Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Izložba Velikanke – znane i neznane otvorena je na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Okupljenoj publici predstavila ju je njezina suatorica i kustosica mr. sc. Tamara Ilić Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK.

„Izložba započinje najstarijom umjetnicom Fany Daubachy – Zagrepčankom, samozatajnom slikaricom pejzaža i cvijeća, najčešće u akvarelu. Ona predstavlja cijeli niz slikarica plemenita roda kojima je bila omogućena poduka iz slikarstva. Udajom u obitelj Brlić, zbog obiteljskih, osobito majčinskih obaveza, pomalo zamire njezino slikarstvo. Njezin rad sačuvala je od zaborava supruga njezina sina – još jedna snaha u obitelji Brlić koja je imala umjetničkog dara, ali ovaj put za pisanje. To je Ivana Brlić-Mažuranić, rekla je mr. sc. Ilić Olujić.

Izložba predstavlja poznate i manje poznate činjenice o životu i radu osam velikanki koje su obilježile hrvatsku kulturnu baštinu. Uz spomenute Fany Daubachy i Ivanu Brlić-Mažuranić, to su još i Marija Jurić Zagorka, Vesna Parun, Vjera Bojničić, Anka Krizmanić, Ivana Lang i Blanka Chudoba.

„Nazivom izložbe Velikanke znane i neznane željeli smo naglasiti da su žene dale veliki doprinos hrvatskoj kulturi, svaka u svojem području, te da su svojim radom, talentom i nadasve ustrajnošću u ispunjavanju svojih težnji uspjele stati uz bok velikanima, što često nije bilo nimalo lako“, istaknula je mr. sc. Ilić Olujić.

Na izložbi je predstavljena građa iz posebnih zbirki Knjižnice – Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te općeg fonda NSK koji ilustrira bogatstvo opusa hrvatskih umjetnica 19. i 20. stoljeća kao i radove mladih likovnih umjetnica – studentica Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, čiji su murali dio postava izložbe. Mural Grička vještica oslikale su Anamarija Kvas (autorica) i njezina suradnica Manuela Košević pod mentorstvom likovne umjetnice i vanjske suradnice Akademije likovnih umjetnosti dr. art. Melinde Šefčić početkom ožujka u povodu 150. rođendana Marije Jurić Zagorke, a mural inspiriran stihovima Vesne Parun Koralji vraćen moru Nika Vrbica (autorica), Anđela Majica, Ena Antunović i Marta Dijak pod mentorstvom dekana Akademije red. prof. art. Tomislava Buntaka i dr. art. Melinde Šefčić. Mural je oslikan 2022. godine u povodu 100. obljetnice rođenja ove velike hrvatske pjesnikinje.

U okviru postava u predvorju Knjižnice može se pogledati i virtualna izložba o Ivani Lang kao i video s prikazom trideset drvoreza plesa Gertrud Leistikow iz grafičke mape Anke Krizmanić.

„Ovu su izložbu napravile žene o ženama u povodu Međunarodnog dana žena, a namijenjena je ne samo ženama već i svim našim građanima” rekla je suatorica izložbe i moderatorica otvorenja Maja Priselac.

Autorski tim izložbe čine djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker, mr. sc. Sonja Martinović, dr. sc. Tatjana Mihalić, Dobrila Zvonarek i već spomenute  mr. sc. Tamara Ilić Olujić i Maja Priselac. Dizajn i grafičku pripremu izložbe priredio je Goran Hasanec. U pripremi izložbe sudjelovao je velik broj djelatnika Knjižnice, a financijski ju je podržalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

O naslijeđu žena u hrvatskoj povijesti od 16. do 19. stoljeća, o okolnostima u kojima su živjele i djelovale kao i položaju žena u Hrvatskoj i svijetu, na otvorenju je govorila viša znanstvena suradnica na Institutu za filozofiju dr. sc. Ivana Skuhala Karasman, dok je ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić čestitala na izložbi i izboru teme, istaknuvši važnost odavanja počasti nadarenim, kreativnim i vrijednim ženama.

Program otvorenja zanimljivom su izvedbom obogatile Gornjogradske coprnice, utjelovivši Mariju Jurić Zagorku, Barbaru Celjsku, Jelenu Zrinski i Elzu Kučera.

Izložba Velikanke – znane i neznane početak je cjelogodišnjeg slavlja postignuća žena u kulturi i znanosti koje Knjižnica priprema pod nazivom Žene u NSK kako bi inspirirala i potaknula na istraživanja te upotpunila pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati.

„Hrvatska je povijest obilježena ženama koje su je stvarale i mijenjale, nekima danas dobro znanima, a drugima neznanima. Ovom manifestacijom, usmjerenom i stručnoj javnosti i našim građanima, želja nam je nadahnuti, potaknuti na istraživanje te upotpuniti pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati“, rekla je glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević, dodavši da ovim programom Knjižnica odaje počast hrabrosti, inteligenciji, kreativnosti i predanosti žena koje su stvarale i razvijale našu kulturu i znanost te daje svoj doprinos osnaživanju žena i djevojaka za njihovo aktivno uključivanje u gradnju zdravijeg i otpornijeg društva za sve, čiji su značajan dio upravo kultura i znanost.

Povod ovoj temi u 2023. godini daju važne obljetnice: 150. obljetnica rođenja Marije Jurić Zagorke, 85. godišnjica smrti Ivane Brlić-Mažuranić, 140. obljetnica rođenja i 60. godišnjica smrti Vjere Bojničić, 140. obljetnica rođenja Fani Daubachy Brlić i mnoge druge.

The post Izložbom “Velikanke – znane i neznane” obilježen Međunarodni dan žena u NSK appeared first on .

… Vagoni i stroj obučeni u snijeg. Ledene svijeće vise po rubovima kao čipke. Opet fićuk stroja. Vlak najvećom snagom jurnu i zabi se u snježni nanos. Trzaj prođe vlakom. Đacima u vagonu zastane dah. Što je to? Čudan šum, kao hroptaj ranjene goleme nemani.
Vlak stane naglim trzajem.
Zagledaše se mali zadrugari. Svuda bijelo. Svakome se jezik ukočio kao da je zaleđen. Ne mogu ni riječi prozboriti. Silna tišina vlada vani i unutra. Čuju se srca kako kucaju. Dotrči kondukter. Ne zaustavlja se. Nekamo dalje trči. Samo što viknu nestrpljivo:
„Pa zar ne vidite da smo se zabušili u snijeg.” (…)

(Vlak u snijegu)

Čarolija putovanja vlakom teško se može u potpunosti dočarati, a kada još u sebi krije najdraže nam priče iz knjiga i filmova, doživljaj je neprocjenjiv. Čitajući ulomak iz romana Vlak u snijegu, prisjećamo se omiljenoga pisca našega djetinjstva Mate Lovraka.

Sjećate li se Vlaka u snijegu i Družbe Pere Kvržice? To su priče uz koje su mnogi odrasli i koje imaju nevjerojatnu sposobnost da nas u djeliću sekunde vrate u djetinjstvo.

Iako su Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice Lovrakova najbolja i najpriznatija djela, onomu tko želi bolje upoznati pisca, treba posegnuti i za drugim njegovim djelima. Dok se u nekim knjigama stalno druži s djecom, u drugima se vraća u svoje djetinjstvo i mladenaštvo.

Hrvatski književnik Mato Lovrak rodio se 8. ožujka 1899. godine u Velikome Grđevcu pokraj Bjelovara. Pohađao je nižu bjelovarsku gimnaziju, u kojoj je jednu godinu ponavljao zbog negativne ocjene iz hrvatskoga jezika. Potom je završio učiteljsku školu u Zagrebu i 35 godina radio kao učitelj u selima i gradićima sjeverozapadne Hrvatske. Ne čudi stoga što su glavni likovi njegovih romana djeca, a sredine seoske. U jednome razgovoru Lovrak je rekao: Uvijek govorim da ne proživi lijepo djetinjstvo onaj koji kao dijete, bosonog ne trčka slobodno po širokim travnjacima.

Počeo je pisati u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, kada u hrvatskoj književnosti prevladavaju realističke stilske tendencije, i to novele za odrasle. Mato Lovrak pripadao je onoj skupini književnika koji su socijalna načela držali bitnijim mjerilima vrijednosti književnoga djela nego estetska.

Godine 1933. objavio je dva svoja najbolja romana. Riječ je o Djeci Velikoga Sela, romanu kojem je poslije dao naslov Vlak u snijegu i Družbi Peri Kvržice. U njima se djeca, pod prevladavajućom idejom kolektivizacije, udružuju da bi učinila neko dobro. Svladavajući teškoće, unutrašnje i vanjske otpore, družba se zajedničkim djelovanjem potvrđuje i moralno. Lovrak je svoju poetiku utemeljio na konvencionalnim sredstvima. Fabule su utemeljene na životnoj zbilji i ukorijenjene u realnost dječjega svijeta, s naglašenim socijalnim, humanističkim i optimističnim odrednicama. Rečenica mu je kratka, jezik jednostavan i usklađen s dječjom vizijom svijeta. Nije stoga čudno što su ta dva romana postala i vrlo dobra filmska ostvarenja, a u hrvatsku su književnost za djecu unijela nov model romana kakav najmlađi i danas rado čitaju.

Od njegovih djela treba još spomenuti Neprijatelj br. 1, Divlji dječak, Devetorica Hrabrih, Dječak konzul, Sretna Zemlja i dr. Možemo reći da je Mato Lovrak bio pisac hrvatske dječje realistične pripovijetke i dječjega realističnog romana.

Iako Matu Lovraka pamtimo kao omiljenoga autora svojega djetinjstva, on, međutim, nije bio samo pisac za djecu. Napisao je i veliki autobiografski ciklus koji se završava knjigom Uzvišeno zvanje. Prvi dio ovoga autobiografskog ciklusa bila je knjiga Slamnati krovovi u kojoj je opisao svoje djetinjstvo, zatim roman Gimnazijalac u kojem je opisao svoje školovanje, a u trećem dijelu nazvanom Preparandist opisao je školovanje u učiteljskoj školi.

Zalaganjem obitelji Mate Lovraka, ovaj četvrti, dosad neobjavljeni dio, u kojem saznajemo kako je bilo biti mladim učiteljem u Hrvatskoj prije Drugoga svjetskog rata, pronalazi put do čitatelja. Ovo je djelo intimna i dirljiva ispovijed čovjeka koji je svoj život posvetio drugima, stvarajući od njih dobre ljude.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 300 zapisa o njegovim djelima.

U zagrebačkome Školskom muzeju postoji soba Mate Lovraka, ali isto tako i u Osnovnoj školi Mate Lovraka u Velikome Grđevcu u kojima se čuva uspomena na književnika koji je ostavio vidljive tragove u hrvatskoj književnosti za djecu. Na njegovoj literaturi učili su brojni naraštaji hrvatskih učenika jer je to literatura koja se ne smije zaobići.

I književna nagrada Mato Lovrak potvrđuje njegovu vrijednost.

Na pitanje što je za njega najdragocjenije u vlastitome književnom djelu Lovrak je odgovorio: „Ona poglavlja koja meni samom za vrijeme pisanja izmame suze na oči, životnu vedrinu, smijeh ili protest i poticaj na borbu, jer to me hrabri da izdržim do kraja svojih mogućnosti.“

Mato Lovrak preminuo je 13. ožujka 1974. godine u Zagrebu kao jedna od onih osoba koja je zaista zaslužila svoje mjesto u čuvenome društvu najvećih književnika s ovih prostora koji su svojim djelima zadužili sve nas koji smo poslije došli.

The post Uz obljetnicu rođenja Mate Lovraka appeared first on .

Noć knjige, nacionalna manifestacija koja promiče čaroliju i radost čitanja i pisanja knjiga, ove će se godine održati od 21. do 23. travnja. U središtu zanimanja Noći knjige 2023. bit će umjetna inteligencija, a pred sudionike je postavljen izazov kreativnog preispitivanja ove teme, uobličen u pitanje Sanjaju li roboti električne knjige?.

Svi koji planiraju sudjelovanje u Noći knjige 2023. svoj program mogu prijaviti od danas, 6. ožujka pa sve do 24. ožujka putem online prijavnice dostupne na mrežnoj stranici manifestacije.

Želja organizatora je da se od 21. do 23. travnja organiziraju događanja u knjižarama, antikvarijatima, knjižnicama, odgojno-obrazovnim i raznim drugim institucijama kao i u svim ostalim prostorima „prijateljima knjige“, ali i u javnom prijevozu, na ulicama i trgovima, svugdje gdje je knjiga rado viđeni gost.

Fascinira li i vas umjetna inteligencija? Može li biti korisna i za knjigu i čitanje? Kako? Zanemarujemo li, oslanjajući se olako na njezina rješenja, vlastite intelektualne resurse? Hoće li umjetna inteligencija u nekom trenutku moći potpuno zamijeniti čovjeka? Može li stroj postati uspješan autor? Što bi to moglo značiti za umjetnost, osobito za književnost?

Osim navedenom temom, sudionici manifestacije se u svojoj proslavi knjige i čitanja mogu baviti i svakom drugom problematikom ili veseljem vezanim uz knjigu. Knjiški obljetničari i obljetničarke također mogu poslužiti kao inspiracija prilikom osmišljavanja programa. Marija Jurić Zagorka, prva hrvatska profesionalna novinarka i jedna od najčitanijih hrvatskih književnica, rođena je prije 150 godina, baš kao i dvojica istaknutih književnika iz razdoblja hrvatske moderne: Dinko Šimunović i Antun Gustav Matoš. Također, u 2023. godini 100 je godina otkako je rođen naš književnik i novinar Miljenko Smoje te 130 godina od rođenja velikog Miroslava Krleže.

Svi zainteresirani pozvani su prije prijave programa pročitati upute kako bi se događanja ispravno prijavila i kako bi se izbjegle eventualne poteškoće.

Noć knjige organizira se već dvanaest godina u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja), a njezini su organizatori Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu i Hrvatska udruga školskih knjižničara. Manifestaciju će i ovaj put podržati Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Hrvatska gospodarska komora i Grad Zagreb.

The post Započele prijave za Noć knjige 2023. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 2. ožujka 2023. godine svečano je obilježena 30. obljetnica postojanja hrvatske nacionalne domene.

Okupljenim uzvanicima na prigodnoj su se svečanosti obratili glavna ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET Hrvoje Puljiz, državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnoga društva Bernard Gršić i ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovan Fuchs.

„Uspostavljanje .hr domene 1993. godine, u trenutku kada je u Hrvatskoj buktio rat, bio je znak njezine borbe za slobodu i samostalnost u virtualnome svijetu, ali i trenutak nacionalnoga ponosa, jer su rijetke države u tome trenutku imale nacionalnu domenu“, istaknula je glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević, dodavši i da je početak registracije .hr domene imao golem značaj za cjelokupno hrvatsko društvo, osobito za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu jer joj je dana mogućnost da svijetu umjesto na komercijalnoj i svima dostupnoj .com domeni pokaže svoje znanje i sposobnosti na nacionalnoj .hr domeni i time još jednom pokaže i dokaže da je hrvatsko znanje spremno konkurirati svjetskom, od njega učiti, ali ga i poučiti.

Ideja o stvaranju zajedničke nacionalne računalno-komunikacijske infrastrukture i uvođenja interneta u Republici Hrvatskoj počela se ostvarivati 1991. godine u Sveučilišnome računskom centru Sveučilišta u Zagrebu, a mreža je dobila i svoje ime CARNET – Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).

U prvim godinama, uz izgradnju računalno-komunikacijske mreže koja je povezala gotovo sve akademske ustanove u Republici Hrvatskoj, ostvarena su dva važna iskoraka: uz već navedenu uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu 17. studenoga 1992. godine, nekoliko mjeseci poslije, 27. ožujka 1993. godine započela je registracija i rad nacionalne vršne internetske domene .hr.

Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu bile su: Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.

Trenutačno je registrirano 124 601 domena, a Hrvatska je jedina europska zemlja koja svojim građanima i pravnim osobama omogućuje registraciju besplatnih .hr domena.

„U proteklih 30 godina došli smo do brojke od gotovo 125 000 .hr domena, izgradili smo infrastrukturu, brinemo se o sigurnosti nacionalnoga domenskog prostora i korisnika .hr domena, pratimo i usklađujemo se s međunarodnim smjerovima razvoja domena te potrebama digitalnoga svijeta. Danas s ponosom možemo reći kako je naša nacionalna domena jedna od najsigurnijih i najpouzdanijih u Europskoj uniji te snažno priprinosi identitetu naše zemlje u digitalnome svijetu“, istaknuo je ravnatelj Carneta Hrvoje Puljiz.

Do kraja 2025. godine Carnet planira provesti projekt e-Sveučilišta radi digitalne preobrazbe visokoga obrazovanja u Hrvatskoj poboljšanjem digitalne nastavne infrastrukture i uvođenjem digitalnih nastavnih alata. Riječ je o jednome od najvećih projekata u području visokoga obrazovanja u Hrvatskoj u vrijednosti od 84 milijuna eura, koji se  novčano potpomaže u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a čiji je partner i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

The post Obilježena 30. obljetnica nacionalne .hr domene u NSK appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u srijedu 8. ožujka u 14 sati predstavljamo izložbu Velikanke – znane i neznane, kojom u povodu Međunarodnog dana žena odajemo počast hrabrosti, inteligenciji, kreativnosti i predanosti znamenitih žena koje su obilježile hrvatsku kulturnu baštinu.

Izložba prikazuje život i djelo čak osam značajnih književnica te likovnih i glazbenih umjetnica koje su zadužile hrvatsku kulturu i čiju ostavštinu Knjižnica baštini u svojem fondu: Mariju Jurić Zagorku, Ivanu Brlić-Mažuranić, Vesnu Parun, Vjeru Bojničić, Anku Krizmanić, Fani Daubachy Brlić, Ivanu Lang i Blanku Chudoba.

Na izložbi će biti predstavljena građa iz posebnih zbirki Knjižnice – Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te općeg fonda Knjižnice koja ilustrira bogatstvo opusa ovih znanih i neznanih hrvatskih velikanki. Prati je i virtualna izložba o Ivani Lang kao i mural Grička vještica posvećen Mariji Jurić Zagorki te mural Koralji vraćeni moru inspiriran stvaralaštvom Vesne Parun, koji su nastali u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Mural Grička vještica oslikale su studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – autorica murala Anamarija Kvas i njezina suradnica Manuela Košević pod mentorstvom likovne umjetnice i vanjske suradnice Akademije likovnih umjetnosti dr. art. Melinde Štefčić, a u povodu 150. rođendana Marije Jurić Zagorke koji se obilježava 2. ožujka, dok je mural Koralji vraćen moru oslikan 2022. godine u povodu 100 godina od rođenja Vesne Parun.

Izložba Velikanke – znane i neznane početak je cjelogodišnjeg slavlja postignuća žena u kulturi i znanosti koje Knjižnica priprema pod nazivom Žene u NSK kako bi inspirirala i potaknula na istraživanja te upotpunila pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati.

Povod ovoj temi u 2023. godini daju nam važne obljetnice – 150. obljetnica rođenja Marije Jurić Zagorke, 85. godišnjica smrti Ivane Brlić-Mažuranić, 140. obljetnica rođenja i 60. godišnjica smrti Vjere Bojničić, 140. obljetnica rođenja Fani Daubachy Brlić i dr.

Izložba Velikanke – znane i neznane u predvorju Knjižnice će biti otvorena do 31. ožujka i moći će se razgledati tijekom radnog vremena Knjižnice.

Autorice izložbe i tekstova na izložbi su dr. sc. Irena Galić Bešker, mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, mr. sc. Sonja Martinović, dr. sc. Tanja Mihalić, Dobrila Zvonarek i Maja Priselac. Kustosica izložbe je mr. sc. Tamara Ilić – Olujić. Dizajn i grafičku pripremu izložbe priredio je Goran Hasanec.

Izložba će se održati uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Otvorenje izložbe „Velikanke – znane i neznane“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Spoznaj sve…

The post Citat za ožujak 2023. appeared first on .

Društvo prijatelja glagoljice 22. veljače obilježilo je 30. obljetnicu neprekinuta djelovanja u promidžbi glagoljice i upoznavanja najširega kruga osoba s prvim hrvatskim nacionalnim pismom, a prigodna proslava održana je u prostoru Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na Kaptolu.

Nakon uvodnoga obraćanja predsjednika Društva, profesora Darka Žubrinića, nastupio je zbor Bašćina koji  već 28 godina djeluje u sklopu Društva i njeguje glagoljaško pjevanje. Nazočnima se potom obratila jedna od počasnih članica Društva, dr. sc. Marica Čunčić koja je nazočne upoznala s događanjima koja su prethodila nastanku Društva, njegovim osnutkom i kasnijim rastom i razvojem do sadašnjega trenutka. Višegodišnja tajnica Mirna Lipovac ukratko je predstavila brojne aktivnosti koje se neprekidno odvijaju u Društvu, dajući mu svestranost i prepoznatljivost u zemlji i izvan naših granica.

Spomenuti su i problemi s kojima se ova neprofitna udruga trajno bori, a to je nedostatak prostora za rad i glagoljaške susrete, nedostatnost financijskih sredstava za provođenje svih željenih programa i premali broj stvarno aktivnih članova koji bi sudjelovali u ostvarenju zacrtanih ciljeva.

Trideseta obljetnica bila je prigoda da Društvo zahvali ustanovama koje su ga prethodna tri desetljeća pratile i potpomagale te su posebne zahvalnice dodijeljene Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Matici hrvatskoj, Nadbiskupijskomu pastoralnom institutu, Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru i Staroslavenskomu institutu. Vrhunac svečanosti bio je Vremeplov – prezentacija u programu Powerpoint obogaćena prikladnom glazbenom podlogom koja je publiku provela kroz povijest Društva prijatelja glagoljice i pokazala kako će ovo Društvo nastaviti s radom najbolje što može jer ideja im ne nedostaje, a bogatstvo hrvatske glagoljaške baštine praktički je neiscrpno.

The post Trideseta obljetnica Društva prijatelja glagoljice appeared first on .

Volio bih da me voliš
da budem cvijet u tvojoj kosi.
Ako si noć, ja ću bit zora
i bljesak svjetlosti u rosi.

Volio bih da me voliš
i da svi dani budu pjesma.
Ako si izvor i ja ću biti
u živoj stijeni bistra česma.

(Volio bih da me voliš)

Čitajući jednu od najljepših pjesama hrvatskoga pjesništva, prisjećamo se hrvatskoga književnika Jure Kaštelana.

Hrvatski pjesnik i književnik Jure Kaštelan rodio se 18. prosinca 1919. godine u Zakučcu pokraj Omiša. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a od 1938. godine studirao je jezike i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1940. objavljuje u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku pjesama Crveni konj. U Drugome svjetskom ratu sudjeluje u obrani domovine kao pristaša lijevih snaga. Poslije rata nastavlja silom prekinuti studij te obavlja niz uredničkih i književničkih dužnosti. Doktorirao je 1955. godine disertacijom o lirici Antuna Gustava Matoša. Od 1949. godine radi najprije kao asistent, zatim kao docent pa profesor teorije književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Nekoliko je godina boravio u Parizu, gdje na Sorbonni djeluje kao lektor hrvatskoga jezika. Na Odsjeku za kroatistiku dugi je niz godina bio predstojnik Katedre za teoriju književnosti. Nakon umirovljenja 1980. godine postao je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU.
Jure Kaštelan za sobom je ostavio šest izvornih zbiraka pjesama većega ili manjega opsega, i to Crveni konj (1940.), Pijetao na krovu (1950.), Biti ili ne (1955.), Malo kamena i puno snova (1957.), Otvorena pjesma (1976.) i Divlje oko (1978.) te niz razasutih pjesama u poetsko-grafičkim mapama što ih je, mahom kao bibliofilska izdanja, bio objavio zajedno s prijateljima slikarima: Skoplje u tvojim očima (1964.) i Zavjet za Epetion (1984.) s Edom Murtićem, Rbine sna tlapi jave (1979.) i Okrenut moru (1986.) s Franom Parom te Sve plavo nebeski plavo (1989.) s Matkom Trebotićem. Tijekom dvadeset godina objavljeno mu je i petnaestak knjiga izabranih pjesama, od kojih je najpotpunija 148. knjiga niza Pet stoljeća hrvatske književnosti. Sabrana djela u četiri knjige (u redakciji priređivača i ovoga izdanja) objavljena su mu između 1999. i 2004. godine u nakladi Globus.
Objavio je Jure Kaštelan i knjigu priča Čudo i smrt (1961.) te tri drame, prvo objavljene kao radijske prilagodbe, i to Pijesak i pjena (1958.), I da i ne (1962.) te Prozor (1972.). Kao znanstvenik napisao je monografske studije Lirika A. G. Matoša (1957.) te Približavanje, prolegomena za liriku A. B. Šimića (1970.). Napisao je i znatan broj studija, eseja i članaka, kao npr. o Dragutinu Tadijanoviću, Ivanu Goranu Kovačiću, Dobriši Cesariću, Edi Murtiću i Otonu Glihi te o likovnome pokretu Exat i dr. Prevodio je s francuskoga i ruskoga, potkraj života osobito sa starogrčkoga jezika. Uredivši niz izdanja, objavio je i prvu poslijeratnu knjigu Tina Ujevića, Rukovet (1950.). Neprolazne su i njegove zasluge za objavljivanje standardne hrvatske Biblije iz 1967. godine.
Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor. Za života su mu još dodijeljene Nagrada grada Zagreba, Goranov vijenac i Avnojeva nagrada.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne književnosti u Zagrebu dostupno je više od 270 zapisa o njegovim djelima.

Jure Kaštelan bio je osoba koja je u sebi sjedinjavala umjetnika riječi, sveučilišnoga profesora i marljiva javnog djelatnika. Temeljna oznaka njegova pjesništva mogla bi glasiti: poeta doctus, učeni pjesnik.

Jedan od posljednjih stihova Jure Kaštelana glasi: „San sam usnio, jedini znak koji ostavljam.“ Pjesnik je stalno sanjao, maštao i vjerovao u bolje, ali kada toga nije vidio, upirao je svoj pogled prema zvijezdama i vječnosti…

Hrvatski književnik Jure Kaštelan preminuo je shrvan neizlječivom bolešću u Zagrebu 24. veljače 1990. godine, u osvit stvaranja hrvatske države koju je toliko priželjkivao.

Jure Kaštelan cijeloga je života govorio o sebi preko svojih stihova, a otkako ga više nema među živima, o njem govore samo njegove pjesme.

Posmrtni ostatci pjesnika Jure Kaštelana našli su svoj počinak u tihoj mirogojskoj nekropoli, ali njegova lirska duša vječno će ostati na kamenoj kosi Mosora, gdje će mu bure i kiše pjevati uspavanku…

Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.

O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,
samo vjetrovi znaju toplinu tvojih obraza,
dah
i disanje trava u vrtačama.

Bure i kiše
pjevaju ti uspavanku
bure i kiše.

Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.

(San u kamenu)

The post „Ako si noć, ja ću bit zora i bljesak svjetlosti u rosi“ – uz obljetnicu smrti Jure Kaštelana appeared first on .

Svečanom proslavom održanom 22. veljače 2023. godine obilježen je Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i 416. obljetnica njezina postojanja, uz prigodno obraćanje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu izv. prof. dr. sc. Vesne Bedeković, izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovana Fuchsa, izaslanika ministrice kulture i medija Republike Hrvatske i državnoga tajnika dr. sc. Ivice Poljička, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i izlaganje glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanke Stričević.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević čestitala je djelatnicima i svima okupljenima Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te zahvalila na potpori Upravnomu vijeću Knjižnice, Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, osnivaču Knjižnice Vladi Republike Hrvatske kao i brojnim suradnicima, pojedincima i ustanovama koji pridonose razvoju NSK. Osvrnula se na rad i postignuća Knjižnice u 2022. godini, a najavila je i novo strateško razdoblje Knjižnice.

„Danas slavimo 416. obljetnicu jedinstvene nacionalne ustanove kulture i znanosti, sinergijskoga mjesta hrvatskoga knjižničnog sustava i mjesta susreta, učenja i razvoja pojedinca i društva. Dan Knjižnice već tradicionalno slavimo 22. veljače, na dan kada je prije točno 540 godina otisnuta prva knjiga na hrvatskome jeziku i pismu, biser glagoljaštva Misal po zakonu rimskoga dvora, ujedno i simbol bogatstva naše kulture i baštine, simbol prihvaćanja novih tehnologija, ali i simbol potpune uklopljenosti hrvatskoga naroda u europski kontekst. To se bogatstvo ogleda i u cjelokupnu fondu Knjižnice koji danas broji približno 3,6 milijuna jedinica različite vrste građe – od rukopisa, knjiga, novina i časopisa – do zemljovida, nota, grafika i razglednica te 360 tisuća objavljenih jedinica građe u sustavima digitalne knjižnice koje sada brojimo u milijunima digitalnih stranica“, istaknula je glavna ravnateljica Knjižnice.

Govoreći o radu Knjižnice, projektima i aktivnostima tijekom 2022. kao i onima koji se planiraju u 2023. godini, prof. dr. sc. Ivanka Stričević naglasila je strateške projekte Knjižnice, s čijom se realizacijom započelo u prethodnoj godini, a koji će obilježiti i 2023. godinu, a to su: e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, e-Izvori, Jačanje kapaciteta NSK, e-Sveučilište i CroAtrium.

„Posebno smo ponosni na projekt CroAtrium – Centar za istraživanje, razvoj i promociju zbirke Croatica – multimedijski lab koji razvijamo u novouređenome prostoru Knjižnice i koji je usmjeren na interpretaciju baštine te inovativne programe za razne javnosti. Njime želimo omogućiti suživot analognih i digitalnih formata različitim oblicima događanja, namijenjenima svim generacijama građana. U protekloj smo godini, zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija, iz sredstava javnih potreba u kulturi napravili idejni elaborat, ostvarili edukacije djelatnika Knjižnice u području interpretacije baštine, kreirali vizualni identitet, obilježili novi prostor novim imenom i predstavili ga javnosti 14. studenoga 2022. godine. Ove godine dodatno ćemo ulagati u multimedijalnu opremu i dalje razvijati programe“, naglasila je glavna ravnateljica NSK.

U sklopu programa svečane proslave Dana Knjižnice proglašeni su i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu. Nagrada u kategoriji Djelatnik Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu dodijeljena je pročelnici Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo dr. sc. Marini Krpan Smiljanec. U kategoriji Priznanje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te tako pomaže u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti dodijeljeno je Knjižnicama grada Zagreba.

Svečani program obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu glazbenim su nastupom uveličale harfistica Doris Karamatić i vokalistica Nika Pastuović.

Danu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prethodili su Dani otvorenih vrata NSK, kada svi zainteresirani mogli obići Knjižnicu, njezine zbirke, upoznati se s njezinim radom i sudjelovati u prigodnim programima, kao i predstavljanje veličanstvenoga izdanja prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za­grebu obilježava se tradicionalno 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarijega prvotiska na hrvatskome jeziku u čiji je spomen 22. veljače proglašen i Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

The post Svečano obilježen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2023. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 20. veljače 2023. godine predstavljeno je veličanstveno faksimilno izdanje prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora.

U nakladničkome pothvatu koji je trajao više od godinu dana, a kojemu je svrha današnjim čitateljima približiti jednu od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, sudjelovali su: Staroslavenski institut, Katedra Čakavskoga sabora Roč, Mozaik knjiga i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izdanje su predstavili urednica i ravnateljica Staroslavenskoga instituta dr. sc. Vida Vukoja, urednik i znanstveni suradnik na Institutu dr. sc. Josip Galić, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. sc. Irena Galić Bešker, akademik Mateo Žagar te umjetnik i istraživač glagoljske tiskarske baštine Frane Paro. Okupljene uzvanike prigodnim je riječima pozdravila i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

U ime nakladnika dr. sc. Vida Vukoja uručila je primjerak izdanja ministrici kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nini Obuljen Koržinek koja je uz čestitke zahvalila svima koji su sudjelovali u ovome nakladničkom projektu.

Komplet Misal po zakonu rimskoga dvora uključuje faksimil izvornoga Misala iz 1483. godine, transliteraciju Misala (prvi cjeloviti prijepis s glagoljice na latinicu) te popratnu knjigu sa znanstvenim tekstovima o Misalu koju su napisali ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci, zaštitni ovitak izrađen po mjeri knjige, pamučne rukavice za listanje, kutiju za popratne knjige (transliteraciju i znanstvene tekstove) te rezervacijski i vlasnički list.

Misal po zakonu rimskoga dvora jedna je od najljepših i najvrjednijih knjiga iz naše bogate kulturne baštine. Otisnuta prije točno 540 godina, svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, ona je i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.

The post Predstavljeno veličanstveno izdanje prve hrvatske tiskane knjige „Misala po zakonu rimskoga dvora“ appeared first on .

U srijedu 22. veljače 2023. godine svečanim programom u 12 sati u predvorju Knjižnice obilježit ćemo Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U sklopu svečanoga obilježavanja Dana NSK bit će dodijeljena Nagrada i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u dvjema kategorijama. Program će glazbenim nastupom uveličati harfistica Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija Doris Karamatić i glazbenica Nika Pastuović.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za­grebu obilježava se tradicionalno 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarijega prvotiska na hrvatskome jeziku u čiji je spomen 22. veljače proglašen i Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Danas je sačuvano samo jedanaest njegovih nepotpunih primjeraka, od kojih se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. Na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Glagoljica.hr mogu se pogledati i digitalizirano izdanje Misala po zakonu rimskoga dvora te druga vrijedna glagoljaška djela.

Danom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježit će se i 416. obljetnica postojanja Knjižnice, koja kao središnja knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu te središnje mjesto prikupljanja i čuvanja pisanoga i tiskanoga kulturnog dobra predstavlja ključno mjesto hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja.

Danu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prethode Dani otvorenih vrata NSK, 20. i 21. veljače, kada svi zainteresirani mogu obići Knjižnicu, njezine zbirke, upoznati se s njezinim radom i sudjelovati u prigodnim programima, kao i predstavljanje transliteracije i faksimilnoga izdanja prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora 20. veljače 2023. godine.

The post Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2023. appeared first on .

U povodu obilježavanja Dana Knjižnice, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 20. do 22. veljače 2023. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini te u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, održat će se 4. i 5. svibnja 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

I ovogodišnji D-fest okuplja brojne stručnjake iz područja digitalizacije građe koji se bave razmatranjem aktualnih pitanja povezanih s upravljanjem digitalnom građom te razvojem digitalnih proizvoda i usluga u knjižnicama, arhivima, muzejima i ostalim digitalnim sustavima. Skup će se baviti i trenutačno najvećim nacionalnim projektom digitalizacije i izgradnje infrastrukture – e-Kultura koji je zadnjoj godini provedbe. U programu D-festa otvoren je prostor i za druge zanimljive teme poput korištenja digitalne građe u projektima digitalnoga pripovijedanja, razvoja publike i uključivanja građana u projekte ustanova kojima se podupiru ciljevi građanske znanosti. Osobito je aktualna tema ovogodišnjega D-festa korištenje umjetne inteligencije u upravljanju i korištenju digitalne građe, a nastavljamo i s važnim dijelom skupa koji je posvećen predstavljanju projekata digitalizacije građe.

Teme 12. D-festa

– Digitalne usluge
– Projekt e-Kultura
– Digitalno pripovijedanje
– Građanska znanost i sudjelovanje javnosti
– Umjetna inteligencija
– Predstavljanje provedenoga projekta digitalizacije

 Prijave izlaganja

Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 26. ožujka 2023. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 31. ožujka 2023. godine.

Pojedinosti o Dvanaestome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.

The post Poziv za prijavu izlaganja za Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Možemo li uopće zamisliti hrvatsku dječju poeziju bez Grigora Viteza? Jednostavnošću i slikovitošću lirskoga izraza dotaknuo je mnoge naraštaje poetski gradeći svijet djetinjstva.

Uz pjesmu koju svi znamo naizust i koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti, pjesnika koji nas svojom poezijom vodi na osvajanje livada i šuma, na suncem obasjane proplanke da vidimo je li drveće prohodalo, kakve je boje potok ili kako trava raste…

U desetom selu
živi Antuntun.
U njega je malko
Neobičan um.

On posao svaki
Na svoj način radi:
Jaja za leženje
On u vrtu sadi.

Kad se jako smrači,
On mrak grabi loncem.
Razlupano jaje
On zašiva koncem.

Da l’ je jelo slano,
On to uhom sluša.
A ribu da pjeva
Naučiti kuša.

Na livadu tjera
Bicikl da pase.
Da mu miše lovi,
On zatvori prase.

Guske sijenom hrani,
Snijegom soli ovce.
A nasadi kvočku
Da mu leže novce.

Kad kroz žito ide
On sjeda u čun.
Sasvim na svoj način
živi Antutun.

(Kako živi Antuntun)

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene su na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi…

Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

„Progovoriti lirskim, poetskim glasom djetetu to znači s maksimalnom jednostavnosti, s ograničenim brojem pojmova graditi poetski svijet djetinjstva, biti dovoljno atraktivan i umjetnički živ da te dijete može primiti; ono voli humor, naivnost, nemogućnosti, personifikacije, izvrtanje smisla, pretjerivanje, igru, sve što je u najbližem srodstvu s poezijom, ali i dječjim senzibilitetom.“

(Grigor Vitez – ulomak iz članka Djetinjstvo i poezija)

The post „Sasvim na svoj način“ – uz obljetnicu rođenja Grigora Viteza appeared first on .

Poštovani korisnici,

Studenski centar obavijestio nas je o ponovnome otvaranju Restorana i Caffe bara NSK.

Restoran i Caffe bar NSK na petome katu Knjižnice započinju s radom 1. ožujka 2023. godine. Restoran će raditi prema modelu brza hrana (fast food) i pizzerija.

Radno je vrijeme Restorana i Caffe bara NSK od ponedjeljka do petka od 7.30 do 15.30.

The post Obavijest o ponovnome otvaranju Restorana i Caffe bara NSK appeared first on .

Išao sam na trg ptica
I kupio sam ptice
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg cvijeća
I kupio sam cvijeća
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg željeza
I kupio sam okove
Teške okove
Za tebe, ljubavi moja

A zatim sam otišao na trg roblja
I tražio sam tebe
Ali te nisam našao
Ljubavi moja.

(Jacques Prévert – Za tebe ljubavi moja)

Možda i nije potreban poseban motiv ni povod pisati o ljubavi…
Ona sasvim dobro služi kao nadahnuće za milijune ispisanih stranica na svim jezicima svijeta.
Valentinovo nije samo dan za zaljubljene. Ono je dan i za one koji se već dugo samo vole. Ono služi i onima koji nisu baš sigurni je li to ljubav ili samo zanesenost koja će proći.
Bez zaljubljenosti, bez zanosa, teško se živi. Bez ljubavi još i teže…
Na putu do istinske ljubavi potrebna je borba. Svaki čovjek nosi u sebi neodoljivu čežnju voljeti i biti voljen. Istinski voljeti znači željeti drugomu dobro, ne tražiti samo svoje zadovoljenje i vlastitu sreću, nego to isto htjeti i drugomu. Voljeti treba naučiti, a to nije lako.

Slavite 14. veljače kao Dan ljubavi ili slavite neki drugi dan, svejedno. Ili slavite svaki dan, ali ako ikako možete, budite zaljubljeni svaki dan, cijeli život, jer tako ćete uvijek ostati mladi i veseli.

Jedina bitna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom.

(Albert Schweitzer)

The post Uz Dan ljubavi appeared first on .

Otvaramo vam svoja vrata 20. i 21. veljače u sklopu Danâ otvorenih vrata NSK. Jedinstvena je to prilika zaviriti u škrinju s blagom iz nacionalne kulturne baštine koja je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pronašla svoj dom.

Dani otvorenih vrata već se tradicionalno održavaju u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji obilježavamo svake godine 22. veljače, na dan kada je otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga.

Obilazak Knjižnice pod stručnim vodstvom

Za vrijeme trajanja Danâ otvorenih vrata 20. i 21. veljače Knjižnicu ćete moći obići u tri termina, i to od 10 do 11 sati, od 12 do 13 sati i od 14 do 15 sati.

Molimo vas da svoj dolazak najavite na broj telefona 01/616 4040 ili e-adresu informacijski.centar@nsk.hr nakon čega ćete dobiti potvrdu slobodnoga termina.

Obilazak će se odvijati u skupinama uz stručno vodstvo, a uključuje posjet zbirkama građe posebne vrste, u kojima je pohranjen najvrjedniji dio fonda NSK.

Putovanje Europom i Novim svijetom u Zbirci rukopisa i starih knjiga

Zbirka rukopisa i starih knjiga ove vas godine vodi na jedinstveno „sentimentalno putovanje“ prostorom i vremenom, predstavljajući putopisna djela iz svojega fonda. U Zbirci ćete moći vidjeti putopisne knjige iz 17. i 18. stoljeća zajedno s bakroreznim grafikama iz 16. stoljeća, a pritom otputovati kopnom i morem i istražiti kako su prostor Hrvatske, Dalmacije i južne Europe vidjeli tadašnji putnici i putopisci. Doznat ćete i kako su izgledale Hrvatska i njezina obala viđene i opisane očima diplomata i po kome su dobile ime bugenvilija i fuksija.

U Zbirci će vas dočekati i izvorni primjerak prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnute 22. veljače, prije točno 540 godina.

Rukopisi hrvatskih skladatelja i glazbena slušaonica u Zbirci muzikalija i audiomaterijala

Zanimljiv izbor iz fonda glazbene građe dočekat će vas u Zbirci muzikalija i audiomaterijala. Ondje pogledajte rukopise poznatih hrvatskih skladatelja, među kojima i partituru prve hrvatske opere Ljubav i zloba, jedinstvena izdanja iz fonda notnih tiskovina te izbor iz najstarijega fonda zvučne građe – gramofonskih ploča na 78 okretaja. Uz razgled čitaonice Zbirke, moći ćete uživati i u slušanju glazbe u njezinim slušaonicama.

Istražite planove Zagreba i crteže graditelja poznatih austrijskih građevina Fischera von Erlacha

U Zbirci zemljovida i atlasa 20. i 21. veljače istražite planove grada Zagreba nastale od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a u Grafičkoj zbirci jednu od najvrjednijih i najcjelovitijih zbiraka crteža na svijetu austrijskoga dvorskog baroknog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha, autora brojnih bečkih građevina, a pogledajte i druge jedinstvene grafike i izbor građe iz fonda Zbirke.

U svijetu grafike, restauracije i konzervacije

Djelatnici Odjela zaštite i pohrane u ovim dvama danima uvest će vas u svijet restauracije i konzervacije i pokazati vam kako štite i restauriraju knjige te drugu vrijednu građu. Predstavit će vam materijale kojima se pritom koriste kako bi sačuvali kulturnu baštinu za buduće naraštaje. Svim zainteresiranim znatiželjnicima priredili su i atraktivnu radionicu U svijetu grafike. Na radionici doznajte sve što vas zanima o vrstama grafičkoga tiska i tehnikama poput bakropisa i litografije i okušajte se u praktičnome načinu ručnoga otiskivanja grafike na papiru. Radionice će se odvijati nakon stručnoga obilaska Knjižnice u terminima od 11 do 12 sati, od 13 do 14 sati i od 15 do 16 sati.

Posjetite nas i zavirite u kuću hrvatske kulture i baštine!

Danima otvorenih vrata dajemo vam uvid u vrijednu građu, aktivnosti i djelatnosti najstarije i najveće hrvatske knjižnice koja se prostire na 44 432 kvadratna metara s čak više od 130 kilometara polica s knjigama i više od 3,5 milijuna jedinica različite vrste građe. Dođite u NSK i zakoračite u kuću hrvatske kulture i baštine, a mi vas očekujemo s nestrpljenjem i veseljem!

The post Dani otvorenih vrata najstarije i najveće hrvatske knjižnice: Zavirite u blago NSK! appeared first on .

Transliteracija i faksimilno izdanje prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora, nakon objavljivanja krajem 2022. godine, bit će predstavljeni javnosti u ponedjeljak 20. veljače 2023. godine u 14 sati u predvorju Knjižnice.

U nakladničkome pothvatu koji je trajao više od godinu dana, a kojemu je svrha današnjim čitateljima približiti jednu od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, sudjelovali su Staroslavenski institut, Katedra Čakavskoga sabora Roč, Mozaik knjiga i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izdanje će predstaviti urednica i ravnateljica Staroslavenskoga instituta dr. sc. Vida Vukoja, urednik i znanstveni suradnik na Institutu dr. sc. Josip Galić, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker, akademik Mateo Žagar i umirovljeni redoviti profesor u trajnome zvanju Frane Paro. Program predstavljanja izdanja moderirat će Marko Hadjur iz Mozaika knjiga.

Komplet Misal po zakonu rimskoga dvora uključuje faksimil izvornoga Misala iz 1483. godine, transliteraciju Misala (prvi cjeloviti prijevod s glagoljice na latinicu), popratnu knjigu sa znanstvenim tekstovima o Misalu koju su napisali ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci, zaštitni ovitak izrađen po mjeri knjige, pamučne rukavice za listanje, kutiju za popratne knjige (transliteraciju i znanstvene tekstove) te rezervacijski i vlasnički list.

Misal po zakonu rimskoga dvora jedna je od najljepših i najvrjednijih knjiga iz naše bogate kulturne baštine. Otisnuta prije točno 540 godina, svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, ona je i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.

Danas je sačuvano samo jedanaest njegovih nepotpunih primjeraka, od kojih se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

Predstavljanjem ovoga značajnog izdanja započet ćemo i s ovogodišnjim obilježavanjem Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji već tradicionalno slavimo 22. veljače, upravo u spomen na dan kada je otisnut Misal po zakonu rimskoga dvora.

The post Predstavljanje transliteracije i faksimilnoga izdanja prve hrvatske tiskane knjige „Misala po zakonu rimskoga dvora“ appeared first on .

Ivan Belostenec je stup na kojem počiva hrvatska jezična znanost.

(Josip Bratulić)

Svakim danom otkrivamo bogatstva našega jezika. Mnogo je razloga koji nas navode na traženje jezičnoga blaga, no navest ćemo samo dva. Prvi se krije u našoj ljubavi prema hrvatskoj kulturnoj baštini uopće, dok drugi leži u debelome sloju prašine zaborava koji je prekrio mnoga vrijedna djela. Kako se to ne bi dogodilo s najvećim i najznamenitijim djelom starije hrvatske leksikografije, vrijeme je da se prisjetimo našega najvećeg leksikografa, Ivana Belostenca kao i njegova životnog djela Gazophylacium, s kojim je udario trajan pečat u našu, ali i u europsku kulturnu povijest.

Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan. Na njega podsjećaju djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.

Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat). Prvi podatci o njegovu životu povezani su sa 1616. godinom kada je u Lepoglavi stupio u pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beč u isusovački kolegij kako bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri godine, a onda odlazi u Rim u glasoviti zavod Collegium Germanicum, gdje studira teologiju. Nakon završetka studija djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu. Pisao je pjesme koje nisu sačuvane te propovijedi Sacri sermones in sacratissimum festum Corporis Christi. Idiomate Illyrico composti ac editi Opera ARPF Joannis Byllostinacz. Ord. S. Pauli Primi Eremitae Provinciae Istriae & Vinodol bis Emerito provinciale – Deset propovijedi o euharistiji (1672.) koje su dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Njegovo je najvrjednije djelo veliki dvojezični rječnik Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi), a drugi Gazophylacium Illyrico-Latium (Riznica ilirsko-latinska), koji je i po naslovu riznica riječi. Sastoji se od dva dijela – prvi je latinsko-hrvatski i sadrži gotovo 40 000 latinskih riječi koje su objašnjene znatno većim brojem hrvatskih sinonima (istoznačnica), a drugi, hrvatsko-latinski dio, ima enciklopedijsko obilježje po svojim gospodarskim poukama, liječničkim savjetima, poslovicama, izrekama i epigramima te sadržava gotovo 25 000 riječi. Rječnik je objavljen tek 1740. godine u Zagrebu, a za tisak su ga priredili pavlini Jerolim Orlović i Matija Mužar. U oblikovanju rječnika autor se naslanjao na Vrančića, Habdelića i Mikalju. Koncept književnoga jezika naslijedio je od pokupskih glagoljaša, hrvatskih protestanata i ozaljskoga kruga, odnosno zastupnik je tronarječne osnovice književnoga jezika. U skladu s njom piše svoje prezime (Bellosztenecz) tako da se može čitati kao Belostenec, Bilostinac i Bijelostijenac, ali u knjizi propovijedi svoje prezime zapisao je kao Bilostinac.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Gazophylacium iz 1740. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Pavlinski prior Ivan Belostenec preminuo je 10. veljače 1675. godine u Lepoglavi u dubokoj starosti.

Evo, preljubazni čitatelju, moje brodovlje, što se prije nekoliko godina bilo otisnulo iz luke, sada je napokon – ne nakrcano Krezovim i Midinim bogatstvom, nego književnim blagom, ne bez oluja, ni bez svakodnevna olujna mora, niti bez vjetrova, a ni bez jedara – neokrnjeno pristalo uz obalu, mimo moju i tvoju nadu, ali ne izvan očekivanja. Možda ne bi bilo potrebno toliko napora, toliko brige i uporna truda, toliko dugotrajna bdijenja i nesanice, da se nakon starih komu drugomu slučilo prijeći ovim tako da kažem književnim morem, tako prostranim i gotovo neiscrpnim…

(Gazophylacium)

The post Sjećanje na hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa Ivana Belostenca appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradskoga muzeja Čazma 7. veljače 2023. godine u velikome predvorju Knjižnice održano je predstavljanje monografije Aleksandar Marks uz prigodnu jednodnevnu izložbu u povodu 100. obljetnice rođenja ovoga vrsnoga animatora, grafičara, ilustratora i slikara te 20. obljetnice postojanja Galerije Aleksandar Marks utemeljene u sklopu Gradskoga muzeja u Čazmi, gradu u kojem je 1922. godine rođen Marks. Monografija je tiskana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Čazme.

Pozdravnu je riječ na predstavljanju monografije uputila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. O životu i radu Aleksandra Marksa govorili su prof. dr. sc. Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Hrvoje Turković, hrvatski filmski teoretičar, kritičar i sveučilišni profesor u mirovini, Jadranka Kruljac-Sever, voditeljica Galerije Aleksandar Marks Gradskoga muzeja Čazma i mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je monografiju predstavila njezina urednica dr. sc. Maja Cepetić Rogić, ravnateljica Gradskoga muzeja Čazma.

„Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvijek se sa zadovoljstvom odaziva svim manifestacijama koje promiču baštinu, njezine vrijednosti te načine očuvanja. Osobito nam je zadovoljstvo kada je ta baština rad umjetnika čiji lik i djelo javnost toliko ne poznaje, a oni su to svojim stvaralaštvom itekako zaslužili. Jedan je od takvih umjetnika svakako i Aleksandar Marks. Drago mi je što će ova monografija ostati trajan spomen na čovjeka koji je zadužio hrvatsku i svjetsku umjetnost“, istaknula je na predstavljanju monografije glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U svojoj Grafičkoj zbirci Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ponosom čuva 23 djela Aleksandra Marksa. Riječ je o djelima koja pokazuju svu raskoš njegova djelovanja kao ilustratora. Neka su od tih djela zajedno s odabranim djelima iz Galerije Aleksandar Marks bila izložena na prigodnoj izložbi.

Djelo Aleksandra Marksa bitno je u obliku najranije animacije na našim prostorima. Bio je glavni crtač prvoga hrvatskog crtanog filma u boji Crvenkapica 1954. godine. Začetnik je izrazite moderne likovnosti crtanoga filma iz koje nastaje pojam Zagrebačka škola crtanoga filma. Za animirane filmove na kojima je radio nagrađivan je na mnogim domaćim i svjetskim festivalima. Marks je primarno bio ilustrator i grafičar, a uz animaciju bavio se i ilustriranjem knjiga, udžbenika, časopisa, tjednika, dizajnom, a kraće vrijeme i stripom.

Iako nagrađivan autor animiranoga filma u zemlji i inozemstvu, u današnjem širem društvenom diskursu Marks je, nažalost, ostao nepoznat i neprepoznat, čak i u lokalnoj sredini. Ovom znanstveno-stručnom publikacijom želi se naglasiti važnost lika i djela Aleksandra Marksa, ali i popularizirati njegova ostavština koja se čuva u Memorijalnoj zbirci Aleksandra Marksa i predstavlja stalni postav Galerije Aleksandar Marks u sklopu djelatnosti Gradskoga muzeja Čazma. Monografija će osigurati trajan i kvalitetan stručno-znanstveni sadržaj koji će pomoći učenicima, prosvjetnim djelatnicima, studentima, istraživačima, znanstvenicima i široj zainteresiranoj javnosti.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljena monografija „Aleksandar Marks“ u NSK appeared first on .