Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

U petak 21. srpnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ugostila je u svojem prostoru 140 kadeta, polaznika pete godine francuske zrakoplovne akademije (Ecole de l’air et de l’espace). U toj prigodi u velikom predvorju Knjižnice postavljena je izložba odabrane građe iz zbirki građe posebne vrste NSK.

Duge su i bogate kulturne veze koje spajaju Hrvatsku i Francusku još od srednjeg vijeka, a dotiču se mnogih sfera – od književnosti i znanosti do umjetnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svojem fondu, a osobito u fondu zbirki građe posebne vrste, čuva brojna svjedočanstva o tim vezama i plodnim susretima dviju europskih kultura.

U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu okupljene su pozdravile dr. sc. Dijana Machala, pomoćnica glavne ravnateljice za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te Ana-Marija Tkalčić iz Informacijskog centra koje su Kadetima poželjele dobrodošlicu u Zagreb i NSK.

Jagoda Ille, viša knjižničarka za međunarodnu suradnju u Uredu glavnog ravnatelja, predstavila je međunarodnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuske, s posebnim naglaskom na zbirke građe posebne vrste NSK koje sadrže djela iznimno vrijedna za hrvatsku i francusku baštinu.

Između ostalog, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu posebno je ponosna što u svojoj vrijednoj Zbirci zemljovida i atlasa posjeduje Beautempsov Napoleonov atlas, zbirku karata i planova istočne obale Jadrana iz ranog 19. stoljeća, najveće kartografsko dostignuće svojeg doba, koji je prije više od četrdeset godina dopremljen u Zagreb. Kulturna baština Hrvatske obogaćena je prije četrdeset godina tim jedinstvenim kartografskim djelom, nastalim 1806. godine, u kojem je kartama i planovima luka prikazana istočna obala Jadrana, a izvršenje te važne zadaće povjereno je francuskom hidrografskom inženjeru Charlesu Françoisu Beautemps-Beaupréu (1766. – 1854.).

Stevo Leskarac, mag. art., koordinator procesa Konzervacija i restauracija, predstavio je rad restauratora i konzervatora Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, s naglaskom na restauraciju enciklopedije Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers Diderota i D’Alemberta.

Nakon uvodnog predstavljanja, kadeti francuske zrakoplovne akademije obišli su prigodnu izložbu na temu francusko-hrvatskih poveznica u zbirkama NSK koju su pripremile rukovoditeljice zbirki građe posebne vrste te nastavili svoj posjet Hrvatskoj odlaskom u Zapovjedništvo Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na Plesu.

Foto: Dobrila Zvonarek / NSK

The post Posjet polaznika pete godine francuske zrakoplovne akademije Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za razvoj digitalne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Zbirci rukopisa i starih knjiga
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– konzervator u Odjelu zaštita i pohrana
– restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– stručni suradnik za koordinaciju aktivnosti državnih tijela u NSK u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– specijalist suradnik – zaštitar u CNUS-u u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek sigurnost
– namještenik – radno mjesto III. vrste u Odjelu nabava i izgradnja zbirki.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za razvoj Digitalne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Zbirci rukopisa i starih knjiga
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– konzervator u Odjelu zaštita i pohrana
– restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– stručni suradnik za koordinaciju aktivnosti državnih tijela u NSK u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– specijalist suradnik – zaštitar u CNUS-u u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek sigurnost
– namještenik – radno mjesto III. vrste u Odjelu nabava i izgradnja zbirki.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 21. srpnja 2023. appeared first on .

Nakon nevremena koje je pogodilo Zagreb i okolicu, Knjižnica je otvorena prema redovitome ljetnom radnom vremenu.

Radi kolektivnoga godišnjeg odmora djelatnika Studentskoga centra Restoran i Caffe bar SC zatvoreni su 17. srpnja i bit će ponovno otvoreni 4. rujna 2023. godine.

The post Knjižnica je otvorena prema redovitome ljetnom radnom vremenu appeared first on .

Zbog štete uzrokovane nevremenom, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu primorana je danas, 19. srpnja 2023. godine, zatvoriti svoja vrata.

O ponovnom otvaranju Knjižnice obavijestit ćemo vas na našoj mrežnoj stranici i profilima NSK na društvenim mrežama.

Zahvaljujemo na razumijevanju!

The post Knjižnica privremeno zatvorena zbog štete uzrokovane nevremenom appeared first on .

Poštovani korisnici,

Knjižnica je ponovno otvorena, i to prema ljetnome radnom vremenu.

Zahvaljujemo na strpljenju i razumijevanju!

The post Knjižnica ponovno otvorena appeared first on .

Poštovani korisnici,

Knjižnica trenutačno ne radi zbog kvara uslijed kojega nema električne energije. Radimo na što skorijem otklanjanju kvara, a sve novosti pratite na našoj mrežnoj stranici i društvenim mrežama.

Zahvaljujemo na razumijevanju!

The post Knjižnica privremeno zatvorena appeared first on .

Radi kolektivnoga godišnjeg odmora djelatnika Studentskoga centra Restoran i Caffe bar SC bit će zatvoreni od ponedjeljka 17. srpnja, sa zadnjim radnim danom 14. srpnja 2023. godine.

The post Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC tijekom ljetnoga razdoblja appeared first on .

U Nacionalnoj knjižnici Srbije u Beogradu od 14. do 15. lipnja 2023. godine održan je Regionalni sastanak predstavnika nacionalnih ureda za ISBN i ISMN. Na sastanku su kao predstavnice Hrvatskoga ureda za ISBN i Hrvatskoga ureda za ISMN sudjelovale koordinatorica ureda mr. sc. Danijela Getliher i djelatnice ureda Antonija Sinković i Jelena Paurić.

Organizatori ovogodišnjega sastanaka bili su Međunarodni ured za ISBN, Međunarodni ured za ISMN i Nacionalna knjižnica Srbije, a sastanaku je nazočilo dvadesetak sudionika iz sedam zemalja regije, i to Bugarske, Slovenije, Republike Srpske, Crne Gore, Srbije, Albanije i Hrvatske.

Sastanak su predvodile izvršna direktorica Međunarodnoga ureda za ISBN Stella Griffiths i generalna direktorica Međunarodnoga ureda za ISMN Birgit Böcher.

Nakon pozdravnoga govora ravnatelja Nacionalne knjižnice Srbije Vladimira Pištala i uvodnoga govora Stelle Griffiths sastanak je otvorila Ana Savić iz ISBN agencije Srbije izlaganjem o djelovanju ISBN-a u Srbiji od početaka do današnjih dana, a nakon toga Boris Rifl iz Slovenske agencije za ISBN održao je izlaganje o novome portalu za nakladnike u Sloveniji. Nakon izlaganja svaka od zemalja iznijela je izvješće o djelovanju u posljednjim četirima godinama te izazovima s kojim se suočavala tijekom pandemije. Stella Griffiths održala je predavanje o novim identifikatorima ISO, a dr. Bettina von Seyfried i Birgit Böcher govorile su o novostima u ISMN-u i predložile modele za neke buduće sastanke. Sastanak je završio radionicom na kojoj se raspravljalo o stručnim temama i problemima povezanima s dodjeljivanjem ISBN-a i ISMN-a.

Sljedeći je dan sastanak započeo raspravom o utjecaju pandemije na djelovanje ureda i uvođenje online usluga. Uslijedilo je izlaganje predstavnica Međunarodnoga ureda za ISMN o problemima predstavljanja ISMN-a kao i potrebi za posuvremenjivanjem mrežnih stranica Međunarodnoga ureda za ISMN.

Hrvatski ured za ISBN, primjenjujući pravila sustava, omogućuje jedinstvenu identifikaciju hrvatskih omeđenih publikacija na međunarodnoj razini, što olakšava bibliografski nadzor i međunarodnu razmjenu podataka, olakšava rad knjižnica, nakladnika, dobavljača, raspačavatelja, pošta i ureda za zaštitu autorskih prava.

The post Predstavnice NSK sudjelovale na Regionalnome sastanku predstavnika nacionalnih ureda za ISBN i ISMN appeared first on .

U srijedu 5. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je tematski susret uz izložbu rukopisa iz Krležine ostavštine Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže. Događanje koje je okupilo velik broj zaljubljenika u Krležinu riječ bilo je dio programa 12. Festivala Miroslav Krleža.

U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu okupljenima su se obratili glavna ravnateljica Knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević te autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović. O Krležinim tekstovima i njegovu mjestu u hrvatskom kulturnom prostoru, rukopisnoj ostavštini te novootkrivenom fragmentu dramske vizije Goya govorili su Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Pavle Bonča i Irena Galić Bešker.

Osobito dojmljiv dio programa bio je nastup dramskog umjetnika Siniše Ružića, koji je interpretirao fragmente iz Krležine autobiografske proze Djetinjstvo u Agramu. Goran Matović publici je govorio fragmente iz svoje scenske kompozicije Sjetite me se 2022.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, postala je dom njegove rukopisne ostavštine. Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, ostavštinu je darovao Knjižnici, a ona je otpečaćena po isteku moratorija, točno na dvadesetu obljetnicu Krležine smrti. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) i Krležina bibliografa Davora Kapetanića. Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.

Osobito zanimanje javnosti nedavno je pobudila vijest o pronalasku neobjavljenog fragmenta Krležine dramske „vizije“ Goya u Krležinoj rukopisnoj ostavštini, a za koji je zaslužan mladi znanstvenik Pavle Bonča. Osim fragmenta noovotkrivene dramske vizije, posjetitelji događanja mogli su pogledati i druge tekstove u rukopisu i strojopisu na kojima se temelji ovogodišnji Festival Miroslav Krleža: drame Legenda i Glembajevi, romane Banket u Blitvi i Na rubu pameti, dnevnike, pisma, intervju Predraga Matvejevića s Miroslavom Krležom itd.

The post Tematsko druženje uz Krležinu rukopisnu ostavštinu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je na redovitome godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (Conference of European National Librarians – CENL), održanome od 18. do 20. lipnja 2023. godine u Parizu u organizaciji Nacionalne knjižnice Francuske.

Osim glavne ravnateljice, Knjižnicu je predstavljala i Jagoda Ille, viša knjižničarka za međunarodnu suradnju NSK.

Godišnji sastanak CENL-a ove je godine bio tematski usmjeren na održivi razvoj u europskim nacionalnim knjižnicama. Program godišnjega sastanka CENL-a započeo je 18. lipnja kulturnim sadržajima koje su domaćini pripremili svim sudionicima.

Službeni dio programa bio je posvećen rješavanju poslovanja i planiranja CENL-a, a zatim je slijedilo snimljeno izvješće o situaciji u ukrajinskim knjižnicama koje je pripremila Lyubov Andriivna Dubrovina iz Nacionalne knjižnice Ukrajine.

O temi Nacionalne knjižnice i održivost održana su dva uvodna izlaganja, a u nastavku su članovi CENL-a održali predstavljanja dobre prakse pod zajedničkim naslovom Svi putevi vode u Rim ili Nacionalne knjižnice na putu k održivosti.

Stručni program 20. lipnja nastavljen je izvješćem korisnika stipendije Erland Kolding Nielsen za 2022. godinu, nakon čega su slijedila izlaganja o ideji novopokrenutoga CENL-ova foruma za dijalog National Libraries as Data Infrastructures te o reguliranju obveznoga primjerka u Španjolskoj.

CENL je mreža koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica iz zemalja Europe te trenutačno broji 46 članova iz 45 europskih zemalja. Njezina je svrha jačanje suradnje te promicanje uloge i poslanja europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju vrijednu kulturnu baštinu. Sudjelovanje glavne ravnateljice NSK na ovogodišnjem sastanku nastavak je dugogodišnjega aktivnog djelovanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u CENL-u.

The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na redovitome godišnjem sastanku CENL-a appeared first on .

Vaša mi pjesma vraća svjetlo oka,
Ko narod silna, ko sunce visoka.

The post Citat 1. srpnja 2023. appeared first on .

U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u srijedu 5. srpnja u 12 sati, javnosti će biti predstavljena građa iz Krležine rukopisne ostavštine koja prati program 12. festivala Miroslav Krleža. Na tematskom druženju uz izložbu, o Krleži, njegovu stvaralaštvu i ostavštini govorit će Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Pavle Bonča i Irena Galić Bešker uz umjetničku podršku utemeljitelja i ravnatelja Festivala Miroslav Krleža Gorana Matovića i dramskog umjetnika Sinišu Ružića.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, postala je dom njegove rukopisne ostavštine. Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, Krležinu je ostavštinu darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ona je otpečaćena po isteku moratorija, točno na dvadesetu obljetnicu njegove smrti. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) te Krležina bibliografa Davora Kapetanića. Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.

Osobito zanimanje javnosti nedavno je pobudila vijest o pronalasku neobjavljenog fragmenta Krležine dramske „vizije“ Goya u Krležinoj rukopisnoj ostavštini. Otkriće za koje je zaslužan mladi znanstvenik Pavle Bonča, bez sumnje predstavlja veliki doprinos poznavanju rane faze Krležina dramskog stvaralaštva. O značaju tog otkrića svjedoči i činjenica da 12. festival Miroslav Krleža započinje praizvedbom ovog dramskog teksta prema autorskoj zamisli i interpretaciji Zijaha A. Sokolovića.

Osim fragmenta noovotkrivene dramske vizije Goya, posjetitelji tematskog druženja uz Krležinu rukopisnu ostavštinu imat će priliku pogledati i druge tekstove u rukopisu i strojopisu na kojima se temelji ovogodišnji Festival: drame Legenda i Glembajevi, romane Banket u Blitvi i Na rubu pameti, dnevnike, pisma, intervju Predraga Matvejevića s Miroslavom Krležom itd.

Sudjelovanjem u 12. festivalu Miroslav Krleža i tematskim druženjem uz jednodnevnu izložbu Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu će obilježiti Krležin 130. rođendan.

The post Tematsko druženje uz izložbu “Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže” appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u četvrtak 29. lipnja 2023. godine, predstavljena je knjiga hrvatskog politologa i diplomata Damira Grubiše „Povijest europskog ujedinjenja“.

Uz autora, knjigu su predstavili i prof. dr. sc. Ivo Josipović, dr. sc. Senada Selo Šabić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar te prof. dr. sc. Damir Agičić koji je bio u ulozi moderatora.

Knjigu koja je objavljena u povodu 10. obljetnice ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije prof. Agičić nazvao je „kapitalnom knjigom autora s bogatim znanstvenim, diplomatskim, ali i prevoditeljskim iskustvom“.

U svojem pozdravnom govoru prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, poželjela je knjizi „uspješan i plodan knjiški život“.

Ovo važno djelo u izdanju izdavačke kuće Srednja Europa rekonstruira povijest političke misli o europskom ujedinjenju – od antičkog mita o Europi do prvih koraka europske integracije nakon Drugog svjetskog rata, a završava trenutkom kada je Europska unija doživjela svoje dosad najveće proširenje – primanjem Hrvatske u članstvo 2013. godine.

Izvor fotografija: NSK

The post U NSK predstavljena knjiga „Povijest europskog ujedinjenja“ appeared first on .

Sudionici 4. zelenog festivala – Karlovačka zelena priča imali su priliku u sklopu programa Festivala pogledati izložbu „Najbolje zelene knjižnice“, posvećenu svjetskim primjerima dobre prakse „zelenog knjižničarstva“.

Skup koji se 26. lipnja 2023. godine održao u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu donio je mnoštvo zanimljivih izlaganja koja su tematizirala odnos knjižnica i održivog turizma kao i brojna popratna događanja za sve uzraste.

Organizator skupa, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, zelena je knjižnica temeljena na arhitektonskim rješenjima svoje glavne zgrade kao i knjižničnim programima i aktivnostima. U travnju ove godine otvorili su i izdvojeni odjel – „Zelenu knjižnicu” u prostorima Javne ustanove Aquatika s ciljem razvijanja svijesti o biološkoj raznolikosti kroz edukacije i aktivnosti namijenjene djeci, učenicima, studentima, znanstvenicima, turistima i lokalnom stanovništvu.

Izložba „Najbolje zelene knjižnice“ originalno je bila postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u svibnju 2019. godine u sklopu projekta „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“, a krajem 2019. godine gostovala je u slovenskoj Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu te nedavno u Gradskoj knjižnici Zadar.

The post Izložba „Najbolje zelene knjižnice“ gostovala na 4. zelenom festivalu – Karlovačka zelena priča appeared first on .

U razdoblju od 15. srpnja do 19. kolovoza 2023. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 8 do 15 sati, a srijedom od 12 do 19 sati.

Subotom će Knjižnica biti zatvorena.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od subote 12. kolovoza do utorka 15. kolovoza 2023. godine bit će zatvorena.

Od 21. kolovoza 2023. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Ljetno radno vrijeme Knjižnice appeared first on .

U povodu 10. obljetnice ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, izdavačka kuća Srednja Europa u četvrtak 29. lipnja 2023. godine u 12 sati u predvorju Knjižnice organizira predstavljanje knjige prof. dr. sc. Damira Grubiše Povijest europskog ujedinjenja.

Uz autora prof. dr. sc. Damira Grubišu, o knjizi će govoriti i prof. dr. sc. Ivo Josipović, dr. sc. Senada Selo Šabić te izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar, a predstavljanje ovog vrijednog izdanja moderirat će prof. dr. sc. Damir Agičić. Okupljene uzvanike prigodno će pozdraviti glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

U knjizi Povijest europskog ujedinjenja autor na temelju opsežne svjetske literature i relevantne povijesne dokumentacije rekonstruira povijest političke misli o europskom ujedinjenju – od antičkog mita o Europi, preko poistovjećivanja Europe kao kršćanske civitas terrenae, idejnih i izvedbenih planova o organizaciji ujedinjene Europe u doba renesanse, novovjekovnog racionalizma, njemačke klasične filozofije, socijalističkog utopizma sve do prvih koraka europske integracije nakon Drugog svjetskog rata. Njegova političko-povijesna naracija završava trenutkom kada je Europska unija doživjela svoju dosad najveću ekspanziju – primanjem Hrvatske u članstvo 2013. godine.

Damir Grubiša (Rijeka, 1946.) hrvatski je politolog i diplomat, donedavno redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je uveo europske studije u redovni kurikulum politologije i osnovao Centar za europske studije, a danas pridruženi profesor na Američkom sveučilištu u Rimu. Bio je, između ostalog, direktor Kulturno-informativnog centra SFRJ u New Yorku i hrvatski veleposlanik u Italiji, Malti i pri Organizaciji za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

The post Pozivamo vas na predstavljanje knjige „Povijest europskog ujedinjenja“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 16. lipnja 2023. godine predstavljena je knjiga pjesama Haiku iz bolnice Luka Paljetka, našega istaknutog književnika, književnoga prevoditelja i akademika. Uz stihove Luka Paljetka, osobitu vrijednost ovoga izdanja čini i 16 grafičkih listova u tehnikama bakropisa i akvatinte umjetnika Mirana Šabića, koji su ovom prigodom bili izloženi u velikome predvorju Knjižnice.

Osim grafičkih listova, u vitrinama su bili izloženi stihovi Luka Paljetka usporedno na hrvatskome i japanskome jeziku, a mogu se pogledati do 28. lipnja.

Na svečanome predstavljanju ovoga bibliofilskog izdanja pozdravne su riječi uputili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj Nj. E. Masato Iso i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

Knjigu pjesama Haiku iz bolnice predstavili su kolekcionar i nakladnik Božo Biškupić, koji je ujedno i urednik knjige, prevoditelj Tomislav Mikuljan, akademik Drago Štambuk, akademkinja Sibila Petlevski, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilšne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Tamara Ilić-Olujić i autor grafika Miran Šabić. Stihove su na hrvatskome i japanskome jeziku naizmjence čitali Yutaro Nishida i Dobrila Zvonarek.

Knjiga pjesama objavljena je u biblioteci Arbor Zbirke Biškupić, a pjesme koje je obuhvatila na japanski su jezik preveli Yutaro Nishida i Tomislav Mikuljan.

Primjerci označeni slovima A i B namijenjeni su Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i Japanskoj nacionalnoj knjižnici u Tokiju.

Knjiga je objavljena u povodu 30. obljetnice diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i Japana.

The post Predstavljena knjiga pjesama „Haiku iz bolnice“ Luka Paljetka u NSK appeared first on .

Sveučilište u Zadru raspisalo je natječaj za ponovni upis troje studenata na doktorski studij Društvo znanja i prijenos informacija za stjecanje akademskoga stupnja doktor/doktorica znanosti iz područja društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti u akademskoj godini 2022./2023.

Natječaj za upis, odluka o upisu i obrasci za prijavu dostupni su na poveznici: https://www.unizd.hr/obavijesti/view/doktorski-studij-drustvo-znanja-i-prijenos-informacija-1.

The post Raspisan natječaj za upis na doktorski studij „Društvo znanja i prijenos informacija” na Sveučilištu u Zadru appeared first on .

Izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća  gostovat će od 10. lipnja do 10. listopada 2023. godine na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Nakon Rijeke bit će postavljena u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić Karlovac.

Izložba je prethodne godine od 2. do 12. studenoga, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, bila postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koja je i ujedno njezin pokretač i organizator. Do kraja 2022. godine gostovala je u Gimnaziji Sesvete te na Katedri za metodike na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Početkom 2023. godine preselila se u Ekonomsku školu Mije Mirkovića u Rijeci te nakon toga u Istru, tamošnju Srednju školu Mate Blažine Labin.

Njezino sljedeće odredište bila je I. osnovna škola Bjelovar, a potom, prije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar.

Izložba predstavlja djela iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja su dio nastavnih programa hrvatskoga jezika i povijesti. Izabrana su djela na 17 izložbenih panoa predstavljena kroz književnopovijesna razdoblja od srednjega vijeka do 19. stoljeća, a zaseban dio izložbe posvećen je povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

Autorica je izložbe Kristina Judaš, djelatnica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a uz nju su i autorice tekstova na izložbenim panoima Iva Perinić i Karolina Tumbas, također djelatnice iz Zbirke.

Izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Gostovanje izložbe „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci appeared first on .