Sveučilište u Zagrebu

EIT Health InnoStars Awards program svojim kompetitivnim načinom financiranja, mentoriranja i treninga pomaže mikro ili malim tvrtkama, razvojnim tvrtkama i tvrtkama kćerima (eng. spin-off) iz zemalja sa srednje razvijenim inovacijskim mogućnostima koje već imaju razvijen prototip (eng. MVP – Minimal Viable Product) vezan uz zdravlje, da svoj proizvod plasiraju na tržište.

Da bi se kvalificirale za InnoStars Awards, tvrtke moraju priložiti poslovni plan za navedeni proizvod. Izabrane tvrtke svoj će proizvod predstaviti međunarodnom stručnom sudačkom timu, sastavljenom od zdravstvenih stručnjaka, predstavnika iz EIT Healtha, tržišnih stručnjaka i industrijskih partnera. Pobjednici natjecanja mogu osvojiti čak i do 25 000 eura novčane potpore za lansiranje svojega proizvoda na tržište. Uz to, EIT Health omogućit će im četiri mjeseca mentoriranja, tri različita intervjua s potencijalnim klijentima, investitorima ili budućim partnerima te mrežu kontaktâ putem EIT Healt Investor Network i Living Labs and Test Beds mreža. Rok za prijavu je 27. ožujka 2020., a prijaviti se možete ovdje: https://eithealth.optimytool.com/en/

Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 16. do 22. ožujka 2020., devetnaesti puta u Hrvatskoj organiziraju "Tjedan mozga", kampanju u svijetu poznatu kao Brain Awareness Week.

U organizaciji su se pridružile sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci te članovi Hrvatskoga društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima. Istodobno, očekuju se aktivnosti u sveučilišnim centrima u Zadru, Dubrovniku, Varaždinu, kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima.

Svih ovih godina cilj je bio upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – Stoljeću uma. Hrvatsko društvo za neuroznanost ove je godine izabralo novu zanimljivu temu Tjedna mozga s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga pod nazivom "Mozak i evolucija"!

Konačni raspored Tjedna mozga bit će zaključen do 13. ožujka 2020. godine. Raspored događanja i sve dodatne informacije moći ćete pronaći na mrežnoj stranici Hrvatskoga instituta za istraživanje mozga. Više o Tjednu mozga

Health Venture Lab zajednica je partnera, trenera, mentora i alumnija posvećena razvoju razvojnih tvrtki (eng. start-upova) putem jedinstvenih Accelerator programa. Pokrenuta je na inicijativu GE Healthcarea te surađuje s ključnim dionicima u području zdravlja u Europi i svijetu kao što su EIT Health, Sveučilište u Debrecenu, Sveučilište u Lodzu, Poslovna škola IESE Sveučilišta u Navarri i Sveučilište Semmelweis.

U tijeku su prijave za Accelerator program Health Venture Laba Reactor 2020. Taj je program namijenjen svim tvrtkama s inovativnim rješenjima u području zdravlja koje već imaju razvijen prototip (MVP – minimal viable product) spreman za tržište, imaju bazu kupaca i bazirane su u državama članicama Europske unije.

Više o programu i ostalim uvjetima natječaja te hodogram programa možete vidjeti na sljedećim poveznicama:
https://hvlab.eu/programs
https://hvlab.eu/program/1/reactor-2020

Preporuka postupanja u sveučilištima i veleučilištima vezano uz studente koji pohađaju nastavu na studijima u Hrvatskoj ili borave u organiziranom smještaju: Preporuka postupanja u sveučilištima i veleučilištima (PDF, 113.2 KB) Brojevi telefona Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za građane na temu koronavirusa: 091 468 30 32 i 099 468 30 01. Dostupni su svaki radni dan od 8 do 22 sata te subotom i nedjeljom od 8 do 14 sati.
Informacije o novom koronavirusu (SARS-CoV-2) i COVID-19 bolesti na dan 1. ožujka 2020. EPIDEMIOLOŠKI PODACI Laboratorijski potvrđenih oboljelih od COVID-19 bolesti u svijetu (izvor ECDC): 87 024 Broj umrlih u svijetu (izvor ECDC): 2 979 Broj oboljelih u Europi (EU/EEA i UK i Švicarska) (izvor ECDC): 1 520 Broj umrlih u Europi: 31 Broj oboljelih u Hrvatskoj: 7 U Hrvatskoj je do sada zabilježeno sedam oboljelih s COVID-19 bolesti, ukupno 4 oboljela u Rijeci i 3 u Zagrebu. Prvooboljeli je hrvatski državljanin iz Zagreba koji se se zarazio tijekom boravka u Italiji (Milano, pokrajina Lombardija). Dvoje oboljelih iz Zagreba su bliski kontakti prvooboljeloga. Treći bolesnik se zarazio tijekom boravka u Italiji (Parma). Troje oboljelih iz Rijeke su bliski kontakti trećeoboljeloga. Europske zemlje u kojima je potvrđena bolest uzrokovana novim koronavirusom (izvor ECDC): Italija s 1128 oboljelih, Njemačka (111), Francuska (100), Ujedinjeno Kraljevstvo (23), Španjolska (66), Austrija (10), Švicarska (18), Hrvatska (7), Belgija (1), Finska (3),  Grčka (7), Rumunjska (3), Estonija (1), Litvanija (1), Monako (1), Nizozemska (2), Norveška (6), Danska (3), Švedska (13), Irska (1), Luksemburg (1), Island (1), San Marino (1) te Sjeverna Makedonija (1). Od ostalih zemalja svijeta ističemo Južnu Koreju s 3526 oboljelih, Japan (705), Singapur (102), Hong Kong (95) i Iran (593). Prema ECDC-u zahvaćena područja s uspostavljenom ili lokaliziranom transmisijom novoga koronavirusa (SARS-CoV-2) su:

• Kina
• Južna Koreja
• pokrajine Italije: Lombardija, Veneto, Pijemont, Emilia-Romagna
• Iran
• Hong Kong
• Japan
• Singapur

Mjere prevencije, zdravstvenoga nadzora, ranog otkrivanja i liječenja u Hrvatskoj temeljem preporuka međunarodnih zdravstvenih organizacija Odlukom Kriznoga stožera Ministarstva zdravstva provodi se zdravstveni nadzor nad putnicima koji su doputovali iz zahvaćenih područja, dijagnostika i liječenje oboljelih te obrada bliskih kontakata oboljelih radi pravovremenoga liječenja i sprječavanja širenja infekcije. 1. Za Hrvatske građane, povratnike iz zahvaćenih područja bez simptoma bolesti, provodi se aktivni zdravstveni nadzor (svakodnevno mjerenje temperature i javljanje teritorijalno nadležnom epidemiologu prema adresi stanovanja) kroz 14 dana uz samoizolaciju kod kuće na temelju rješenja graničnoga sanitarnog inspektora radi praćenja pojave simptoma respiratorne bolesti. Aktivni zdravstveni nadzor provodi se za:

• osobe koje su bliski kontakti oboljeloga od COVID-19 bolesti (potvrđena infekcija, započinje već i kod postavljanja sumnje na infekciju)
• osobe koje su unazad 14 dana boravile u zahvaćenom području

Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u Hrvatsku definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i putnika uz minimalno ometanje međunarodnoga prometa. Nadzor traje 14 dana od napuštanja zahvaćenoga područja s uspostavljenom ili lokaliziranom transmisijom novoga koronavirusa. U bliskih kontakata osobe s potvrđenom COVID-19 koji nemaju nikakve znakove bolesti rutinski se ne provodi testiranje na novi koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u takvoj asimpotomatskoj fazi ne isključuje infekciju. Stoga se testiranje na SARS-CoV-2  provodi samo u slučaju postavljene sumnje na COVID-19 tj. kada se zadovolje klinički i epidemiološki kriteriji bolesti. Brojeve dežurnih teritorijalno nadležnih epidemiologa možete naći ovdje. 2. Osobe sa simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednoga od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah) uz ispunjene epidemiološke kriterije, kod kojih zdravstveni djelatnik postavi sumnju  na infekciju virusom SARS-CoV-2 (COVID-19), hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja. Osobe sa simptomima bolesti mogu doći u bolnicu samo uz prethodan dogovor liječnika s nadležnom bolnicom nakon što je liječnik postavio sumnju na COVID-19. Preporučamo da pratite mrežne stranice Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo s najnovijim informacijama!

EIT Health svojim programom natječaja nudi financijsku i potporu mentoriranja za tvrtke i razvojne tvrtke (eng. start-up) koje se bave inovativnim rješenjima u području zdravlja.

S obzirom na široki spektar programa financiranja, ovo je jedinstvena prilika za sve razvojne tvrtke i timove koji razvijaju ili imaju razvijena inovativna rješenja u području zdravlja, neovisno o tome u kojoj je razvojnoj fazi njihov proizvod.

EIT Healthov Business Creation team redovito održava mrežne seminare (eng. webinare), na kojima odgovaraju na sva pitanja i nedoumice u vezi s odabirom programa i postupkom prijave, a sljedeći se održava 9. ožujka 2020. u 15 sati. Raspored mrežnih seminara nalazi se na poveznici.

Popis programa i uvjete natječaja možete naći na poveznici.

Na 4. sjednici Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu izabran je novi studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu. Nakon isteka jednogodišnjega mandata dosadašnje pravobraniteljice Ane Zrna koja je Skupštini predstavila svoj rad i oko 400 slučajeva s kojima se u mandatu bavila provedeni su izbori i za novoga pravobranitelja izabran je Tin Kolenko s Pravnoga fakulteta.
Tin Kolenko je student četvrte godine prava, član Studentskoga zbora Pravnog fakulteta i donedavno član Skupštine Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu i Odbora za statutarna pitanja SZZG-a. U svojoj kandidaturi naveo je da će nastaviti provoditi projekte koji se tiču upoznavanja studenata s njihovim studentskim pravima te raditi na osamostaljenju institucije studentskoga pravobranitelja na pojedinim fakultetima tako da na studentske probleme i pitanja odgovaraju oni koji su s njima bolje upoznati na partikularnoj razini. Kolegi Kolenku Sveučilište u Zagrebu želi puno uspjeha u jednogodišnjem mandatu!

Premijerna izvedba opere Pepeljuga francuskoga skladatelja Julesa Masseneta u zajedničkoj produkciji fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu - Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Arhitektonskog fakulteta - i Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu održat će se u subotu 7. ožujka 2020. u 19.30 u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.
Ponovljene izvedbe održat će se u ponedjeljak 9. ožujka i u srijedu 11. ožujka. Opera će gostovati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu u petak 13. ožujka i u subotu 14. ožujka s početkom u 18.30 sati. Ovogodišnju opernu produkciju izvest će studenti uz mentorstvo profesora i suradnika Sveučilišta u Zagrebu, pod dirigentskom palicom Darijana Ivezića, u režiji Saše Anočića i uz suradnicu za scenski pokret Mateju Pučko Petković. Kostimografiju, scenografiju, svjetlo i vizualni identitet osmislili su studenti pod mentorstvom Barbare Bourek, Tanje Lacko, Denija Šesnića i Ivana Doroghyja te njihovih brojnih suradnika. Jedinstvena međufakultetska suradnja predstavlja dragocjeno iskustvo za studente kojima su ovakvi projekti često ulaznica u profesionalni svijet. Uz mentorstvo svojih profesora, preko stotinu nadarenih zagrebačkih studenata donosi još jednu opernu uspješnicu, s ciljem razvijanja međusobne suradnje, primjenjivanjem stečenoga znanja u praksi i postizanja izvrsnosti na umjetničkom području.

Tim dobrotvorne i ekološke aktivnosti, u sklopu projekta eSTUDENT-a "Nepotrebno je nekome potrebno", organizira humanitarnu akciju koja počinje 9. ožujka te traje do 13. ožujka 2020 godine. U suradnji s udrugom DORA, ovogodišnji cilj projekta je prikupiti donacije koje će pomoći u opremanju potrebite djece za školu.   Predviđeno je da se prikupe olovke, bojice, flomasteri, tehničke olovke, pastele, tempere, vodene boje, neispunjene bilježnice, torbe za školu, geometrijski pribor, kalkulatori i kolaži. Sav školski pribor koji ste spremni donirati mališanima moći ćete donijeti na Fakultet političkih znanosti, Učiteljski fakultet, Filozofski fakultet te kampus Borongaj u razdoblju od 10 do 15 sati. ˝DORA˝ obradovala mnoga lica Humanitarna organizacija DORA, kojoj ćemo donirati prikupljene stvari po završetku projekta, djeluje od 1991. godine kao jedna od prvih i vodećih udruga na području koja skrbi o djeci i mladima. Njihovi su štićenici djeca bez jednog ili oba roditelja, djeca iz obitelji s većim brojem djece, zlostavljana djeca, bolesna, ali iznimno marljiva, nadarena i uporna. Financiraju se isključivo iz donacija, zahvaljujući radu volontera u zemlji i inozemstvu. Dva su osnovna DORINA projekta koje provode tijekom cijele godine: "Želim biti..." i "Djeca za djecu DORE". Oba projekta imaju isti cilj - prikupiti sredstva za pomoć djeci i mladima u potrebi - njenim štićenicima . Uspješno provedeni projekti Akcija je provedena i prošle godine pod imenom ˝Daj i ti nekome šansu˝ čiji je cilj bio prikupiti zdravu hranu i potaknuti mlade ljude, studente i zajednicu na sudjelovanje u humanitarnim akcijama jer tako mogu nekome promijeniti i uljepšati život. Prikupljeno je 720 komada zdravih namirnica među kojima su se nalazile teglice meda, čajevi,biljna mlijeka, prirodni sokovi, orašasti plodovi i pekmezi te donirano udrugama „Dajmo im šansu“ i “Krijesnica. The future is now! Ovim putem Vas potičemo i pozivamo da i ove godine donirate sitnicu koja će biti drugome od koristi i izmamiti mu osmijeh na lice. Sve novosti pratite i pročitajte na mrežnoj stranici eSTUDENTa, Instagram profilu, Facebooku ili se možete prijaviti na eSTUDENT-ov newsletter. 

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Marijan Klarica zajedno su s upravom Sveučilišta održali sastanak dekanica i dekana fakulteta i akademija u vezi s postupanjem u novonastaloj situaciji pojave koronavirusa – COVID-19 u Hrvatskoj, prvenstveno u Zagrebu.   Sastanak je održan u petak 28. veljače 2020. u 12 sati na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon uvodnoga pozdrava dekana Fakulteta prof. dr. sc. Marijan Klarice razgovaralo se o općim mjerama zaštite za studente, o studentima koji dolaze iz zahvaćenih područja, osiguranju prostora u kojima studenti borave, higijenskim mjerama i drugo. O temi koronavirusa govorili su:

• prof. dr. sc. Vili Beroš, ministar zdravstva RH
• prof. dr. sc. Adriana Vince, pročelnica Katedre za infektologiju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
• prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“
• prof. dr. sc. Žarko Rašić, ravnatelj Nastavnoga zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba
• doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Epidemiološki aspekt novoga koronavirusa SARS-CoV (COVID-19) nazočnima su približile epidemiologinje s Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo prim. dr. Tatjana Nemeth Blažić i dr. sc. Ivana Pavić Šimetin. Uz standardne mjere zaštite već objavljene na našim stranicama kojih se potrebno pridržavati, savjetuje se da se nadolazeća dogovorena događanja ne otkazuju već ona planirana, koja još nisu dogovorena - prolongiraju. Također, predavanja gostujućih profesora i sve sastanke poželjno je organizirati putem novih tehnologija na daljinu (skype i sl.). Potreban je oprez i zaštita u svakodnevnim aktivnostima, međutim ne i panika.  Uz rektora Borasa, prorektore i dekane, sastanku su nazočili tajnici fakulteta i akademija koji djeluju u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, predstavnici Studentskoga centra u Zagrebu, Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, Erasmus koordinatori i koordinatori za međunarodnu suradnju, brojni predstavnici medija te drugi zainteresirani.           S obzirom na epidemiološku situaciju, situacija se brzo može mijenjati, pa se i preporuke mijenjaju, stoga je važno pratiti mrežne stranice HZJZ-a (www.hzjz.hr) i Ministarstva zdravstva na kojima se svakodnevno  objavljuju ažurirani podaci vezano uz koronavirus, kao i mjere prevencije: https://zdravstvo.gov.hr/koronavirus-i-mjere-prevencije/4952 https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/ https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras raspisao je Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2019./2020. Pravo natjecanja za Rektorovu nagradu imaju svi studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu.  
Rok za prijavu na natječaj je četvrtak, 30. travnja 2020. do 16 sati.

Prijava radova za Nagradu obavlja se popunjavanjem odgovarajućih obrazaca na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu https://apps.unizg.hr/rektorova-nagrada/. Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se na Sveučilištu u Zagrebu u srijedu 1. srpnja 2020. Prigodom svečane dodjele Nagrade bit će organizirana i izložba postera na kojoj će nagrađeni studenti predstaviti svoje radove.

Tekst Natječaja za dodjelu Rektorove nagrade (.pdf)

Specifične mjere zaštite vezano uz nCoV bolesti (COVID-19): Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u Hrvatsku definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i putnika uz minimalno ometanje međunarodnoga prometa. Od 24. veljače za studente koje su unazad 14 dana boravili u Kini, Hong Kongu, Japanu, Iranu, Singapuru, Južnoj Koreji te doputovali u Hrvatsku iz talijanskih pokrajina Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemont provodi se u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenih područja:

• aktivan zdravstveni nadzor (javljanje zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu prema adresi stanovanja/boravka)
• samoizolacija na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru radi praćenja pojave simptoma respiratorne bolesti.

Nadalje, oni koji su iz navedenih država i pokrajina u Italiji doputovali prije 24. veljače a sveukupno unutar 14 dana, te su razvili respiratorne simptome, nikako ne smiju ići u kolektiv (na nastavu i druge sadržaje) te se odmah trebaju javiti svom izabranom liječniku. Definicija zahvaćenog područja: Kina, Hong Kong, talijanske pokrajine Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemont, Japan, Iran, Singapur, Južna Koreja.

1. Aktivan zdravstveni nadzor nad zdravim studentima koji dolaze iz zahvaćenih područja, a koji u anamnezi ne navode bliski kontakt s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI kod kuće ili u studentskom domu (organiziranom smještaju) pri čemu ovi studenti mogu živjeti s drugim osobama (mogu primjerice dijeliti studentsku sobu s drugim studentima).

2. Aktivan zdravstveni nadzor nad zdravim studentima (bez znakova bolesti) koji dolaze iz zahvaćenih područja a koji su bili u bliskim kontaktima s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI kod kuće ili u Studentskom domu (organiziranom smještaju), ali pri tome trebaju živjeti sami. Dakle, u studenskom domu je neophodno, kada god je moguće, organizirati da takav student boravi sam u sobi te da ne dijeli sobu s drugim studentom. Studentski dom također treba organizirati da student jede u svojoj sobi, a ne u zajedničkom prostoru s drugima, te da ne koristi zajedničke prostorije poput sanitarnih čvorova. Ako ne žive sami ili nikako nije moguće organizirati da sam boravi u studentskoj sobi, neophodan je boravak u ORGANIZIRANOJ KARANTENI.

3. Studente koje dolaze iz zahvaćenih područja a imaju neki od respiratornih simptoma (nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj i kratak dah) neophodno je tretirati kao zaražene osobe dok se ne isključi zaraza mikrobiološkom obradom, što znači da je neophodna hospitalizacija.  Studenti kod kojih se provodi aktivan zdravstveni nadzor u samoizolaciji (točka 1. i 2.) ne pohađaju nastavu za vrijeme trajanja ove mjere zaštite. S obzirom na epidemiološku situaciju, situacija se brzo može mijenjati, pa se i ove preporuke mogu promijeniti, stoga pratite mrežne stranice HZJZ-a (www.hzjz.hr) i Ministarstva zdravstva na kojima se svakodnevno  objavljuju ažurirani podatci  vezano uz koronavirus, kao i mjere prevencije: https://zdravstvo.gov.hr/koronavirus-i-mjere-prevencije/4952 https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/ https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/ Opće mjere zaštite: Uz navedeno, neophodno je u organiziranom smještaju studenta, na kampusima, studentskim domovima kao i u prostorima gdje se odvija nastava, sanitarnim čvorovima te u prostorima gdje je organizirana prehrana osigurati:

• mogućnost pranja ruku sa sapunom i tekućom vodom te sušenje ruku jednokratnim ručnicima ili korištenje dezinficijensa na bazi alkohola
• izostanak s nastave nastavnom osoblju i studentima koji imaju simptome infekcije dišnih putova, imaju povišenu temperaturu, grlobolju, kratak dah i kašlju
• redovito a najmanje dva puta dnevno provjetravanje prostorija
• poticanje boravka na otvorenom kada god to vremenske prilike dozvoljavaju.

Studente, kao i ostale građane, neophodno je podsjećati na pridržavanje preporuka općih mjera zaštite:

• redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite u koš za otpad te operite ruke
• izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, imaju povišenu temperaturu, grlobolju, kratak dah i kašlju.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo
U Zagrebu, 28. veljače 2020.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras zajedno s upravom pozvao je na sastanak dekanice i dekane fakulteta i akademija u vezi s postupanjem u novonastaloj situaciji pojave koronavirusa - COVID-19 u Hrvatskoj, prvenstveno u Zagrebu.


Sastanak će se održati u petak 28. veljače 2020. u 12 sati na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u dvorani 'Miroslav Čačković', Šalata 3. Razgovarat će se o općim mjerama zaštite za studente, o studentima koji dolaze iz zahvaćenih područja, osiguranju prostora u kojima studenti borave, higijenskim mjerama i drugo. O temi koronavirusa govorit će:

• prof. dr. sc. Vili Beroš, ministar zdravstva
• doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
• prof. dr. sc. Žarko Rašić, ravnatelj Nastavnoga zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba
• prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“
• prof. dr. sc. Adriana Vince, pročelnica Katedre za infektologiju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Uz rektora Borasa, prorektore i dekane, očekuje se da će sastanku nazočiti tajnici fakulteta i akademija koji djeluju u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, Erasmus koordinatori i koordinatori za međunarodnu suradnju te drugi zainteresirani.  

Povjerenstvo za dodjelu stipendija Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 21. veljače 2020. utvrdilo je i objavljuje privremenu rang-listu studenata prijavljenih na Natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u ak. god. 2019./2020. u kategoriji A./B. - studenti slabijega socijalno-ekonomskoga statusa odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi.   PRIVREMENA RANG-LISTA Natječaj

Jumpstarter je pre-accelerator program EIT Healtha, koji uključuje i druge EIT inovacijske zajednice i KIC-ove s ciljem podupiranja razvoja inovacija u središnjoj istočnoj i južnoj Europi. Inovatore će podučavati svjetski stručnjaci, pod čijim će vodstvom proći natjecanje u plasiranju ideja (pitch contest) te naučiti od ideje stvoriti legitimni poslovni model za svoje proizvode i usluge.

Jumpstarter je namijenjen studentima diplomskih i poslijediplomskih studija, projektnim timovima, inovatorima i znanstvenicima koji razviju rješenja u području zdravlja, hrane, energije, sirovina, proizvodnje i urbane mobilnosti. Program se dijeli u četiri faze:

• Prijave (u tijeku) – prijave traju do 15. ožujka 2020.
• Faza treninga (travanj i svibanj) – u sklopu te faze sudionici će naučiti razviti poslovni model na osnovi svojih inovacija te kako tu ideju plasirati (pitch) – ideje će evaluirati EIT evaluacijski odbor.
• Dodatna edukacija (rujan i listopad) – 15 najboljih timova iz prošle faze dobit će dodatnu edukaciju u izgradnji poslovnoga modela, od kojih će šest najboljih timova svoje ideje imati priliku predstaviti na završnoj svečanosti.
• Final pitch i završna svečanost (studeni) – šest timova svoje će ideje predstaviti na natjecanju koje zajedno organizira šest EIT-ovih KIC-ova, na kojem je glavna nagrada 10 000 eura, drugo  mjesto osvaja 7000 eura, a treće mjesto 5000 eura.

  Prijave traju do 15. ožujka 2020., a prijaviti se možete na sljedećoj POVEZNICI.

Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u Hrvatsku definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i putnika uz minimalno ometanje međunarodnog prometa. Trenutno, od 24. veljače 2020. na snazi su preventivne mjere koje uključuju zdravstveni nadzor za osobe koje su boravile u kontinentalnoj Kini (tj. isključuje se Makau, Hong Kong i Taiwan), Južnoj Koreji i dviju pokrajina u Italiji – Lombardija i Veneto. Za osobe koje su unazad 14 dana boravile u kontinentalnoj Kini (tj. isključuje se Makau, Hong Kong i Taiwan) te oni koji su nakon 23. veljače doputovali u Hrvatsku iz Južne Koreje i pokrajina Lombardiji i Veneto u Italiji provodi se u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenih područja:

• aktivni zdravstveni nadzor (javljanje zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu prema adresi stanovanja/boravka)
• u samoizolaciji na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru radi praćenja pojave simptoma respiratorne bolesti.

- Definicija zahvaćenog područja: KINA, JUŽNA KOREJA, LOMBARDIJA I VENETO U ITALIJI.

1. Aktivni zdravstveni nadzor nad zdravim studentima koji dolaze iz zahvaćenih područja a koji u anamnezi ne navode bliski kontakt s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI kod kuće ili u Studentskom domu (organiziranom smještaju) pri čemu ovi studenti mogu živjeti s drugim osobama (mogu primjerice dijeliti studentsku sobu s drugim studentima).

2. Aktivni zdravstveni nadzor nad zdravim studentima (bez znakova bolesti) koji dolaze iz zahvaćenih područja a koji su bili u bliskim kontaktima s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI kod kuće ili u Studentskom domu (organiziranom smještaju) ali pri tome trebaju živjeti sami. Dakle, u Studenskom domu je neophodno, kada god je moguće, organizirati da takav student boravi sam u sobi te da ne dijeli sobu s drugim studentom. Ako ne žive sami ili nikako nije moguće organizirati da sam boravi u Studenskoj sobi, neophodan je boravak u ORGANIZIRANOJ KARANTENI u zdravstvenoj ustanovi- bolnici, konkretno aktualno u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“).

3. Studente koje dolazi iz zahvaćenih područja a imaju neki od respiratornih simptoma (nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah) neophodno je tretirati kao zaražene osobe dok se zaraza ne isključi mikrobiološkom obradom, što znači da je neophodna hospitalizacija u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.  No situacija se brzo može mijenjati s obzirom na epidemiološku situaciju, te se ove preporuke mogu promijeniti, stoga molim pratite web stranice HZJZ-a (www.hzjz.hr) i Ministarstva zdravstva na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podaci vezano uz coronavirus, kao i mjere prevencije: https://zdravstvo.gov.hr/koronavirus-i-mjere-prevencije/4952 https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/ https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/   Opće mjere zaštite: Uz navedeno, neophodno je u organiziranom smještaju studenta, na kampusima, studentskim domovima kao i u prostorima gdje se odvija nastava, sanitarnim čvorovima te u prostorima gdje je organizirana prehrana, osigurati:

• mogućnost pranja ruku sa sapunom i tekućom vodom te sušenje ruku jednokratnim ručnicima ili sušilicama sa cirkulirajućim zrakom ili korištenje dezinficijensa na bazi alkohola,
• izostanak s nastave nastavnom osoblju i studentima koji imaju simptome infekcije dišnih putova, imaju povišenu temperaturu i kašlju.

Studente kao i ostale građane neophodno je podsjećati na pridržavanje preporuka općih mjera zaštite:

• redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite u koš za otpad te operite ruke
• izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, imaju povišenu temperaturu i kašlju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo
U Zagrebu, 26. veljače 2020.

Izborni sveučilišni kolegij Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom dostupan je za upis svim studentima i studenticama koji su upisani na bilo koju sastavnicu Sveučilišta - fakultet ili akademiju - na preddiplomskoj, diplomskoj ili poslijediplomskoj razini.

Uvjet za upis kolegija je poznavanje studenta s invaliditetom (studenta s oštećenjem vida, sluha ili motorike) kojem je potrebna vršnjačka potpora te koji pristaje da mu student koji upisuje kolegij bude student asistent ("par"). Isto tako, potrebno je da "par" bude s istoga studijskog programa i iste razine studija s obzirom na upisani semestar/godinu.

Trajanje kolegija je jedan semestar te student koji ispuni sve obveze realizira 5 ECTS bodova. Kolegij se održava na rektoratu Sveučilišta u Zagrebu i/ili jednoj od sastavnica Sveučilišta, podložno dogovoru nakon upisa. Kolegij je jednosemestralan te obuhvaća 15 sati predavanja i 105 sati vježbi.

Što kolegijem studenti dobivaju?
Iskustvo i znanje u:
• pružanju vršnjačke potpore studentu/ici s invaliditetom u akademskom okruženju
• osvješćivanju prepreka i mogućnosti osoba/studenata s invaliditetom
• održavanju kvalitetnih socijalnih kontakata u kontekstu vršnjačke potpore
• preispitivanju društvenog konteksta i vlastitih stavova/vrijednosti prema osobama s invaliditetom
• prepoznavanju etičkih izazova u pružanju vršnjačke potpore
Vještine koje mogu pomoći u različitim životnim, osobnim i profesionalnim situacijama:
• akademske vještine (organiziranje i planiranje učenja, suradničko učenje..)
• praktične vještine (vještine pružanja potpore korisne u svakodnevnom životu..)
• socijalno-emocionalne vještine (empatija, tolerancija, postavljanje granica u odnosima..)
• komunikacijske vještine

Zainteresirani studenti se mogu javiti koordinatoru za studente s invaliditetom na matičnom fakultetu ili akademiji te Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu u SN „Stjepan Radić“, Jarunska 2, Zagreb:
e-mail: uredssi@unizg.hr
tel.: 01/ 4564 405
mob.: 099 4593 578

U povodu obilježavanja ovogodišnjega Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u Hrvatskome državnom arhivu 21. veljače 2020. upriličena je svečanost kojoj su nazočili brojni ugledni predstavnici akademskoga, kulturnoga i političkoga života Hrvatske. Okupljenima se pozdravnim govorom obratila izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanica predsjednika Vlade RH dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske, istaknuvši ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u hrvatskoj povijesti, kulturi, kao i aktualnim suradničkim projektima.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u svojem je izlaganju opisala istaknute programe Knjižnice u prethodnoj godini, infrastrukturne projekte i projekte sufinancirane sredstvima Europske unije, manifestacije povezane s knjigom i poticanjem čitanja, kao i brojne skupove, tribine i izložbe u zemlji i inozemstvu. Na svečanome obilježavanju Dana NSK proglašeni su i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu. Sveučilište u Zagrebu može se pohvaliti dobivanjem priznanja kao poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u realizaciji razvojnih programa Knjižnice te tako pomaže u razvoju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti. Nagradu je primio prof. dr. sc. Damir Boras, rektor najveće visokoobrazovne institucije u našoj zemlji i prošlogodišnjega laureata 350. obljetnice. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu, sa Sveučilištem usko surađuje od njegova utemeljenja. Sveučilište je od samog početka i istaknuti suradnik na europskom projektu Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori, gdje je glavni pregovarač Pregovaračkog tima Projekta u licenciranju elektroničkih časopisa i baza podataka prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, u suradnji sa Sveučilištem 2019. godine održana je manifestacija Dan sveučilišne knjige u povodu njegove 350. obljetnice, a tom je prilikom pripremljena i izložba iz fonda Knjižnice. Istaknute poveznice između Sveučilišta i Knjižnice dokaz su poticanja, podržavanja i sudjelovanja u realizaciji razvojnih programa Knjižnice te na taj način pomažu u unapređivanju i promicanju sveučilišne zadaće Knjižnice i knjižnične djelatnosti u cjelini. Nagrada namijenjena djelatniku Knjižnice koji je naročito pridonio njezinu radu, razvoju i promidžbi pripala je mr. sc. Sonji Martinović, profesorici latinskoga jezika i književnoj komparatistici, diplomiranoj knjižničarki u Odjelu Korisničke službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nagrada namijenjena fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa i suradnji s Knjižnicom dodijelila se dr. sc. Mikici Maštrović, knjižničarskoj savjetnici, za značajan doprinos razvoju knjižničarske i muzejske struke te za razvoj hrvatskoga knjižničarstva u cjelini. Obrazloženja je u ime Odbora za Nagradu i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. pročitala mr. sc. Alisa Martek. Svečano obilježavanje Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. svojim su zajedničkim nastupom uveličale glazbenice Snježana Rucner na violončelu i mlada umjetnica Martina Jembrišak na harmonici. Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu slavi se 22. veljače, u spomen na dan dovršetka hrvatskoga prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora, koji je tiskan 1483. godine, nepuna tri desetljeća nakon Gutenbergova otkrića tiskarskoga stroja. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od siječnja 2020. godine u središtu je nacionalne, europske i svjetske javnosti kao središnje mjesto predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, istaknuvši: „Počašćeni smo što je Vlada Republike Hrvatske upravo Knjižnicu odabrala kao mjesto predsjedanja te smo sretni što je za tu priliku tijekom prethodne 2019. godine uređen i drugi dio zgrade nakon četvrtinu stoljeća od otvorenja Knjižnice na današnjoj adresi.“

Veleposlanik Kanade u Hrvatskoj, Nj. E. Alan Bowman sa svojom savjetnicom za politiku, odnose s javnošću i medije gospođom Idom Mahečić Bajović posjetio je 24. veljače 2020. Sveučilište u Zagrebu. U nastupni posjet primio ga je prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu sa suradnicima prof. dr. sc. Lidijom Kos-Stanišić, pomoćnicom rektora za interno komuniciranje i sveučilišne medije i prof. dr. sc. Milošem Judašem, prorektorom za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Obje strane izrazile su zadovoljstvo dosadašnjom izvrsnom suradnjom, te izrazile veliku želju i spremnost na još intenzivniju suradnju i produbljivanje zajedničkih tema. Wirth Institut s kanadskoga Sveučilišta Alberta, s kojim Sveučilište u Zagrebu ima bilateralni ugovor, tijekom svibnja ove godine planira održati niz radionica i prezentacija u Zagrebu i Budimpešti. Tom prigodom ugostit će znanstvenike i nagrađivane umjetnike iz Kanade, pripadnike starosjedilačkih zajednica (Indigenous, First Nations, Metis), koji će svoj rad predstaviti srednjoeuropskim znanstvenicima i široj javnosti.

Mozak voli zdravo, dugogodišnji projekt eSTUDENT-a, i ove godine nastavlja svoj put i misiju u poticanju zdravoga načina života. Sve počinje 28. veljače otvorenjem prijava za kulinarsko natjecanje Brocoola koje će trajati sve do 8. ožujka 2020. godine. Nakon natjecanja slijede radionice koje će trajati tjedan dana, točnije od 9. do 13. ožujka, a posljednji dio projekta je jednodnevna Konferencija koja će se održati 14. ožujka na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekta je zainteresirati i motivirati sve ljude, pogotovo mlade i studente koji su konstantno izloženi stresu i užurbanom načinu života, da se potrude voditi brigu o vlastitom zdravlju. Poseban naglasak stavlja se na pravilan način prehrane, mentalno zdravlje, važnost redovite tjelovježbe i osobne motivacije. Veliku podršku cijeloj organizaciji pruža partner projekta Jana Vitamin. Kako će se projekt održati? Ove godine Mozak voli zdravo je podijeljen na tri dijela: natjecanje Brocoola, interaktivne radionice i Konferenciju. Brocoola je idealno natjecanje za studente koji žele pokazati svoje kulinarske sposobnosti i dokazati drugima da zdrava i uravnotežena prehrana nije luksuz te da sve što je potrebno za nutritivno kvalitetan obrok jest malo truda i kreativnosti. Sudionici će imati priliku osmisliti i pripremiti cjenovno prihvatljiv, jednostavan i zdrav desert. Čitav postupak se provodi online: sudionici će snimiti pripremu svog deserta u obliku videa u trajanju do dvije minute. Nutricionisti će potom odabrati deserte koji najbolje odgovaraju zadanim zahtjevima te će se proglašenje pobjednika i dodjeljivanje nagrada održati na konferenciji. Doživljaje s Brocoole podijelila je i pobjednica natjecanja, Petra Kuljiš: ‘’Tema pretprošlogodišnjeg natjecanja Brocoola bila je zdrav doručak. Uvjeti su bili da obrok, osim što je zdrav, bude kreativan, jeftin i jednostavan za napraviti. Prvo što mi je palo na pamet bio je zdrav sendvič: na integralno pecivo stavila sam “namaz” od kuhane brokule i slanutka i narezala rajčice. Jako jednostavno, a opet hranjivo i zdravo jelo je odnijelo prvu nagradu. Puno sam se zabavila snimajući ovaj video, a pobjeda me potaknula da se i nastavim zdravo hraniti.’’ Petra šaljivo dodaje: ’’ Ako nemaš apsolutno nikakvog iskustva u kuhanju, ali paziš na to što jedeš - ovo natjecanje je stvoreno za tebe!’’ Nakon Brocoole slijedi tjedan u kojem će se održati šest interaktivnih radionica iz područja prehrane, fizičkoga zdravlja i prirodne kozmetike. Posljednji dio projekta je jednodnevna konferencija na kojoj će se uz proglašenje pobjednika Brocoole 2020. održati i zanimljiva i poučna predavanja Ivana-Krešimira Sveteca, Natka Becka, Marine Milošević, Dragane Olujić, Sandre Župarić i Mašenjke Katić, vrsnih nutricionista, sportaša, psihologa i ostalih stručnjaka iz srodnih područja.   Budi i ti cool i sudjeluj! Ne kaže se uzalud: U zdravom tijelu zdrav duh, zato se pozivaju svi da postanu dio ovoga projekta i naprave nešto dobro i korisno za svoje zdravlje! Više informacija o projektu Mozak voli zdravo možeš pronaći ovdje, ili se možeš informirati na štandovima od 24. veljače do 6. ožujka. Gdje će se nalaziti štandovi možeš saznati na Facebook stranici projekta, a ako želiš bolje upoznati eSTUDENT udrugu, posjeti web ili Facebook stranicu te se slobodno prijavi na naš newsletter kako bi bio/la u toku sa svim aktualnostima iz eSTUDENT svijeta.

Upravni sud u Zagrebu odbacio je Rješenjem od 13. veljače 2020. tužbu protiv statusne promjene sveučilišnoga centra Hrvatski studiji u sveučilišni odjel Hrvatskih studija.

Sud je presudio da tužba radi oglašavanja ništavom Odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu od 17. siječnja 2017. nije dopuštena. Tužbu je bilo podnijelo osam članova Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, a zastupao ih je odvjetnik toga sindikata.

Prema ocjeni suda navedena odluka nije upravni akt, budući da se njome neposredno ne dira u pravni interes zaposlenika Sveučilišta. Odluka Senata Sveučilišta u Zagrebu po svojoj je naravi opći akt, a ne pojedinačna odluka. Adresati navedene odluke nisu određeni imenom i prezimenom, nego se ona odnosi na skupinu subjekata i sadržava opće norme te se protiv nje ne može voditi upravni spor. Sud je zauzeo stajalište da tužbom osporeni akt Senata Sveučilišta u Zagrebu nije upravni akt te da nema zakonske pretpostavke za upravnosudski nadzor neupravnoga akta. Stoga je tužbu, podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora, valjalo odbaciti.

U Elaboratu o provođenju statusne promjene Sveučilišnoga odjela Hrvatskih studija kao podružnice Sveučilišta u Zagrebu u status ustanove u sastavu Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Fakultet hrvatskih studija ističe se da su, u smislu zakona koji uređuje visoku naobrazbu, Hrvatski studiji od 24. studenoga 1995. do 16. siječnja 2017. bili sveučilišni centar, tj. sastavnica visokoga učilišta koja ustrojava i izvodi znanstveni, visokostručni ili nastavni rad. Ustrojeni su tako prema Zakonu o visokim učilištima, koji je bio na snazi od 1993. do 2003. Taj je zakon određivao da je „centar za znanstveni ili visokostručni rad – pravna osoba ili ustrojbena jedinica visokoga učilišta koja ustrojava i izvodi znanstveni, visokostručni ili nastavni rad, odnosno usklađuje njegovu izvedbu između visokih učilišta“. Sveučilište u Zagrebu tada je bilo odlučilo da Hrvatski studiji budu sveučilišni Centar za Hrvatske studije i to ne kao samostalna pravna osoba, nego kao ustrojbena jedinica, podružnica.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu 15. kolovoza 2003., i još uvijek uređuje tu materiju, nije bio zadržao sveučilišni centar kao ustrojbeni oblik visokoga učilišta, niti je predvidio postojanje sveučilišnih centara. Taj zakon nije posvetio posebnu odredbu specifičnosti Hrvatskih studija, niti je njegov status regulirao ili trasirao prijelaznim odredbama. Sveučilište od 2003. godine kao sastavnicu ne može u svojem sastavu imati sveučilišni centar, ali može imati sveučilišni odjel.

Sukladno zahtjevima reakreditacije iz 2014. Senat Sveučilišta u Zagrebu bio je 17. siječnja 2017. uskladio položaj Hrvatskih studija sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju promijenivši mu status iz sveučilišnoga centra u sveučilišni odjel s naznačenim ciljem da, nakon provedene reforme, postane fakultet. Privremeni pravni status Hrvatskih studija kao sveučilišnoga odjela, koji je trajao do 10. prosinca 2019. bio je prijelazno usklađivanje sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Osnivanjem Fakulteta hrvatskih studija pitanje pravnog statusa konačno je riješeno.

Rješenje Upravnoga suda još jednom je potvrdilo zakonitost djelovanja Sveučilišta i njegovu autonomnu ovlast da osniva vlastite ustrojstvene jedinice, sveučilišne odjele, sveučilišne institute, fakultete i akademije.