Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 7 hours 31 min ago

Dan hrvatske knjige u znaku 500. obljetnice tiskanja Judite

Thu, 04/22/2021 - 09:05

Dan hrvatske knjige, koji se odlukom Hrvatskoga sabora iz 1996. godine obilježava 22. travnja u spomen na Marka Marulića i njegovo na taj dan otisnuto djelo Judita, ove godine ima posebno značenje jer se obilježava 500. obljetnica tiskanja ovoga jedinstvenog djela hrvatske književnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga čuva drugo izdanje Judite otisnuto 1522. godine.

Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena)“ koje je dostupno i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu najznamenitije je Marulićevo djelo. To je prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskome jeziku zbog kojega je Marulić stekao naslov oca hrvatske književnosti. Dovršena je 1501., a tiskana 1521. godine. Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Stekavši status uzornoga djela hrvatske epike XVI. stoljeća te trajan odjek i ugled u književnoj tradiciji, Judita je, zahvaljujući epskoj obradbi starozavjetne teme na narodnome jeziku, zanimljiva pojava i u europskoj renesansnoj epici. Prevedena je na engleski, mađarski, talijanski, francuski i litavski te dijelom i na slovenski, španjolski i njemački jezik.

Za hrvatsku književnost Marulićevo djelovanje ima ishodišno značenje. U njegovu povijesnom hodu Judita i njegovi ostali hrvatski tekstovi pojavljuju se u vrlo osjetljivu trenutku prijelaza iz kasnoga srednjovjekovlja u renesansu, u njima on sabire naslijeđe prošlosti i usvaja moderne poetičke koncepte te u vlastitoj sintezi stvara djela koja će ostati nezaobilaznim postignućem i trajno poticajnim žarištem budućim stoljećima.

Za ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige priprema se izložba u povodu obilježavanja 500. obljetnice tiskanja Judite. Izložba će kroz Marulićev stvaralački put predstaviti drugo izdanje Judite te ostali reprezentativni izbor građe iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalna i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je povezan sa životom i radom Marka Marulića – od prvotisaka njegovih djela i brojnih izdanja – do prijevoda tijekom stoljeća.

Višestruka je i višeslojna povezanost i simbolika odnosa Marka Marulića i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te svega onog što on znači u hrvatskoj kulturi i povijesti. Marko Marulić simbolizira hrvatsko pisano stvaralaštvo i hrvatsku riječ, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao stoljetna čuvarica i riznica hrvatske knjige i hrvatske pisane riječi, svojim ukupnim fondom, a posebno onim dijelom koji se izravno ili neizravno odnosi na Marka Marulića, samo potvrđuje njegovo povlašteno mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti.

Tako je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2018. godine projektom Digitalna zbirka djela Marka Marulića digitalizirala Marulićeva djela iz fonda svoje Zbirke rukopisa i starih knjiga. Ta je djela javnosti predstavila virtualnom izložbom Marko Marulić koja na kreativan i zanimljiv način predstavlja osebujnost Marulićeva stvaralaštva.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je i u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice.

O Marulićevoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prepoznala je prošlogodišnje predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi Marulićevo bogato stvaralaštvo izložbom Marko Marulić – europski humanist koja je tijekom 2020. godine proputovala Litvom, a planira se i njezino gostovanje u Švicarskoj kada to dopuste epidemiološke mjere. Izložba će se 23. travnja 2021. godine otvoriti i u Gradskoj knjižnici Marka Marulića te će se tako prvi put pokazati i u Hrvatskoj na hrvatskome jeziku.

 

The post Dan hrvatske knjige u znaku 500. obljetnice tiskanja Judite appeared first on .

Virtualna izložba „Automobili u Hrvatskoj“

Thu, 04/22/2021 - 07:52

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu prvoga održavanja najveće utrke ikada održane u Hrvatskoj WRC Croatia Rally priredila je virtualnu izložbu Automobili u Hrvatskoj.

Izložba donosi kratak pregled početaka automobilizma u Hrvatskoj koji se temelji na građi koja je dostupna u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ona obuhvaća stare hrvatske novine i časopise, stare karte, stare razglednice, plakate i umjetnička djela.

Ljudska opčinjenost automobilima traje od prvoga proizvedenog automobila koji je pogonio parni motor, razvijajući brzinu od svega nekoliko kilometara na sat. Izumitelji i inženjeri kasnoga devetnaestog i ranoga dvadesetog stoljeća neumorno su radili na svojim vizijama budućega samovoznog stroja koji danas nazivamo automobil.

Prvi su takvi automobili bili nezgrapni strojevi koji su proizvodili veliku buku, plašili prolaznike i proizvodili velike količine dima i čađe te su se kao takvi jedino svidjeli zaljubljenicima u strelovit tehnički napredak spomenuta doba kao i onima koji su htjeli izazvati sablazan i čuđenje među svojom društvenom klasom.

Razvoj automobil išao je velikom brzinom ¬ od čudnih i vanjštinom neprivlačnih strojeva postali su predmet žudnje. Od sporih postali su brzi, od čudnih i ružnih postali su besprijekorno dizajnirani te ih je društvena elita jednostavno morala imati. U njima su se vozili veleposjednici, industrijalci, bogati nasljednici, prinčevi, pa i sami kraljevi.

Razvojem masovne industrijske proizvodnje automobili postaju dostupni širokomu narodnom mnoštvu te postaju dio svagdašnjice. Nalaze se u različitim promidžbenim proizvodima i uslugama, razglednicama i filmovima, novine svakodnevno pišu o njima, postaju tema umjetničkih djela, neizostavni su dio popularnih romana i sl. Jednom riječju, automobili postaju neizostavan dio našega života.

The post Virtualna izložba „Automobili u Hrvatskoj“ appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Sunčane Škrinjarić

Wed, 04/21/2021 - 09:36

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće, kao i sadržaj ove omiljene priče, pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Sunčane Škrinjarić appeared first on .

Jubilarna Noć knjige s više od 1100 programa i akcija širom Hrvatske

Tue, 04/20/2021 - 08:45

S više od 1100 programa u 223 grada i mjesta širom Hrvatske na temu Ljekovita moć knjige u petak 23. travnja održat će se Noć knjige, jedno od najmasovnijih kulturnih događanja u Hrvatskoj. Ovogodišnje jubilarno izdanje Noći knjige koja se već tradicionalno održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige predstavljeno je u ponedjeljak 19. travnja na konferenciji za medije održanoj u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu 6 u Zagrebu uz prigodnu izložbu Vanje Štalec Obradović i Ivane Radenović Moćna desetka: 10 godina Noći knjige.

Program manifestacije kao i druge zanimljivosti koje će obilježiti ovogodišnju Noć knjige na konferenciji za medije predstavili su Dobrila Zvonarek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Vanja Štalec Obradović iz Knjižnica grada Zagreba te Slavko Kozina i Mišo Nejašmić iz Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Na konferenciji za medije sudjelovale su i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i koordinatorica Nacionalne strategije poticanja čitanja Maja Zrnčić koje su u povodu obilježavanja Noći knjige i Dana hrvatske knjige (22. travnja) predstavile aktivnosti i programe posvećene knjizi i čitanju koji će se odvijati u Godini čitanja.

Ovogodišnjoj Noći knjige prigodnim programima pridružilo se čak više od 300 škola, vrtića i drugih ustanova iz kulture i znanosti, 130 knjižnica i 120 knjižara, a zanimljive programe imaju i bolnice, turistički vodiči, udruge, mjesni odbori, dječji domovi, domovi za starije i dr. Programi će se odvijati online te uživo, i to često u parkovima, uz rijeke, more, na platoima knjižnica, trgovima i ulicama, čak i na brodovima i u vlakovima.

Ni ove godine neće biti uobičajenoga otvorenja Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, no zato će na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije 23. travnja u večernjim satima biti emitirana specijalna emisija sa zanimljivim gostima i predstavljanjem najnovijih podataka istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj za 2020. godinu.

Organizacijski odbor manifestacije priredio je i niz drugih zanimljivih sadržaja koji će se odvijati u Noći knjige, među kojima su i oslikavanje murala posvećena jednomu od naših najpoznatijih dječjih romana – Smogovcima, akcija Putuj s knjigom u suradnji s HŽ Putničkim prijevozom, program Priče koje liječe za pedijatrijske odjele hrvatskih bolnica i dr.

Noć knjige ima i humanitarni karakter. Kontejnersko naselje u potresom pogođenoj Glini sredinom svibnja dobit će kontejner s knjigama, zahvaljujući suradnji organizatora Noći knjige s Veleposlanstvom Ruske federacije u Republici Hrvatskoj i Udrugom IKS, a brojni nakladnici već su darovali i i knjige. Kontejner će služiti kao priručna dječja knjižnica i dječja igraonica.

Osim Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena te Hrvatska udruga školskih knjižničara, a manifestaciju su financijski poduprli Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Grad Zagreb i Hrvatska gospodarska komora.

Više pojedinosti o Noći knjige.

The post Jubilarna Noć knjige s više od 1100 programa i akcija širom Hrvatske appeared first on .

Dani medijske pismenosti 2021.

Tue, 04/20/2021 - 07:55

U povodu 4. Dana medijske pismenosti, koji se u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a od 19. do 25. travnja održavaju pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 16. travnja 2021. godine održana je konferencija za novinare. Na konferenciji su govorili ministar znanosti i obrazovanja  prof. dr. sc. Radovan Fuchs, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina M. Castillo te  zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović. Nazočne je u ime glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pozdravila pomoćnica za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala.

Ovogodišnji se Dani medijske pismenosti održavaju pod sloganom Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana te različitim aktivnostima online i uživo stavljaju naglasak na temu o utjecaju medija i medijskih sadržaja na mentalno zdravlje djece i mladih.

 „Ministarstvo znanosti i obrazovanja snažno podupire Dane medijske pismenosti koji su važna podrška djeci i mladima da steknu kompetencije koje će im omogućiti da se nose s izazovima koje donose suvremeni mediji. Dani medijske pismenosti, posebno edukacijski materijali koji se prigodno pripremaju, kvalitetno su polazište za rad s učenicima te važan projekt koji doprinosi unaprjeđivanju medijske pismenosti u osnovnim i srednjim školama”, izjavio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

„Medijska pismenost ne smije se ograničiti samo na učenje o tehnologijama, već ju je potrebno usmjeriti na stjecanje vještina kritičkoga razmišljanja potrebnoga za prosudbu i analizu medijskoga sadržaja i korištenja brojnih digitalnih platformi. Potrebno je sustavno raditi na podizanju javne svijesti o važnosti medijske pismenosti, posebno u okruženju brojnih dezinformacija u pandemijsko vrijeme, povećanome opsegu internetskoga sadržaja koji uključuje govor mržnje, poticanje na nasilje ili mržnju i sl. Stoga je kontinuirano ulaganje u medijsko obrazovanje važno za naše društvo“, naglasio je državni tajnik Krešimir Partl.

Kako bi se poduprlo djecu i mlade da se bolje nose s izazovima koje donose suvremeni mediji, i ove su godine u sklopu Dana medijske pismenosti pripremljeni edukativni materijali na kojima su radili brojni stručnjaci, a namijenjeni su provođenju radionica u školama i razgovoru s djecom i mladima kod kuće. Tako se ovogodišnji edukativni materijali bave utjecajem društvenih mreža na mentalno zdravlje i samopoštovanje te utjecajem influencera, dezinformacijama i sigurnosti na internetu te razvojem kritičkoga mišljenja. Videolekcije i obrazovni materijali bit će dostupni na portalu medijskapismenost.hr, a na temelju njih mogu se organizirati sati medijske pismenosti te radionice u vrtićima, osnovnim i srednjim školama uživo ili u sklopu online nastave. Edukativni materijali nastali u sklopu prethodnih Dana medijske pismenosti dosad su s portala preuzeti više od 360 000 puta, što pokazuje veliku potrebu i zanimanje za edukacijom o temama povezanima s medijskom pismenošću.

„Vjerujem da je sada svima zaista jasno – medijska pismenost možda je i ključna vještina za život u moderno doba, obilježen digitalnim medijima i stalnim razvojem tehnologije. Samo ako smo medijski pismeni, u obilju informacija pronaći ćemo one koje su vjerodostojne i točne, uočiti i zaštiti se od dezinformacija, sačuvati svoju privatnost i podatke te odgovorno i sigurno koristiti društvene mreže. Nove digitalne i komunikacijske platforme donose mnoge koristi, ali sada znamo da mogu nanijeti i ozbiljnu štetu, pa i narušiti mentalno zdravlje. Stoga samo sustavan, sveobuhvatan i uporan pristup osnaživanju građana može donijeti rezultate na dobrobit svakoga pojedinca i društva u cjelini“, istaknuo je tom prilikom zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.

„U vremenima pandemije svi, a posebno djeca i mladi, mnogo vremena provode online i susreću se s različitim sadržajem i brojnim informacijama. Sve više djece i mladih bori se s problemima mentalnoga zdravlja i teško se odlučuju o tome razgovarati s roditeljima, učiteljima i drugim odraslim osobama od povjerenja u svojoj okolini. Iznimno je važno da djeca i mladi otvoreno razgovaraju o tome kako se zaista osjećaju jer neki od njih nam govore da im se ponekad čini da je važnije izgledaju li sretno na svojim objavama na društvenim mrežama nego jesu li uistinu sretni. Jednako je važno i da odrasli pokušaju razumjeti online živote djece i mladih te da budu otvoreni za razgovor bez osuđivanja kako bi im na bolji način mogli biti podrška u ovim izazovnim vremenima“, riječi su predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regine M. Castillo.

U sklopu Dana medijske pismenosti održava se i filmski natječaj za osnovnoškolce i srednjoškolce koji Agencija za elektroničke medije i UNICEF organiziraju u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom. Tema je natječaja Mediji i moji osjećaji, a rok je za prijavu 15. svibnja 2021. godine.

Dane medijske pismenosti možete pratite na portalu medijskapismenost.hr i na stranici medijskepismenosti.hr na Facebooku.

The post Dani medijske pismenosti 2021. appeared first on .

Otvorene prijave za sudjelovanje na Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata

Mon, 04/19/2021 - 10:25

Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održat će se virtualno 6. i 7. svibnja 2021. godine.

U bogatome i raznovrsnome programu u kojem sudjeluju domaći i inozemni stručnjaci saznat ćete novosti iz područja digitalizacije građe u knjižnicama i ostalim baštinskim ustanovama, dobiti uvid u najnovije digitalizacijske projekte te imati priliku poslušati zanimljiva obljetnička izlaganja kojima se daje uvid u normativni okvir koji određuje razvoj područja digitalizacije i izgradnje digitalnih zbirki u Republici Hrvatskoj kao i pregled devet dosad održanih festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata koji su sustavno pratili, promicali i podupirali razvoj digitalizacije.

Zanimljiv program u kojem ćete pronaći predavanja o temama digitalnoga objedinjavanja, predstavljanja digitalnih zbirki i njihove kreativne nadgradnje te nizu drugih tema koje su sadržane u dvama danima izlaganja kao i u posterskome bloku izlaganja dostupan je na mrežnim stranicama Festivala. Prijaviti se možete preko poveznice http://dfest.nsk.hr/registracija.

Pridružite nam se i proslavite s nama 10. obljetnicu D-festa!

The post Otvorene prijave za sudjelovanje na Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Bajke našega djetinjstva… – uz obljetnicu rođenja Ivane Brlić Mažuranić

Sun, 04/18/2021 - 07:03

… Išao je tako Hlapić, išao po cesti i razmišljao je tako kao da ide u četvrti razred pučke škole. Ali on nije išao u školu, nego je išao po svijetu tražiti svoje čizmice, a to je gotovo još i teže.
Kad je Hlapić tako hodao već po sata, opazi pred sobom na cesti jednu lijepu malu djevojčicu.
Djevojčica je imala spuštene kose, a na ramenu je nosila malu zelenu papigu. Išla je brzo, jer je i ona putovala. Zato je nosila u ruci svežanj povezan u crvenom rupcu. U svežnju su bile njezine haljine i rubenine, pa druge stvari.
Ta je djevojčica bila iz jednoga cirkusa, a zvala se Gita. To je malo čudno ime, ali u cirkusu ima mnogo čudnih stvari. (…)

(Čudnovate zgode šegrta Hlapića)

Kada je Ivana Brlić Mažuranić započela svoje pripovijedanje o malenome postolaru, vjerojatno nije ni slutila koliku će mu popularnost priskrbiti među naraštajima budućih čitatelja – i ne samo mladih. Iako pripadaju korpusu hrvatske dječje književnosti, Čudnovate zgode šegrta Hlapića sasvim su ozbiljna literatura u koju rado zaviruju odrasli.

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. godine romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Hrvatska književnica Ivana Brlić Mažuranić preminula je 21. rujna 1938. godine, no njezina riječ živi i danas.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

The post Bajke našega djetinjstva… – uz obljetnicu rođenja Ivane Brlić Mažuranić appeared first on .

Jubilarno izdanje nacionalnoga slavlja knjige – Noć knjige

Thu, 04/15/2021 - 13:22

U povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige 23. travnja održat će se jubilarna Noć knjige.

Svim uzrastima čitatelja i ljubiteljima pisane riječi ni ove godine neće nedostajati zanimljivoga programa. Dan posvećen knjizi i u Godina čitanja bit će obilježen brojnim događanjima širom Hrvatske. Tema je jubilarne manifestacije Ljekovita moć knjige, a zaštitno lice pripovjedačica i krojačica ljekovitih priča babuška Knjiguška.

Program Noći knjige predstavnici Organizacijskoga odbora manifestacije predstavit će u ponedjeljak 19. travnja na konferenciji za medije koja će se u 11 sati održati u Gradskoj knjižnici na Starčevićevu trgu 6 uz prigodnu izložbu Moćna desetka: 10 godina Noći knjige autorica Vanje Štalec Obradović i Ivane Radenović iz Knjižnica grada Zagreba. Podroban program istoga će dana biti dostupan i na mrežnoj stranici Noći knjige.

Na konferenciji za medije sudjelovat će i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek te koordinatorica Nacionalne strategije poticanja čitanja Maja Zrnčić koje će predstaviti i druge nadolazeće aktivnosti u sklopu Godine čitanja.

Uz brojne fizičke i online programe, u sklopu Noći knjige od 23. do 30. travnja održat će se i akcija Knjiga svima i svuda u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore u kojoj sudjeluje više od 100 knjižara i internetskih trgovina sa sajamskim cijenama knjiga.

I ove godine u Noći knjige bit će predstavljeno najnovije istraživanje čitanosti i kupovine knjiga u Republici Hrvatskoj koje će pružiti osobito zanimljiv uvid u to jesu li se navike građana promijenile zbog pandemije koronavirusa i lockdowna.

Organizacijski odbor manifestacije u suradnji s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara provodi i nagradni literarni natječaj Ljekovita lektira za učenike osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Nagrađeni radovi 23. travnja bit će objavljeni i predstavljeni na mrežnim stranicama Noći knjige i Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Sve zainteresirane organizacije, ustanove i pojedinci još se uvijek mogu uključiti u ovogodišnju Noć knjige. Drugi krug prijava za sudjelovanje bit će otvoren od 15. do 20. travnja na mrežnoj stranici manifestacije.

Noć knjige pokrenuta je prije deset godina radi poticanja kulture čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskoga i kulturnoga dosega te davanja poticaja razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenome društvu. Od tada se ovomu nacionalnom slavlju knjige svake godine pridružuju stotine knjižara, antikvarijata, knjižnica, osnovnih i srednjih škola, vrtića, kazališta, kulturnih ustanova, ilustratora, prevoditelja, pisaca, drugih kreativaca i ustanova prijatelja knjige s programima namijenjenima svim uzrastima.

Organizatori su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Noć knjige 2021. održava se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Grada Zagreba i Hrvatske gospodarske komore te uz medijsku potporu Hrvatske radiotelevizije i medijske kuće 24 sata.

Više pojedinosti o manifestaciji dostupno je na mrežnoj stranici i stranici Noći knjige na Facebooku.

The post Jubilarno izdanje nacionalnoga slavlja knjige – Noć knjige appeared first on .

Javni natječaj za davanje u zakup poslovnoga prostora

Wed, 04/14/2021 - 08:46

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora

Podaci o poslovnom prostoru

Lokacija:

  • natječajem se daje u zakup poslovni prostor u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se nalazi na adresi Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu, u nizu lokala na Ulici Hrvatske bratske zajednice.

Površina i namjena poslovnog prostora:

  • natječajem se daje u zakup poslovni prostor površine 156,20 m2, u tlocrtu zgrade označen brojem 2,
  • poslovni prostor daje se u zakup za obavljanje djelatnosti knjižare i/ili nakladničke djelatnosti.

Opremljenost:

  • poslovni prostor se nalazi u stanju potpune građevinske dovršenosti i opremljenosti (priključak električne energije, voda, grijanje, ventilacija, sanitarni čvor, klimatizacija),
  • poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju pa je budući zakupnik obvezan predmetni poslovni prostor urediti odnosno po potrebi privesti svrsi o svom trošku. Uložena sredstva nakon isteka roka zakupa se ne vraćaju zakupniku,
  • poslovni prostor je moguće razgledati radnim danom od 10:00 do 13:00 sati prema dogovoru, uz prethodnu najavu na telefon 616-4015 ili e-mail ipalasti@nsk.hr.

Zakup:

  • poslovni prostor daje se u zakup na razdoblje od 5 (pet) godina,
  • minimalna cijena zakupa poslovnog prostora iznosi 6,00 eura/m2 mjesečno. Navedeni iznos uvećava se za iznos PDV-a,
  • iznos se izračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostavljanja ponude,
  • režijske troškove snosi zakupnik u cijelosti, a oni obuhvaćaju sva trenutno važeća i buduća davanja koja utvrđuju i naplaćuju državna tijela i/ili jedinice lokalne uprave i samouprave,
  • osim troškova zakupnine i režijskih troškova, zakupnik je dužan snositi troškove svih isprava potrebnih za obavljanje djelatnosti koje zahtijevaju ovlaštena tijela, troškove pribavljanja projektne dokumentacije radi preuređenja postojećeg prostora u zgradi, sukladno čl. 5. st. 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, troškove održavanja poslovnog prostora, namještaja i opreme, troškove nabave novog namještaja i opreme te troškove polica osiguranja.

Uvjeti natječaja

 Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje su registrirane za obavljanje tražene djelatnosti.

Ponuda za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati:

– podatke o podnositelju ponude (naziv pravne osobe, MB, OIB i adresa sjedišta s naznakom   odgovorne osobe, odnosno naziv obrta, ime i prezime, OIB, adresu prebivališta),
–  izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog, ili drugog odgovarajućeg registra, ili rješenje za fizičke osobe, iz kojeg mora biti vidljivo da je natjecatelj registriran za obavljanje djelatnosti iz natječaja, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ne starije od 6 mjeseci do objave u Narodnim novinama te presliku osobne iskaznice za fizičke osobe,
– bilancu ili račun dobiti i gubitka odnosno odgovarajući financijski izvještaj (bon-1) za posljednje 3 (tri) financijske godine, ukoliko je primjenjivo;
– sol-2 ili bon-2 ne stariji od 30 dana (original ili ovjerena preslika) do dana slanja objave u Oglasnom dijelu Narodnih novina, ukoliko je primjenjivo;
–  potvrdu nadležnog općinskog suda da protiv fizičke osobe ili odgovorne osobe u tvrtki nije podignuta optužnica, niti je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela;
– potvrdu porezne uprave o uplaćenim porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koja se prilaže u neovjerenoj preslici (neovjerenom preslikom smatra se i neovjereni ispis elektroničke isprave), ne stariju od 30 dana do objave oglasa u Narodnim novinama,
– jasno navedenu visinu ponuđene mjesečne zakupnine po m2 površine,
– suglasnost ponuditelja za uplatu jamstva za izvršenje ugovornih obveza koja podrazumijeva uplatu pologa u iznosu 1 mjesečne zakupnine, uvećane za PDV, na IBAN zakupodavca. Dokaz o uplati mora biti vidljiv na računu zakupodavca na dan potpisa ugovora s izabranim ponuditeljem. Iznos zakupnine se izračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostave ponuda. Zakupodavac polog može iskoristiti u slučaju da odabrani ponuditelj u dospijeću ne podmiri ispostavljeni račun za zakupninu te režijske troškove. Zakupodavac zadržava 50 % uplaćenog pologa ponuditelja koji je izabran kao najpovoljniji, a odbije potpisati ugovor. Neuplata jamstva za izvršenje ugovornih obveza neotklonjiv je nedostatak za sklapanje ugovora.

Sukladno odredbama čl. 6. st. 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

Pravo sudjelovanja nemaju osobe odnosno poslovni subjekti koji imaju u zakupu poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje ne ispunjavaju obveze iz ugovora o zakupu ili ih neuredno ispunjavaju zaključno sa danom prijave na natječaj, te imaju prema Republici Hrvatskoj dugovanje po bilo kojoj osnovi, uključujući i ako se prijave na natječaj putem novoosnovanih poslovnih subjekata.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje svih uvjeta javnog natječaja, s priloženom traženom dokumentacijom, sadrži ukupno najviši mjesečni iznos zakupnine po kvadratnom metru površine.

Pisane ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta javnog natječaja dostavljaju se u zatvorenim kuvertama neposredno u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu ili preporučenom poštom na adresu:

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom «Ponuda za zakup poslovnog prostora (lokal 2) – ne otvarati»

Rok za dostavu pisanih ponuda je 15 (petnaest) dana od objave javnog natječaja.

Natječaj je objavljen u Narodnim novinama i internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (www.nsk.hr).

Otvaranje ponuda neće biti javno.

Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

O ishodu javnog natječaja sudionici će biti obaviješteni najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od proteka roka za predaju ponuda. S odabranim ponuditeljem sklopit će se, najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana obavijesti o prihvaćanju ponude, ugovor o zakupu na određeno vrijeme od 5 godina kao ovršna (solemnizirana) isprava na trošak ponuditelja-zakupnika. U slučaju da odabrani ponuditelj u tom roku ne pristupi sklapanju ugovora, zakupodavac će odabrati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja. U slučaju da planira uređenje prostora, odabrani ponuditelj prije sklapanja ugovora obvezuje se dostaviti na uvid najmanje idejni projekt preuređenja prostora.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude i pravo poništenja ovoga natječaja u bilo koje vrijeme prije zaključenja ugovora, bez obveze obrazloženja razloga i bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima, što ponuditelji prihvaćaju prijavom na natječaj.

Sve informacije o oglašenom natječaju mogu se dobiti u Uredu za javnu nabavu NSK, radnim danom od 9:00 do 12:00 sati ili na telefon broj: 01/616-4036, ili e-mail jopalk@nsk.hr.

Glavna ravnateljica

prof. dr. sc. Ivanka Stričević

 

 

 

 

The post Javni natječaj za davanje u zakup poslovnoga prostora appeared first on .

Mrežni seminari ALA IRRT & CLA iz područja povezanih podataka

Tue, 04/13/2021 - 08:29

Američko knjižničarsko društvo – Okrugli stol međunarodnih odnosa (ALA International Relations Round Table) u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Hrvatskim knjižničarskim društvom organiziraju mrežne seminare (webinare) iz područja povezanih podataka.

U pripremi su tri mrežna seminara koja će se održati tijekom lipnja 2021. godine.

Broj je sudionika ograničen, a mrežni seminari održavaju se bez plaćanja kotizacije.

Više pojedinosti o mrežnim seminarima.

The post Mrežni seminari ALA IRRT & CLA iz područja povezanih podataka appeared first on .

„Molim, molim za ljubav!“ – uoči obljetnice rođenja Vesne Parun

Fri, 04/09/2021 - 08:39

Molim za sunce u tvojim
očima,
za dodir koji budi
treptaj života,
za tebe jedina ljubavi
moja.

Molim da ruže ne venu
kao sjećanje,
da nijednu suzu ne
puste više.

Molim za tvoje riječi
satkane od želje,
za naše duše obojene
tugom.

Molim da samoća ne boli
više,
da dođeš u moj svijet,
da svaka nada postane
stvarnost,
da svaki tren sa tobom
bude vječnost.

Molim da tvoje ruke
otope led moga života,
da vrijeme izbriše boli,
da srce zakuca još jače.

Molim da ne živim od
sjećanja koja se gase,
da nikada postane ZAUVIJEK.

Molim, molim za LJUBAV.

(Molitva)

Hrvatska pjesnikinja Vesna Parun rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922. godine, studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od 1947. godine djelovala je kao slobodna književnica.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je dopisna članica. Njezin rad ovjenčan je mnogim nagradama i priznanjima, a velik broj pjesama objavljen je i na stranim jezicima.

Objavljeno joj je više od 87 knjiga poezije, a na kazališnim su daskama uprizorena četiri njezina dramska djela.

Za zbirku Pjesme (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, a za zbirku Crna maslina (1955.) Nagradu grada Zagreba. Za dječji roman u stihu Mačak Džingiskan i Miki Trasi (1968.) dodijeljena joj je Nagrada Grigor Vitez, 1972. godine dobila je Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novome Sadu kao najuspješniji dječji pjesnik, a 1970. u Parizu Diplomu za poeziju.

Njezina zbirka Zore i vihori (1947.) po mnogočem označava bitan nadnevak u razvojnome tijeku novije hrvatske poezije. Bila je mnogo više od pojave nove, izvorne poezije. Ta je lirika bila putokaz nove osjećajnosti i simbol razdoblja hrvatske lirike koje poeziju smatra posvećenom djelatnosti, opire se ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva.
Ljubav kao pjesničku preokupaciju razrađuje u knjizi Crna maslina. Sonetima su joj ispisane zbirke Sto soneta, Olovni golub i Salto mortale.
Pjesništvo Vesne Parun sretan je susret tradicije i modernoga izričaja. U njoj ima jeke starih priča i legendi, narodnih pjesama i poslovica, grčke i slavenske mitologije te biblijske lirike Staroga zavjeta, ali i odjeka modernih pjesnika poput Vidrića, Kamova, Ujevića, Tadijanovića i drugih. Ljubav je mjera života i stalna patnja – čak i onda kad su naglašeni erotski impulsi, ona u sebi čuva neku svetost.

Svoj gnjev pred naličjem svakodnevice izrazila je u knjizi Apokaliptičke basne, a sličnu satiru s ironijom i sarkazmom objavila je i u knjizi Tronožac koji hoda.

Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Vidrama vjerna, tek su neka su od njezinih ostvarenja po kojima će je pamtiti čitateljska publika.

Na rodnome otoku Zlarinu ljubitelji poezije uredili su 2012. godine spomen-sobu Vesni Parun.

Vesna Parun bila je i iznimna pjesnikinja za djecu, a najveće nadahnuće nalazila je u biljnome i životinjskome svijetu. Drame, prijevodi i likovna djela također su bitan dio njezina stvaralaštva.

Iako je najveći dio njezine rukopisne ostavštine pohranjen u Hrvatskome državnom arhivu, i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio bogatstva njezina jedinstvenog stvaralačkog opusa.

Vesna Parun preminula je 25. listopada 2010. godine u Stubičkim Toplicama.

…Pred morem, kao pred smrću, nemam tajne.
Zemlja i mjesec postaju moje tijelo.
Ljubav presađuje moje misli
u vrtove vječnosti.

(Pred morem, kao pred smrću, nemam tajne)

Izvor naslovne fotografije.

The post „Molim, molim za ljubav!“ – uoči obljetnice rođenja Vesne Parun appeared first on .

U NSK obilježen Svjetski dan Roma 2021.

Thu, 04/08/2021 - 13:29

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 8. travnja 2021. godine u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ održano je svečano obilježavanje Svjetskog dana Roma.

U programu obilježavanja uzvanicima su se prigodno obratili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske i savjetnica predsjednika Republike Hrvatske za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, zastupnik Hrvatskog sabora Veljko Kajtazi, obnašateljica dužnosti gradonačelnice Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević te predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ Suzana Krčmar, a predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću uručena je godišnja nagrada Saveza Roma „Kali Sara“ za 2020. godinu.

Svečano obilježavanje glazbenim nastupom obogatili su Ana Rucner i Dario Bogdan.

Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na jedan od najvažnijih događaja u povijesti Roma, Prvi svjetski kongres Roma, koji je održan prije točno 50 godina, od 8. do 12. travnja 1971. godine, u Londonu. Tom su povijesnom prigodom usvojene odluke o romskoj zastavi, službenoj himni, službenom jeziku Roma, kao i o nazivu Rom, koji se otada koristi za pripadnike romskog naroda.

Zelena i plava boja romske zastave simbolizira zemlju i nebo, a crveni kotač putovanja i migracije Roma. Romska je himna pjesma Žarka Jovanovića Gyelem, Gyelem (Idem, idem), a romaní čhib službeni je romski jezik.

Obilježavanje Svjetskog dana Roma 8. travnja utemeljeno je 1990. godine, na Četvrtom svjetskom kongresu Roma, koji se održao u Poljskoj.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U NSK obilježen Svjetski dan Roma 2021. appeared first on .

Knjiga miriše, pjeva, govori, plače i smije se, svladava daljine … – uz 90. obljetnicu rođenja Nade Iveljić

Sun, 04/04/2021 - 16:24

Istina je da je knjiga radost za svako dijete.
Otvorena knjiga – to je pružena ruka. Ima li koga tko je ne bi prihvatio?
Zamislite kako je lijepo što knjiga može ponoviti sve one doživljaje koji su prošli.
Život to ne može.
A knjiga nosi dah proljeća u naše zime, prijateljstvo i ljubav u srca, zanimljiva zbivanja u katkad pustu svakidašnjicu.
Knjiga miriše, ona pjeva, govori, plače i smije se, svladava daljine…

Pjesme nježne i čiste, kao što je djetinjstvo, tople i lijepe, kao što je sunce, priče mudre, kao što su mudri ljudi koji su dugo živjeli. I malo igrokaza veselih, kao što je vesela svaka dječja igra. Sve je to napisala Nada Iveljić, koja je cijeli svoj vijek posvetila djeci.

Istaknuta hrvatska književnica i spisateljica Nada Iveljić, poznata kao autorica brojnih knjiga i slikovnica za djecu, rođena je 4. travnja 1931. godine u Zagrebu, gdje je završila Prvu klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet. Prije nego što se počela baviti spisateljskim radom, radila je kao profesorica hrvatskoga jezika u gimnaziji i osnovnoj školi. Bila je dugogodišnja urednica dječjega časopisa Radost i suradnica mnogih književnih časopisa, radija i televizije. Od 1945. godine počela se baviti književnim radom, i to najprije pisanjem pjesama za odrasle, no, uistinu, biva prepoznata u knjigama koje je napisala za djecu.

Svojim je radom pridonijela procvatu suvremene hrvatske dječje književnosti, uz velike spisateljice poput Sunčane Škrinjarić i Višnje Stahuljak, s kojima stvara ujedno i modernu bajku, odnosno novi model bajkovitosti, pa možemo zaključiti da je Nada Iveljić jedna od utemeljiteljica moderne bajke.

Pišući o igri, djetinjstvu i odrastanju, autorica otkriva bogatstvo i vrijednost baštine kroz bajkovit izričaj koji postiže korištenjem brojnih bajkovitih elemenata, spajajući prošlost i sadašnjost u jedinstven oblik, jedno vrijeme.

Svojim predanim i plodnim literarnim djelovanjem neprekidno je obogaćivala hrvatsku književnost više od pola stoljeća. Uspješna je bila u kraćem pripovjedačkom žanru za djecu pa su mnoge njezine pripovijesti postale dio školske lektire za mlađu dob. Autorica je pedesetak knjiga pjesama, drama, pripovijesti, romana, radioemisija i televizijskih emisija.

Neka su od njezinih najpoznatijih književnih djela za djecu Dođi da ti pričam, Šestinski kišobran, Konjić sa zlatnim sedlom, Dječak i ptica, Kiki, mala polarna lisica, Zagrebački vrapčići, Dobro lice, Kolibrić Lili, Zmajevi nad gradom, Sat očeva, Srce na pragu, Pozdravite novoga jahača, Školsko dvorište, Zvijezda na krovu, Vodenica Sokolica, Kiosk na uglu ulice, Vagon-slon, Zlatarovo malo zlato, U zemlji dječurliji, Riđokosa primadona, Dječji dom, Hvala ti, vjetre te Doviđenja, Lunjo.

Za knjigu Šestinski kišobran i Zemljina dječica dobila je nagradu Grigor Vitez 1972. godine, a 1985. nagradu Ivana Brlić Mažuranić za knjigu Dođi da ti pričam.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njezinim djelima.

Jedna od najpoznatijih hrvatskih književnica Nada Iveljić preminula je 6. rujna 2009. godine u Zagrebu.

Kao vrsna pripovjedačica i pjesnikinja istančana senzibiliteta ostavila nam je u nasljedstvo djela snažno obilježena pečatom individualnosti, a time i neizbrisiv trag u novijoj hrvatskoj književnosti. Sve što je Nada Iveljić napisala prožeto je dobrotom, ljubavlju i plemenitošću.

… Kišobran se nekoliko puta pokušavao vratiti u prijašnji položaj, činilo mu se nekako nedoličnim da hoda naopačke, ali Ivek ne da, nasjeo u njeg svom težinom, kormilari i pjeva. Izgubio je jednu čizmu, izgubio i drugu. Zatim je kiša naglo prestala padati, kao što i biva za ljetnih pljuskova. Zasjalo sunce, pojavila se duga.
– Vidi, vidi! – primijeti Ivek. – Sunce također ima šestinski kišobran s raznobojnim obrubom.
Samo je njegov veći od mojega.
Na prilazu u grad kišobran je zapeo; čim je potekla voda, i plovidba je prestala. Ivek uspravi kišobran da se osuši, a taj, sretan što više nije izvrnut naglavačke kao šišmiš ili cirkusant na trapezu, stane pjevušiti:

Kišan je bio dan.
Radovao se kišobran.

Sad se suši, gradom šeta
I nikomu baš ne smeta. (…)

(Šestinski kišobran)

The post Knjiga miriše, pjeva, govori, plače i smije se, svladava daljine … – uz 90. obljetnicu rođenja Nade Iveljić appeared first on .

Sretan Uskrs!

Fri, 04/02/2021 - 08:18

Uz uskrsnu čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu želi Vam radosne i sretne uskrsne blagdane.

[See image gallery at www.nsk.hr]

 

The post Sretan Uskrs! appeared first on .

50 godina od osnivanja Srca

Thu, 04/01/2021 - 10:49

Prije 50 godina, dana 29. travnja 1971., odlukom Savjeta Sveučilišta u Zagrebu osnovan je Sveučilišni računski centar, danas znan kao Srce. Odluku su potpisali Milivoj Rukavina, tadašnji predsjednik Sveučilišnog savjeta, i akademik Ivan Supek, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Ubrzo nakon osnivanja Centra započeli su kolegiji i tečajevi na kojima su se učili prvi programski jezici koji su se uz pomoć bušenih kartica ubacivali u onovremena računala, toliko glomazna da su zauzimala cijele prostorije.

Kako je vrijeme odmicalo, a tehnologija postajala sve naprednija, pojavila su se prva osobna računala. Uskoro je bilo potrebno obučiti studente za rad na njima pa je 1988. godine održan prvi tečaj za rad na osobnim računalima pod nazivom „Uvod u PC DOS – operacioni sistem za IBM PC/XT/AT računala“.

Rastom uporabe osobnih računala Srce se više orijentiralo na edukacije vezane uz rad na osobnim računalima, a 2010. godine edukacije su otvorene i za polaznike izvan akademske zajednice odnosno za cjelokupnu zainteresiranu javnost.

Internet u Hrvatskoj

Brzi razvoj osobnih računala slijedio je razvoj danas neizbježnog interneta, koji je ranih devedesetih bio tek u povojima. Tako je uz pomoć stručnjaka iz Srca 17. studenog 1992. godine puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno-komunikacijska mreža koja je bila povezana na globalnu internetsku mrežu. Taj se dan i danas bilježi kao onaj kad je internet zaživio u Hrvatskoj.

Hrvatska je tako 1993. godine dobila vršnu domenu .hr s prvom internetskom domenom srce.hr, a nakon tog je nastavljen brzi rast internetskih domena u Hrvatskoj.

 Suradnja s NSK

Hrvatska internetska domena je s godinama imala sve više sadržaja. Svakodnevno su nicale nove internetske stranice, pojavili su se forumi i novinski portali. Kako bi se izmjerio taj hrvatski prostor na internetu, godine 2002. udružili su se Srce i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Isti su partneri 2004. godine pokrenuli projekt nazvan Hrvatski arhiv weba (HAW) koji traje do danas, a njegova je svrha preuzimanje i trajno čuvanje publikacija s interneta kao dijela hrvatske kulturne baštine.

Osim Hrvatskog arhiva weba, Srce i NSK ostvarili su suradnju na Digitalnim i akademskim arhivima i repozitorijima (Dabar), nacionalnoj infrastrukturi koju gradi i održava Srce, a koja je temelj za sustavnu brigu o digitalnoj imovini u sustavu znanosti i obrazovanja i na kojoj NSK realizira Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR i Nacionalni repozitorij doktorskih disertacija DR.

Iz tog je razloga ove godine prilikom proslave Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice Srcu dodijeljeno posebno priznanje za dugogodišnju uspješnu suradnju u potpori razvoju nacionalnih informacijskih i digitalnih knjižničnih sustava.

The post 50 godina od osnivanja Srca appeared first on .

Citat 1. travnja 2021.

Thu, 04/01/2021 - 09:52

U travi se žute cvjetovi

I zuje zlaćane pčele,

Za sjenatim onim stablima

Krupni se oblaci bijele.

The post Citat 1. travnja 2021. appeared first on .

Posjet veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj

Wed, 03/31/2021 - 13:33

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 30. ožujka 2021. godine posjetila je veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Genka Georgieva.

Tom se prigodom sastala s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević, savjetnicom za međunarodnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Jasenkom Zajec te rukovoditeljem Odsjeka Marketing i komunikacije Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sandijem Antoncem.

Ovo je treći posjet Nj. E. Genke Georgieve Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, čime se nastavlja dosadašnja uspješna suradnja Knjižnice i Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj intenzivirana 2015. godine za vrijeme tadašnje veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Tanyje Dimitrove. Jedan je od rezultata te suradnje i virtualna izložba Jezik sveti mojih djedova : hrvatsko-bugarske usporednice.

Dogovoren je i mogući nastavak suradnje na organizaciji izložaba, razmjeni stručnjaka te zajedničkim projektima povezanima sa zaštitom građe, digitalizacijom i glagoljicom.

The post Posjet veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj appeared first on .

„Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi!“ – uz obljetnicu smrti Pavla Štoosa

Tue, 03/30/2021 - 08:43

…Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hote, ter drugi narod postati;
Vnogi vre narod sam svoj zameče,
Sram ga j’ ak stranjski “Horvat” mu reče,
Sam proti sebi je l’ ne šetuje,
I ovak slepec sam sebe truje…

(Kip domovine vu početku leta 1831)

Ispjevavši „Kip domovine vu početku leta 1831“, Štoos je ispisao zlatnu stranicu hrvatskog pjesništva. Ta pjesma ga je s pravom, ne samo uvela u književnost, nego i smjestila u red legendarnih naših pjesnika. U njoj je, kako reče Matoš „suznim očima gledao Hrvatsku kao kraljicu bez krune“… Ta je pjesma jedini istinski lirski događaj u hrvatskoj književnosti do preporoda. Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi. Primjer, kako se s jednom jedinom pjesmom ulazi u književnost na velika vrata i ostaje u njoj zauvijek!

(Dubravko Jelčić)

Istaknuti hrvatski pjesnik, svećenik, domoljub i narodni preporoditelj Pavao Štoos rođen je 10. prosinca 1806. godine u Dubravici. Pavao Štoos bio je darovito dijete, govorio je mnoge jezike, a posebno je volio crtati. Do svoje petnaeste godine živio je s roditeljima koji ga, usprkos zapaženoj nadarenosti, nisu dali na daljnje školovanje. Zato je Pavao, uz poticaj župnika Jurja Ročića, 1821. godine potajno otišao u Zagreb. Smjestio se u sirotištu, zaslugom svojega dobrotvora Kuševića te upisao gimnaziju.
Za sedam godina završio je osam razreda i bio je jedan od najboljih učenika. Prema pronađenim imenicima, Pavao Štoos bio je odlikaš, marljiv, ustrajan i savjestan, a sve je predmete bio ocijenjen kao izvrstan.

U Zagrebu je završio bogosloviju, jedno je vrijeme bio biskupski tajnik, a od 1842. godine bio je župnik u Pokupskome. U razdoblju od 1838. do 1842. profesor je i propovjednik na Akademiji, a 1842. premješten je u Pokupsko i tu ostaje punih 20 godina, sve do prerane smrti 30. ožujka 1862. godine. Sahranjen je u Pokupskome, a zalaganjem rodoljuba 1936. godine njegovi posmrtni ostatci pohranjeni su na Mirogoju, u arkadi hrvatskih preporoditelja.

Kao stihotvorac Pavao Štoos javlja se još u gimnazijskoj dobi. Na početku je pjesme pisao na latinskome, a poslije je počeo pisati i na hrvatskome jeziku. Prvi se put javno istaknuo latinskom odom 1827. godine u povodu smrti biskupa Maksimilijana Vrhovca. Tijekom boravka u sjemeništu kod njega su se počele nazirati ideje narodnoga preporoda te se počinje dopisivati i sastajati s vođama narodnoga preporoda Ljudevitom Gajem, Dimitrijem Demetrom, Stankom Vrazom i Dragutinom Rakovcem.

Kada je Ljudevit Gaj pokrenuo svoje novine Danicza, poslije Danica, Štoos je od početka u njima objavljivao svoje pjesme i članke. Štoosove su pjesme najviše podigle narodnu svijest i probudile rodoljubne osjećaje naroda. Želio je i nastojao da domoljubne ideje prodru u narod i upravo je njegova zasluga bila što je biskup preporučio svećenstvu narodnu književnost i novine.

Pavao Štoos autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831 koja je objavljena u trećem broju Danice 24. prosinca 1835. godine. Izvornik toga broja Danice čuva se i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a digitalizirani primjerak toga broja dostupan je na portalu Stare hrvatske novine.

Osim književnosti, bavio se i glazbom te je 1858. godine objavio pjesmaricu Kitice cerkvenih pjesamah s napjevi koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov doprinos glazbenomu zanosu ilirskoga pokreta i njegov udio u širenju glazbe u najšire slojeve puka, djelatnost u širenju pučke prosvjete te pogledi na jedinstvo jezika i pravopisa svrstavaju ga među velikane hrvatske kulture 19. stoljeća.

Mnogi se slažu da je Pavao Štoos ispjevao najpoznatiju hrvatsku kajkavsku pjesmu dopreporodnoga doba Kip domovine vu početku leta 1831 i najpopularniju štokavsku pjesmu preporodnoga vremena Poziv u kolo ilirsko.

U ilirsko kolo milo
Vratite se srodni puci,
Što su stari gvožđem bili,
Nek su duhom sad unuci!

Slavna braćo, oj Hrvati,
Ki za vašu krv i pleme
Krvlju vašom znaste stati,
Rodu vjerni svako vrijeme! (…)

(Poziv u kolo ilirsko)

The post „Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi!“ – uz obljetnicu smrti Pavla Štoosa appeared first on .

Uz 120. obljetnicu rođenja oca hrvatskoga stripa Andrije Maurovića

Mon, 03/29/2021 - 13:05

Otac hrvatskoga stripa Andrija Maurović rođen je 29. ožujka 1901. godine u Boki kotorskoj. Nakon godine dana provedene na Akademiji likovnih umjetnosti Andrija Maurović prekida školovanje i započinje suradnju s različitim naručiteljima i izdavačima. Radio je ilustracije, crtao karikature, izrađivao plakate, a od 1935. godine i stripove.

Osebujna stilizacija, sekvence iscrtane lakim, virtuoznim potezom, sugestivno prikazani protagonisti i ozračje pojedi­nih zbivanja, slika prožeta ekspresivnim nabojem, slijed kadrova u kojima se gotovo filmskom dinamikom smjenju­ju različiti prostorni planovi i rakursi – sve to čini Maurovićeve stripove prepoznatljivima na prvi pogled te ih se ni zabunom ne može pripisati nekomu drugom, bilo kojemu autoru u povijesti devete umjetnosti.

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjeduje najveću i najcjelovitiju zbirku stripovnih crteža Andrije Maurovića, njih više od pet stotina: stripove Vjerenica mača, Podzemna carica, Knez Radoslav, Ahura Mazda na Nilu, Tomislav, Mrtvački brod, Opsada, Plantaža Beranda, Brodolomci na otoku Mega, Grička vještica, Rankov odred, Zlatni otok, Crni jahač i Ilustracije iz Zabavnika. U Knjižnici je pohranjeno i osam Maurovićevih crteža tušem, kao i neki od njegovih brojnih plakata.

U sklopu programa Dani otvorenih vrata NSK 2019. godine Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u suradnji s Grafičkom zbirkom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu organizirao je radionicu pod nazivom U svijetu stripa, posvećenu velikanu hrvatskoga stripa Andriji Mauroviću. U sklopu radionica polaznici su se upoznali s bogatom zbirkom stripovnih crteža Andrije Maurovića koje čuva Grafička zbirka NSK kao i s postupcima njihove zaštite. Građani, učenici i studenti koji su sudjelovali na radionicama mogli su se okušati i u tehnici visokoga tiska na temu stripa.

Godine 2011., u povodu obilježavanja 30. godišnjice smrti Andrije Maurovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila je neke od brojnih stripovnih crteža koje čuva u svojem fondu. Bile su izložene table stripa otkupljene iz privatnih zbiraka koje su pomno restaurirane.

Andrija Maurović, jedan od najvećih autora stripa u svijetu koji je umijeće stripovnih crteža uzdigao do najviše razine tehničke vještine i estetske vrijednosti, preminuo je 2. rujna 1981. godine u Zagrebu.

„Nema više našega Starog Mačka”, rečenica je kojom je otac hrvatskoga stripa ispraćen na vječni počinak. On i njegov najdraži lik iz stripa – postali su jedno.

Andrija Maurović nije više među nama, ali njegovi radovi poslužit će kao uzor i poticaj sadašnjim i budućim naraštajima stripovnih crtača.

The post Uz 120. obljetnicu rođenja oca hrvatskoga stripa Andrije Maurovića appeared first on .

Sjećanje na Rudolfa Lubynskog

Fri, 03/26/2021 - 10:39

Arhitekt Rudolf Lubynski umro je 27. ožujka 1935. godine, a najveći je trag ostavio na arhitekturi grada Zagreba. U povijesnim analima ostao je zabilježen kao arhitekt koji je osmislio prvu zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je smještena na Trgu Marka Marulića.

Rudolf Lubinsky rodio se u Zagrebu 31. kolovoza 1873. godine u židovskoj obitelji Loewy. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju nakon čega je otišao studirati na Visoku tehničku školu u njemački grad Karlsruhe. Zatim se zaposlio u arhitektonskom birou Josefa Durma gdje je sudjelovao u mnogim projektima uključujući i projektiranje Sveučilišne knjižnice u gradu Heidelbergu.

Njegovo najplodnije razdoblje započinje 1907. godine po povratku u rodni Zagreb kada osniva vlastiti arhitektonski biro. U tom je razdoblju projektirao brojne stambene kuće u Petrinjskoj, Nazorovoj i Masarykovoj ulici. Među važnijim građevinama koje je projektirao ističu se Evangelički centar u Gundulićevoj ulici, Svećenički dom u Palmotićevoj ulici, Zgrada osiguravajućeg zavoda u Mihanovićevoj ulici te njegov najveći i najpoznatiji projekt zgrada Kraljevske sveučilišne biblioteke u Zagrebu(danas zgrada Hrvatskog državnog arhiva). Na tom projektu Lubynski je projektirao sve elemente kako bi se ostvarilo jedinstvo i sinergija svih dijelova od arhitektonskih do unutarnjeg dizajna.

Rudolf Lubynski ostao je zabilježen kao najveći hrvatski secesijski graditelj koji je svoja najveća ostvarenja postigao u rodnom gradu u kojemu je ostavio neizbrisivi trag. U arhitektonskom birou Rudolfa Lubynskog prva iskustva su stjecali brojni arhitekti koji su svojim vizijama grada nastavili oplemenjivati Zagreb i Hrvatsku.

 

The post Sjećanje na Rudolfa Lubynskog appeared first on .

Pages