Provedenim anketama željelo se utvrditi aktualno stanje nastave iz perspektive prodekana i studenata, analizirati prednosti i nedostatke, te na temelju analize dobivenih podataka adekvatno odgovoriti na potrebe nastavnika i studenata. Internetskim anketama, koje su bile otvorene od 16. do 20. travnja za prodekane, odnosno od 17. do 21. travnja 2020. za studente, pristupilo je 3067 studenata te prodekani fakulteta i jednog sveučilišnog studija (35). Analiza obiju anketa obuhvaća: organizaciju i spremnost izvođenja nastave na daljinu, tehničke preduvjete te vrjednovanje nastavnog procesa. Anketiranima je zaključno omogućeno u pitanjima otvorenog tipa iznijeti prednosti i nedostatke, prijedloge i napomene vezane uz nastavu na daljinu.
Organizacija nastave na daljinu
U organizaciji nastave na daljinu postoje razlike među fakultetima/akademijama u spremnosti na ovakvu vrstu nastave, ali i u mogućnosti uspostave s obzirom na specifičnosti, područje i način provedbe. To se prvenstveno odnosi na umjetničke akademije i na fakultete na kojima se provode pretkliničke i kliničke, laboratorijske i terenske vježbe. Razlike su uočljive te ovise i o studijskom programu i o određenom predmetu, ali i o veličini nastavnih grupa.
O
načinu organizacije nastave na daljinu na sastavnicama, 80% prodekana odgovorilo je da se nastava odvija sustavno, uz preporuku uprave da se koristi određena platforma, alat za videokonferenciju ili način za komunikaciju sa studentima. Njih 20% navelo je da svaki nastavnik koristi individualno odabrane komunikacijske alate, odnosno da je nastava organizirana individualno.
Kako su studenti ocijenili (ocjenama 1 – 5)
zadovoljstvo organizacijom nastave vidi se na sljedećem grafičkom prikazu:
Na upit
jesu li nastavnici spremni izvoditi nastavu na daljinu, 94,3% prodekana odgovorilo je potvrdno.
Snalaženje nastavnika u izvedbi nastave na daljinu
većina studenata smatra više nego dobrim (67,5%), izvrsnim ga ocjenjuje njih 11,8%, a neznatan postotak (6%) snalaženje ocjenjuje nezadovoljavajućim.
Da su
svi potrebni nastavni materijali u potpunosti dostupni studentima tvrdi 85,7% prodekana. Ujedno njih 74,3% navodi da knjižnice njihovih sastavnica omogućuju takav pristup, a 22,9% da takva mogućnost ne postoji. Također i dio studenata ukazuje kako nema dostupnu svu potrebnu literaturu i kako neke knjižnice nisu omogućile pristup građi.
Prodekani su se izjasnili
na koliko se predmeta na njihovoj sastavnici
odvija nastava na daljinu: 74,3% prodekana procijenilo je da se nastava na daljinu odvija na svim predmetima, njih 22,9% da se nastava na daljinu odvija na 75% predmeta, dok je 2,8% prodekana procijenilo da se nastava na daljinu odvija na 50% predmeta.
Jednako kao i za procjenu prodekana, donosimo i
procjenu studenata na koliko se predmeta odvija nastava na daljinu: svi (46,6 %), većina (33,6 %), neki (19,1 %) i niti jedan (0,7 %):
Odgovori prodekana pokazali su
da se nastava na daljinu odvija po inicijalnom rasporedu, što je potvrdila više od polovica anketiranih prodekana (54,3%). Minimalne izmjene u rasporedu navodi njih 37,1% , a 8,6% odgovorilo je da nastavnici samostalno unaprijed određuju nastavu sa studentima.
U
studentskim komentarima pronalaze se primjedbe na nejasan raspored i preklapanje pojedinih predavanja, a kritika studenata usmjerena je i na veliku količinu zadaća koje dobivaju istovremeno za više predmeta, što se nepovoljno odražava na vrijeme učenja i pripremu ispita. Rezultati ankete također pokazuju neusklađenost zahtjeva prema studentima unutar studijskog programa i nastavne godine što rezultira preopterećenošću.
Povećano opterećenje nastavnika
U odnosu na klasično odvijanje nastave,
čak 71,4 % nastavnika smatra da je potrebno uložiti do 50% više pripreme.
Praktična nastava
Unatoč ograničenjima na fakultetima se i dalje provode praktični oblici nastave. Prema izjavama 67,8% studenata na njihovim fakultetima/akademijama taj se oblik nastave provodi u potpunosti ili djelomično, što je vidljivo i na sljedećem grafičkom prikazu. Napominjemo, a to navode i studenti i prodekani,
da je za neke nastavne predmete nemoguće adekvatno organizirati nastavu na daljinu, što se uglavnom odnosi na umjetničke akademije, biomedicinsko područje, laboratorijsku izvedbu nastave.
Provjera znanja
Ankete pokazuju da se u ovom razdoblju provodi i provjera znanja, pisano i usmeno: provode se ispiti, kolokviji kao i provjera u sklopu vježbi i seminara. Plan provođenja provjere znanja, ispita i kolokvija na nekim se fakultetima/akademijama promijenio
jer je zbog novonastalih okolnosti došlo do određene neinformiranosti studenata. Njih čak 56,1% navodi kako nije upoznato s planom provedbe provjere znanja, 32,6% je upoznato, a ostali kažu kako su za neke predmete upoznati, a za neke ne.
Prilagodba nastave za studente s poteškoćama
Prodekani su se referirali i na
način organizacije nastave na daljinu za studente koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja
imaju stalne, privremene ili povremene
teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih obveza. Uvidom u komentare vidljivo je da predmetni nastavnici prilagođavaju nastavu, predviđene su prilagodbe po predmetima, a nastavni materijali digitalno se prilagođavaju u izravnom dogovoru sa studentom ili se po potrebi šalju poštom na osobne adrese studenata. Podrška im je osigurana i unutar programske podrške i tehničkih uvjeta koji se koriste u sustavu nastave na daljinu.
O prednostima i nedostacima nastave na daljinu
Obje skupine ispitanika imale su mogućnosti u otvorenom tipu pitanja navesti prednosti i nedostatke izvođenja nastave na daljinu kao i dodatne napomene i prijedloge.
Provođenje nastave na daljinu u ovim izvanrednim okolnostima
pokazalo je da se određeni oblici nastave mogu i u budućnosti uspješno provoditi na daljinu, posebice oni u koje su implementirani dodatni interaktivni sadržaji i osuvremenjen proces poučavanja.
Studenti preferiraju sinkrone aktivnosti (npr. audio i videokonferencije), uz dodatna objašnjenja, dok im je kroz asinkrone omogućena veća sloboda u organizaciji vremena.
Većina njih ipak
ističe da nastava na daljinu ne može zamijeniti klasični oblik nastave.
Nedostatci provođenja nastave na daljinu ogledaju se prvenstveno u problemima i ograničenjima tehničke i organizacijske prirode:
brzina i dostupnost kvalitetne internetske veze u kućnim uvjetima, što je kod nekih još pojačano posljedicom potresa, nespremnosti nekih nastavnika i studenata za korištenje dostupnih informacijsko-komunikacijskih alata.
Nemogućnost ostvarivanja praktičnih ishoda učenja tj.
provedbe pretkliničke, kliničke, praktične i laboratorijske nastave vezane uz specifičnu laboratorijsku opremu i licenciranu programsku podršku te stručne prakse, terenskih vježbi također je jedan od nedostataka.
Nastavnici ističu dodatno opterećenje za pripremu nastave, a studenti za izvršavanje zadataka i usklađivanje s drugim obavezama te učenje za ispite.
Studenti prepoznaju pristupačnost većine nastavnika i njihov dodatni angažman u izvođenju nastave, ali u nekim slučajevima ukazuju na poteškoće u uspostavi komunikacije kao i nedostatno razumijevanje za uvjete u kojima žive i studiraju. S druge strane
poteškoće se javljaju i u angažmanu studenata jer se, unatoč trudu nastavnika,
samo od dijela studenata dobiva povratna informacija.
Zaključak
Nastava na daljinu odvija se u izvanrednim okolnostima pa treba iskoristiti sve prednosti, a pokušati umanjiti nedostatke. Na tom putu pomaže nam Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu koji uspješno odgovara na sve izazove.
Rezultati anketa nedvojbeno pokazuju da provedba nastave na daljinu zahtijeva značajno povećan angažman nastavnika, a i da sam proces prilagodbe drugačijem nastavnom procesu zahtijeva dodatno vrijeme, organizaciju i kontinuirano usavršavanje nastavnika. Prikupljeni podaci omogućit će upravama sastavnica i Sveučilištu planiranje i poduzimanje mjera koje vode daljnjem unaprjeđenju kvalitete nastave na daljinu i pomažu u promišljanju prilagodbe vrjednovanja ishoda učenja te napredovanja studenata kroz studij.
Zahvaljujemo prodekanima fakulteta/akademija i studentima na suradnji u ispunjavanju anketa, a nastavnicima, studentima i upravama na iznimnom angažmanu u provedbi nastave u ovim izvanrednim okolnostima.
Rektor prof. dr. sc. Damir Boras
U Zagrebu, 28. travnja 2020.
