Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 5 hours 42 min ago

Citat 4. siječnja 2021.

Tue, 12/29/2020 - 09:00

Ali neka neodoljiva sila nuka me da predadem peru što u meni živi.

The post Citat 4. siječnja 2021. appeared first on .

Uz obljetnicu smrti velikana hrvatske književnosti

Tue, 12/29/2020 - 06:36

Pred golemim, u punom značenju riječi monumentalnim djelom književnika Miroslava Krleže zastaje čovjek obuzet dojmom putnika koji je, došavši u dodir s nepreglednim dimenzijama, zadivljen, osjetio pravo značenje riječi: veličina.

(Ivo Frangeš)

Miroslav Krleža, stvaralački književni genije koji je svojim vrhunskim dometima obilježio 20. stoljeće koje jednostavno ne bi bilo isto bez njega, preminuo je 29. prosinca 1981. godine u Zagrebu.

Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek dvadeset godina nakon njegove smrti.

Hrvatski književnik Miroslav Krleža rođen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu. Strastven polemičar i esejist, obuhvatio je mnoge fenomene 20. stoljeća i preko svojih je romana, drama i eseja naslikao čitavu golemu galeriju velikih ljudi, intelektualaca i učenjaka iz staroga i novijega doba, ali je istodobno preciznim kistom oslikao kompleksnu sliku hrvatskoga društva: hrvatsku provinciju, nervozne i nadarene pojedince fascinirane tajnovitošću ljepote, slobode i čežnjom za slobodnom egzistencijom, ali i gnjev i nemirenje sa svijetom lišenim vedrine.

Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Zagrebu, kadetsku školu polazio je u Pečuhu, a započeti vojni studij u Pešti prekinuo je 1913. godine te se odlučio baviti književnošću. Već od 1914. godine piše i objavljuje u časopisima i dnevnim listovima. Nakon 1917. objavio je niz knjiga i utemeljio četiri časopisa: Plamen, Književna republika, Danas i Pečat.

Godine 1950. pokreće Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socijalističkoga realizma. Godine 1967. potpisuje Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, što je dovelo do njegove ostavke u Centralnome komitetu SKH.

Pišući poeziju, Krležino su najveće ostvarenje Balade Petrice Kerempuha. Spajajući već u naslovu baladu, književnu vrstu koja nosi tragično viđenje svijeta, s likom Petrice Kerempuha, pučkoga lakrdijaša i kažnjavatelja ljudske gluposti, najavio je jedinstven, složen, ironičan i nadasve eruditski pristup tematici. Balade su pjesnikovo viđenje cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora.

U dramsko stvaralaštvo uložio je iznimnu energiju, što se vidi u djelima Kraljevo, koje je prva ekspresionistička drama u Europi, Kristofor Kolumbo, Galicija, Golgota, Vučjak, trilogija Glembajevi: U agoniji, Gospoda Glembajevi i Leda. Nakon Drugoga svjetskog rata Krležine su najpoznatije drame Aretej i Saloma. No u hrvatskoj je književnosti gotovo dominantan Krležin novelistički opus, a dijeli se u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovijesti Hrvatski Bog Mars, u drugi ciklus pripadaju tzv. novele malograđanskoga kruga (12 novela), među kojima se ističu In extremis, Veliki meštar sviju hulja i Smrt bludnice Marije, a treći obuhvaća 11 novela koje tematiziraju financijski uspon te moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije.

Od romana najpoznatiji su Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi i Zastave. Krležin esejistički opus doista je golem te iznimno raznovrstan i bogat. Ta su Krležina esejistička djela objavljena kao posebne knjige – Evropa danas, Deset krvavih godina, Knjiga studija i putopisa, Dijalektički antibarbarusMoj obračun s njima i mnoga druga, a pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrjednije svjetske literature toga žanra, a njegova intimna knjiga Davni dani jedan je od vrhova europske misaone i ispovjedne književnosti.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice.

… Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu…

(Na rubu pameti)

 

The post Uz obljetnicu smrti velikana hrvatske književnosti appeared first on .

NSK partner na projektu međunarodnog konzorcija IIPC „Developing Bloom Filters for Web Archives’ Holdings“

Wed, 12/23/2020 - 10:33

Znanstvena knjižnica Los Alamos National Laboratory (LANL) Research Library  i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu partneri su na projektu pod nazivom Developing Bloom Filters for Web Archives’ Holdings, koji novčano podupire Konzorcij za dugoročnu pohranu internetskog sadržaja (International Internet Preservation Consortium – IIPC) u sklopu svojeg programa Discretionary Funding Programme 2020-2021. Kao partner NSK u razvoju i održavanju Hrvatskog arhiva weba (HAW) na ovom će projektu sudjelovati i Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).

Nacionalna i sveučilišne knjižnica u Zagrebu član je konzorcija IIPC od 2008. godine, a šesnaest godina uspješnog rada Hrvatskog arhiva weba te suradnje s centrom Srce uspješno nastavlja kroz nove projekte.

Cilj je projekta razviti programsko rješenje za izradu Bloom filtera na primjeru sadržaja pohranjenih u Hrvatskom arhivu weba koji će se moći primijeniti i na druge arhive internetskog sadržaja u svijetu, a s ciljem omogućivanja djelotvornog i sigurnog pristupa sadržajima ovakvih arhiva te u konačnici izrade servisa za istodobno pretraživanje više arhiva odjednom.

Više pojedinosti o Projektu.

 

The post NSK partner na projektu međunarodnog konzorcija IIPC „Developing Bloom Filters for Web Archives’ Holdings“ appeared first on .

Čestitka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Tue, 12/22/2020 - 11:51

U duhu blagdana i na tragu tradicije dobrih želja, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i djelatnici NSK žele vam čestit Božić te sretnu i zdravljem ispunjenu 2021. godinu!

http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2020/12/NSK-bozicna-cestitka-treca.mp4

The post Čestitka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Europskomu dokumentacijskom centru NSK uručene plaketa i darovna kartica za osvojeno mjesto u završnici ovogodišnje nagrade „#BeCROactive“

Fri, 12/18/2020 - 10:47

Na svečanoj dodjeli nagrada, koja se u petak 11. prosinca 2020. godine održala preko online platforme Webex, proglašeni su najaktivniji pojedinci, radna i obrazovna ustanova u Republici Hrvatskoj u 2020. godini.

U kategoriji Radno mjesto pobjednik je tvrtka dm-drogerie markt d.o.o., a osim Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je u Europskome tjednu sporta organizirala vježbanje na radnome mjestu i mrežni kviz Sport i EU, u završnici je bila i Grupa KONČAR.

U kategoriji Obrazovanje pobjednik je Osnovna škola Ljudevita Modeca iz Križevaca, a u završnici su bili i Farmaceutsko-biokemijski fakultet te II. gimnazija iz Zagreba.

U kategoriji Lokalni heroj pobjednik je Igor Nađ, profesionalni vatrogasac Javne vatrogasne postrojbe Vinkovci, pripadnik Hrvatske gorske službe spašavanja i predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva Cibalia, humanitarac i zaljubljenik u prirodu i aktivnosti na otvorenome. Osim njega, među tri najbolja pojedinca bili su i Maja Drobnjaković, profesorica kineziologije koja aktivno trenira paraatletiku, sjedeću odbojku, streljaštvo i ples unatoč amputaciji donjih ekstremiteta, te Juraj Horžić, profesor kineziologije u Osnovnoj školi Petra Preradovića u Zagrebu.

U prigodnome programu dodjele pripremljenim videouratcima predstavili su se svi ovogodišnji finalisti i tim #BeActive Europskoga tjedna sporta. Isto tako, prikazan je i edukativan crtani film Europskoga tjedna sporta, a pratitelji dodjele premijerno su mogli pogledati i videozapis Best of EWoS.

Europskomu dokumentacijskom centru NSK, kao i ostalim finalistima, naknadno su uručene plaketa i darovna kartica u vrijednosti od 1000,00 kn koju je moguće iskoristiti u trgovinama Decathlon.

The post Europskomu dokumentacijskom centru NSK uručene plaketa i darovna kartica za osvojeno mjesto u završnici ovogodišnje nagrade „#BeCROactive“ appeared first on .

Uz 40. obljetnicu smrti Dobriše Cesarića

Fri, 12/18/2020 - 08:38

…I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastožutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.

I uvijek ista sirotinja uđe
U njezinu svjetlost iz mraka,
I s licem na kojem su obično brige
Pređe je u par koraka.

A jedne večeri nekoga nema,
A moro bi proć;
I lampa gori,
I gori u magli,
I već je noć.

I nema ga sutra, ni preksutra ne,
I vele da bolestan leži,
I nema ga mjesec, i nema ga dva,
I zima je već,
I sniježi…

A prolaze kao i dosada ljudi
I maj već miriše –
A njega nema, i nema, i nema,
I nema ga više…

I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastožutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.

(Balada iz predgrađa)

Dobriša Cesarić već nas je odavno napustio, ali njegova poezija i danas živi među nama te time potvrđuje da nas pjesnikov duh nikada nije napustio…

Mnogo je suza i riječi ostalo sakriveno u Cesariću… Sam pjesnik jednom je napisao: „Neko sa svojim bolom ide ko s otkritom ranom: svi neka vide. Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi i ne da mu prijeći u suze i riječi…

Bio je čovjek koji se trajno mučio sa samim sobom. Što je muka bila veća, to je njegova šutnja bila upornija. I kada bi ga pogodila duga i duboka šutnja, povlačio bi se potpuno u sebe. A kada bi se vratio u ovaj prostor, u svijet u kojem smo bili to što jesmo ili što smo zamišljali da jesmo, osmjehnuo bi se svojim duboko usječenim očima i kao da se ispričava što je plovio svojim morima…

Lirika Dobriše Cesarića, jednoga od najznačajnijih hrvatskih pjesnika, rasla je tiho i postupno, a imala je iza sebe S. S. Kranjčevića, A. G. Matoša, V. Vidrića, A. B. Šimića, dok su joj suputnici bili pjesnici Miroslav Krleža i Tin Ujević. Cesariću je uspjelo uz takve prethodnike i u tome društvu stvoriti vlastito mjesto u hrvatskoj poeziji, pa kad danas govorimo o modernome hrvatskom pjesništvu, ne možemo, a da ne istaknemo Dobrišu Cesarića kao jednoga od temelja toga pjesništva.

Rođen je 10. siječnja 1902. godine u Slavonskoj Požegi. Djetinjstvo provodi u Osijeku, gdje je polazio osnovnu školu, prve razrede realne gimnazije, pa i napisao prve stihove.

Sklad slavonskih paleta, zvona, sokaci, šetnje s ocem u sjenovitim alejama uz Dravu, sve to bila je ljepota koja i obično pretvara u poeziju.

Još kao dječak Cesarić je s roditeljima puno putovao. Sva putovanja njegova djetinjstva bila su lađom – od Osijeka do Zemuna, od Rijeke do Kotora, odnosno u Veneciju, pa iz tih ranih godina potječe njegova ljubav za more, rijeke i osvijetljene lađe.
Roditelji mu se sele 1916. u Zagreb, gdje Cesarić završava realnu gimnaziju i u zagrebačkome omladinskom časopisu Pobratim objavljuje svoju prvu tiskanu pjesmu I ja ljubim.
U osamnaestoj godini počinje studij prava, ali ga uskoro napušta i upisuje Filozofski fakultet, čistu filozofiju. Istodobno je namješten u Računarskome uredu; zatim u Hrvatskome narodnom kazalištu uči režiju i sređuje kazališnu pismohranu. Od 1929. do 1941. godine radio je kao lektor i knjižničar Higijenskoga zavoda, a potom je premješten u tadašnji Ured za hrvatski jezik.
Te predratne zagrebačke godine razdoblje su njegova intenzivnog književnog rada. U književnome časopisu Kritika 1920. objavljena mu je pjesma Buđenje šume. Godine 1923. s Vjekoslavom Majerom pokreće i uređuje književni list Ozon. Surađuje u listu Suvremenik, čiji su urednici M. Begović i A. B. Šimić. Upoznaje se s Miroslavom Krležom i počinje suradnju u Književnoj republici, gdje se uglavnom jasno ocrtala njegova lirska fizionomija.

Prvu zbirku pjesama Lirika objavio je 1931., a sljedeće godine tu je knjigu nagradila JAZU (danas HAZU) kao najbolju pjesničku zbirku godine. Godine 1936. Društvo hrvatskih književnika nagrađuje njegovu pjesmu Trubač sa Seine (Matoš u Parizu).

Uz knjige Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, objavljena mu je Knjiga prepjeva, odnosno zbirka prijevoda svjetskih pjesnika.
Dobriša Cesarić jedan je od najprevođenijih hrvatskih pjesnika. Osim na sve slavenske jezike, pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, mađarski, rumunjski, turski, albanski, a i na latinski i esperanto.

Napisao je pregršt možda najljepših i najjednostavnijih stihova u hrvatskoj lirici, objavio nekoliko knjiga pjesama, prevodio i bio obilno prevođen i nagrađivan. Nizu književnih nagrada pridružila se i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1969. godine.

Osim lirike, objavio je i niz napisa kritičkoga i memoarskoga značaja, kao npr. O A. B. Šimiću, Prije trideset godina, Prve moje uspomene na Krležu, Sjećanje na Gorana, Moje osječko đakovanje.

Cesarić u svojem pjesništvu donosi nove, jedinstvene sadržaje, prodirući duboko u riznicu svojih bogatih unutrašnjih doživljaja. Cesarićeva je lirika sva ugrađena u male svjetove svakodnevnih zbivanja. Sagledavajući bitne, male stvari pjesnik je okrenut samom sebi i običnom čovjeku s kojim se kao pjesnik poistovjećuje. Govoreći o svojem osobnom, intimnom svijetu, pjesnik diže zapravo svoje vlastite doživljaje na razinu općeljudskih simbola. Cesarić je pjesnik grada, temeljni je izvor njegove poezije neka pritajena bol, osjećaj prolaznosti i životne patnje. Neposredan u iznošenju svojih doživljaja, on jednako prisno zna impresionistički nacrtati svoj slavonski pejsaž, kao što zna ostvariti ozračje sumorno-sivoga grada. Snaga i vrijednost Cesarićeve poezije očituje se u preciznosti izraza, u jednostavnome pojmovnom i metaforičkome aparatu kojim se služi. Upravo po tim kvalitetama Cesarić je odskočio u prvi plan hrvatske poetske riječi u razdoblju od tridesetih do pedesetih godina.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Dobriše Cesarića.

Poznate su mu antologijske pjesme Oblak, Povratak, Slap, Pjesma mrtvog pjesnika, Balada iz predgrađa, Vagonaši, Mrtvačnica najbjednijih i dr.

Hrvatski pjesnik Dobriša Cesarić preminuo je 18. prosinca 1980. godine i pokopan je na zagrebačkome Mirogoju.

Dobriša Cesarić jedan je od najvećih pjesnika koji je živio na ovim prostorima i koji nam je ostavio prekrasne stihove koji su već davno prešli u srce i legendu čovjeka.

Čitajući njegove prekrasne stihove, odajemo priznanje njegovu imenu i umjetničkomu radu te ga tako vraćamo u život…

…Sav život moj u tvojoj sad je ruci.
Probudi me! Proživjet ćemo oba
Sve moje stihom zadržane sate,
Sve sačuvane sne iz davnog doba.
Pred vratima života ja sam prosjak.
Čuj moje kucanje! Moj glas iz groba!

The post Uz 40. obljetnicu smrti Dobriše Cesarića appeared first on .

Beskontaktno mjerenje tjelesne temperature u NSK

Wed, 12/16/2020 - 14:55

U sklopu mjera suzbijanja epidemije bolesti COVID-19 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavila je dva uređaja za beskontaktno mjerenje tjelesne temperature.

Jedan je uređaj postavljen u velikome predvorju Knjižnice kako bi se izmjerila tjelesna temperatura korisnicima Knjižnice, dok je drugi postavljen na službenome ulazu u NSK i namijenjen je očitavanju tjelesne temperature zaposlenicima Knjižnice pri dolasku na radno mjesto.

Podsjećamo, pri ulasku u Knjižnicu obvezno je mjerenje tjelesne temperature te ulazak nije dopušten osobama čija je tjelesna temperatura 37,2 °C ili viša.

 

 

 

The post Beskontaktno mjerenje tjelesne temperature u NSK appeared first on .

Ministarstvo kulture i medija RH darovalo knjige Zbirci inozemne Croatice NSK

Tue, 12/15/2020 - 23:49

U ovo predblagdansko vrijeme darivanja Zbirka inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postala je bogatija za stotinjak knjiga, koje je na poticaj načelnice Službe za knjigu i nakladništvo dr. sc. Mihaele Majcen Marinić Knjižnici darovalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Riječ je o djelima hrvatskih autora objavljenim izvan Hrvatske koja se prikupljaju za tu Zbirku i pohranjuju u njoj.

Služba za knjigu i nakladništvo djeluje unutar Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva, a jedna je od njezinih zadaća dodjeljivanje potpora za prijevode na strane jezike djela hrvatskih autora, ponajprije u području lijepe književnosti (beletristika), a s ciljem promicanja njihova djelovanja u inozemstvu. Natječaj je Službe za dodjelu takvih potpora otvoren tijekom godine i inozemni nakladnici koji se odluče tiskati djelo nekoga hrvatskog autora imaju mogućnost u sklopu toga natječaja zatražiti novčanu potporu Ministarstva.

Ovom su prigodom u Zbirku inozemne Croatice pristigle knjige s raznih strana svijeta – iz Španjolske, Meksika, Francuske, Grčke, Italije, Bugarske, Albanije, Kine i drugih zemalja. Među darovanom građom najviše je prijevoda djela naših autora na makedonski jezik, njih ukupno 21, zatim 11 na francuski, osam na talijanski, šest na njemački, engleski i slovenski, pet na bugarski te četiri na poljski i španjolski. Od djela s višejezičnim prijevodom u sklopu istoga izdanja tri su prijevodi na češki, ruski i slovački, dva na arapski i mađarski, a među darovanim djelima uključen je po jedan prijevod na albanski, kineski, grčki, latvijski, finski, rumunjski, srpski, ukrajinski, flamanski i švedski.

Među autorima ističu se klasici Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović i Zvonimir Balog te suvremeni hrvatski književnici Ivan Aralica, Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Miro Gavran, Sibila Petlevski, Zoran Ferić, Damir Karakaš, Tomislav Marijan Bilosnić, Boris Domagoj Biletić, Miljenko Jergović, Igor Štiks i dr.

Voditeljica Zbirke inozemne Croatice NSK dr. sc. Željka Lovrenčić autorica je prijevoda triju od četiriju darovanih djela na španjolskome jeziku.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Ministarstvo kulture i medija RH darovalo knjige Zbirci inozemne Croatice NSK appeared first on .

Jubilarno, deseto pobiranje (harvestiranje) hrvatske nacionalne internetske domene

Tue, 12/15/2020 - 09:19

Obavijest za nakladnike i webmastere

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u sklopu programa Hrvatski arhiv weba od 2004. selektivno prikuplja obvezni primjerak online publikacija (Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti čl. 37-41).

Kako bi se upotpunio opseg arhiviranih web-publikacija, Knjižnica će deseti put pobirati (harvestirati) sadržaje objavljene na nacionalnoj domeni .hr.

Pobiranje cijele domene podrazumijeva prikupljanje svih javno dostupnih sadržaja u zadanom vremenu na aktivnim domenama .hr, com.hr i iz.hr.

Svi prikupljeni sadržaji bit će javno dostupni u sklopu stranice Hrvatskog arhiva weba.

Pobiranje će za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu obavljati Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).

Robot-pobirač dolazi s IP adrese 161.53.3.11 i predstavlja se kao Mozilla/5.0 (compatible; heritrix/3.4.x; + https://haw.nsk.hr/cesta-pitanja/), a pobirat će i mrežna sjedišta koja imaju selektivno restriktivne postavke.

Ako harvestiranje utječe na Vaše internetske stranice, molimo javite se na haw@nsk i damp@srce.hr.

Više pojedinosti o Hrvatskom arhivu weba.

Rast broja mrežnih sjedišta obuhvaćenih godišnjim pobiranjem (harvestiranjem) hrvatske nacionalne internetske domene u razdoblju od 2011. do 2020. godine.

The post Jubilarno, deseto pobiranje (harvestiranje) hrvatske nacionalne internetske domene appeared first on .

Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana

Mon, 12/14/2020 - 01:05

U četvrtak 24. prosinca 2020. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena od 8 do 16 sati.

U petak 25. prosinca Knjižnica će biti zatvorena te će ponovno biti otvorena u ponedjeljak 28. prosinca 2020. godine prema redovitome radnom vremenu.

U četvrtak 31. prosinca 2020. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena od 8 do 16 sati.

U petak 1. siječnja Knjižnica će biti zatvorena te će ponovno biti otvorena u ponedjeljak 4. siječnja 2021. godine prema redovitome radnom vremenu.

U srijedu 6. siječnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena te će ponovno biti otvorena u četvrtak 7. siječnja 2021. godine prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana appeared first on .

Još i danas dopiru zvuci dalmatinske lire… – uz obljetnicu smrti Hanibala Lucića

Mon, 12/14/2020 - 01:00

Jur nijedna na svit vila
lipotom se već ne slavi,
jer je hvale sve skupila
vila ka mi sarce travi.
Ni će biti ni je bila,
njoj takmena ka se pravi.
Lipotom se već ne slavi
jur nijedna na svit vila. (…)

(Jur nijedna na svit vila)

Čitajući stihove jedne od najljepših pjesama u cjelokupnome hrvatskom pjesništvu, prisjećamo se najvećega hrvatskog renesansnog stihotvorca Hanibala Lucića.

Hvarski lirik i dramatičar Hanibal Lucić potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih vlastelinskih obitelji. Rođen je 1485. godine u Hvaru. O njegovu životu nemamo puno sačuvanih podataka. Obavljao je visoke državničke i upravne dužnosti u rodnome kraju. Sudeći prema njegovu književnom djelu, Lucić je izvrsno poznavao klasičnu književnost, srednjovjekovnu glagoljašku i usmenu hrvatsku književnost te suvremenu talijansku i hrvatsku književnost.

Veći dio svojega stvaralaštva uništio je u nastupu autokritičnosti, a nevelik mu je opus objavljen 1556. godine u Mlecima pod naslovom Skladanja izvarsnih pisan razlicih, zahvaljujući njegovu sinu Antunu. Riječ je o antologiji u kojoj se nalaze 22 ljubavne pjesme, drama Robinja, nekoliko pjesničkih poslanica, dva epitafa te prijevod Ovidijeve heroide Pariž Eleni koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U Lucićevoj lirskoj zbirci opijeva se ljubav prema ženi i njezina ljepota. Po estetskim dosezima, pjesme u kanconijeru pravo su remek-djelo hrvatske renesansne ljubavne lirike. U njima on opisuje ljepotu i ljubav u tradiciji Petrarke i petrarkizma, a istodobno i u tradiciji usmene hrvatske ljubavne poezije.
Među ljubavnim je pjesmama i Jur nijedna na svit vila, pjesma u kojoj Lucić opisuje ljepotu svoje drage, biranim leksikom u osmeračkim oktavama, vrlo pregledne simetrične kompozicije. Moleći na kraju pjesme Boga da ljepotu vile sačuva od starenja, pjesnik posredno izražava samosvijest renesansnoga tvorca da će njezina ljepota biti ovjekovječena, zahvaljujući neprolaznoj vrijednosti njegove umjetnine.

Lucićeva drama Robinja prva je svjetovna drama na hrvatskome jeziku. Djelo je napisano kao pjesničko-dramski spjev sa suvremenom, povijesnom temom te radnjom koja sadržava i jednostavnost pučke igre, što upućuje na njezino moguće podrijetlo. Sastoji se od tri čina, u dvostruko rimovanim dvanaestercima.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Sonetni dani Hanibala Lucića koja je nastala na poticaj književnika Veljka Barbierija, a namjera je Festivala bila probuditi svijest o vrijednosti književnoga opusa hvarskoga renesansnog autora Hanibala Lucića.

Njegovi stihovi, prepjevi, poslanice, a posebno drama Robinja danas čine mali, ali nezaobilazni dio europske renesansne književne baštine.

Zahvaćen renesansnim duhom, Hanibal Lucić približno 1530. godine počeo je nedaleko od grada graditi svoj renesansni ljetnikovac. U svojem ljetnikovcu na izmaku grada, koji se po svojem renesansnom slogu izdvaja od onodobnih graditeljskih dosega na otoku, Hanibal Lucić proveo je posljednje godine svojega pjesničkog i duhovnoga života.

Umro je u Hvaru 14. prosinca 1553. godine, a pokopan je u obiteljskome grobu u franciskanskoj crkvi svete Marije, ispod glavnoga oltara, na kojem se nalazi ploča s grbom Lucića i slovima A. L. MDLXXV.

Osjećam, lako kao moje pisaće pero, izlazim iz kamene grobnice pred glavnim oltarom franjevačke crkve Sv. Marije u Hvaru, koju smo zajedno podizali moj otac Antun i ja, Hanibal Lucić, hvarski vlastelin, branitelj i sudac hvarske komune, ordinarij pregradnje zvonika i katedrale Sv. Stjepana, našeg zajedničkog zaštitnika.

Osjećam kako se moja duša izvija kroz renesansni spomenik i onda odlazi na moje omiljeno mjesto.

Kamenu klupicu pod golemim čempresom koji se uzdiže još od moje mladosti, pa sjeda kao stotinama puta u mom prošlom tjelesnom i sadašnjem duhovnom životu, pod najstarije živo biće Hvara, koje je poput mene zapamtilo mnoge događaje, sjećanja, uspone i padove otoka i grada.

Golemo stablo ne govori ništa. Zna, još malo i među njegovim granama zašumiti će strujanje koje će moju dušu, dušu pjesnika Hanibala Lucića, kako danas govore, najvještijeg pjesnika hrvatske renesanse, piscu Robinje, prve romance europske književnosti, dignuti u visinu i pustiti je da uživa u svom rodnom Hvaru …

(Najljepši otok na Sredozemlju po ispovijesti Hanibala Lucića o 450. obljetnici njegove smrti – Veljko Barbieri)

 

The post Još i danas dopiru zvuci dalmatinske lire… – uz obljetnicu smrti Hanibala Lucića appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 12/11/2020 - 09:45

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– VODITELJ POSEBNIH PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI – RUKOVODITELJ ODJELA U SREDIŠNJOJ SLUŽBI U UREDU GLAVNOG RAVNATELJA
– NAMJEŠTENIK – RM. III. VRSTE – DOMAR – MANIPULANT
– VIŠI STRUČNI SAVJETNIK ZA PRAVNE POSLOVE U ODJELU ZAJEDNIČKI POSLOVI – ODSJEK TAJNIŠTVO.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak

Fri, 12/11/2020 - 07:06

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Ako čovjek na takav način razmišlja o životu, onda je njegova nazočnost na ovome svijetu dar čovječanstvu i on nas sve usrećuje. Želja Sunčane Škrinjarić za djetetovu sreću i ljubav osnažena je u njezinu književnom stvaralaštvu. Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće, kao i sadržaj ove omiljene priče, pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

The post Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak appeared first on .

Bojanke

Thu, 12/10/2020 - 14:12

Stazama hrvatske povijesti – u spomen na Dubravka Horvatića

Wed, 12/09/2020 - 09:16

Sestri i meni majka je u krevetu prije spavanja čitala Bena Hura, a nas smo dvoje plakali ko ljuta godina. Čitala nam je i Šenoina Vladimira i opet smo plakali ko ljuta godina. Tako sam i zavolio književnost. Kao mali uvijek sam zamišljao što ću biti i što ću raditi kad budem velik i jedva sam čekao da napunim deset godina. Vjerovao sam da ću biti arheolog – strašno me kopkalo da i sam kopkam po starim predmetima, otkopavam i pronalazim neke nove Troje… Međutim, već u trećem razredu osnovne škole počeo sam pisati. Moja pjesma govorila je o hajci na medvjede, iako baš nikada nisam bio u takvoj hajci. Ali književnici se i rađaju iz mašte. (…)

(Dubravko Horvatić, Smib)

Junačina Mijat Tomić, Katarina Kosača i Sveti Juraj, samo su neki od povijesnih likova koje je poznati hrvatski književnik Dubravko Horvatić, kojega se prisjećamo uz obljetnicu rođenja, oživio u svojim pripovijetkama i romanima s povijesnom tematikom. Uz njegovo ime vezujemo i pripovijetke Grički top te Stanari u slonu, djela koja su nezaobilazan dio školske lektire. No, Dubravko Horvatić nije bio samo književnik za djecu.

Rodio se u Zagrebu 9. prosinca 1939. godine, gdje je završio Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet (komparativnu književnost i povijest umjetnosti). Svoj je rad započeo kao voditelj Galerije Studentskoga centra, zatim prelazi u Društvo književnika Hrvatske i postaje njihovim tajnikom. Bio je urednik nekoliko dječjih časopisa i listova.

Iako je gotovo dvadeset godina bio na marginama hrvatske književne scene, sve to vrijeme on je neumorno pisao i stvarao književno blago koje se tek poslije moglo nesmetano čitati.

Kao pjesnik (Bedem, BašćinaPonor, 1992.), dramatičar (Sveti Juraj i zmaj, Atenska tiranija, Ban Khuen Hedervary) i novelist (Dar Gospodara tameOlovna dolinaĐavo u podne) uglavnom je zaokupljen pitanjima nacionalne povijesti i suvremenosti. Pisao je likovne i književne kritike (Pleter oko slikeNepostojeći hrvatski pisci) te publicističke tekstove (Ime zla).

Godine 1992. postao je potpredsjednik Matice hrvatske. Tri je godine bio glavni urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo (1995. – 1998.). Za svoje književno stvaralaštvo primio je brojne nagrade i priznanja.

Hrvatski književnik Dubravko Horvatić preminuo je 20. svibnja 2004. godine u Zagrebu.

Ime ovoga znamenitog književnika nosi i hrvatska književna nagrada. Nagrada Dubravko Horvatić dodjeljuje se za prozu i poeziju objavljenu u časopisu za kulturu Hrvatsko slovo, u rubrikama Hrvatska proza i Hrvatska poezija.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 350 zapisa o njegovim djelima.

Sada treba reći ono glavno: taj slon nije bio samo golem, samo pitom i dobar, nego je bio i vrlo lukav. Naime, kad su ljudi poiskakali iz njega, slon je, onakav velik kakav je bio, odjurio nekamo daleko, daleko, i to tako brzo da je iza njega ostala samo prašina. I sada živi u dalekom nekom kraju, i vjerojatno je još veći nego što je prije bio. Jer od ovog događaja prošlo je mnogo, mnogo godina.

(Stanari u slonu)

Izvor naslovne fotografije: Naprijed, Zagreb – Knjiga Izabrane pjesme, Zagreb 1988.

The post Stazama hrvatske povijesti – u spomen na Dubravka Horvatića appeared first on .

Poziv za prijavu na natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2020. godinu

Wed, 12/09/2020 - 09:13

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvara natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, koji će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu, te za izložbu Book Art International, koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbi na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.

Molimo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 20. siječnja 2021. godine knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj (primjerak po naslovu) pošalju na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2020. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najljepše oblikovane hrvatske knjige u siječnju, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Nakladnike također molimo da za prijavljene knjige ispune popratni obrazac i pošalju ga na adresu e-pošte marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.

Podsjećamo, u 2019. godini na natječaj je pristiglo 197 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 25 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Obrazac za prijavu knjiga.

The post Poziv za prijavu na natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2020. godinu appeared first on .

NSK finalistica ovogodišnje nagrade „#BeCROactive“

Tue, 12/08/2020 - 13:10

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna je od troje finalista ovogodišnje nagrade #BeCROactive u kategoriji Radno mjesto. Nagradu najaktivnijim pojedincima i ustanovama koji su se istaknuli u promicanju tjelesne aktivnosti i bavljenja sportom u Hrvatskoj dodjeljuje Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske kao nacionalni koordinator projekta Europski tjedan sporta u kojem je Knjižnica sudjelovala na poticaj i u organizaciji Europskoga dokumentacijskog centra NSK.

Nagrada #BeCROactive dodjeljuje se u tri kategorije. U kategoriji Radno mjesto nagrađuju se ustanove i poduzeća koja potiču sudjelovanje svojih zaposlenika u tjelesnim aktivnostima, u kategoriji Obrazovanje nagradom se odaje priznanje obrazovnim ustanovama koje kreativnim metodama potiču djecu da budu aktivna, dok se u kategoriji Lokalni heroj nagrađuju pojedinci koji u svojim lokalnim zajednicama potiču druge na aktivan život. Pobjednik u svakoj kategoriji dobit će nagradu u obliku darovne kartice u vrijednosti od 5.000,00 kuna, dok će ostali finalisti također dobiti nagradu u obliku darovne kartice, ali u vrijednosti od 1.000,00 kuna.

Dodjela nagrade održat će se u petak 11. prosinca 2020. godine u 11 sati preko online platforme Webex. U prigodnome programu dodjele bit će predstavljeni svi ovogodišnji finalisti i tim #BeActive Europskoga tjedna sporta. Isto tako, bit će prikazan edukativan crtani film Europskoga tjedna sporta te će biti održana premijera videa Best of EWoS.

Pozdravnu riječ održat će ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske dr. sc. Nikolina Brnjac, a završnu riječ državni tajnik Središnjega državnog ureda za šport Tomislav Družak.

Ovogodišnji Europski tjedan sporta obilježen je sa 98 događanja širom Hrvatske, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obilježila ga je organizacijom vježbanja na radnome mjestu u rujnu ove godine.

The post NSK finalistica ovogodišnje nagrade „#BeCROactive“ appeared first on .

Pages