Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 7 hours 1 min ago

Održana 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva

Mon, 10/12/2020 - 12:12

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 7. do 10. listopada 2020. godine pod nazivom Knjižnice u doba krize održana je 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva i istoimena virtualna konferencija. Uz Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD), koje je održanim programima ujedno obilježilo 80. obljetnicu svojeg osnutka, u organizaciji Skupštine i konferencije sudjelovali su Zagrebačko knjižničarsko društvo i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Oba programa uslijed okolnosti vezanih uz epidemiju bolesti COVID-19 održala su se u hibridnom izdanju, uz prijenos programa preko mrežne aplikacije. Tematski i radni dio Skupštine održani su u virtualnom obliku te elektroničkim glasanjem.

Na otvorenju Skupštine pozdravne govore održali su predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Alka Stropnik, voditeljica Gradske knjižnice Zagreb Ismena Meić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija i izaslanik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak, koji je nakon toga održao i pozvano izlaganje o aktivnostima Ministarstva vezanim uz izgradnju zakonodavnog okvira knjižnične djelatnosti. Pozvano je izlaganje na temu digitalne demokracije održala prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Plenarna izlaganja u povodu 80. obljetnice HKD-a održali su dr. sc. Dijana Machala (Krize ili prilike: prigodom 80. obljetnice Hrvatskoga knjižničarskog društva), Kornelija Petr Balog ((„Vjesnik bibliotekara Hrvatske“ – prvih 70 godina djelovanja časopisa) i Dunja Marija Gabriel (70. obljetnica rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva).

U sklopu dva tematska bloka posvećena međunarodnoj knjižničnoj suradnji održano je šest izlaganja istaknutih svjetskih stručnjaka u području informacijsko-komunikacijskih znanosti znanosti, a 36 prijavljenih izlaganja održano je u sklopu sjedećih tematskih cjelina: E-posteri, Upravljanje knjižnicama u kriznim situacijama, Odgovor knjižnica i knjižničarske zajednice na krizu COVID-19, Knjižnice i digitalizacija – razvoj analognih i digitalnih zbirki, Knjižnične usluge na daljinu (virtualne, hibridne, digitalne), Razvoj i perspektive djelovanja knjižničarskih društava na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Društveni utjecaj knjižnica i krizno komuniciranje s javnošću, Knjižnične usluge i programi u kontekstu upravljanja kriznim situacijama, Virtualni programi knjižnica u doba pandemije COVID-19, Knjižnične zgrade i prostori pod utjecajem elementarnih nepogoda i Informacijska pismenost u kontekstu pandemije COVID-19.

Kao predstavnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izlaganja su održale Renata Petrušić (Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iz perspektive digitalnih knjižnica), Karolina Holub, Ingeborg Rudomino i Marta Matijević (Putovanje kroz vrijeme: od prihvata do vizualizacije online publikacija), Dobrila Zvonarek, u suradnji s Vanjom Štalec Obradović i Ivanom Radenović iz Knjižnica grada Zagreba („Noć knjige“ online – moguće je!), Ivona Milovanović, u suradnji s prof. dr. sc. Radovanom Vranom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Željkom Salopek iz Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH), Ivana Kežić Pucketić, Ivona Milovanović i Dolores Mumelaš (Kako do informacija dok traje izolacija? Pitajte knjižničara!) te Frida Bišćan, Dunja Marija Gabriel, dr. sc. Aleksandra Pikić i dr. sc. Breza Šalamon-Cindori (Posljedice potresa i oborinskih voda u knjižnicama u Zagrebu i okolici). U sesiji E-posteri kao predstavnice NSK sudjelovale su Antonija Filipeti (Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH: perspektive poslovanja u doba pandemije) te dr. sc. Dragica Krstić i Gabriela Aleksić (Važnost sveobuhvatnog upravljanja rizicima od katastrofa za zaštitu knjižnične građe).

Matilda Justinić iz Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice NSK sudjelovala je u pripremi Skupštine kao članica Programskog odbora, a Monika Batur iz Odjela NSK Obrada i dr. sc. Dijana Machala kao članice Organizacijskog odbora. Voditeljica Odjela NSK Korisničke službe Blaženka Peradenić-Kotur predsjedala je Ocjenjivačkim odborom za dodjelu Kukuljevićeve povelje, u kojem je kao članica sudjelovala i koordinatorica Informacijskog centra NSK Irena Pilaš.

Na radnom dijelu Skupštine za predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva ponovo je izabrana dosadašnja predsjednica dr. sc. Dijana Machala, a u sklopu programa dodijeljene su i stručne nagrade Kukuljevićeva povelja i nagrada „Eva Verona“. Kukuljevićevom poveljom nagrađene su savjetnica za školske knjižnice u Zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica i koordinatorica Odsjeka za obradu omeđene građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Vesna Hodak, voditeljica Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vedrana Juričić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katica Matković Mikulčić i knjižničarska savjetnica i koordinatorica Glazbenog odjela Gradske knjižnice Zagreb Sanja Vukasović-Rogač.

Ovogodišnjim dobitnicama nagrade „Eva Verona“ proglašene su urednica portala i društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik, viša knjižničarka u Informacijskom centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivana Matijević, diplomirana knjižničarka u Zbirci za etnologiju i kulturnu antropologiju te Zbirci za povijest umjetnosti Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lorena Martinić i viša knjižničarka u Odjelu rada s korisnicima Sveučilišne knjižnice u Rijeci Dora Rubinić.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održana 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva appeared first on .

Ponovno otvorena čitaonica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK

Mon, 10/12/2020 - 09:38

Od 12. listopada 2020. godine čitaonica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ponovno je otvorena za korisnike.

Radno je vrijeme čitaonice od 8 do 16 sati, a korisnici su obvezni pridržavati se vrijedećih epidemioloških mjera.

Građa za rad naručuje se dan prije osobno, telefonski ili na e-adresu zbirka.rijetkosti@nsk.hr.

The post Ponovno otvorena čitaonica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK appeared first on .

Uz 125. obljetnicu rođenja hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca

Mon, 10/12/2020 - 08:13

Možemo li zamisliti svijet bez glazbe? Bez pjesme, plesa, kućne glazbe i koncerata? Ni u svijetu niti kod čovjeka ništa se ne događa bez glazbe. Glazba se često doživljava kao dah kojim su bogovi čovjeku udahnuli život. Svatko tko ima smisla za glazbu i voli je, osjeća u sebi nešto poput božanskog daha koji mu daje osjećaj da nije uzalud na ovome svijetu te da nije sam.

(Pero Gotovac – sin Jakova Gotovca)

Hrvatski operni dirigent i skladatelj, zapravo samouk umjetnik, Jakov Gotovac, rođen je 11. listopada 1895. u Splitu, a umro je 16. listopada 1982. godine u Zagrebu. Školovao se u Splitu i Zagrebu, gdje je glazbu učio kod Antuna Dobronića i Josipa Hatzea. Karijeru je započeo organizirajući orkestralnu i zborsku sekciju filharmonijskoga društva u Šibeniku. Djelovao je od 1923. do 1958. godine kao operni dirigent u Zagrebu. Bio je nenadmašan zborovođa akademskoga društva Mladost, a vodio je i pjevačka društva Jug, Pavao Markovac i Vladimir Nazor.

Kao skladatelj Gotovac je pripadnik nacionalnoga glazbenog smjera te je za svoja vokalna djela često uzimao narodne tekstove. U njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenoga folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela ističu se ljubavna lirika i humor. Gotovčeve su najuspjelije skladbe djelo za zbor Koleda, orkestralno Simfonijsko kolo, romantična narodna opera Morana te scenska glazba za Gundulićevu Dubravku.

Ipak, najpoznatije mu je djelo opera Ero s onoga svijeta, koja ga je proslavila izvan granica domovine – izvedena je u više od 80 europskih glazbenih pozornica, čak na devet jezika. Zahvaljujući raskošnoj, raspjevanoj melodici i dopadljivu libretu, svrstala se i među najuspjelije komične opere. Nastala je 1935. godine na tekst Milana Begovića, a praizvedena je 2. studenoga iste godine. U fondu Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se rukopis opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, kao i rukopisne i tiskane solo popijevke.

Jakov Gotovac bio je akademik i dobitnik nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade AVNOJ-a. Obogatio je hrvatsku solo popijevku brojnim skladbama nadahnutim hrvatskim glazbenim folklorom.

Smatra se jednim od naših umjetnika koji je nekada živio i stvarao umjetnička djela, a danas svi njegujemo uspomenu na ta vremena.

Oduvijek sam volio glazbu. Kao takav, dobro sam se uklopio u moj rodni grad, Split. Završio sam akademiju dramskih umjetnosti, ali srce me i dalje vuklo glazbi jer, kako je i sam Nietzsche rekao: „U glazbi strasti uživaju u sebi samima.”

The post Uz 125. obljetnicu rođenja hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca appeared first on .

Predstavljanje pjesničko-grafičke mape „Hommage Tonku Maroeviću“

Fri, 10/09/2020 - 09:11

Uoči rođendana akademika Tonka Maroevića, koji bi u listopadu proslavio 79. rođendan, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavit će pjesničko-grafičku mapu Hommage Tonku Maroeviću, koja je izašla u nakladi Zbirke Biškupić. Ovim predstavljanjem odajemo počast istaknutom povjesničaru naše kulture, književniku i prevoditelju, dragom suradniku koji nas je nedavno napustio.

Predstavljanje pjesničko-grafičke mape Hommage Tonku Maroeviću održat će se u ponedjeljak 19. listopada u 13 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Mapu čine grafički listovi 33 hrvatska likovna umjetnika koji su kroz različite grafičke tehnike ispričali svoj doživljaj prerano umrlog akademika. Stihove u mapi napisao je bard hrvatske književnosti akademik Luko Paljetak. Ovo bibliofilsko izdanje umjetnički je oproštaj od velikog Tonka, ali i pokušaj da se njegov lik, stihom i grafikom, na osobit način sačuva u hrvatskoj kulturi.

Hvala Tonku za desetljeća druženja, suradnje i susreta, često i usputnih s obvezatnim pitanjem radiš li što novo. Hvala mu na dobroti, na toleranciji, na pomoći, na svemu što je učinio za svoje prijatelje, za životne suputnike, za hrvatsku književnost i umjetnost, za hrvatsku kulturu koju je toliko volio i poštivao.

Iz popratnog teksta Hommage prijatelju Tonku Bože Biškupića

The post Predstavljanje pjesničko-grafičke mape „Hommage Tonku Maroeviću“ appeared first on .

Pjesniku Dubrovnika – uz 163. obljetnicu rođenja Iva Vojnovića

Fri, 10/09/2020 - 08:10

… Gle! – Grad predamnom u raskoši spava,
pun blaga i zlata, kano nebo zvijezda! –
Gle! st’ijene slavne i te Crkve svete. –
gle! more sinje, našijeh broda trku, –
i Dvor Knezova gdje Sloboda vladâ, –
sve to u bezdan nek’ se sruši, Vilo,
nek Val proguta, ako slogu zgazi! (…)

(Gundulićev san)

Jedan od najistaknutijih dramskih pisaca moderne Ivo Vojnović, često nazivan i posljednjim dubrovačkim pjesnikom, rođen je 9. listopada 1857. godine u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu polazio je u Splitu i Zagrebu, u kojem je diplomirao pravo. Kao državni službenik boravio je u Križevcima (1884.) i Bjelovaru (1889.). Upravnim činovnikom postao je u Dubrovniku (1892. – 1899.), odakle se uputio u Zadar i Supetar na Braču (1903.). U svibnju 1907. zbog novčane je afere otpušten iz državne službe bez prava na mirovinu pa je imenovan dramaturgom zagrebačkoga kazališta; tu je dužnost obavljao do lipnja 1911. godine. Austrijske vlasti uhitile su ga u srpnju 1914. godine u Dubrovniku; zatočen je u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. Od proljeća 1919. živio je u Francuskoj, najviše u Nici, odakle se 1922. godine vratio u Dubrovnik. Iako mu je vid bio teško oštećen, često je javno nastupao u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Pragu i Beogradu interpretirajući svoja djela, hoteći osigurati sredstva za život. Umire slijep 30. kolovoza 1929. godine u Beogradu, u 72. godini života.

U književnosti se javlja 1880. godine kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac, objavljuje pripovijetku Geranium s naznakama bovarizma i protomodernizma, s dubrovačkim vedutama i ozračjem, nakon koje je napisao pripovijetku Perom i olovkom (1884.) i kraći roman Ksanta (1886.). Prozna komedija Psyche (1889.) Vojnovićev je dramski prvijenac: označuje zaokret u hrvatskome kazalištu i književnosti. U povodu otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu na natječaju raspisanu za dramsku praizvedbu pobjeda Psyche značila je i proglašenjem Vojnovića začetnikom moderne hrvatske drame. U razdoblju između 1891. i 1901. godine nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci – kronika o propasti Dubrovačke Republike, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dubrovačka trilogija u režiji Koste Spaića od 1964. do 1971. godine na tri lokacije, u Kneževu dvoru, Sponzi i gruškome ljetnikovcu, antologijska je predstava Dubrovačkih ljetnih igara, prva izvedba Konteove tročinke u Dubrovniku. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja. U siječnju 2012. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu premijerno je izvedena dramska predstava Maškarate ispod kuplja. Prevodio je s talijanskoga, francuskoga i njemačkoga jezika, a sam je prevođen na brojne svjetske jezike. Najviše uspjeha postigao je dramskim tekstovima, posebno onima napisanima na dubrovačkome idiomu hrvatskoga jezika, koji ga obilježuje u svijesti čitatelja i gledatelja. Većina mu je drama izvođena i u inozemstvu. Godine 2009. objavljena su Pisma Iva Vojnovića, a u povodu obilježavanja 80. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Iva Vojnovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavili su trosveščano izdanje Pisma Iva Vojnovića. Tom prigodom otvorena je i izložba Jedan po jedan dohodu vlastela koja je popraćena katalogom. Pisma Iva Vojnovića pokazuju da je Ivo Vojnović najviše pisao bratu Luju (418 pisama), mami Mariji (329) i sestri Gjeni (238). Neka od tih pisama (npr. pismo Iva Vojnovića Juliju Benešiću iz 1918.), koja se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, reproducirana su u katalogu, koji donosi i ilustracije ostalih izložaka – faksimila Vojnovićevih rukopisa, preslike naslovnica časopisa ili knjiga, fotografije, plakata uz izvedbe Vojnovićevih drama te planova i karata iz vremena Vojnovićeva života u Dubrovniku.

Hrvatski književnik Ivo Vojnović u svojem je književnome djelu, kao i u životu, stvorio čudesnu mješavinu modernoga i tradicionalnoga, izvornoga talenta i učenosti, aristokratske drskosti i građanske nesigurnosti. Bio je tvorac najboljih hrvatskih drama.

Po Ivu Vojnoviću nazvana je ulica na Lapadu (Vojnović).

Kao suncokret koji više nije imao snage gledati za suncem 30. kolovoza 1929. godine klonuo je plemeniti život mirnoga i umornoga pjesnika Iva Vojnovića. Pokopan je u Dubrovniku, na Mihajlu.

Kada je 30. kolovoza 1929. u beogradskoj bolnici Vojnović izrekao: „Doktore, to je smrt“, izgovorio je u stvari riječi svog Orsata: „To je smrt!“ Život i kazalište postali su jedno. Ivo Vojnović je finalmente stigao među svoje, i sada leži na groblju na Mihajlu, ondje „gdje su navijek spali djedovi mrtvi, kad je Knez još vlado“, nastavljajući živjeti životom svih svojih muških i ženskih likova, trajno zasluživši naziv: pjesnik Dubrovnika.

(Luko Paljetak)

 

The post Pjesniku Dubrovnika – uz 163. obljetnicu rođenja Iva Vojnovića appeared first on .

Nova tematska zbirka na portalu Hrvatskog arhiva weba: „Izbor zastupnika za Hrvatski sabor 2020.“

Thu, 10/08/2020 - 13:35

Hrvatski arhiv weba (HAW) na svom je portalu objavio novu, 14. tematsku zbirku, koja okuplja mrežne sadržaje vezane uz izbore za zastupnike u Hrvatski sabor održane 5. srpnja 2020. godine.

Tematska zbirka Izbor zastupnika za Hrvatski sabor 2020. sadrži 2084 poveznice prikupljene s nacionalnih mrežnih domena, uključujući mrežne stranice političkih stranaka, blogove i sadržaje objavljene na novinskim portalima te portalima koji objavljuju vijesti samo mrežno.

Prikupljene poveznice javno su dostupne i pohranjene na način da se korisnicima omogući cjelovito iskustvo pregledavanja sadržaja, uz puni doživljaj izgleda i dinamičnih elemenata (engl. look and feel) izvornika.

Osim ove zbirke, na portalu Hrvatskog arhiva weba dostupne su tematske zbirke vezane uz hrvatske parlamentarne izbore 2011., 2015. i 2016. godine, uz još deset tematskih zbirki posvećenih drugim temama.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Nova tematska zbirka na portalu Hrvatskog arhiva weba: „Izbor zastupnika za Hrvatski sabor 2020.“ appeared first on .

Ususret Mjesecu hrvatske knjige 2020.

Thu, 10/08/2020 - 09:37

Zaljubljenici u čitanje znaju da je ovaj dio godine na osobit način posvećen knjigama. Naime, sredinom listopada započinje jedna od knjiških manifestacija s najduljom tradicijom u Hrvatskoj – Mjesec hrvatske knjige.

U povodu 50. godišnjice obilježavanja Dana planeta Zemlje, ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je našem planetu i zaštiti okoliša, uz moto Razlistaj se! Tijekom mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenog, knjižnice diljem Hrvatske raznovrsnim programima na zadanu temu promicat će čitanje, važnost knjige i knjižnica.

Svečanost otvaranja Mjeseca hrvatske knjige 2020. održat će se u četvrtak 15. listopada u 12 sati u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad.

Kao i svake godine, u okviru manifestacije održat će se i Nacionalni kviz za poticanje čitanja, ovaj put uz naziv Istraživači planeta Z. Zbog epidemiološke situacije, za ovogodišnji će Kviz umjesto knjiga trebati istražiti i proučiti ponuđene provjerene online izvore informacija.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, osim što je sudjelovala u radu Programskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020., tijekom njegova trajanja javnosti će predstaviti nekoliko vlastitih programa.

1. Dana 23. listopada u 12 sati u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom organizirat ćemo panel-raspravu Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u povodu 70. obljetnice kontinuiranog rada.

2. Dana 27. listopada u 12 sati predstavljamo pjesničko-grafičku mapu Hrvatska/10 pjesnika Zdenke Pozaić.

3. Dana 3. studenoga u 10 sati serijom tematskih predavanja obilježavamo 500. obljetnicu rođenja Matije Vlačića Ilirika: Flaciana u NSK: u povodu 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika.

4. Dana 5. studenoga, nakon provedenog tematskog harvestiranja, predstavljamo tematsku zbirku Zaštita okoliša na Hrvatskom arhivu weba.

5. Dana 9. studenoga predstavljamo radionicu Virtualna Papiraonica u kojoj kolege konzervatori i restauratori Odjela Zaštita i pohrana NSK sve zainteresirane uče kako pretvorbom u razne ukrasne i uporabne predmete knjigama možemo produljiti život.

6. U povodu Dana hrvatskih knjižnica, od 11. do 13. studenog, akcijom Knjigu vrati, ništa ne plati! potičemo korisnike da nam vrate naše knjige koje predugo drže na kućnim policama.

Osim prijavljenih programa, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Mjesecu hrvatske knjige pojačano će predstavljati sadržaje iz svojeg fonda koji su povezani s knjigom i čitanjem – osobito na tragu ovogodišnje teme.

Pokrovitelj Mjeseca hrvatske knjige 2020. je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada Zagreba.

 

The post Ususret Mjesecu hrvatske knjige 2020. appeared first on .

Održana radionica za korištenje uređaja za mjerenje atmosferskih varijabli u Digitalnome laboratoriju NSK

Wed, 10/07/2020 - 09:46

U sklopu projekta Digitalne knjižnice za lokalni razvoj, Institut za razvoj i obrazovanje mladih (IRIM) održao je 2. listopada 2020. godine edukaciju o konceptu Citizen science te radionicu o korištenju ranije doniranih kompleta opreme za mjerenje ekoloških varijabli. Riječ je o AQ:bit uređajima za mjerenje atmosferskih varijabli – temperature, relativne vlažnosti, tlaka zraka i koncentracije mikročestica.

Radionica se održala u Digitalnome laboratoriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a sudjelovale su i predstavnice Odjela Posebne zbirke NSK i Odjela Zaštita i pohrana NSK s obzirom na to da su takvi uređaji i tehnologija Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od posebne važnosti u smislu očuvanja i zaštite vrijedne građe koju posjeduje.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Digitalni laboratorij NSK još jednom zahvaljuju IRIM-u na višegodišnjoj uspješnoj suradnji.

The post Održana radionica za korištenje uređaja za mjerenje atmosferskih varijabli u Digitalnome laboratoriju NSK appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Vladimira Kirina

Mon, 10/05/2020 - 09:11

Najpopularniji vedutist hrvatske grafike Vladimir Kirin preminuo je 5. listopada 1963. godine u Zagrebu.

Vladimir Kirin bio je istaknuti hrvatski grafičar, slikar i grafički urednik. Vedute, ponajprije Zagreba, ali i Trogira, Splita, Dubrovnika te Zadra, slike Gornjega grada otisnute na brojnim kalendarima, kao i ilustracije za slikovnice i knjige za djecu, među kojima posebno vrijedi spomenuti Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić, najpoznatiji su dijelovi njegova opusa.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se pojedini crteži i grafike te grafičke mape Vladimira Kirina.

Među ostalima, ističe se izvorni crtež tušem za naslovnicu Zbornika Matice hrvatske o tisućgodišnjici hrvatskoga kraljevstva.

Godine 1925. Vladimir Kirin izradio je i grafičku mapu Zagreb koju je od njega naručila Općina slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba, koja je također dostupna u Grafičkoj zbirci. Mapa se sastoji od 24 lista u tehnici bakrotiska, nastalih prema crtežima u olovci i ugljenu. Na listovima su prikazane vizure i barokna arhitektura grada. Predgovor je napisao Artur Schneider, povjesničar umjetnosti i prvi voditelj Grafičke zbirke.

U Zbirci se nalazi i mapa Litografije, nastala 1921. godine. Mapa sadrži listove s prikazima najupečatljivijih motiva Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence, gradova koje je posjećivao ili u njima duže boravio.

Mape Split, Šibenik i Trogir iz ciklusa su dalmatinskih gradova koje su nastale 1922. te 1923. godine u tehnici litografije. Listovi prikazuju monumentalne spomenike dalmatinskih gradova, poput palača, crkava i katedrala, ali i uske, mračne uličice, motive koje je Kirin bilježio u svojim blokovima za skiciranje pa ih potom prenio u grafičke listove.

The post Uz obljetnicu smrti Vladimira Kirina appeared first on .

U NSK održana „Knjižna booka“

Fri, 10/02/2020 - 14:41

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu je 1. listopada 2020. godine po šesti put održana svečanost Knjižna booka.

Na svečanome su otvorenju nazočne pozdravili predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

U sklopu manifestacije izloženi su učenički likovni radovi Lektira slikom Bauhusa i Hanibal Lucić, Jur nijedna na svit vila, izložba plakata Knjižnica i ja i Mjesec školskih knjižnica, izložba skulptura Pozdrav polarnom snu te knjiga Zapis o ptici zajedno sa izlošcima vezanim uz tematiku knjige.

Na svečanosti su dodijeljene nagrade za učenike osnovnih i srednjih škola za nacionalni natječaj Stvarajmo eKreativno!, nacionalni literarni natječaj Posadi priču! i nacionalni literarni natječaj Kanižajada Limačijada.

Manifestaciju je organizirala Hrvatska udruga školskih knjižničara, a njezini su suradnici Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Školska knjiga, Naklada Ljevak, Alka script, Alfa, Katarina Zrinski, Lektira, Naša djeca, Mozaik knjiga, Disput, Hoću knjigu, Ibis grafika, ITG i Point.

Svečanost pod nazivom Knjižna booka pokrenula je Hrvatska udruga školskih knjižničara radi promicanja knjige te poticanja čitanja i čitalačkih navika učenika.

The post U NSK održana „Knjižna booka“ appeared first on .

NSK sudjelovala u izradi priručnika o upravljanju istraživačkim podacima „Istraživački podaci – što s njima?“

Fri, 10/02/2020 - 09:23

Sveučilišni računski centar Srce u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom Rijeka, Sveučilišnom knjižnicom u Splitu, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu objavio je priručnik o upravljanju istraživačkim podacima Istraživački podaci – što s njima?. Priručnik je izrađen u sklopu projekta RDA Europe 4.0 te predstavljen 17. rujna 2020. godine na konferenciji PUBMET2020.

Namijenjen istraživačima, studentima, knjižničarima, ali i svim ostalim zainteresiranima za upravljanje istraživačkim podacima, priručnik pruža smjernice za upravljanje podacima prije, tijekom i nakon istraživanja, tj. u svim fazama „životnog ciklusa“ istraživačkih podataka. Donosi upute i preporuke za upravljanje ovom vrstom podataka u skladu s hrvatskom znanstvenom infrastrukturom i ostalim uvjetima. Također, u njemu su predstavljene najbolje postojeće prakse upravljanja istraživačkim podacima vezane uz njihovo što učinkovitije dijeljenje te ponovnu uporabu prema načelima sustava FAIR (engl. Findable, Accessible, Interoperable, Reusable). Dodatno, priručnik pruža pristup alatima informacijskih i komunikacijskih tehnologija namijenjenim upravljanju istraživačkim podacima.

Uslijed činjenice da istraživački podaci predstavljaju temelj znanstvenih otkrića, dostignuća, pretpostavki i zaključaka, učinkovito upravljanje njima predstavlja iznimno važan dio istraživačkog rada. Sudionici u izradi ovog vrijednog priručnika pripremili su ga s ciljem poticanja istraživačke zajednice na još šire osvještavanje važnosti sustavnog i organiziranog upravljanja ovom vrstom podataka, a u svrhu postizanja njihove bolje pronalazivosti, veće dostupnosti te šireg dijeljenja i ponovne uporabe.

The post NSK sudjelovala u izradi priručnika o upravljanju istraživačkim podacima „Istraživački podaci – što s njima?“ appeared first on .

Citat 1. listopada 2020.

Thu, 10/01/2020 - 09:32

… od svih otpora trenja, onaj koji najviše usporava ljudsko kretanje je neznanje.

The post Citat 1. listopada 2020. appeared first on .

Adieu! – uz 111. obljetnicu smrti Vladimira Vidrića

Tue, 09/29/2020 - 08:54

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula
Koja pjesmice sklada,
Svijetlu je suze utrla
Što mi sa zjena pada.
– Tako silazim, gospojo,
Stubama tvojega grada.

(Adieu)

Čitajući stihove pjesme Adieu, koju možemo nazvati i pjesnikovim oproštajem, prisjećamo se Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljuboslav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

The post Adieu! – uz 111. obljetnicu smrti Vladimira Vidrića appeared first on .

Europski tjedan sporta obilježen vježbanjem na radnome mjestu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Mon, 09/28/2020 - 12:40

U sklopu Europskoga tjedna sporta, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Europski dokumentacijski centar NSK, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta i Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj 25. rujna 2020. godine organizirali su događanje Vježbanje na radnome mjestu, namijenjeno djelatnicima Knjižnice.

Okupljene sudionike u ime glavne ravnateljice NSK prof. dr. sc. Ivanke Stričević pozdravila je savjetnica za međunarodnu suradnju Jasenka Zajec, podsjetivši na prošlogodišnje sudjelovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u Europskome tjednu sporta, kao i na potrebu za vježbanjem radi očuvanja zdravlja i poboljšanja radne učinkovitosti.

U ime Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj nazočnima se obratila suradnica za informiranje i komunikacije u Predstavništvu Lena Perdijić koja je pojasnila ulogu Europske komisije u provedbi Europskoga tjedna sporta, a istaknula je i zadovoljstvo što se u aktivnost uključio i Europski dokumentacijski centar NSK.

Predstavnica Ministarstva turizma i sporta Roberta Karadža, stručna suradnica u Sektoru za razvoj športa Središnjega državnog ureda za šport, predstavila je aktivnosti Europskoga tjedna sporta u Republici Hrvatskoj.

Stručnjaci kineziolozi iz Fitnes učilišta Matija Dunaj, Filip Sabol, Zlatan Spiridonović i Mirna Hajnic predstavili su program planiranih vježbi, nakon čega  je uslijedilo njihovo provođenje.

U skladu s epidemiološkim uvjetima, broj sudionika bio je ograničen na 50. Djelatnici su bili podijeljeni u dvije skupne, uz popisani razmak i zaštitne maske. Zahvaljujući povoljnoj meteorološkoj situaciji, dio vježbi organiziran je i na otvorenome.

Djelatnici su iskazali zadovoljstvo programom, a potvrdili su i da su im naučene vježbe poticaj za nastavak vježbanja i nakon Europskoga tjedna sporta.

The post Europski tjedan sporta obilježen vježbanjem na radnome mjestu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

U povodu 60. obljetnice smrti Viktora Vide

Fri, 09/25/2020 - 11:51

U prokislo jesensko jutro, u nedjelju 25. rujna 1960., u 9.15, krenuo je pjesnik u susret Smrti, s kojom se suočio pod užasnom krinkom zasopljene, užarene lokomotive, i golemo svijetlo oko zauvijek je ugasilo mudre oči vidovnjaka divnih pjesničkih svjetova, i bila je po svijetlim tračnicama prolivena nesmirena krv jednog nesretnog hrvatskog boema, daleko od dragog zavičaja… Okrutno je bio pogažen još jedan ispaćeni hrvatski život… U dalekom Buenos Airesu.

(Vinko Nikolić)

Hrvatski pjesnik Viktor Vida počinio je samoubojstvo 25. rujna 1960. godine u Buenos Airesu.

Veliki broj hrvatskih pjesnika bio je prisiljen napustiti svoju domovinu i živjeti u tuđem svijetu, odvojen od zemlje i jezika kojemu pripadaju. Tu svakako ubrajamo i Viktora Vidu.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća Viktor Vida rođen je 2. listopada 1913. godine u starodrevnome hrvatskom gradu Kotoru. Tu je polazio pučku školu i gimnaziju – od sedmoga razreda u Podgorici. Godine 1933. upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Diplomirao je u listopadu 1937. godine. Sljedeće je godine dobio i iskoristio jednogodišnju stipendiju za dodatni studij talijanskoga jezika i književnosti u Rimu. Nakon povratka u Zagreb 1939. godine dobio je mjesto knjižničara u Talijanskome institutu. Godine 1941. predavao je u Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu te je bio dodijeljen romanskomu seminaru na Filozofskome fakultetu. U travnju 1942. vraćen je na službu u gimnaziju, no već u lipnju Vida odlazi u Italiju, najprije u Veneciju, a onda je od travnja 1943. godine u Rimu radio kao prevoditelj i član uredništva u Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Rad Agencije bio je krajem rujna 1943. godine obustavljen pa je tako i Vida ostao bez namještenja. Životari kojekako, dok nije u rujnu 1946. godine dobio činovničko namještenje u Ponificia Commissione Assistenza u Rimu. Za svojega boravka u Rimu, Vida je često zalazio u poznatu bohemsku kavanu Greco, gdje su se sastajali rimski umjetnici, pa je on među svoje dobre znance ubrajao mnoge talijanske književnike i slaviste. S ugodnošću se sjećao svojih rimskih susreta s hrvatskim umjetnicima Meštrovićem i Kljakovićem te publicistom Radicom. Godine 1948. odlazi sa svojom malom obitelji – suprugom Mirom i sinom Klaudijem u Buenos Aires. U Argentini je okusio svu gorčinu emigrantskoga života, dok se nije, na kraju, u ožujku 1950. godine smirio kao skromni državni činovnik. U franjevačkome mjesečniku Glas sv. Antuna tada je objavio većinu svojih pjesama, feljtona, književnih osvrta i eseja. U drugoj polovici pedesetih godina intenzivnije surađuje u Hrvatskoj reviji. U posljednjem desetljeću svojega života objavio je dvije zbirke pjesama Svemir osobe i Sužanj vremena, a njegove Sabrane pjesme priredio je u Buenos Airesu 1962. godine u Knjižnici Hrvatske revije Vinko Nikolić s predgovorom Ive Lendića. Posmrtno su objavljene još dvije zbirke pjesama Otrovane lokve i Otključana škrinjica.

Pjesničko djelo Viktora Vide, iako homogeno, dijeli se na dva dijela: poetske početke (tridesetak pjesama ispjevanih u Hrvatskoj do 1942. godine i njegova odlaska u emigraciju) i na mnogo veći i zreliji opus objavljen uglavnom u Argentini.

Viktor Vida bio je pjesnik introvertirane lirike, ispovjedne poetske proze i tragičnoga osjećaja života. Njegov je stil istodobno svečan i jednostavan – bremenit smislom, ali sadržajan i formalno savršen. Svojim stihovima objedinjuje sve četiri duhovne paradigme ljudske duše: umjetnost, religiju, filozofiju i prirodu. Podjednako je i pjesnik i klasik modernih nadahnuća. Bio je prisiljen, kao i mnoštvo hrvatskih pjesnika, najveći dio svojega života i stvaralaštva proživjeti u progonstvu, najprije u Italiji, zatim u Argentini.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 100 zapisa o njegovim djelima.

Rođen sam u Kotoru, velikoj smeđoj tvrđavi, ali, kad me pitaju za zavičaj, kao što prsti traže i otkidaju najljepši cvijet, moja duša odabire Perast. On je grad duše, tužno veselje duše, kao njegovi vrtovi s ružama, koji raduju oči. On mi je zarana ispunio duh vedrinom, kao zdenac, u kojem se prelamaju zrake. U njemu sam već u djetinjstvu nazreo nužni red sklada, odazive nevidljive geometrije među stvarima. (…)

(Zavičaj – Viktor Vida)

The post U povodu 60. obljetnice smrti Viktora Vide appeared first on .

Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK

Wed, 09/23/2020 - 12:50

U mjesecu rujnu, kada se tradicionalno obilježavaju Dani europske baštine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK, a u sklopu projekta Mreža virtualnih izložbi kulturne baštine: razvoj obrazovnih sadržaja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 2012. izrađuje virtualne izložbe korištenjem digitalizirane građe i objavljuje ih na portalu Virtualne izložbe. Godine 2018. proveden je i prvi natječaj Baština na mreži s ciljem poticanja knjižnica i ostalih baštinskih ustanova na suradnju u izradi izložbi, edukaciji i razvoju mreže suradnika i izložbi.

Na ovogodišnji Natječaj mogu se javiti stručni suradnici knjižničari i nastavnici koji određenu nastavnu temu žele približiti učenicima u obliku virtualne izložbe. Prilikom prijave na Natječaj potrebno je dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje te navesti popis građe koja se planira skenirati. Prednost će imati prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbirki NSK i izložbe koje se mogu koristiti u nastavi.

U Natječaju će se dodijeliti nagrade dvama odabranim prijedlozima, i to:

a) novčane nagrade za izradbu virtualne izložbe
Dva odabrana prijedloga nagradit će se novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna.

b) potpora digitalizaciji građe u obliku darovnoga bona za skeniranje građe
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabranim će prijedlozima omogućiti digitalizaciju građe iz svojega fonda u ukupnoj vrijednosti do 5.000,00 kuna, tehničku podršku za izradbu izložbe, pomoć u izradbi metapodataka te diskovni prostor za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijave se primaju elektroničkom poštom na adresu digitalna@nsk.hr do 11. listopada 2020., a rezultati Natječaja bit će objavljeni 20. listopada 2020. godine. Na Natječaj se ne mogu prijaviti djelatnici NSK.

Svrha je ovoga Natječaja poticanje izradbe virtualnih izložbi korištenjem građe NSK kao sredstva za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku te otkrivanje mogućnosti njezina korištenja u obrazovanju.

Podsjećamo, kao rezultat prvoga provedenog natječaja, godine 2019. objavljene su izložbe: Nikola Andrić – Parižanin s Vuke čiji je predlagatelj bila Gradska knjižnica Vukovar i Ivan Martin Divald: prvi svjetovni tiskar u Osijeku, čiji je predlagatelj bila Knjižnica Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku. Osim dviju uspješnih izložbi, rezultat natječaja je i šest novih educiranih suradnika.

Podsjećamo i da se Dani europske baštine 2020. održavaju u znaku teme Baština i obrazovanje – učenje za život, a zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa, snažno su okrenuti online sadržajima.

The post Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK appeared first on .

Predstavljen projekt snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik

Wed, 09/23/2020 - 12:00

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 23. rujna 2020. godine na Međunarodni dan znakovnih jezika Zaklada Čujem, vjerujem, vidim i Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir predstavili su projekt snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik.

Projekt su predstavili upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim Mirko Hrkač, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir dr. sc. Sanja Tarczay, povjerenik za Pastoral osoba s invaliditetom Varaždinske biskupije vlč. Leonardo Šardi, doc. dr. sc. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! Hrvatskog knjižničarskog društva Željka Miščin.

Okupljenim uzvanicima prigodno su se obratili i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i saborska zastupnica Ljubica Lukačić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i voditeljica Odjela za planiranje i cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Marija Mustač.

Na opsežnom i složenom projektu, čiji je cilj snimanje cijele Jeruzalemske Biblije na hrvatski znakovni jezik, radi se već pet godina, a dosad su prevedena četiri kanonska evanđelja Novog zavjeta – Evanđelje po Mateju, Evanđelje po Marku, Evanđelje po Luki i Evanđelje po Ivanu.

Projekt koordiniraju predsjednica dr. sc. Sanja Tarczay i Mirko Hrkač, a uz njih veliki doprinos ovom zahtjevnom pothvatu dali su i prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika iz saveza Dodir. Značajni trud i angažman iskazali su i suradnici projekta svećenik Varaždinske biskupije Leonard Šardi i Ilka Štivojević, koji su s prevoditeljima snimili sva četiri evanđelja Jeruzalemske Biblije.

Udruge koje su nositelji projekta surađuju i u sklopu provedbe Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati!, koju od 2016. godine organizira i provodi Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Knjižnicama grada Zagreba te uz sudjelovanje brojnih partnera (kulturnih i obrazovnih ustanova i organizacija, udruga, knjižnica, nakladnika, zainteresiranih pojedinaca itd.).

Svi videozapisi nastali u sklopu projekta 23. rujna 2020. godine postat će javno dostupni na kanalima Zaklade Čujem, vjerujem, vidim i saveza Dodir na mrežnoj platformi YouTube.

Snimanje je sufinancirala Hrvatska biskupska konferencija.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljen projekt snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik appeared first on .

Mrežni kviz znanja „Sport i EU“ u povodu Europskoga tjedna sporta

Wed, 09/23/2020 - 08:31

U povodu Europskoga tjedna sporta, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Europski dokumentacijski centar NSK i Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak pripremili su mrežni kviz znanja Sport i EU kojemu je cilj provjeriti sportska znanja te potaknuti zanimanje za publikacije i izvore službenih informacija Europske unije na tu temu.

Kviz je namijenjen svim zainteresiranima, osim djelatnicima priređivača, a kao pomoć u odgovorima na dnu svakoga pitanja nalazi se poveznica na kojoj se može pronaći rješenje, kako bi se ispitanike potaknulo i na samostalno istraživanje. Kviz će biti dostupan tijekom trajanja Europskoga tjedna sporta, od 23 do 30. rujna, a za deset najuspješnijih i najbržih ispitanika osigurane su prigodne nagrade.

Kviz su pripremili Europski dokumentacijski centar NSK i Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak.

Europski dokumentacijski centar NSK djeluje kao referentna točka za sve informacije i izvore povezane s djelovanjem Europske unije kao sedmi takav centar u Hrvatskoj.

Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak također je prepoznala važnost informiranja građana o Europskoj uniji te u sklopu knjižnice postoji EU kutak s publikacijama Ureda za publikacije Europske unije.

The post Mrežni kviz znanja „Sport i EU“ u povodu Europskoga tjedna sporta appeared first on .

Predstavljena grafičko-pjesnička mapa Đurđe Merle i Sanje Lovrenčić „Između sati“

Tue, 09/22/2020 - 16:17

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 22. rujna 2020. godine predstavljena je grafičko-pjesnička mapa Između sati dviju istaknutih hrvatskih umjetnica, likovne umjetnice Đurđe Merle i umjetnice riječi Sanje Lovrenčić.

Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, uputivši pritom čestitke autoricama i svima ostalima uključenima u pripremu ovog vrijednog izdanja te zahvalu na donaciji mape Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Uz djela mnogih velikana svjetske umjetnosti, u njezinu fondu brojna su djela velikih imena hrvatske likovne umjetnosti. Zbirka čuva i najveću kolekciju grafičkih mapa u Hrvatskoj, a upravo grafičko-pjesničke mape obogaćuju ju s lijepom riječju hrvatske i svjetske književnosti. Raduje nas što se tom fondu pridružilo i likovno poetsko djelo „Između sati“, koje plijeni pažnju ljepotom riječi i ljepotom slike, istaknula je prof. dr. sc. Stričević.

O grafičko-pjesničkoj mapi uz autorice su govorili i voditeljica Grafičke zbirke NSK Tamara Ilić Olujić i povjesničar umjetnosti i autor predgovora mape Željko Marciuš.

Voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tamara Ilić Olujić predstavila je mapu, koja se sastoji se od 12 grafika otisnutih tehnikama suhe igle, rezervaža, linoreza, akvatinte i bakropisa te 12 pratećih pjesama, kao i kuću u čijoj je nakladi mapa otisnuta, Mala zvona. Okupljene je podsjetila da se grafičko-pjesničke mape kao poseban oblik suradnje pjesnika i grafičara javljaju početkom 20. stoljeća u Francuskoj, dodavši da se unutar njihovih korica isprepliću grafike i stihovi, usporedno trajući i uvlačeći promatrača i čitatelja u svoj svijet – svijet riječi, linije i boje.

Autor predgovora mape Željko Marciuš u svojem detaljnom predstavljanju između ostalog je rekao: Grafike Đurđe Merle ovdje promišljamo proširenim pojmom slike, a ne strogošću tehničkih značajki grafičkoga medija. U potrazi smo za prepletima riječi i slika kako bismo uputili na znakove i stanja svijesti iza matrice pojavnog te onkraj njih. U tome vidu Đurđina poezija slike i slika poezije Sanje Lovrenčić nadopunjuju se kontrapunktima između slikovnosti riječi i tekstualnosti slike. To je stalno kretanje, kolebanje i isprepletanje medija i njihovih kovitlaca i zamišljaja. Mislimo i pišemo slikama, slikamo, urezujemo, bojimo riječima.

Drugostima obiju autorica bio je potreban ekran sličnosti, jer se drugosti prepoznaju u sličnostima koje već otprije nose duboko u sebi, zaključio je predstavljanje Marciuš.

Autorice Merle i Lovrenčić iskazale su zahvalnost Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te svim suradnicima koji su pomogli u izdavanju mape, na kojoj su počele surađivati još 2017. godine, i koja je rezultat zahtjevnog i izazovnog umjetničkog rada, kako je istaknula Lovrenčić.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljena grafičko-pjesnička mapa Đurđe Merle i Sanje Lovrenčić „Između sati“ appeared first on .

Uz 82. obljetnicu smrti hrvatskoga Andersena

Mon, 09/21/2020 - 08:53

… Zašao neki momak u šumu Striborovu, a nije znao da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju. Zbivala se u njoj čuda dobra, ali i naopaka – svakome po zasluzi. Morala je pak ta šuma ostati začarana, doklegod u nju ne stupi onaj, kojemu je milija njegova nevolja, nego sva sreća ovoga svijeta.
Nasjekao dakle onaj momak drva i sjeo na panj, da počine, jer bijaše lijep zimski dan. Ali iz panja iziđe pred njega zmija i stade se umiljavati oko njega. Ono pak ne bijaše prava zmija, nego bijaše ljudska duša, radi grijeha i zlobe ukleta, a mogao je osloboditi samo onaj, koji bi se s njom vjenčao. Bljeskala se zmija kao srebro na suncu i gledala momku upravo u oči. (…)

(Šuma Striborova – Priče iz davnine)

Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo da postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić Mažuranić, preminule 21. rujna 1938. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova.

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

The post Uz 82. obljetnicu smrti hrvatskoga Andersena appeared first on .

Paginacija