozilom (Autonomous Underwater Vehicle, AUV) koje se trebalo održati u jadranskom podmorju otkazano je zbog epidemiološke situacije. Hrvatski i novozelandski istraživači pronašli su zaobilazni način – ronilac s rukavicom i autonomno podvodno vozilo zaronili su svaki na svojoj strani svijeta te proveli testiranje spojeni na internetsku mrežu. Ekperiment je proveden na način da je novozelandski ronilac, noseći rukavicu 'Adriatic', zaronio u petmetarski bazen u centru West Wave Aquatic u Aucklandu i poslao naredbu podvodnom vozilu koje se nalazilo u bazenu Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LABUST) Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Rukavica 'Adriatic' senzorima detektira pokret ruke i prstiju ronioca, obrađuje pokret i dobivene informacije pretvara u signal naredbe koji se akustično šalje prijamniku u bazenu. Signal se prosljeđuje površinskom računalu na novozelandskoj strani, a zatim poslužitelju koji se nalazi u Hrvatskoj. Ovdje računalo prosljeđuje naredbu otpremniku koji dalje šalje akustični signal s rukavice autonomnom podvodnom vozilu kako bi se pomaknulo u zadanom smjeru i na zadani način. Rukavica sadrži senzore pokreta tvrtke StretchSense iz Novog Zelanda - spin-out tvrtke laboratorija Biomimetics. Provedeni eksperiment uspješno je završen te slijede novi eksperimenti unaprjeđenjem rukavice i vozila. Eksperiment su proveli Derek Orbaugh (koordinator, Auckland), Chris Walker (ronilac, Auckland), Iain Anderson (ronilac snimatelj, Auckland), Đula Nađ (koordinator, Zagreb), Fausto Ferreira (snimanje i fotografiranje, Zagreb), Luka Mandić (infrastruktura komunikacije na daljinu, Zagreb), Igor Kvasić (upravljanje vozilom, Zagreb), te Vladimir Slošić (akustika, Zagreb).    Kratki prikaz eksperimenta dostupan je OVDJE.  

Nastavljajući višedesetljetnu tradiciju, u auli Sveučilišta u Zagrebu 28. lipnja svečano je otvorena Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture u organizaciji Sveučilišta i Hrvatske matice iseljenika. Škola bilježi aktivno djelovanje još od 1980. i okuplja one koji žele naučiti ponešto o hrvatskoj kulturi, jeziku i ostalim nacionalnim odrednicama Hrvatske. Program je otvorila voditeljica Škole prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, a zatim se polaznicima obratio i Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika. Matić je dao kratki, ali bogati povijesni pregled djelovanja Škole te je posebno istaknuo 1990. godinu kad se organizaciji tada već višegodišnjeg projekta pridružilo i Sveučilište. Pohvalio je hrabrost polaznika koji su se unatoč opasnostima i ograničenjima pandemijske situacije odvažili na put u Hrvatsku i sudjelovanje u Školi. Otvaranje škole je povezao s nogometom, tvrdeći da svake godine u periodu otvaranja škole Hrvatska iščekuje neku napetu utakmicu, kao što je u ovogodišnjem slučaju utakmica s Španjolskom, te je polaznike pozvao da utakmicu pogledaju i da navijaju. Na kraju im je zaželio ugodan boravak i javno se zahvalio Sveučilištu na ugodnoj suradnji. Polaznicima su se obratili i profesori koji u okviru Škole drže predavanja, oni su uglavnom ukratko iznosili svoj dio angažmana i povezanost s projektom. Bilo je dosta govora i o tehničkim detaljima koje polaznici trebaju savladati da bi mogli obaviti svoje školske dužnosti, a i da bi im se pomoglo pri snalaženju na području Hrvatske. Polaznici za svladavanje gradiva iz Hrvatskoga jezika dobivaju 8 ECTS bodova dok učenje Hrvatske kulture nosi 1 ECTS bod. Za nastavu hrvatskoga jezika odgovorno je Sveučilište, a Hrvatska matica iseljenika organizira učenje hrvatske kulture. Kod učenja hrvatskoga jezika definirane su tri razine, početna, srednja i napredna. Školu ove godine pohađa 15 polaznika iz više zemalja kao što su Austrija, Italija, Mađarska, Velika Britanija i SAD. Oni koji polože završne ispite dobit će diplome Sveučilišne škole koje će im biti dodijeljene u petak 23. srpnja 2021.

U ponedjeljak 28. lipnja 2021. svečano je otvoren Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. To je ujedno i prvi centar izvrsnosti za robotiku u Hrvatskoj koji objedinjuje laboratorije za autonomne sustave, računalnu inteligenciju i medicinsku robotiku.

Projekt je procijenjen na gotovo 38 milijuna kuna, a Europska unija je, u sklopu Operativnoga programa "Konkurentnost i kohezija", pokrila gotovo 37 milijuna kuna. Gradnja centra počela je potkraj 2019., a proteže se na čak 770 četvornih metara. Događaj je ugostio dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Dubravko Majetić, a voditelj projekta CRTA prof. dr. sc. Bojan Jerbić predstavio je projekt i najnovija dostignuća iz područja robotike i računalne inteligencije. Rekao je da Centar integrira tri laboratorija, onaj za računalnu inteligenciju, za autonomni sustav te za medicinsku robotiku i naglasio da je to jedinstveni centar visokih tehnologija u Europskoj uniji, pa i šire, ponajprije jer je interdisciplinaran.

Mladi ljudi koji rade u ovom centru imaju najsuvremeniju opremu i najbolje uvjete za rad i obrazovanje. Dekan FSB-a je poručio da je sada Centar službeno otvoren te da očekuju nove studente koje upisuju za koji dan na novim studijima Mehatronike i robotike. Kvota je 60 studenata, a taj će se broj s vremenom i povećati.

Na ceremoniju otvaranja došli su visoki državni dužnosnici – predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, drugi predstavnici akademske zajednice, kao i mnogi gospodarstvenici.