Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u petak 12. svibnja 2023. godine u 14 sati održat će se predstavljanje likovne monografije Crtež kao otkrivanje svijeta : radovi na papiru Dražena Trogrlića = Drawing as Discovery of the World : Dražen Trogrlić izv. prof. dr. sc. Milana Pelca, uz prigodnu jednodnevnu izložbu s crtežima iz fonda Grafičke zbirke NSK cijenjena hrvatskog umjetnika Dražena Trogrlića.

Likovnu monografiju predstavit će autor izv. prof. dr. sc. Milan Pelc, recenzenti prof. dr. sc. Dino Milinović i dr. sc. Ivana Mance, voditeljica Grafičke zbirke NSK mr. sc. Tamara Ilić Olujić i direktorica Hrvatske sveučilišne naklade Anita Šikić.

„Budući da je Dražen Trogrlić umjetnik aktivan četiri desetljeća, bibliografija o njegovu opusu je respektabilna i brojem razmjerno znatna. O pojedinim ciklusima ili u povodu retrospektivnih izložbi o Trogrliću su pisali eminentni povjesničari umjetnosti – Mladenka Šolma, Tonko Maroević, Đurđa Petravić, Davorin Vujičić i dr.; o crtačkim i grafičkim ciklusima Lilijana Domić, Darko Glavan, Višnja Slavica Gabout i Milan Pelc. Međutim, cjelovita obrada radova na papiru kao posebnog segmenta Trogrlićeva opusa, koji se kontinuirano proteže kroz sva razdoblja njegova stvaralaštva, do sada nije učinjena. U tom smislu, monografija na hrvatskom i engleskom jeziku Milana Pelca kao dobrog poznavatelja Trogrlićeva rada općenito, ali i stručnjaka u području povijesne grafike i vizualnih komunikacija, predstavlja do sada nepostojeću sintezu ovog dijela Trogrlićeva stvaralaštva, odnosno na jednom mjestu sabire do sada raspršene cikluse i serije te ih obrađuje kao medijsku i poetičku cjelinu“, istaknuli su u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi“, u čijem je izdanju ovo vrijedno djelo i ostvareno.

Sudjelovanje na predstavljanju likovne monografije Crtež kao otkrivanje svijeta : radovi na papiru Dražena Trogrlića = Drawing as Discovery of the World : Dražen Trogrlić otvoreno je svim zainteresiranim građanima uz prethodnu najavu na e-adresu marketing@nsk.hr.

The post Predstavljanje likovne monografije „Crtež kao otkrivanje svijeta : radovi na papiru Dražena Trogrlića“ appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 5. svibnja 2023. godine počeo je 12. festival hrvatskih digitalizacijskih projekta – D-fest.

Na ovogodišnjem D-festu više od 140 okupljenih stručnjaka razmijenit će znanja o aktualnim temama u području digitalizacije kulturne i znanstvene baštine. Sve njih prigodnim su riječima u uvodnome dijelu programa pozdravile glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske i ravnateljica Uprave za arhive, muzeje i knjižnice mr. sc. Anuška Deranja Crnokić.

Službeni dio programa započeo je panel raspravom e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine u kojoj su sudjelovali voditeljica Službe za digitalizaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Jelena Rubić, voditelj Informatičke službe Muzeja za umjetnost i obrt Zoran Svrtan, pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i stručna suradnica u uredu ravnatelja Produkcije Hrvatske radiotelevizije Nikolina Bujić. Panel je moderirala urednica Trećega programa Hrvatske radiotelevizije Vlatka Kolarović.

Uslijedio je blok izlaganja s prikazom razvojnih iskoraka u upravljanju digitalnom građom, novim uslugama te promjenama u normativnome okviru područja. Dvije usporedne radionice u nastavku skupa bile su posvećene također projektu e-Kultura, prva s informacijama o procesu trajne pohrane digitalne građe te objave i dostave podataka u Europeanu, a druga se bavila izradbom virtualnih izložaba u sustavu e-Kultura. Zadnji blok izlaganja prvoga dana Festivala donio je pregled projekata u području digitalizacije glazbene i fotografske kulturne baštine.

Drugi dan ovogodišnjega D-festa u petak 5. svibnja započinje blokom predavanja o dvjema aktualnim temama – razvoju umjetne inteligencije koja svoju primjenu nalazi i u područjima kulture i znanosti te građanskoj znanosti kojom se ostvaruje sudjelovanje građana u projektima i omogućuju novi načini približavanja kulture i znanosti javnosti. U ostalim izlaganjima predstavljaju se rezultati provedenih projekata digitalizacije, nove virtualne izložbe te ostali inovativni načini i alati za predstavljane baštine u digitalnome okružju.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizacijom Festivala želi pridonijeti edukaciji i osnaživanju djelatnika u području upravljanja i korištenja digitalne građe, upoznati ih s aktualnim temama i izazovima te omogućiti upoznavanje i druženje sudionika.

Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održava se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a pojedinosti o D-festu dostupne su na mrežnim stranicama D-festa.

The post Započeo 12. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest appeared first on .

Od sada, uz uslugu fotokopiranja, u Knjižnici možete ispisivati i skenirati svoje dokumente pomoću članske iskaznice NSK ili X-ice.

Novi način korištenja usluge fotokopiranja, ispisa i skeniranja omogućuje samostalno korištenje uređaja na trima lokacijama u Knjižnici i kontrolu plaćanja.

Za pomoć pri korištenju uređaja kao i za sva ostala pitanja u vezi s ovom uslugom slobodno se obratite knjižničarima na informacijskim pultovima u prizemlju i na 1. katu Knjižnice.

The post Samostalno fotokopirajte, skenirajte i ispišite svoje dokumente u NSK appeared first on .

… tko može celomu jednomu narodu (…) zabraniti, da svojim prirodjenim jezikom govori…

The post Citat 1. svibnja 2023. appeared first on .

U Gradskoj knjižnici Zadar 2. svibnja ove godine otvorit će se izložba Najbolje zelene knjižnice na kojoj će se do 13. svibnja moći pogledati svjetski primjeri dobre prakse „zelenog knjižničarstva“.

Radi se o šest najboljih projekata u knjižnicama koji su dobili međunarodno priznanje IFLA Green Library Award 2018., a među kojima je bio i „Zeleni festival“ – manifestacija koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala u rujnu 2017. godine s ciljem popularizacije održivoga razvoja, proizvodnje organske hrane, zaštite prirode, alternativnih izvora energije te zelenih tehnologija i inovacija.

Osim nagrađenog projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na izložbi će biti predstavljeni i nagrađeni projekti preostalih pet knjižnica, prvonagrađeni projekt kineske Gradske knjižnice Foshan, projekt mađarske Gradske knjižnice Tatabanya, projekt rumunjske Ruralne knjižnica Sirna, projekt Nacionalne knjižnice i arhiva Irana i projekt kenijske Sveučilišne knjižnice Međunarodnoga sveučilišta Sjedinjenih Američkih Država u Africi.

Izložba Najbolje zelene knjižnice originalno je bila postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u svibnju 2019. godine u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, a krajem 2019. godine gostovala je u slovenskoj Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu.

Izložba je organizirana u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva i Radnom skupinom za okoliš, održivost i knjižnice Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Autorica je izložbe tadašnja predsjednica Radne grupe za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Ana Rubić.

Podsjećamo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju 2016. godine pokrenula je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, čija je svrha edukacija, osvješćivanje i senzibiliziranje korisnika Knjižnice o temi zaštite okoliša i održivog razvoja kao i popularizacija programa i projekata te predstavljanje rezultata znanstvenih istraživanja iz područja zaštite i očuvanja prirode. Od utemeljenja Projekta do danas provedeno je mnoštvo djelatnosti koje su dio planiranoga ekološkog djelovanja Knjižnice.

The post Izložba Najbolje zelene knjižnice u prvoj polovici svibnja u Gradskoj knjižnici Zadar appeared first on .

Izvanredna i opunomoćena veleposlanica Republike Latvije u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Budimpešti, njezina ekscelencija Agnese Kalniņa, posjetila je 26. travnja 2023. godine Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. U toj se prilici sastala s glavnom ravnateljicom Knjižnice prof. dr. sc. Ivankom Stričević.

Osim glavne ravnateljice, sastanku su iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prisustvovale i viša knjižničarka za međunarodnu suradnju Jagoda Ille, voditeljica Odjela nabave i izgradnje zbirki dr. sc. Vesna Golubović te viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Nela Marasović.

Na sastanku se razgovaralo o mogućem nastavku suradnje u organizaciji i razmjeni izložaba koja je započela 2007. godine gostovanjem izložbe Book Art in Croatia u Nacionalnoj knjižnici Latvije.

S ciljem promicanja svoje zemlje, njezinih običaja, jezika, povijesti, kulture kao i prirodnih bogatstava, veleposlanica Republike Latvije darovala je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dvadesetak knjiga o Latviji. Knjige, osim što će postati dio fonda Knjižnice, bit će i dio stalnog postava izložbe knjiga koje su predstavništva različitih zemalja darovala Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

The post Veleposlanica Latvije u službenom posjetu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Organizacijom aktivnosti građanske znanosti „Dendroteka“, dijela programa „Zelene knjižnice za zelenu Hrvatsku“, pridružili smo se ovogodišnjem Festivalu znanosti koji se od 24. do 29. travnja održava pod temom „Priroda i društvo“.

Aktivnost je provedena 24. travnja u Mjesecu građanske znanosti u suradnji s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i učenicima VIII. i XII. gimnazije u Zagrebu.

Kroz aktivno uključivanje mladih u građansku znanost, cilj aktivnosti bio je identificirati koje su vrste stabala bile prisutne u prošlosti, a koje su prisutne danas u užem centru Zagreba te usporediti koliko se promijenila vizura stabala u gradu kroz povijest.

Kako bi došli do odgovarajućih spoznaja, učenici su prije same aktivnosti obišli i fotografirali lokacije koje se nalaze na starim razglednicama iz fonda Grafičke zbirke NSK, nakon čega su zajedno s vrhunskim stručnjacima iz područja dendrologije s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije na čelu s doc. dr. sc. Igorom Poljakom prošli kroz precizan znanstveni proces identificiranja vrsta stabala na razglednicama i novim fotografijama.

Zanimljivi su bili preliminarni rezultati istraživanja, koji ukazuju na to kako se neke vrste stabala kao što su šimpir, pačempres, javor, mahonija, tuja, tisa i platane pojavljuju i na starim razglednicama i na novim fotografijama, ali nekih egzotičnih vrsta koje se nalaze na starim razglednicama kao što su banana, agava i juka, više nema.

Rezultat aktivnosti bit će javno dostupna mrežna stranica na kojoj će se moći pogledati svi prikupljeni podatci u sklopu aktivnosti.

Ideja za aktivnost „Dendroteka“ proizašla je kao rezultat sudjelovanja NSK u međunarodnom projektu CeOS_SE.

Foto: NSK

The post Održana aktivnost građanske znanosti „Dendroteka“ u sklopu Festivala znanosti 2023. godine appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu omogućuje pristup RapidILL globalnom servisu za digitalnu dostavu preslika članaka i poglavlja iz knjiga iz više od 500 sveučilišnih i visokoškolskih knjižnica diljem svijeta. Usluga se temelji na tehnologiji računalstva u oblaku, a namijenjena je svim korisnicima Knjižnice te knjižnicama korisnicama usluge Međuknjižnične posudbe NSK.

Zahtjev za dostavu digitalne preslike podnosi se putem online zahtjeva koji je dostupan na adresi: https://iks.nsk.hr/rapidill/.

Naručena građa zaprima se u elektroničkom formatu (PDF) izravno na adresu elektroničke pošte podnositelja zahtjeva. Servis RapidILL odlikuje se brzinom dostave digitalne preslike izravno na elektroničku poštu korisnika, pri čemu prosječno vrijeme od zaprimanja do ispunjenja zahtjeva iznosi 12 sati.

Usluga se korisnicima ne naplaćuje jer je trogodišnje korištenje servisa RapidILL financijski osigurano zajedničkom suradnjom Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u okviru ulaganja u osnaživanje kapaciteta visokoškolske i znanstvene infrastrukture.

Ovim se korakom Nacionalna i sveučilišna knjižnica pridružuje rastućoj zajednici najvećih svjetskih sveučilišnih i visokoškolskih knjižnica koje su predvodnice u razvoju dijeljenih usluga. U skladu sa zahtjevima digitalnog doba, dio građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postao je globalno dostupan korisnicima ostalih knjižnica članica sustava brže nego ikad do sad.

Način obrade zahtjeva možete pogledati na letku.

The post Omogućen pristup RapidILL globalnom servisu za digitalnu dostavu preslika članaka i poglavlja iz knjiga appeared first on .

Nakon tri dana proslave knjige i čitanja u više od 250 hrvatskih mjesta i gradova, dvanaesta Noć knjige privedena je svojem kraju.

Središnja tema ovogodišnje manifestacije bila je umjetna inteligencija, a pitanjem Sanjaju li roboti električne knjige? nastojao se dati poticaj promišljanju ovog fenomena i njegovu dovođenju u vezu s knjigom i čitanjem. Uz umjetnu inteligenciju, sudionici Noći knjige bavili su se i ovogodišnjim književnim obljetničarima Miljenkom Smoje, Miroslavom Krležom, Dinkom Šimunovićem, Antunom Gustavom Matošem i Marijom Jurić Zagorkom.

S više od 1200 programa i prodajnih akcija, Noć knjige 2023. opravdala je status najmasovnije kulturne manifestacije u Hrvatskoj. Proslavi knjige i čitanja svojim su se programima priključile i Hrvatske željeznice, Jadrolinija i Zračna luka „Franjo Tuđman“ Zagreb. Turistička zajednica grada Zagreba Zagrepčanima i njihovim gostima ponudila je besplatne tematske šetnje gradom zagrebačkih pripovjedačica i turističkih vodičica: Josipe Šiklić – Purgerice, Ive Sille i Gornjogradskih coprnica, a Božidarka Šćerbe Haupt (Exploring Croatia With Darka), uz podršku Turističke zajednica grada Splita i Organizacijskog odbora “Smojinih 100”, organizirala je „Đir po gradu – Đir Velin Miston“ u povodu proslave Godine Miljenka Smoje.

Tradicionalno, na fontanama ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u petak u večernjim satima, projicirani su vizuali ovogodišnje manifestacije, koje je i ovog puta osmislio dizajner Boris Kuk. Zagrebačke mališane na osobit je način razveselio Žarkov električni tramvaj, koji je uz podjelu slikovnica “prometovao” Zrinjevcem u subotu ujutro.

Noć knjige 2023. mogla se pohvaliti i odličnim medijskim pokroviteljstvom. Događanja organizatora producirali su i pratili HRT, 24 sata, Express i VIDA tv.

Na simboličan je način Noć knjige 2023. otvorena u petak 21. travnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U toj su prilici predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja o čitanju i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj, koje je za Noć knjige provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu. Likovni i literarni natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola Umjetna ili uvjetna inteligencija? predstavio je laureate u kategoriji likovnih radova, a na svečanom događaju dodijeljene su i zahvalnice partnerima i sponzorima humanitarnog projekta Ukrajina u fokusu.

Istog dana u središnjoj hrvatskoj knjižnici održan je i program 2040: Odiseja u slovima u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva odnosno Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati!”.

Noć knjige traje HRT-u traje i dalje – na Trećem programu do 28. travnja mogu se pratiti razgovori na temu umjetne inteligencije sa stručnjacima iz raznih područja. Do 30. travnja pak traje prodajna akcija Knjiga svima i svuda u knjižarama i online knjižarama domaćih nakladnika.

Noć knjige se održava od 2012. godine u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja), i to u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, portala za knjigu i kulturu Moderna vremena, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatske udruge školskih knjižničara. Manifestaciju su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Hrvatska gospodarska komora. Partner humanitarnog projekta Ukrajina u fokusu je TOZ Penkala.

The post Održana dvanaesta Noć knjige appeared first on .

U sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti, NSK će 25. travnja zajedno s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i učenicima VIII. i XII. gimnazije u Zagrebu održati aktivnost građanske znanosti pod nazivom „Dendroteka“.

Aktivnost se održava se u Mjesecu građanske znanosti koji je proglasio SciStarter, a dio je programa Zelene knjižnice za zelenu Hrvatsku.

Spajanjem kulture i znanosti – starih razglednica iz fonda NSK i drveća u gradu Zagrebu, aktivnost za cilj ima doprinijeti dijalogu o važnosti bioraznolikosti, širenju svijesti u javnosti o prirodi koja nas svakodnevno okružuje, promicanju koncepta građanske i otvorene znanosti kao i ukazivanju na važnost aktivnog uključivanja mladih u znanost.

Rezultat aktivnosti bit će javno dostupna mrežna stranica na kojoj će građani moći pogledati usporedni prikaz lokacija u gradu uz pomoć starih razglednica i suvremenih fotografija, uz detaljne opise o razlikama u vrstama stabala i informacijama o kojim je stablima riječ.

Više o aktivnosti „Dendroteka“ pogledajte na mrežnim stranicama Festivala znanosti: https://www.festivalznanosti.hr/2023/zagreb/?eventId=3115

The post „Dendroteka“ – aktivnost građanske znanosti u sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti appeared first on .

Izložbu Pravednici među narodima – Hrvatska u ponedjeljak 17. travnja u ime obitelji nositelja odlikovanja Pravednik među narodima otvorio je Zoran Bauer, sin Pravednika Branka Bauera i unuk Pravednika Čedomira Bauera.

„Nema boljeg mjesta za prezentaciju ove izložbe s obzirom na to da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu mjesto koje posjećuje mnogo mladih ljudi u svojim formativnim godinama, a za koje će ona biti uvid u djela nesebičnih i hrabrih ljudi koji su, u svijetu u kojem su bila ugrožena i zanijekana ljudska prava, savršeno formirali svoj pojam ljudskih prava i prava na život te su ga po cijenu opasnosti za vlastiti život proveli u djelo“, istaknuo je Bauer.

Izložba Pravednici među narodima – Hrvatska otvorena je u povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta (Jom ha-Šoa), koji se ove godine obilježava 18. travnja, i odaje počast građanima Hrvatske koji su zauzeli stav protiv fašističkog režima i zločina te Židovima – žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj.

Veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj čestitao je organizatorima na postavljanju ove izložbe, naglasivši pritom važnost koju za Državu Izrael ima odlikovanje Pravednik među narodima.

Odlikovanje od 1963. godine dodjeljuje Svjetski centar za sjećanje na holokaust Yad Vashem i jedna je od najvažnijih aktivnosti Centra, uz očuvanje sjećanja na šest milijuna židovskih žrtava holokausta. Do 1. siječnja 2022. godine Yad Vashem priznao je 28 217 muškaraca i žena iz 51 zemlje svijeta kao Pravednike među narodima. Među njima je i 130 pravednika iz Hrvatske.

Na izložbi je predstavljeno šezdeset osmero Hrvata koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata spasili nekoliko stotina židovskih života. „S panoa odzvanjanju priče o spasiteljima i spašenima i njihovim sudbinama koje, zajedno s fotografijama, predstavljaju iskrena svjedočanstva dobrote, hrabrosti i plemenitosti ljudi. Pravednici su bili iz svih slojeva društva, različite dobi, socijalnog statusa, političkih uvjerenja, mladi i stari, bogati i siromašni, supružnici, čak cijele obitelji, iz različitih dijelova Hrvatske, od velikih gradova do malih sela, udaljenih otoka i šumskih naselja“, rekla je autorica Branka Sömen, naglasivši kako malo ljudi u svijetu i u Hrvatskoj poznaje ovaj hvalevrijedni dio hrvatske povijesti, istinske junake koji su u teškim, po život opasnim situacijama, zaštitili živote drugih.

Izložba Pravednici među narodima – Hrvatska rezultat je suradnje Školske knjige, Hrvatskog audiovizualnog centra i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s autoricom i koordinatoricom izložbe Brankom Sömen, dugogodišnjom novinarkom, publicistkinjom i diplomatkinjom.

Izložba je nadahnuta knjigom Miriam Steiner-Aviezer Hrvatski pravednici, čije je ponovno izdanje na svečanom otvorenju izložbe najavio predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul.

Prigodnim obraćanjima uzvanicima su se obratili i načelnik Samostalnog sektora za koordinaciju europskih poslova i međunarodnu suradnju Staša Skenžić, izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje; predsjednik Republike Hrvatske od 2010. do 2015. godine prof. dr. sc. Ivo Josipović, predsjednik Židovske općine Zagreb i predsjednik Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj prof. dr. sc. Ognjen Kraus te glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

„Želimo društvo koje ohrabruje različitost, a svojim pripadnicima pruža sigurnost. Iz tog razloga izložbe poput ove koju danas predstavljamo iznimno su važne. One su opomena, ali podsjetnik na to koliku promjenu može napraviti jedan čovjek. Jedan pravednik. Središnjoj hrvatskoj knjižnici gravitira velik broj mladih ljudi, studenata, budućih intelektualaca koji će imati priliku vidjeti ovu priču o dobroti i humanosti, i koji će je ponijeti sa sobom u život“ istaknula je u svojem govoru prof. dr. sc. Stričević.

Izložba Pravednici među narodima – Hrvatska u malom predvorju Knjižnice može se pogledati do 28. travnja ove godine tijekom radnog vremena Knjižnice.

The post Otvorena izložba „Pravednici među narodima – Hrvatska“ appeared first on .

U povodu Europskog dana prava pacijenata, Europski dokumentacijski centar NSK priredio je izbor službenih mrežnih publikacija na razini Europske unije i Republike Hrvatske.

Publikacije obuhvaćaju različite aspekte prava pacijenata, kao što su pravo na informiranost, pravo na pristup zdravstvenim uslugama, pravo na kvalitetnu skrb, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na participaciju u odlučivanju o vlastitom zdravlju te pravo na pritužbe i pravnu zaštitu.

Europski dan prava pacijenata obilježava se svake godine 18. travnja sa svrhom podizanja svijesti o pravima pacijenata i promicanja prava na zdravstvenu zaštitu i kvalitetnu skrb za sve pacijente, u skladu s načelima Europske povelje o pravima pacijenata iz 2002. godine, koja je ključni dokument u području zaštite prava pacijenata u Europi.

The post Informirajte se o pravima pacijenata u Europskoj uniji u povodu Europskog dana prava pacijenata appeared first on .

Najmasovnija nacionalna manifestacija koja promiče knjigu i čitanje Noć knjige održat će se 12. godinu zaredom, od 21. do 23. travnja, s čak više od 1100 programa i akcija diljem Hrvatske – od Adžamovaca do Županje.

Ovogodišnja manifestacija temom Sanjaju li roboti električne knjige? propitkuje fenomen umjetne inteligencije, koja polako, ali sigurno, unosi promjene u poimanje umjetničkog, pa onda i književnog stvaralaštva, namećući pitanja vezana uz originalnost, autorstvo i autorska prava, ali nudeći i rješenja koja čovjeku mogu biti od pomoći – pa i pri čitanju knjiga.

Noć knjige ove godine brojnim programima podsjeća i na važne obljetničare – Mariju Jurić Zagorku, Dinka Šimunovića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krležu i Miljenka Smoju.

Sudionici i posebni programi u Noći knjige 2023.

Noć knjige 2023. održat će se u 254 grada i mjesta širom Hrvatske, a u programu sudjeluje 155 narodnih knjižnica, gotovo 100 knjižara, antikvarijata i nakladnika, 330 različitih ustanova – od škola, vrtića, muzeja i fakulteta do domova za umirovljenike i bolnica. Knjiga i čitanje slavit će se i u kafićima, mjesnim odborima, parkovima, na nasipima, plažama, pa i u tramvajima, vlakovima, brodovima te u zagrebačkoj zračnoj luci.

U zagrebačkom tramvaju broj 14 učenici i profesori V. gimnazije putnicima će čitati Krležu, dok će putnici u vlakovima Hrvatskih željeznica na nekoliko relacija te na trajektima i brodovima Jadrolinije uživati u Bakinim pričama, audiopričama koje je organizatorima ustupila Croatia Records. Poseban program Poleti s knjigom održat će se i u Zračnoj luci Franjo Tuđman, gdje će u prostoru male otvorene knjižnice ZAG Flybrary putnici moći sudjelovati u pjesničkom performansu “Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu” pjesnika Matka Abramića i sa sobom u avion ponijeti poklon audioknjigu iz aplikacije book&zvook.

Noć knjige, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, građanima grada Zagreba i ove godine poklanja tri tematske ture zagrebačkih pripovjedačica i turističkih vodičica: Josipe Šiklić – Purgerice, Ive Sille i Gornjogradskih coprnica, a Božidarka Šćerbe Haupt (Exploring Croatia With Darka), uz podršku Turističke zajednica grada Splita i Organizacijskog odbora “Smojinih 100” organizira „Đir po gradu – Đir Velin Miston“ u povodu proslave Godine Miljenka Smoje.

Kultni splitski festival pripovijedanja Pričigin prvi put gostuje na otocima Cresu i Lošinju, gdje će uz pripovjedanje priča raspravljati i o tome hoće li književnost opstati u doba umjetne inteligencije. Tema umjetne inteligencije razmotrit će se iz više uglova i očišta, a na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva mišljenja će ukrstiti stručnjaci iz područja računalnih znanosti i filozofije. Od Udruge hrvatskih proizvođača računalnih igara saznat ćemo pak može li robot pisati kao Marin Držić.

Određeni dio programa posvećen je našim obljetničarima, a ponajviše Mariji Jurić Zagorki, prvoj hrvatskoj profesionalnoj novinarki, i najčitanijoj hrvatskoj književnici. Tragovima Marije Jurić Zagorke povest će nas i Hrvatski državni arhiv u Zagrebu i otkriti nam Zagorkinu rukopisnu ostavštinu te odškrinuti vrata nekih manje poznatih detalja njezina života i djelovanja.

U Rijeci i Splitu „tete i barbe pričalice“ pripovijedat će malim pacijentima priče za laku noć. A za one željne umne razbibrige Hrvatski kviz savez priprema kviz posvećen knjigama.

Mali tramvaj na Zrinjevcu

U zagrebačkom parku Zrinjevac, u subotu 22. travnja u jutarnjim satima, održat će se program za djecu, kojoj će biti omogućena vožnja minijaturnim tramvajem, inačicom ZET-ova tramvaja, koji je u kućnoj izvedbi izradila jedna ljubav prema unuku. Mali posjetitelji dobit će slikovnicu na dar i družiti se s maskotom Noći knjige – robotom, kojeg će utjeloviti glumac Igor Baksa.

Ure bez cenzure

I ove godine među brojnim programima izdvajamo specijalnu emisiju Ure bez cenzure koja će ugostiti niz hrvatskih književnica i književnika, dramskog umjetnika Gorana Matovića te ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek. Razgovarat će se o književnosti, pisanju i aktualnim temama, a emisija će se iz Društva hrvatskih književnika uživo moći pratiti na online kanalima HRT-a, VIDE tv i Noći knjige.

Suradnjom Hrvatske radiotelevizije i organizatora Noći knjige na Trećem programu HRT-a od 21. travnja do 28. travnja bit će emitirano niz prigodnih sadržaja – od najnovijeg istraživanja čitanosti i kupovine knjiga u Republici Hrvatskoj i specijalne emisije Sanjaju li roboti električne knjige? do serijala razgovora sa stručnjacima iz različitih područja koji će govoriti o temi umjetne inteligencije.

Na zagrebačkim fontanama, u večernjoj projekciji, ponovno će zaživjeti maskota Noći knjige, robot u društvu ovce, koju je dizajnirao Boris Kuk.

Otvorenje Noći knjige 2023.

Tradicionalno otvorenje Noći knjige održat će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 21. travnja u 12 sati. Na otvorenju će biti predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj koju je za Noć knjige provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu. Dio otvorenja bit će i izložba strip-ilustracija Josipa Sršena i Sebastijana Čamagajevca, nastalih u suradnji s organizatorima Noći knjige, a moći će se pogledati i učenički likovni radovi odabrani na literarnom i likovnom natječaju Umjetna ili uvjetna inteligencija. Natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj provela je Hrvatska udruga školskih knjižničara u suradnji s Noći knjige.

Noć knjige za humanost

Organizatori Noći knjige, kao i svake godine, manifestaciji nastoje dati humanitarnu notu, ukazujući na one kojima je potrebna pomoć.

Dio humanitarne priče u Noći knjige je nastavak akcije otkupa knjiga od ukrajinskih izdavača i njihova distribucija narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Akciju provodi iDEMO – Institut za demokraciju u okviru programa „Ukrajina u fokusu“, uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i organizacijsku pomoć Noći knjige, s ciljem da ukrajinskim gostima privremeni boravak u našoj zemlji bude ugodniji. Akciju je partnerski podržao TOZ Penkala, koji je za ukrajinsku djecu od 1. do 4. razreda koja borave u Hrvatskoj pripremio poklon-paket svojih proizvoda, te nakladnička kuća Naša djeca koja je ustupila didaktičku slikovnicu „Moja Hrvatska“, kako bi se, prevedena na ukrajinski jezik, našla u poklonu za male Ukrajince. Poklon-paketi podijeljeni su uz pomoć Crvenog križa, narodnih knjižnica i volontera.

U humanitarno djelovanje u Noći knjige mogu se uključiti i svi građani Republike Hrvatske kupnjom promotivne majice Noći knjige u Lumer shopu. Organizatori se odriču svakog prihoda od prodaje u korist Udruge MoST iz Splita.

Knjiga svima i svuda

Na Noć knjige i ove se godine nastavlja prodajna akcija Knjiga svima i svuda u gotovo svim knjižarama, online trgovinama nakladnika i online knjižarama, s prigodnim akcijskim popustima u trajanju od 21. do 30. travnja 2023.

Organizatori i podupiratelji Noći knjige 2023.

Noć knjige održava u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, portala za knjigu i kulturu Moderna vremena, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Partner Noći knjige 2023. je TOZ Penkala, a medijski pokrovitelji HRT, 24 sata, Express i VIDA tv.

Noć knjige 2023. financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA, Hrvatska gospodarska komora i Turistička zajednica grada Zagreba.

The post Noć knjige 2023.: čitanje i umjetna inteligencija appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu obrada (Proces obrada neomeđene građe)
– stručni suradnik – muzikolog u Zbirci muzikalija i audiomaterijala
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– arhivist u Odjelu zaštita i pohrana (Proces zaštitna snimanja i izrada preslika)
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– pomoćni knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za odnose s javnošću u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek marketing i komunikacije
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– viši stručni savjetnik za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu informacijske tehnologije
– specijalist suradnik – zaštitar u CNUS-u u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek sigurnost
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.
Opis poslova i zadaća oglašenih radnih mjesta.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu obrada (Proces obrada neomeđene građe)
– stručni suradnik – muzikolog u Zbirci muzikalija i audiomaterijala
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– arhivist u Odjelu zaštita i pohrana (Proces zaštitna snimanja i izrada preslika)
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– pomoćni knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za odnose s javnošću u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek marketing i komunikacije
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– viši stručni savjetnik za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu informacijske tehnologije
– specijalist suradnik – zaštitar u CNUS-u u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek sigurnost
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 12. travnja 2023. appeared first on .

Izložba Pravednici među narodima – Hrvatska svečano će se otvoriti u ponedjeljak 17. travnja u 18 sati u malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a moći će se pogledati do 28. travnja 2023. godine tijekom radnoga vremena Knjižnice.

Na izložbi će biti prikazane priče šezdeset osmero Hrvata koji su, riskirajući svoje živote, spašavali Židove za vrijeme holokausta. Izložba je nadahnuta knjigom Miriam Steiner-Aviezer Hrvatski pravednici i nastavak je istoimene izložbe predstavljene u siječnju 2020. godine u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Država Izrael i Muzej sjećanja na žrtve holokusta Yad Vashem već 60 godina, od 1963. godine, dodjeljuju odlikovanja pripadnicima drugih naroda koji su spašavali Židove za vrijeme holokausta, uz citat iz Talmuda koji glasi: „ Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet.“

Do 1. siječnja 2022. godine Yad Vashem priznao je 28 217 muškaraca i žena iz 51 zemlje svijeta kao Pravednike među narodima. Među njima je i 130 pravednika iz Hrvatske, a izložba Pravednici među narodima – Hrvatska svjedoči upravo njihovoj dobroti, hrabrosti i velikodušnosti. Osim što je središnje mjesto sjećanja na šest milijuna žrtava holokausta, Yas Vashem je od 1953. godine i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu.

Kao rezultat suradnje Školske knjige, Hrvatskoga audiovizualnog centra i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s autoricom i koordinatoricom izložbe Brankom Sömen, dugogodišnjom novinarkom, publicistkinjom i diplomatkinjom, izložba Pravednici među narodima – Hrvatska održava se u povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta (Jom ha-Šoa) koji se ove godine obilježava 18. travnja.

The post Izložba „Pravednici među narodima – Hrvatska“ od 17. travnja u NSK appeared first on .

Ne pitaj više, zašto te ljubim. Pitaj
zašto raste trava i zašto je nemirno more.
Pitaj otkud stiže vjetar proljetni
i bijelom lađom snova tko krmani
kad noć nad svijetom hladne prostre sjene.

Ne pitaj zašto te voli moje čudno srce.
Znaš li odakle koralj na dnu oceana?
Valovi pričaju o zaspaloj ljepoti,
ali ti živiš daleko od glasa valova.
Tvoja je misao strma pećina
o koju se uzalud razbija moj život.

Ne pitaj više zašto te ljubim.
Pristupi k meni! Tužno je moje srce.
Ti i mjesec: dva nedohvatna cvijeta
na visokoj planini zaborava.

(Ne pitaj više)

Hrvatska pjesnikinja Vesna Parun rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922. godine, studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od 1947. godine djelovala je kao slobodna književnica.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je dopisna članica. Njezin rad ovjenčan je mnogim nagradama i priznanjima, a velik broj pjesama objavljen je i na stranim jezicima.

Objavljeno joj je više od 87 knjiga poezije, a na kazališnim su daskama uprizorena četiri njezina dramska djela.

Za zbirku Pjesme (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, a za zbirku Crna maslina (1955.) Nagradu grada Zagreba. Za dječji roman u stihu Mačak Džingiskan i Miki Trasi (1968.) dodijeljena joj je Nagrada Grigor Vitez, 1972. godine dobila je Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novome Sadu kao najuspješniji dječji pjesnik, a 1970. u Parizu Diplomu za poeziju.

Njezina zbirka Zore i vihori (1947.) po mnogočem označava bitan nadnevak u razvojnome tijeku novije hrvatske poezije. Bila je mnogo više od pojave nove, izvorne poezije. Ta je lirika bila putokaz nove osjećajnosti i simbol razdoblja hrvatske lirike koje poeziju smatra posvećenom djelatnosti, opire se ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva.
Ljubav kao pjesničku preokupaciju razrađuje u knjizi Crna maslina. Sonetima su joj ispisane zbirke Sto soneta, Olovni golub i Salto mortale.
Pjesništvo Vesne Parun sretan je susret tradicije i modernoga izričaja. U njoj ima jeke starih priča i legendi, narodnih pjesama i poslovica, grčke i slavenske mitologije te biblijske lirike Staroga zavjeta, ali i odjeka modernih pjesnika poput Vidrića, Kamova, Ujevića, Tadijanovića i drugih. Ljubav je mjera života i stalna patnja – čak i onda kad su naglašeni erotski impulsi, ona u sebi čuva neku svetost.

Svoj gnjev pred naličjem svakodnevice izrazila je u knjizi Apokaliptičke basne, a sličnu satiru s ironijom i sarkazmom objavila je i u knjizi Tronožac koji hoda.

Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Vidrama vjerna, tek su neka su od njezinih ostvarenja po kojima će je pamtiti čitateljska publika.

Na rodnome otoku Zlarinu ljubitelji poezije uredili su 2012. godine spomen-sobu Vesni Parun.

U povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun 2022. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održano je poetsko druženje uz izložbu Žena koralj, žena hrid posvećenu ovoj velikoj hrvatskoj poetesi, a ove je godine u povodu Međunarodnoga dana žena održana izložba Velikanke – znane i neznane na kojoj su mlade likovne umjetnice – studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu oslikale mural inspiriran stihovima Vesne Parun Koralji vraćen moru.

Vesna Parun bila je i iznimna pjesnikinja za djecu, a najveće nadahnuće nalazila je u biljnome i životinjskome svijetu. Drame, prijevodi i likovna djela također su bitan dio njezina stvaralaštva.

Vesna Parun preminula je 25. listopada 2010. godine u Stubičkim Toplicama.

Autorica istaknute slike Vesne Parun: Zlata Vucelić.

The post Ne pitaj više zašto te ljubim – u spomen na Vesnu Parun appeared first on .

Uz veselu uskrsnu čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je do svojeg adresata putovala davne 1928. godine, želimo vam sretan i blagoslovljen Uskrs!

The post Sretan i blagoslovljen Uskrs! appeared first on .

Pozivamo vas na Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, koji će se održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. i 5. svibnja 2023. godine.

Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata okupit će i ove godine značajan broj stručnjaka iz područja digitalizacije građe i izgradnje digitalnih zbirki koji će predstaviti rezultate rada u protekloj godini te podijeliti svoje spoznaje iz područja digitalizacije kroz predstavljanje projekata provedenih na nacionalnoj i lokalnoj razini. Raznovrsne teme programa obuhvatit će izradu novih digitalnih proizvoda i usluga, digitalno pripovijedanje, projekte razvoja publike i projekte kojima se podržavaju ciljevi građanske znanosti. Na 12. D-festu bit će riječi i o primjeni 3D digitalizacije te o korištenju umjetne inteligencije u upravljanju i korištenju digitalne građe. I ovogodišnji D-fest nastavit će s predstavljanjem aktivnosti i rezultata ključnog nacionalnog projekta digitalizacije e-Kultura – digitalizacija kulturne baštine u posljednjoj godini njegove provedbe.

Na D-festu ćemo imati priliku, kroz izlaganja i predstavljanje postera, saznati više i o digitalizaciji djela koja su nedostupna na tržištu, digitalizaciji novina, glazbene građe, fotografija, negativa, razglednica i ostale građe te brojnim projektima usmjerenim predstavljanju lokalne baštine.

Preliminarni je program dostupan na mrežnim stranicama D-festa, a prijaviti se možete putem sljedeće poveznice: PRIJAVA.

The post Otvorene prijave za sudjelovanje na Dvanaestom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Međunarodni stručni ocjenjivački sud uoči Sajma knjiga u Leipzigu odabrao je najljepše oblikovane knjige pristigle na natječaj Best Book Design from all over the World. Među lijepo oblikovanim knjigama, pristiglim iz 30 zemalja svijeta, nalazilo se i 18 naslova hrvatskih izdavača odabranih na natječaju Hrvatska lijepa knjiga u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u siječnju 2023. godine. Nagrađene će knjige, zajedno sa svim pristiglim naslovima, biti izložene u sklopu istoimene izložbe na Sajmu u Leipzigu te naknadno u sklopu međunarodne izložbe knjiga Book Art International, koja će se održati u na Sajmu knjiga u Frankfurtu u listopadu 2023. godine.

Na ovogodišnjem natječaju najviše priznanje, zlatnu povelju, dobila je knjiga Susi + Ueli Berger. Kunst am Bau und im öffentlichen Raum 1968–2008 [Susi + Ueli Berger. Art in architecture and public space 1968–2008] (Švicarska). Knjigu je objavio nakladnik Scheidegger & Spiess, a njezino grafičko oblikovanje i dizajn potpisuju Dan Solbach, Fabian Harb i Maria Peskina.

Zlatna medalja pripala je knjizi Fotografie als Motiv / Photography as Motif (Austrija). Srebrna medalja dodijeljena je knjigama Chez Schnabel (Njemačka), Matter (Švicarska), a brončana medalja djelima Architecture of Dismantling and Restructuring (Nizozemska), Miriam Cahn. MEINEJUDEN (Švicarska), Ode to Construction (Finska), :KLOVN (Danska) te The Polyhedrists (Švicarska).

Počasna priznanja pripala su izdanjima The Selected Works of Samuel Beckett (series) (Južna Koreja), Magdalena Abakanowicz. Moje formyto kolejne skóry, które z siebie zdejmuję (Poljska), Radical Passion (Poljska), Capturing Nature (Nizozemska) i Re-Constitution ´21 / The essay (Grčka).

Međunarodni stručni ocjenjivački sud činili su Aslak Gurholt (Norveška), Billy Kiosoglou (Velika Britanija), Siri Lee Lindskrog (Njemačka), Maša Poljanec (Hrvatska) i Coline Sunier (Francuska).

Natječaj Best Book Design from all over the World odvija se neprekidno od 1963. godine, a od 1991. o njegovoj se provedbi brine Zaklada Stiftung Buchkunst iz Frankfurta na Majni. Hrvatska svoje lijepo oblikovane knjige šalje u Njemačku od svojega osamostaljenja, a o njihovu se odabiru od 1996. godine brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

The post Odabrane najljepše knjige svijeta u sklopu natječaja “Best Book Design from all over the World” 2023. appeared first on .