Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Društvo prijatelja glagoljice 22. veljače obilježilo je 30. obljetnicu neprekinuta djelovanja u promidžbi glagoljice i upoznavanja najširega kruga osoba s prvim hrvatskim nacionalnim pismom, a prigodna proslava održana je u prostoru Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na Kaptolu.

Nakon uvodnoga obraćanja predsjednika Društva, profesora Darka Žubrinića, nastupio je zbor Bašćina koji  već 28 godina djeluje u sklopu Društva i njeguje glagoljaško pjevanje. Nazočnima se potom obratila jedna od počasnih članica Društva, dr. sc. Marica Čunčić koja je nazočne upoznala s događanjima koja su prethodila nastanku Društva, njegovim osnutkom i kasnijim rastom i razvojem do sadašnjega trenutka. Višegodišnja tajnica Mirna Lipovac ukratko je predstavila brojne aktivnosti koje se neprekidno odvijaju u Društvu, dajući mu svestranost i prepoznatljivost u zemlji i izvan naših granica.

Spomenuti su i problemi s kojima se ova neprofitna udruga trajno bori, a to je nedostatak prostora za rad i glagoljaške susrete, nedostatnost financijskih sredstava za provođenje svih željenih programa i premali broj stvarno aktivnih članova koji bi sudjelovali u ostvarenju zacrtanih ciljeva.

Trideseta obljetnica bila je prigoda da Društvo zahvali ustanovama koje su ga prethodna tri desetljeća pratile i potpomagale te su posebne zahvalnice dodijeljene Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Matici hrvatskoj, Nadbiskupijskomu pastoralnom institutu, Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru i Staroslavenskomu institutu. Vrhunac svečanosti bio je Vremeplov – prezentacija u programu Powerpoint obogaćena prikladnom glazbenom podlogom koja je publiku provela kroz povijest Društva prijatelja glagoljice i pokazala kako će ovo Društvo nastaviti s radom najbolje što može jer ideja im ne nedostaje, a bogatstvo hrvatske glagoljaške baštine praktički je neiscrpno.

The post Trideseta obljetnica Društva prijatelja glagoljice appeared first on .

Volio bih da me voliš
da budem cvijet u tvojoj kosi.
Ako si noć, ja ću bit zora
i bljesak svjetlosti u rosi.

Volio bih da me voliš
i da svi dani budu pjesma.
Ako si izvor i ja ću biti
u živoj stijeni bistra česma.

(Volio bih da me voliš)

Čitajući jednu od najljepših pjesama hrvatskoga pjesništva, prisjećamo se hrvatskoga književnika Jure Kaštelana.

Hrvatski pjesnik i književnik Jure Kaštelan rodio se 18. prosinca 1919. godine u Zakučcu pokraj Omiša. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a od 1938. godine studirao je jezike i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1940. objavljuje u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku pjesama Crveni konj. U Drugome svjetskom ratu sudjeluje u obrani domovine kao pristaša lijevih snaga. Poslije rata nastavlja silom prekinuti studij te obavlja niz uredničkih i književničkih dužnosti. Doktorirao je 1955. godine disertacijom o lirici Antuna Gustava Matoša. Od 1949. godine radi najprije kao asistent, zatim kao docent pa profesor teorije književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Nekoliko je godina boravio u Parizu, gdje na Sorbonni djeluje kao lektor hrvatskoga jezika. Na Odsjeku za kroatistiku dugi je niz godina bio predstojnik Katedre za teoriju književnosti. Nakon umirovljenja 1980. godine postao je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU.
Jure Kaštelan za sobom je ostavio šest izvornih zbiraka pjesama većega ili manjega opsega, i to Crveni konj (1940.), Pijetao na krovu (1950.), Biti ili ne (1955.), Malo kamena i puno snova (1957.), Otvorena pjesma (1976.) i Divlje oko (1978.) te niz razasutih pjesama u poetsko-grafičkim mapama što ih je, mahom kao bibliofilska izdanja, bio objavio zajedno s prijateljima slikarima: Skoplje u tvojim očima (1964.) i Zavjet za Epetion (1984.) s Edom Murtićem, Rbine sna tlapi jave (1979.) i Okrenut moru (1986.) s Franom Parom te Sve plavo nebeski plavo (1989.) s Matkom Trebotićem. Tijekom dvadeset godina objavljeno mu je i petnaestak knjiga izabranih pjesama, od kojih je najpotpunija 148. knjiga niza Pet stoljeća hrvatske književnosti. Sabrana djela u četiri knjige (u redakciji priređivača i ovoga izdanja) objavljena su mu između 1999. i 2004. godine u nakladi Globus.
Objavio je Jure Kaštelan i knjigu priča Čudo i smrt (1961.) te tri drame, prvo objavljene kao radijske prilagodbe, i to Pijesak i pjena (1958.), I da i ne (1962.) te Prozor (1972.). Kao znanstvenik napisao je monografske studije Lirika A. G. Matoša (1957.) te Približavanje, prolegomena za liriku A. B. Šimića (1970.). Napisao je i znatan broj studija, eseja i članaka, kao npr. o Dragutinu Tadijanoviću, Ivanu Goranu Kovačiću, Dobriši Cesariću, Edi Murtiću i Otonu Glihi te o likovnome pokretu Exat i dr. Prevodio je s francuskoga i ruskoga, potkraj života osobito sa starogrčkoga jezika. Uredivši niz izdanja, objavio je i prvu poslijeratnu knjigu Tina Ujevića, Rukovet (1950.). Neprolazne su i njegove zasluge za objavljivanje standardne hrvatske Biblije iz 1967. godine.
Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor. Za života su mu još dodijeljene Nagrada grada Zagreba, Goranov vijenac i Avnojeva nagrada.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne književnosti u Zagrebu dostupno je više od 270 zapisa o njegovim djelima.

Jure Kaštelan bio je osoba koja je u sebi sjedinjavala umjetnika riječi, sveučilišnoga profesora i marljiva javnog djelatnika. Temeljna oznaka njegova pjesništva mogla bi glasiti: poeta doctus, učeni pjesnik.

Jedan od posljednjih stihova Jure Kaštelana glasi: „San sam usnio, jedini znak koji ostavljam.“ Pjesnik je stalno sanjao, maštao i vjerovao u bolje, ali kada toga nije vidio, upirao je svoj pogled prema zvijezdama i vječnosti…

Hrvatski književnik Jure Kaštelan preminuo je shrvan neizlječivom bolešću u Zagrebu 24. veljače 1990. godine, u osvit stvaranja hrvatske države koju je toliko priželjkivao.

Jure Kaštelan cijeloga je života govorio o sebi preko svojih stihova, a otkako ga više nema među živima, o njem govore samo njegove pjesme.

Posmrtni ostatci pjesnika Jure Kaštelana našli su svoj počinak u tihoj mirogojskoj nekropoli, ali njegova lirska duša vječno će ostati na kamenoj kosi Mosora, gdje će mu bure i kiše pjevati uspavanku…

Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.

O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,
samo vjetrovi znaju toplinu tvojih obraza,
dah
i disanje trava u vrtačama.

Bure i kiše
pjevaju ti uspavanku
bure i kiše.

Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.

(San u kamenu)

The post „Ako si noć, ja ću bit zora i bljesak svjetlosti u rosi“ – uz obljetnicu smrti Jure Kaštelana appeared first on .

Svečanom proslavom održanom 22. veljače 2023. godine obilježen je Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i 416. obljetnica njezina postojanja, uz prigodno obraćanje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu izv. prof. dr. sc. Vesne Bedeković, izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovana Fuchsa, izaslanika ministrice kulture i medija Republike Hrvatske i državnoga tajnika dr. sc. Ivice Poljička, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i izlaganje glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanke Stričević.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević čestitala je djelatnicima i svima okupljenima Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te zahvalila na potpori Upravnomu vijeću Knjižnice, Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, osnivaču Knjižnice Vladi Republike Hrvatske kao i brojnim suradnicima, pojedincima i ustanovama koji pridonose razvoju NSK. Osvrnula se na rad i postignuća Knjižnice u 2022. godini, a najavila je i novo strateško razdoblje Knjižnice.

„Danas slavimo 416. obljetnicu jedinstvene nacionalne ustanove kulture i znanosti, sinergijskoga mjesta hrvatskoga knjižničnog sustava i mjesta susreta, učenja i razvoja pojedinca i društva. Dan Knjižnice već tradicionalno slavimo 22. veljače, na dan kada je prije točno 540 godina otisnuta prva knjiga na hrvatskome jeziku i pismu, biser glagoljaštva Misal po zakonu rimskoga dvora, ujedno i simbol bogatstva naše kulture i baštine, simbol prihvaćanja novih tehnologija, ali i simbol potpune uklopljenosti hrvatskoga naroda u europski kontekst. To se bogatstvo ogleda i u cjelokupnu fondu Knjižnice koji danas broji približno 3,6 milijuna jedinica različite vrste građe – od rukopisa, knjiga, novina i časopisa – do zemljovida, nota, grafika i razglednica te 360 tisuća objavljenih jedinica građe u sustavima digitalne knjižnice koje sada brojimo u milijunima digitalnih stranica“, istaknula je glavna ravnateljica Knjižnice.

Govoreći o radu Knjižnice, projektima i aktivnostima tijekom 2022. kao i onima koji se planiraju u 2023. godini, prof. dr. sc. Ivanka Stričević naglasila je strateške projekte Knjižnice, s čijom se realizacijom započelo u prethodnoj godini, a koji će obilježiti i 2023. godinu, a to su: e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, e-Izvori, Jačanje kapaciteta NSK, e-Sveučilište i CroAtrium.

„Posebno smo ponosni na projekt CroAtrium – Centar za istraživanje, razvoj i promociju zbirke Croatica – multimedijski lab koji razvijamo u novouređenome prostoru Knjižnice i koji je usmjeren na interpretaciju baštine te inovativne programe za razne javnosti. Njime želimo omogućiti suživot analognih i digitalnih formata različitim oblicima događanja, namijenjenima svim generacijama građana. U protekloj smo godini, zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija, iz sredstava javnih potreba u kulturi napravili idejni elaborat, ostvarili edukacije djelatnika Knjižnice u području interpretacije baštine, kreirali vizualni identitet, obilježili novi prostor novim imenom i predstavili ga javnosti 14. studenoga 2022. godine. Ove godine dodatno ćemo ulagati u multimedijalnu opremu i dalje razvijati programe“, naglasila je glavna ravnateljica NSK.

U sklopu programa svečane proslave Dana Knjižnice proglašeni su i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu. Nagrada u kategoriji Djelatnik Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu dodijeljena je pročelnici Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo dr. sc. Marini Krpan Smiljanec. U kategoriji Priznanje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te tako pomaže u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti dodijeljeno je Knjižnicama grada Zagreba.

Svečani program obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu glazbenim su nastupom uveličale harfistica Doris Karamatić i vokalistica Nika Pastuović.

Danu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prethodili su Dani otvorenih vrata NSK, kada svi zainteresirani mogli obići Knjižnicu, njezine zbirke, upoznati se s njezinim radom i sudjelovati u prigodnim programima, kao i predstavljanje veličanstvenoga izdanja prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za­grebu obilježava se tradicionalno 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarijega prvotiska na hrvatskome jeziku u čiji je spomen 22. veljače proglašen i Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

The post Svečano obilježen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2023. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 20. veljače 2023. godine predstavljeno je veličanstveno faksimilno izdanje prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora.

U nakladničkome pothvatu koji je trajao više od godinu dana, a kojemu je svrha današnjim čitateljima približiti jednu od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, sudjelovali su: Staroslavenski institut, Katedra Čakavskoga sabora Roč, Mozaik knjiga i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izdanje su predstavili urednica i ravnateljica Staroslavenskoga instituta dr. sc. Vida Vukoja, urednik i znanstveni suradnik na Institutu dr. sc. Josip Galić, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. sc. Irena Galić Bešker, akademik Mateo Žagar te umjetnik i istraživač glagoljske tiskarske baštine Frane Paro. Okupljene uzvanike prigodnim je riječima pozdravila i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

U ime nakladnika dr. sc. Vida Vukoja uručila je primjerak izdanja ministrici kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nini Obuljen Koržinek koja je uz čestitke zahvalila svima koji su sudjelovali u ovome nakladničkom projektu.

Komplet Misal po zakonu rimskoga dvora uključuje faksimil izvornoga Misala iz 1483. godine, transliteraciju Misala (prvi cjeloviti prijepis s glagoljice na latinicu) te popratnu knjigu sa znanstvenim tekstovima o Misalu koju su napisali ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci, zaštitni ovitak izrađen po mjeri knjige, pamučne rukavice za listanje, kutiju za popratne knjige (transliteraciju i znanstvene tekstove) te rezervacijski i vlasnički list.

Misal po zakonu rimskoga dvora jedna je od najljepših i najvrjednijih knjiga iz naše bogate kulturne baštine. Otisnuta prije točno 540 godina, svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, ona je i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.

The post Predstavljeno veličanstveno izdanje prve hrvatske tiskane knjige „Misala po zakonu rimskoga dvora“ appeared first on .

U srijedu 22. veljače 2023. godine svečanim programom u 12 sati u predvorju Knjižnice obilježit ćemo Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U sklopu svečanoga obilježavanja Dana NSK bit će dodijeljena Nagrada i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u dvjema kategorijama. Program će glazbenim nastupom uveličati harfistica Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija Doris Karamatić i glazbenica Nika Pastuović.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za­grebu obilježava se tradicionalno 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarijega prvotiska na hrvatskome jeziku u čiji je spomen 22. veljače proglašen i Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Danas je sačuvano samo jedanaest njegovih nepotpunih primjeraka, od kojih se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. Na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Glagoljica.hr mogu se pogledati i digitalizirano izdanje Misala po zakonu rimskoga dvora te druga vrijedna glagoljaška djela.

Danom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježit će se i 416. obljetnica postojanja Knjižnice, koja kao središnja knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu te središnje mjesto prikupljanja i čuvanja pisanoga i tiskanoga kulturnog dobra predstavlja ključno mjesto hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja.

Danu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prethode Dani otvorenih vrata NSK, 20. i 21. veljače, kada svi zainteresirani mogu obići Knjižnicu, njezine zbirke, upoznati se s njezinim radom i sudjelovati u prigodnim programima, kao i predstavljanje transliteracije i faksimilnoga izdanja prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora 20. veljače 2023. godine.

The post Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2023. appeared first on .

U povodu obilježavanja Dana Knjižnice, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 20. do 22. veljače 2023. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini te u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, održat će se 4. i 5. svibnja 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

I ovogodišnji D-fest okuplja brojne stručnjake iz područja digitalizacije građe koji se bave razmatranjem aktualnih pitanja povezanih s upravljanjem digitalnom građom te razvojem digitalnih proizvoda i usluga u knjižnicama, arhivima, muzejima i ostalim digitalnim sustavima. Skup će se baviti i trenutačno najvećim nacionalnim projektom digitalizacije i izgradnje infrastrukture – e-Kultura koji je zadnjoj godini provedbe. U programu D-festa otvoren je prostor i za druge zanimljive teme poput korištenja digitalne građe u projektima digitalnoga pripovijedanja, razvoja publike i uključivanja građana u projekte ustanova kojima se podupiru ciljevi građanske znanosti. Osobito je aktualna tema ovogodišnjega D-festa korištenje umjetne inteligencije u upravljanju i korištenju digitalne građe, a nastavljamo i s važnim dijelom skupa koji je posvećen predstavljanju projekata digitalizacije građe.

Teme 12. D-festa

– Digitalne usluge
– Projekt e-Kultura
– Digitalno pripovijedanje
– Građanska znanost i sudjelovanje javnosti
– Umjetna inteligencija
– Predstavljanje provedenoga projekta digitalizacije

 Prijave izlaganja

Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 26. ožujka 2023. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 31. ožujka 2023. godine.

Pojedinosti o Dvanaestome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.

The post Poziv za prijavu izlaganja za Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Možemo li uopće zamisliti hrvatsku dječju poeziju bez Grigora Viteza? Jednostavnošću i slikovitošću lirskoga izraza dotaknuo je mnoge naraštaje poetski gradeći svijet djetinjstva.

Uz pjesmu koju svi znamo naizust i koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti, pjesnika koji nas svojom poezijom vodi na osvajanje livada i šuma, na suncem obasjane proplanke da vidimo je li drveće prohodalo, kakve je boje potok ili kako trava raste…

U desetom selu
živi Antuntun.
U njega je malko
Neobičan um.

On posao svaki
Na svoj način radi:
Jaja za leženje
On u vrtu sadi.

Kad se jako smrači,
On mrak grabi loncem.
Razlupano jaje
On zašiva koncem.

Da l’ je jelo slano,
On to uhom sluša.
A ribu da pjeva
Naučiti kuša.

Na livadu tjera
Bicikl da pase.
Da mu miše lovi,
On zatvori prase.

Guske sijenom hrani,
Snijegom soli ovce.
A nasadi kvočku
Da mu leže novce.

Kad kroz žito ide
On sjeda u čun.
Sasvim na svoj način
živi Antutun.

(Kako živi Antuntun)

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene su na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi…

Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

„Progovoriti lirskim, poetskim glasom djetetu to znači s maksimalnom jednostavnosti, s ograničenim brojem pojmova graditi poetski svijet djetinjstva, biti dovoljno atraktivan i umjetnički živ da te dijete može primiti; ono voli humor, naivnost, nemogućnosti, personifikacije, izvrtanje smisla, pretjerivanje, igru, sve što je u najbližem srodstvu s poezijom, ali i dječjim senzibilitetom.“

(Grigor Vitez – ulomak iz članka Djetinjstvo i poezija)

The post „Sasvim na svoj način“ – uz obljetnicu rođenja Grigora Viteza appeared first on .

Poštovani korisnici,

Studenski centar obavijestio nas je o ponovnome otvaranju Restorana i Caffe bara NSK.

Restoran i Caffe bar NSK na petome katu Knjižnice započinju s radom 1. ožujka 2023. godine. Restoran će raditi prema modelu brza hrana (fast food) i pizzerija.

Radno je vrijeme Restorana i Caffe bara NSK od ponedjeljka do petka od 7.30 do 15.30.

The post Obavijest o ponovnome otvaranju Restorana i Caffe bara NSK appeared first on .

Išao sam na trg ptica
I kupio sam ptice
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg cvijeća
I kupio sam cvijeća
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg željeza
I kupio sam okove
Teške okove
Za tebe, ljubavi moja

A zatim sam otišao na trg roblja
I tražio sam tebe
Ali te nisam našao
Ljubavi moja.

(Jacques Prévert – Za tebe ljubavi moja)

Možda i nije potreban poseban motiv ni povod pisati o ljubavi…
Ona sasvim dobro služi kao nadahnuće za milijune ispisanih stranica na svim jezicima svijeta.
Valentinovo nije samo dan za zaljubljene. Ono je dan i za one koji se već dugo samo vole. Ono služi i onima koji nisu baš sigurni je li to ljubav ili samo zanesenost koja će proći.
Bez zaljubljenosti, bez zanosa, teško se živi. Bez ljubavi još i teže…
Na putu do istinske ljubavi potrebna je borba. Svaki čovjek nosi u sebi neodoljivu čežnju voljeti i biti voljen. Istinski voljeti znači željeti drugomu dobro, ne tražiti samo svoje zadovoljenje i vlastitu sreću, nego to isto htjeti i drugomu. Voljeti treba naučiti, a to nije lako.

Slavite 14. veljače kao Dan ljubavi ili slavite neki drugi dan, svejedno. Ili slavite svaki dan, ali ako ikako možete, budite zaljubljeni svaki dan, cijeli život, jer tako ćete uvijek ostati mladi i veseli.

Jedina bitna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom.

(Albert Schweitzer)

The post Uz Dan ljubavi appeared first on .

Otvaramo vam svoja vrata 20. i 21. veljače u sklopu Danâ otvorenih vrata NSK. Jedinstvena je to prilika zaviriti u škrinju s blagom iz nacionalne kulturne baštine koja je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pronašla svoj dom.

Dani otvorenih vrata već se tradicionalno održavaju u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji obilježavamo svake godine 22. veljače, na dan kada je otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga.

Obilazak Knjižnice pod stručnim vodstvom

Za vrijeme trajanja Danâ otvorenih vrata 20. i 21. veljače Knjižnicu ćete moći obići u tri termina, i to od 10 do 11 sati, od 12 do 13 sati i od 14 do 15 sati.

Molimo vas da svoj dolazak najavite na broj telefona 01/616 4040 ili e-adresu informacijski.centar@nsk.hr nakon čega ćete dobiti potvrdu slobodnoga termina.

Obilazak će se odvijati u skupinama uz stručno vodstvo, a uključuje posjet zbirkama građe posebne vrste, u kojima je pohranjen najvrjedniji dio fonda NSK.

Putovanje Europom i Novim svijetom u Zbirci rukopisa i starih knjiga

Zbirka rukopisa i starih knjiga ove vas godine vodi na jedinstveno „sentimentalno putovanje“ prostorom i vremenom, predstavljajući putopisna djela iz svojega fonda. U Zbirci ćete moći vidjeti putopisne knjige iz 17. i 18. stoljeća zajedno s bakroreznim grafikama iz 16. stoljeća, a pritom otputovati kopnom i morem i istražiti kako su prostor Hrvatske, Dalmacije i južne Europe vidjeli tadašnji putnici i putopisci. Doznat ćete i kako su izgledale Hrvatska i njezina obala viđene i opisane očima diplomata i po kome su dobile ime bugenvilija i fuksija.

U Zbirci će vas dočekati i izvorni primjerak prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnute 22. veljače, prije točno 540 godina.

Rukopisi hrvatskih skladatelja i glazbena slušaonica u Zbirci muzikalija i audiomaterijala

Zanimljiv izbor iz fonda glazbene građe dočekat će vas u Zbirci muzikalija i audiomaterijala. Ondje pogledajte rukopise poznatih hrvatskih skladatelja, među kojima i partituru prve hrvatske opere Ljubav i zloba, jedinstvena izdanja iz fonda notnih tiskovina te izbor iz najstarijega fonda zvučne građe – gramofonskih ploča na 78 okretaja. Uz razgled čitaonice Zbirke, moći ćete uživati i u slušanju glazbe u njezinim slušaonicama.

Istražite planove Zagreba i crteže graditelja poznatih austrijskih građevina Fischera von Erlacha

U Zbirci zemljovida i atlasa 20. i 21. veljače istražite planove grada Zagreba nastale od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a u Grafičkoj zbirci jednu od najvrjednijih i najcjelovitijih zbiraka crteža na svijetu austrijskoga dvorskog baroknog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha, autora brojnih bečkih građevina, a pogledajte i druge jedinstvene grafike i izbor građe iz fonda Zbirke.

U svijetu grafike, restauracije i konzervacije

Djelatnici Odjela zaštite i pohrane u ovim dvama danima uvest će vas u svijet restauracije i konzervacije i pokazati vam kako štite i restauriraju knjige te drugu vrijednu građu. Predstavit će vam materijale kojima se pritom koriste kako bi sačuvali kulturnu baštinu za buduće naraštaje. Svim zainteresiranim znatiželjnicima priredili su i atraktivnu radionicu U svijetu grafike. Na radionici doznajte sve što vas zanima o vrstama grafičkoga tiska i tehnikama poput bakropisa i litografije i okušajte se u praktičnome načinu ručnoga otiskivanja grafike na papiru. Radionice će se odvijati nakon stručnoga obilaska Knjižnice u terminima od 11 do 12 sati, od 13 do 14 sati i od 15 do 16 sati.

Posjetite nas i zavirite u kuću hrvatske kulture i baštine!

Danima otvorenih vrata dajemo vam uvid u vrijednu građu, aktivnosti i djelatnosti najstarije i najveće hrvatske knjižnice koja se prostire na 44 432 kvadratna metara s čak više od 130 kilometara polica s knjigama i više od 3,5 milijuna jedinica različite vrste građe. Dođite u NSK i zakoračite u kuću hrvatske kulture i baštine, a mi vas očekujemo s nestrpljenjem i veseljem!

The post Dani otvorenih vrata najstarije i najveće hrvatske knjižnice: Zavirite u blago NSK! appeared first on .

Transliteracija i faksimilno izdanje prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora, nakon objavljivanja krajem 2022. godine, bit će predstavljeni javnosti u ponedjeljak 20. veljače 2023. godine u 14 sati u predvorju Knjižnice.

U nakladničkome pothvatu koji je trajao više od godinu dana, a kojemu je svrha današnjim čitateljima približiti jednu od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, sudjelovali su Staroslavenski institut, Katedra Čakavskoga sabora Roč, Mozaik knjiga i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izdanje će predstaviti urednica i ravnateljica Staroslavenskoga instituta dr. sc. Vida Vukoja, urednik i znanstveni suradnik na Institutu dr. sc. Josip Galić, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker, akademik Mateo Žagar i umirovljeni redoviti profesor u trajnome zvanju Frane Paro. Program predstavljanja izdanja moderirat će Marko Hadjur iz Mozaika knjiga.

Komplet Misal po zakonu rimskoga dvora uključuje faksimil izvornoga Misala iz 1483. godine, transliteraciju Misala (prvi cjeloviti prijevod s glagoljice na latinicu), popratnu knjigu sa znanstvenim tekstovima o Misalu koju su napisali ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci, zaštitni ovitak izrađen po mjeri knjige, pamučne rukavice za listanje, kutiju za popratne knjige (transliteraciju i znanstvene tekstove) te rezervacijski i vlasnički list.

Misal po zakonu rimskoga dvora jedna je od najljepših i najvrjednijih knjiga iz naše bogate kulturne baštine. Otisnuta prije točno 540 godina, svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, ona je i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.

Danas je sačuvano samo jedanaest njegovih nepotpunih primjeraka, od kojih se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

Predstavljanjem ovoga značajnog izdanja započet ćemo i s ovogodišnjim obilježavanjem Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji već tradicionalno slavimo 22. veljače, upravo u spomen na dan kada je otisnut Misal po zakonu rimskoga dvora.

The post Predstavljanje transliteracije i faksimilnoga izdanja prve hrvatske tiskane knjige „Misala po zakonu rimskoga dvora“ appeared first on .

Ivan Belostenec je stup na kojem počiva hrvatska jezična znanost.

(Josip Bratulić)

Svakim danom otkrivamo bogatstva našega jezika. Mnogo je razloga koji nas navode na traženje jezičnoga blaga, no navest ćemo samo dva. Prvi se krije u našoj ljubavi prema hrvatskoj kulturnoj baštini uopće, dok drugi leži u debelome sloju prašine zaborava koji je prekrio mnoga vrijedna djela. Kako se to ne bi dogodilo s najvećim i najznamenitijim djelom starije hrvatske leksikografije, vrijeme je da se prisjetimo našega najvećeg leksikografa, Ivana Belostenca kao i njegova životnog djela Gazophylacium, s kojim je udario trajan pečat u našu, ali i u europsku kulturnu povijest.

Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan. Na njega podsjećaju djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.

Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat). Prvi podatci o njegovu životu povezani su sa 1616. godinom kada je u Lepoglavi stupio u pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beč u isusovački kolegij kako bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri godine, a onda odlazi u Rim u glasoviti zavod Collegium Germanicum, gdje studira teologiju. Nakon završetka studija djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu. Pisao je pjesme koje nisu sačuvane te propovijedi Sacri sermones in sacratissimum festum Corporis Christi. Idiomate Illyrico composti ac editi Opera ARPF Joannis Byllostinacz. Ord. S. Pauli Primi Eremitae Provinciae Istriae & Vinodol bis Emerito provinciale – Deset propovijedi o euharistiji (1672.) koje su dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Njegovo je najvrjednije djelo veliki dvojezični rječnik Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi), a drugi Gazophylacium Illyrico-Latium (Riznica ilirsko-latinska), koji je i po naslovu riznica riječi. Sastoji se od dva dijela – prvi je latinsko-hrvatski i sadrži gotovo 40 000 latinskih riječi koje su objašnjene znatno većim brojem hrvatskih sinonima (istoznačnica), a drugi, hrvatsko-latinski dio, ima enciklopedijsko obilježje po svojim gospodarskim poukama, liječničkim savjetima, poslovicama, izrekama i epigramima te sadržava gotovo 25 000 riječi. Rječnik je objavljen tek 1740. godine u Zagrebu, a za tisak su ga priredili pavlini Jerolim Orlović i Matija Mužar. U oblikovanju rječnika autor se naslanjao na Vrančića, Habdelića i Mikalju. Koncept književnoga jezika naslijedio je od pokupskih glagoljaša, hrvatskih protestanata i ozaljskoga kruga, odnosno zastupnik je tronarječne osnovice književnoga jezika. U skladu s njom piše svoje prezime (Bellosztenecz) tako da se može čitati kao Belostenec, Bilostinac i Bijelostijenac, ali u knjizi propovijedi svoje prezime zapisao je kao Bilostinac.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Gazophylacium iz 1740. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Pavlinski prior Ivan Belostenec preminuo je 10. veljače 1675. godine u Lepoglavi u dubokoj starosti.

Evo, preljubazni čitatelju, moje brodovlje, što se prije nekoliko godina bilo otisnulo iz luke, sada je napokon – ne nakrcano Krezovim i Midinim bogatstvom, nego književnim blagom, ne bez oluja, ni bez svakodnevna olujna mora, niti bez vjetrova, a ni bez jedara – neokrnjeno pristalo uz obalu, mimo moju i tvoju nadu, ali ne izvan očekivanja. Možda ne bi bilo potrebno toliko napora, toliko brige i uporna truda, toliko dugotrajna bdijenja i nesanice, da se nakon starih komu drugomu slučilo prijeći ovim tako da kažem književnim morem, tako prostranim i gotovo neiscrpnim…

(Gazophylacium)

The post Sjećanje na hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa Ivana Belostenca appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradskoga muzeja Čazma 7. veljače 2023. godine u velikome predvorju Knjižnice održano je predstavljanje monografije Aleksandar Marks uz prigodnu jednodnevnu izložbu u povodu 100. obljetnice rođenja ovoga vrsnoga animatora, grafičara, ilustratora i slikara te 20. obljetnice postojanja Galerije Aleksandar Marks utemeljene u sklopu Gradskoga muzeja u Čazmi, gradu u kojem je 1922. godine rođen Marks. Monografija je tiskana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Čazme.

Pozdravnu je riječ na predstavljanju monografije uputila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. O životu i radu Aleksandra Marksa govorili su prof. dr. sc. Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Hrvoje Turković, hrvatski filmski teoretičar, kritičar i sveučilišni profesor u mirovini, Jadranka Kruljac-Sever, voditeljica Galerije Aleksandar Marks Gradskoga muzeja Čazma i mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je monografiju predstavila njezina urednica dr. sc. Maja Cepetić Rogić, ravnateljica Gradskoga muzeja Čazma.

„Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvijek se sa zadovoljstvom odaziva svim manifestacijama koje promiču baštinu, njezine vrijednosti te načine očuvanja. Osobito nam je zadovoljstvo kada je ta baština rad umjetnika čiji lik i djelo javnost toliko ne poznaje, a oni su to svojim stvaralaštvom itekako zaslužili. Jedan je od takvih umjetnika svakako i Aleksandar Marks. Drago mi je što će ova monografija ostati trajan spomen na čovjeka koji je zadužio hrvatsku i svjetsku umjetnost“, istaknula je na predstavljanju monografije glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U svojoj Grafičkoj zbirci Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ponosom čuva 23 djela Aleksandra Marksa. Riječ je o djelima koja pokazuju svu raskoš njegova djelovanja kao ilustratora. Neka su od tih djela zajedno s odabranim djelima iz Galerije Aleksandar Marks bila izložena na prigodnoj izložbi.

Djelo Aleksandra Marksa bitno je u obliku najranije animacije na našim prostorima. Bio je glavni crtač prvoga hrvatskog crtanog filma u boji Crvenkapica 1954. godine. Začetnik je izrazite moderne likovnosti crtanoga filma iz koje nastaje pojam Zagrebačka škola crtanoga filma. Za animirane filmove na kojima je radio nagrađivan je na mnogim domaćim i svjetskim festivalima. Marks je primarno bio ilustrator i grafičar, a uz animaciju bavio se i ilustriranjem knjiga, udžbenika, časopisa, tjednika, dizajnom, a kraće vrijeme i stripom.

Iako nagrađivan autor animiranoga filma u zemlji i inozemstvu, u današnjem širem društvenom diskursu Marks je, nažalost, ostao nepoznat i neprepoznat, čak i u lokalnoj sredini. Ovom znanstveno-stručnom publikacijom želi se naglasiti važnost lika i djela Aleksandra Marksa, ali i popularizirati njegova ostavština koja se čuva u Memorijalnoj zbirci Aleksandra Marksa i predstavlja stalni postav Galerije Aleksandar Marks u sklopu djelatnosti Gradskoga muzeja Čazma. Monografija će osigurati trajan i kvalitetan stručno-znanstveni sadržaj koji će pomoći učenicima, prosvjetnim djelatnicima, studentima, istraživačima, znanstvenicima i široj zainteresiranoj javnosti.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljena monografija „Aleksandar Marks“ u NSK appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gradski muzej Čazma organiziraju u utorak 7. veljače 2023. godine u 14 sati u velikome predvorju Knjižnice predstavljanje monografije Aleksandar Marks uz prigodnu jednodnevnu izložbu.

Pozdravnu će riječ na predstavljanju monografije uputiti glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. O knjizi će govoriti prof. dr. sc. Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Hrvoje Turković, hrvatski filmski teoretičar, kritičar i sveučilišni profesor u mirovini, Jadranka Kruljac-Sever, voditeljica Galerije Aleksandar Marks Gradskoga muzeja Čazma, mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te dr. sc. Maja Cepetić Rogić, ravnateljica Gradskoga muzeja Čazma i urednica monografije.

Na prigodnoj izložbi izložit će se djela Aleksandra Marksa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te odabrana djela iz Galerije Aleksandar Marks koja pokazuju svu raskoš njegova djelovanja kao ilustratora i grafičara.

Djelo Aleksandra Marksa bitno je u obliku najranije animacije na našim prostorima. Bio je glavni crtač prvoga hrvatskog crtanog filma u boji Crvenkapica 1954. godine. Začetnik je izrazite moderne likovnosti crtanoga filma iz koje nastaje pojam Zagrebačka škola crtanoga filma. Za animirane filmove na kojima je radio nagrađivan je na mnogim domaćim i svjetskim festivalima. Marks je primarno bio ilustrator i grafičar, a uz animaciju bavio se i ilustriranjem knjiga, udžbenika, časopisa, tjednika, dizajnom, a kraće vrijeme i stripom.

Iako nagrađivan autor animiranoga filma u zemlji i inozemstvu, u današnjem širem društvenomu diskursu Marks je, nažalost, ostao nepoznat i neprepoznat, čak i u lokalnoj sredini. Ovom znanstveno-stručnom publikacijom želi se naglasiti važnost lika i djela Aleksandra Marksa, ali i popularizirati njegova ostavština koja se čuva u Memorijalnoj zbirci Aleksandra Marksa i predstavlja stalni postav Galerije Aleksandar Marks u sklopu djelatnosti Gradskoga muzeja Čazma. Monografija će osigurati trajan i kvalitetan stručno-znanstveni sadržaj koji će pomoći učenicima, prosvjetnim djelatnicima, studentima, istraživačima, znanstvenicima i široj zainteresiranoj javnosti.

Monografija je tiskana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Čazme, a objavljena je prošle godine  u povodu 100. obljetnice rođenja ovoga vrsnog animatora, grafičara, ilustratora i slikara te 20. obljetnice postojanja Galerije Aleksandar Marks utemeljene u sklopu Gradskoga muzeja u Čazmi, gradu u kojem je 1922. godine rođen Marks.

The post Predstavljanje monografije posvećene Aleksandru Marksu appeared first on .

Sad razvijmo barjak, pred oltar kleknimo svi,
Prošlosti slavne nek nam danas oživne dni.
Kad Dubrave hridi Slobode bile su hram
Zanosnu pjesmu Svecu spjevao je val o kam,
Čuj Sveti Vlaho naš
Molitve glas,
Dubrovnik čuvaj svoj,
Čuvaj sve nas,
Uz barjak vijor i zvona svečanih zvuk
Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk.

Uz himnu koju je skladao Rade degl’ Ivellio na tekst Vinka Vilića, a koja se pjeva uz Dan svetoga Vlaha 3. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Feste svetoga Vlaha odabirom digitaliziranih razglednica s motivima crkve svetoga Vlaha koje se čuvaju u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sveti Vlaho (Blaž) je biskup, mučenik, liječnik te prijatelj siromaha i bolesnika. Naziv Blaž dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv Vlaho nastao je od grčke riječi Vlasios.

Štovanje svetoga Vlaha ostalo je nepromijenjeno tijekom turbulentne dubrovačke povijesti, a zaštita trajna. U ime svetoga Vlaha donosili su se zakoni, kovali se novci s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili su brodovi, njegovi kipovi bdiju na zidinama nad svakim putnikom i došljakom, a njegove slike nalaze se u kućama i sprječavaju mnoge nedaće.

Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-ova je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj koja, kao proslava njegova blagdana, neprekidno traje od 972. godine do danas. Svake godine okupi veliki broj hrvatskih i inozemnih gostiju te je zasigurno najbitnije crkveno-svjetovno događanje mjesnoga stanovništva, ali i jedinstvena turistička atrakcija. Ove će se godine, kako je već najavljivano, zbog epidemioloških razloga proslaviti uz određena ograničenja, poštujući propisane epidemiološke mjere.

Osim u Dubrovniku, taj se svetac štuje i u Zagrebu. Tomu svjedoči velebna crkva svetoga Blaža arhitekta Viktora Kovačića, jedno od najvrjednijih ostvarenja sakralne arhitekture s početka 20. stoljeća.

Tisuću ljeta taj sveti starac
u moćnoj ruci drži naš grad,
on je naš svetac-zaštitnik, parac
spasitelj naš i nekoć i sad.

(Luko Paljetak)

The post „Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk“ – uz Dan svetoga Vlaha appeared first on .

Početak Misala po zakonu rimskoga dvora…

The post Citat 1. veljače 2023. appeared first on .

Znao je veliki Višanin reći da je svaki čovjek otok, a svako napuštanje otoka odisejska pustolovina. (…) Svaka svjetlost ima sjenu, a sjena je, barem što se čovjeka tiče, njegova vlastita parodija, govorio je Mediteranac šjor Ranko i sve to potvrđivao u Gloriji i Kiklopu, u Zajedničkoj kupki i Pustinji, Pod balkonima i u Poniženju Sokrata, u Neveselim očima klauna, u Never more… I kad nije tematizirao otok, bio je otočanin, u kristalima otočke posebnosti i njegovih arhetipskih zadanosti, zašavši duboko pod kožu podneblja, prepoznavao je paradigmatsko, usud maloga čovjeka u sunčanom krajoliku u kojem se karneval – a šjor Ranko, majstor paradoksa, umro je upravo u dane Poklada – smjenjuje s funeralnošću, a pobožne procesije sa zadirkivačkim i zajedljivim dokonim sjedjeljkama u kakvoj brijačnici ili na šentadi na rivi. (…) I uvijek je neka tiha nježnost i toplina (…) strujala ispod ozbiljne maske nerijetkoga cinizma i ironije, žalca i satire pa i crnohumorne duhovitosti.
(…) Od tog dana početkom veljače 2001. godine, pomiren s otokom, (…) Ranko Marinković počiva u svom insularnom zavičaju, među svojima, nad uvalom u kojoj su putokazi…

(Jakša Fiamengo – Velikan hrvatske književnosti i kulture)

Čitajući ulomak iz članka Velikan hrvatske književnosti i kulture, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog književnika Ranka Marinkovića, kao i riječi koje je toliko puta ponovio, a glase: „Svaki je čovjek otok, a svako njegovo napuštanje odisejska pustolovina.“ Premda je Marinković fizički otišao s otoka, duhovno ga nikada nije napustio…

Viški Voltaire, kako ga je nazvao Tin Ujević, rodio se 22. veljače 1913. godine u Visu. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. Godine 1943. interniran je u logor Ferramonte na Kalabriji, odakle dospijeva u Bari i do kraja rata boravi u izbjegličkome logoru u El Shattu. Nakon rata radi u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnome zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. godine direktor je Drame zagrebačkoga Hrvatskog narodnoga kazališta. Od 1950. do umirovljenja profesor je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1983., a član Društva hrvatskih književnika od 1948. godine. U dva je mandata bio vijećnik u Skupštini grada Zagreba.

Bio je poznati prozni i dramski pisac, njegov književni opus raznovrstan je i bogat. Obuhvaća poeziju, književne i kazališne kritike, eseje, drame, pripovijetke i romane.

Surađivao je u Krležinu Pečatu i manje poznatim časopisima, a u ožujku 1939. u Hrvatskome narodnom kazalištu izvedena mu je prva drama Albatros, koja je poslije tiskana kao sastavni dio njegove prve prozne knjige Proze (1948.). Poslije Drugoga svjetskog rata počinje njegovo glavno stvaralačko razdoblje u kojem će napisati brojne novele, od kojih će se neke poslije naći u njegovoj znamenitoj zbirci Ruke. Zbirkom Ruke, koja je tiskana u tridesetak izdanja, zadobio je pozornost i pohvale kritike. Bliskost s ranijom prozom zamjetljiva je u mediteranskome ozračju te pozornosti usmjerenoj na likove koji pate od nesposobnosti ostvarenja vlastita identiteta. U toj su zbirci objavljene antologijske Marinkovićeve novele, među kojima svakako treba spomenuti naslovnu, priču o stvaralaštvu, u kojoj do izražaja dolazi modernistička gradnja priče i poigravanje pripovjedačkom pozicijom, te Zagrljaj, s naglašenom metaliterarnom dimenzijom koja tematizira sam čin pisanja (proza o pisanju proze) i neizravno problematizira odnos umjetnosti i zbilje. Praizvedba drame mirakula Glorija 1955., u režiji Bojana Stupice, bila je prava senzacija jer se izdigla iznad cjelokupna tadašnjeg hrvatskog dramskog stvaralaštva. Ona problematizira sukob pojedinca s dogmatizmom i krutim društvenim normama. U romanu Kiklop, koji se pojavio deset godina poslije, Marinković ocrtava Zagreb uoči Drugoga svjetskog rata, služeći se analitičkim opisima psihičkih stanja likova, suptilnom ironijom, pa i crnim humorom. Kada je roman prenesen na filmske i televizijske ekrane, njegova su djela postala tražena i čitana kao nikad prije. Na tragu takva pripovjednog oblikovanja nastao je i antiroman Zajednička kupka. Svoj opus zaokružio je 1993. godine djelom simbolična naslova Never more (Nikad više).

Dobitnik je više književnih nagrada. Vjesnikovom nagradom za književno stvaralaštvo Ivan Goran Kovačić nagrađeni su mu romani Kiklop i Never more.
Marinkovićeva djela prevedena su na mnoge jezike.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 160 zapisa o njegovim djelima. Na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupni su plakati Borisa Bućana za predstave Albatros i Glorija, nastale prema istoimenim djelima Ranka Marinkovića.

Ranko Marinković preminuo je 28. siječnja 2001. godine u 88. godini života u Zagrebu, a pokopan je u Komiži na otoku Visu.

Njegov književni opus nije velik, ali mu po vrijednosti pripada mjesto na vrhu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća.

The post „Svaki je čovjek otok, a svako njegovo napuštanje odisejska pustolovina“ – uoči obljetnice smrti Ranka Marinkovića appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– viši knjižničar – stručni suradnik za normizaciju u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– pomoćni knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.
Opis poslova i zadaća oglašenih radnih mjesta.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– viši knjižničar – stručni suradnik za normizaciju u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– pomoćni knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 27. siječnja 2023. appeared first on .