Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 3 hours 21 min ago

Poziv za prijavu na natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2020. godinu

Wed, 12/09/2020 - 09:13

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvara natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, koji će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu, te za izložbu Book Art International, koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbi na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.

Molimo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 20. siječnja 2021. godine knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj (primjerak po naslovu) pošalju na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2020. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najljepše oblikovane hrvatske knjige u siječnju, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Nakladnike također molimo da za prijavljene knjige ispune popratni obrazac i pošalju ga na adresu e-pošte marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.

Podsjećamo, u 2019. godini na natječaj je pristiglo 197 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 25 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Obrazac za prijavu knjiga.

The post Poziv za prijavu na natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2020. godinu appeared first on .

NSK finalistica ovogodišnje nagrade „#BeCROactive“

Tue, 12/08/2020 - 13:10

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna je od troje finalista ovogodišnje nagrade #BeCROactive u kategoriji Radno mjesto. Nagradu najaktivnijim pojedincima i ustanovama koji su se istaknuli u promicanju tjelesne aktivnosti i bavljenja sportom u Hrvatskoj dodjeljuje Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske kao nacionalni koordinator projekta Europski tjedan sporta u kojem je Knjižnica sudjelovala na poticaj i u organizaciji Europskoga dokumentacijskog centra NSK.

Nagrada #BeCROactive dodjeljuje se u tri kategorije. U kategoriji Radno mjesto nagrađuju se ustanove i poduzeća koja potiču sudjelovanje svojih zaposlenika u tjelesnim aktivnostima, u kategoriji Obrazovanje nagradom se odaje priznanje obrazovnim ustanovama koje kreativnim metodama potiču djecu da budu aktivna, dok se u kategoriji Lokalni heroj nagrađuju pojedinci koji u svojim lokalnim zajednicama potiču druge na aktivan život. Pobjednik u svakoj kategoriji dobit će nagradu u obliku darovne kartice u vrijednosti od 5.000,00 kuna, dok će ostali finalisti također dobiti nagradu u obliku darovne kartice, ali u vrijednosti od 1.000,00 kuna.

Dodjela nagrade održat će se u petak 11. prosinca 2020. godine u 11 sati preko online platforme Webex. U prigodnome programu dodjele bit će predstavljeni svi ovogodišnji finalisti i tim #BeActive Europskoga tjedna sporta. Isto tako, bit će prikazan edukativan crtani film Europskoga tjedna sporta te će biti održana premijera videa Best of EWoS.

Pozdravnu riječ održat će ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske dr. sc. Nikolina Brnjac, a završnu riječ državni tajnik Središnjega državnog ureda za šport Tomislav Družak.

Ovogodišnji Europski tjedan sporta obilježen je sa 98 događanja širom Hrvatske, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obilježila ga je organizacijom vježbanja na radnome mjestu u rujnu ove godine.

The post NSK finalistica ovogodišnje nagrade „#BeCROactive“ appeared first on .

U spomen na dubrovačkoga baroknog virtuoza Ivana Gundulića

Tue, 12/08/2020 - 08:28

… Kolo od sreće uokoli
vrteći se ne pristaje:
tko bi gori, eto je doli,
a tko doli gori ustaje.

Sad vrh sablje kruna visi,
sad vrh krune sablja pada,
sad na carstvo rob se uzvisi,
a tko car bi, rob je sada…

(Osman)

Dana 8. prosinca 1638. godine preminuo je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik i dramski pisac, klasik hrvatske književnosti, čija je vrijednost odavno prepoznata i izvan granica Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s razlogom bilježi ovaj nadnevak jer u svojem fondu čuva vrijedna tiskana i rukopisna djela iz Gundulićeve književne ostavštine.

Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine u uglednoj aristokratskoj obitelji. Školovao se u Gradu, koji je u to vrijeme bio na vrhuncu svoje gospodarske i kulturne moći, te su u njem boravili mnogi uglednici onoga vremena. Tako je mladomu Gunduliću učitelj bio i Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio Tassov Oslobođeni Jeruzalem, remek-djelo europskoga baroka i jedan od najpoznatijih epova svjetske književnosti. Ovaj podatak nije slučajan: nadahnut upravo tim tekstom Gundulić je nekoliko desetljeća poslije napisao svoje najvrjednije djelo, povijesno-romantični ep Osman.

Od poroda od tmine, kako naziva svoje nesačuvane mladenačke pjesme u predgovoru prve tiskane knjige Pjesni pokorne kralja Davida (Rim, 1621.), do Osmana, njegova posljednjeg djela, prošle su godine i godine Gundulićeva sazrijevanja i postupne književne afirmacije. U Veneciji je 1622. godine tiskao barokni plač (poemu) Suze sina razmetnoga, za koji je nadahnuće pronašao u biblijskoj paraboli o povratku rasipnoga sina, iz Evanđelja po Luki. Ovo će Gundulićevo djelo biti uzor drugim piscima baroknih plačeva u Hrvatskoj, osobito Ivanu Buniću (Mandalijena pokornica) te Ignjatu Đurđeviću (Uzdasi Mandalijene pokornice). Djelo Suze sina razmetnoga u izdanju iz 1703. godine dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Dubravka, djelo koje je žanrovski teško jednoznačno odrediti, a koje pokazuje sličnosti i s pastoralom, kao i s baroknom dramom, izvedeno je 1628., a tiskano tek 1837. godine. Stihovi O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, poznati i kao Himna slobodi, često su se stavljali u službu nacionalnih ideologija. No, stavljanje književnih tekstova u službu ideja i ideologija nije bilo strano ni Gunduliću, kao ni hrvatskomu baroku općenito. Naime, 17. stoljeće proteklo je u znaku protureformacije, čiji je val nakon Tridentinskoga koncila (1545. – 1563.) zahvatio cijelu Europu. U želji da potaknu opću obnovu Katoličke Crkve, djela baroknih umjetnika, izborom tematike i poantom, često su bila u duhu protureformacijskih težnji.

Gunduliću je poseban položaj dodijelilo 19. stoljeće, u nas obilježeno hrvatskim narodnim preporodom. Oduševljeni dubrovačkom književnošću, u kojoj se mogla iščitavati neprekidnost kulturnoga i jezičnoga razvoja, ilirci su je prigrlili kao temelj i dokaz bogate zavičajne tradicije, u razdoblju kada se hrvatski identitet od sjevernih sila često dovodio u pitanje. Gundulićev ep Osman u tome je kontekstu postao Excalibur koji je čekao svoju izabranu ruku. Naime, Osman je povijesno-romantični ep u 20 pjevanja kojem nedostaju dva središnja pjevanja, 14. i 15., a uz nestale stihove vežu se različiti pokušaji tumačenja, koji često nalikuju i teorijama zavjere: od tvrdnje da su spomenuta pjevanja izgubljena, ideje da su namjerno sklonjena zbog političkih razloga (složenoga odnosa Dubrovačke Republike i Osmanskoga Carstva), nagađanja da je riječ o dvama epovima, do pretpostavke da pjevanja koja nedostaju nikada nisu ni napisana, jer bi povijesne i romantične epizode, koje čine dva temeljna tematska sloja ovoga epa, bilo teško uskladiti u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Nadopuna Osmana stoga je predstavljala velik izazov, premda se toga zadatka već prije bio prihvatio Pjerko Sorkočević. Godine 1844. Gundulićev Osman izlazi u izdanju Matice hrvatske, nadopunjen stihovima Ivana Mažuranića. Pothvat koji je dočekan s velikim oduševljenjem poslije je ipak sagledan s kritičkim odmakom. Neprijeporan je podatak da je Mažuranić ep dopunio dosljedno Gundulićevu leksičkom izričaju, stihu i rimi, ali učinio je to kao književnik romantizma, prilično slobodno u odnosu na izvornik, s interpretativnim zadiranjem u Gundulićev predložak. Njegova osmrtnica objavljena u listu Napredak 10. kolovoza 1890. godine, u kojoj se ističe i kao dopunitelj Osmana, svjedoči koliku mu je slavu to nastojanje donijelo za života.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva najstarije sačuvane rukopise Gundulićeva Osmana, iz 1650., 1689., 1727., 1765. i 1773. godine te s početka 19. stoljeća. Rukopis iz 1689. godine dostupan je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Od 15. svibnja do 15. srpnja 1989. godine, četiristo godina nakon Gundulićeva rođenja, u Muzejskome prostoru na Jezuitskome trgu u Zagrebu, današnjim Klovićevim dvorima, priređena je izložba Gundulićev san, naslovljena kao i poznato djelo hrvatskoga slikara Vlahe Bukovca. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, tada još Nacionalna i sveučilišna bibilioteka, ustupila je kao suorganizator izložbe velik broj vrijednih djela iz svojega fonda vezanih uz dubrovačkoga autora i vrijeme u kojem je stvarao. Uz izložbu je objavljen i bogat katalog.

Gundulićeva djela Osman i Suze sina razmetnoga predstavljena su na portalu Europske knjižnice te njezinu profilu na Facebooku i profilu na Twitteru tijekom srpnja 2013. godine kada je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana kao knjižnica mjeseca u zajednici Europske knjižnice koja obuhvaća 48 nacionalnih i većinu bitnih europskih znanstvenih knjižnica.

Pjesnik epskoga zamaha, istančanoga baroknog izričaja te plodni pisac baroknih drama, od kojih su nam neke danas poznate samo po naslovu, Ivan Gundulić klasik je starije hrvatske književnosti, ali i nezaobilazno ime europskoga baroka u cjelini.

The post U spomen na dubrovačkoga baroknog virtuoza Ivana Gundulića appeared first on .

Pravila ponašanja korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u uvjetima pandemije COVID-19 – 7. prosinca 2020.

Mon, 12/07/2020 - 12:40

Rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odvija se u skladu s mjerama suzbijanja epidemije bolesti COVID-19, a usluge Knjižnice korisnicima su dostupne prema ograničenome sustavu rada. Sve protuepidemijske mjere i upute redovito se objavljuju i osuvremenjuju na portalu NSK u sklopu Obavijesti o radu i uslugama Knjižnice vezano uz mjere suzbijanja širenja bolesti COVID-19. Korisnici su dužni pridržavati se svih objavljenih aktualnih mjera, a njihov sažetak  sadržan je u sljedećem

PROTOKOLU ZA KORISNIKE

Broj korisnika koji istodobno borave u prostoru Knjižnice je ograničen. Podatak o broju korisnika u stvarnome vremenu dostupan je na adresi http://www2.nsk.hr/broj/korisnika/. Popunjenost mjesta u čitaonicama može se provjeriti i upućivanjem upita Informacijskomu centru NSK elektroničkom poštom na adresu informacijski.centar@nsk.hr ili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002.

Kako bi se smanjio broj ulazaka u prostor Knjižnice, korisnicima se preporuča provjeriti dostupnost željene građe upućivanjem upita Informacijskomu centru NSK elektroničkom poštom na adresu informacijski.centar@nsk.hr ili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002.

Prije ulaska u prostor Knjižnice obvezno je staviti zaštitnu masku i ispravno je nositi u svim prostorima Knjižnice.

Obvezno je mjerenje temperature na ulazu u Knjižnicu. Ulazak nije dopušten osobama čija je tjelesna temperatura 37,2 °C ili viša.

Obvezna je dezinfekcija ruku nakon ulaza u Knjižnicu i tijekom boravka u Knjižnici.

Obvezna je uporaba košarica.

Dizalo smiju istodobno koristiti najviše dvije osobe.

Obvezno je pridržavati se propisane distance od 2 metra u zatvorenim prostorima i izbjegavati okupljanja i druženja u skupinama.

Korisnici koji se ne pridržavaju svih propisanih mjera bit će udaljeni iz prostora Knjižnice.

Korisnik treba koristiti uobičajene rute kretanja Knjižnicom, iste kad god je to moguće (kretanje istim hodnikom, dizalima i korištenje istih sanitarnih čvorova).

Svaki korisnik treba pamtiti bliske kontakte i područja kretanja u prethodna tri dana.

Radi moguće potrebe za naknadnim utvrđivanjem bliskih kontakata u slučaju pojave bolesti COVID-19 obvezna je prijava korisnika za rad u čitaonici i davanje točnih kontaktnih podataka te bilježenje vremena ulaska i izlaska korisnika prilikom odjave korisnika iz prostora čitaonica.

U slučaju pojave bolesti COVID-19, uz obvezu davanja informacija epidemiologu o boravku u prostoru Knjižnice i kontaktima, informaciju o bolesti treba dostaviti NSK elektroničkom poštom na adresu informacijski.centar@nsk.hr ili telefonskim pozivom na broj 01/6164-002.

Obvezna je karantena vraćene građe u trajanju od 24 do 72 sata, što može utjecati na dostupnost građe za posudbu.

U čitaonicama je dopušteno korištenje samo radnih stolova s istaknutom zelenom oznakom Mjesto za rad koja osigurava propisanu fizičku distancu korisnika od najmanje 2 metra.

Korisnici smiju koristiti samo ono mjesto za rad koje im je dodijeljeno prilikom prijave za rad u čitaonici. Nije dopušteno premještanje ili uklanjanje postavljenih oznaka na radnim stolovima.

Pri svakome izlasku iz korisničkoga prostora u predvorje Knjižnice ili izvan Knjižnice korisnici su obvezni ponijeti sa sobom sve stvari, a košarice vratiti na za to predviđeno mjesto, osim odlaska na stanku – ostavljanje stvari tada je samo na vlastitu odgovornost.

U komunikaciji s knjižničarima na pultu obvezno je zadržavanje iza zaštitne pregrade.

Obvezno je praćenje svih službenih obavijesti o protupandemijskim mjerama i postupanje u skladu s njima. U skladu s epidemiološkom situacijom moguće je uvođenje novih mjera ili promjena radnoga vremena Knjižnice te je potrebno redovito čitati Obavijesti o radu i uslugama Knjižnice vezano uz mjere suzbijanja širenja bolesti COVID-19 na portalu NSK http://www.nsk.hr.

The post Pravila ponašanja korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u uvjetima pandemije COVID-19 – 7. prosinca 2020. appeared first on .

39. Zagreb Salon otvoren u NSK

Mon, 12/07/2020 - 10:50

Međunarodna izložba fotografija pod nazivom 39. Zagreb Salon otvorena je u petak 4. prosinca 2020. godine u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Izložbu koju čini više od stotinu umjetničkih fotografija moći će se razgledati do kraja 2020. godine.

Zagreb Salon međunarodni je natječaj umjetničke fotografije u organizaciji Fotokluba Zagreb, a organiziran je u skladu s pravilima FIAP-a (International Federation of Photographic Art) i PSA (The Photographic Society of America).

Fotoklub Zagreb najstarija je neprofitna fotoamaterska organizacija u ovome dijelu Europe koja je utemeljena davne 1892. godine.

Tijekom svojih 125 godina Fotoklub Zagreb oblikovao je niz sjajnih naraštaja fotografa te stvorio povijesna fotografska imena kao što su Tošo Dabac, Mladen Grčević, Milan Fizi, Milan i Slavka Pavić, Marija Braut i dr.

Fotoklub Zagreb godišnje organizira 20-ak izložaba fotografija, 30-ak stručnih fotografskih predavanja te niz tečajeva. Danas Fotoklub Zagreb ima više od 200 aktivnih članova.

The post 39. Zagreb Salon otvoren u NSK appeared first on .

Svečano obilježena 45. obljetnica Zagrebačkoga knjižničarskog društva

Mon, 12/07/2020 - 10:26

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 3. prosinca 2020. godine svečano je obilježena 45. obljetnica utemeljenja Zagrebačkoga knjižničarskog društva, najvećega regionalnog knjižničarskog društva u Hrvatskoj.

Zbog epidemiološke situacije broj sudionika u prostorima Knjižnice bio je ograničen te se svečano obilježavanje prenosilo uživo i preko stranice Zagrebačkoga knjižničarskoga društva na Facebooku.

Na svečanosti je prigodno predstavljena Spomenica Zagrebačkoga knjižničarskog društva te su uručene nagrade – Zlatna povelja i Povelja počasnoga člana ZKD-a.

Zlatna povelja Zagrebačkoga knjižničarskog društva ove je godine dodijeljena djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Blaženki Peradenić-Kotur, rukovoditeljici Odjela Korisničke službe NSK, te Višnji Novosel, voditeljici Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zlatna povelja Zagrebačkoga knjižničarskog društva strukovno je priznanje za postignute rezultate u knjižničarstvu i promidžbi struke te za osobito zalaganje u promicanju pisane riječi u knjižnicama i suradnji s knjižničarima na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Povelja počasnoga člana Zagrebačkoga knjižničarskog društva dodijeljena je dr. sc. Mariju Hibertu, izvanrednomu profesoru s Filozofskoga fakulteta u Sarajevu.

Počasna povelja strukovno je priznanje za postignute rezultate u knjižničarstvu i promidžbi struke te za osobito zalaganje u promicanju pisane riječi u knjižnicama i suradnji s knjižničarima na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Svečanost obilježavanja 45. obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva svojim je nastupom uveličao glazbeni sastav Singing String.

The post Svečano obilježena 45. obljetnica Zagrebačkoga knjižničarskog društva appeared first on .

Oživljavamo tradiciju dobrih želja

Fri, 12/04/2020 - 10:49

Božićne čestitke vrijedan su dio hrvatske kulturne baštine. Već su sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene, pjevane ili govorne, poruke.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se približno 150 tisuća razglednica različitih motiva, među kojima i gotovo pet stotina jedinstvenih božićnih čestitaka koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje. One su dragocjeno svjedočanstvo prošlih vremena i očuvani zapisi prošlosti. Zbog svojih motiva i patine prošlosti koje nose u sebi čestitke su zanimljive i danas, a posebne su jer mnoge sadrže želje koje su nekoć ljudi upućivali jedni drugima.

Kako bi oživjela blagdansku tradiciju darivanja čestitke, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokreće božićnu akciju Tradicija dobrih želja kojom uz slogan svaka je želja posebna želi upoznati javnost s ovim važnim dijelom naše baštine i potaknuti građane da se ovoga Božića, baš kao i nekada, sa svojim najmilijima povežu božićnom čestitkom.

Mnogi ove blagdane zbog situacije povezane s pandemijom koronovirusa neće moći provesti u krugu obitelji i prijatelja te nas je to dodatno potaknulo da oživimo tradiciju slanja božićnih čestitaka koje su već čitavo stoljeće dio hrvatske baštine i simbol zajedništva, povezanosti i radosti. Digitalno doba zamijenilo je i načine komunikacije, pa tako i slanja blagdanskih čestitaka. Ovih blagdana pozivamo sve građane da se ponovno povežu jednostavnim, a tako značajnim činom pisane riječi. Bez obzira na to komu je uputili, božićna čestitka prilika je da u srcu ostanemo povezani i svojim najmilijima pošaljemo najljepše želje jer, uistinu, svaka je posebna, istaknuo je voditelj Odsjeka Marketing i komunikacije NSK Sandi Antonac.

U sklopu akcije Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu priprema niz aktivnosti, a uspostavila je i prigodnu suradnju s Večernjim listom s kojim će 13. prosinca 2020. godine darivati prekrasne čestitke s motivima iz svojega bogata fonda.

Novosti o božićnoj akciji pratite tijekom prosinca na portalu NSK i društvenim mrežama.

 

The post Oživljavamo tradiciju dobrih želja appeared first on .

U povodu 45. obljetnice smrti Vjekoslava Majera

Fri, 12/04/2020 - 08:31

Tu sam laterna plinska,
već starinska.
Poda mnom je još Matoš stajao
i nad tim gradom zdvajao i kleo.
Snijeg je po njegovom raglanu meo.
Često bi kunić nestao u noći,
a ja bih se tiho smješkala
jer znala sam: on će opet doći
i dugo stajati tu
tako da mu se katkada cipele već
primrzle tlu.

A jutrom kad bih se smreškala
i ugasla
poda mnom grad bi ležao crven i tih;
tad nisam znala da l’ zora krvari po brijegu
ili je to Matoš izgubio stih po stih
na snijegu. (…)

(Plinska laterna na Griču)

Čitajući antologijsku pjesmu Plinska laterna na Griču, prisjećamo se hrvatskoga književnika, pjesnika, prevoditelja, romanopisaca i feljtonista Vjekoslava Majera. Bio je lirik zagrebačkih ulica, Griča, prizora s gradske periferije te malih donjogradskih gostionica.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se u Zagrebu 27. travnja 1900. godine. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.

Slijedio je Matoševu i Wiesnerovu tzv. gričku poeziju i napisao nekoliko antologijskih pjesama, kao što su Plinska laterna na Griču, Moj otac i ja i dr.

Njegovo je prozno stvaralaštvo obilježeno neposrednim izrazom i blagim humorom. Prevodio je s njemačkoga i hrvatskoga jezika. Jednostavno i neposredno u svojim je romanima Pepić u vremenu i prostoru, Život puža i Dnevnik Očenašeka prikazivao male ljude s gradske periferije.

Najpoznatije je Majerovo djelo novela Dnevnik malog Perice, prema kojoj je nastao kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli redatelja Kreše Golika (1970.), kao i istoimena predstava Renea Medvešeka u Hrvatskome narodnom kazalištu, „slijedeći europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja“. Devetogodišnji Perica piše dnevnik, nadajući se kako će ga za tisuću godina pronaći znanstvenici i kako će postati znamenito povijesno svjedočanstvo. U njem potanko opisuje događaje koji su se dogodili u tjednu tijekom ljetnih praznika. Priča je to o jednoj zagrebačkoj obitelji čiju svagdašnjicu mijenja neobičan lik uglađenoga gospodina Fulira.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 140 zapisa o njegovim djelima.

Časopis Antena objavio je u siječnju 1926. godine vrijedan prilog posvećen Majerovu stvaralaštvu koji je dostupan na Portalu starih časopisa.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer preminuo je 4. prosinca 1975. godine u Zagrebu.

Danas otac nije išao u ured, jer mu je od jučer zlo. Bili smo u pivovari, ja, teta Mina, mama, tata i gospodin Fulir. Bilo je jako lijepo, vojnička glazba je svirala, teta Mina se zibala po taktu i dok je gledala u brkatog vojnika, koji je udarao u bubanj, stavila je kriomice nekoliko čačkalica u svoju torbicu na stolcu. Ja sam također počeo mahati glavom kao teta i onda sam rekao: Tetice, kako je to lijepo. Je li to iz Zrinjskoga? Teta je rekla: Ne, to ti je nekakova francuska opera. Faust, rekao je važno gospodin Fulir, tekst je od Goethea. Ah, vi zbilja sve znate, rekla je mama i lijepo ga pogledala. (…)

(Dnevnik malog Perice)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post U povodu 45. obljetnice smrti Vjekoslava Majera appeared first on .

Otvoren sedmi međunarodni Zagrebački harfistički festival u NSK

Tue, 12/01/2020 - 13:48

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 30. studenoga svečano je otvoren sedmi međunarodni Zagrebački harfistički festival (Zagreb Harf Festival) koji će se u razdoblju od 30. studenoga do 8. prosinca 2020. godine održati u više kulturnih ustanova u Zagrebu.

Dugogodišnja suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Festivala ostvarena je i ove godine, ali u izmijenjenim i skromnijim uvjetima, s obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19.

Na svečanome otvorenju Festivala uvodne su riječi uputili koordinatorica Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatjana Mihalić i u ime organizatora zagrebačkoga Hathora hornist Srđan Peić.

U glazbenome su dijelu programa na harfi nastupile Biserka Krčelić, Hana Paraušić i Doris Karamatić, što je bio i uvod u njihove festivalske koncerte.

Nakon glazbenoga dijela održano je predavanje ugledne profesorice harfe u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci Jasne Štiglić o primjenjenoj pedagogiji u nastavi harfe.

Više o Festivalu.

Izvor naslovne fotografije.

The post Otvoren sedmi međunarodni Zagrebački harfistički festival u NSK appeared first on .

Citat 1. prosinca 2020.

Tue, 12/01/2020 - 09:53

Kome se obratiti za činjenice,
Poslije Platona?

The post Citat 1. prosinca 2020. appeared first on .

Veleposlanik Republike Kazahstan Nj. E. Tolezhan Barlybayev posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu

Tue, 12/01/2020 - 09:20

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 30. studenoga 2020. godine posjetio je veleposlanik Republike Kazahstan Nj. E. Tolezhan Barlybayev.

Tom se prigodom sastao s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević te je Knjižnici darovao gotovo 100 knjiga o Kazastanu, među kojima i autobiografiju Nursultana Nazarbajeva, prvoga predsjednika Republike Kazahstan.

Ovo je prvi posjet predstavnika Republike Kazahstan Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otkada je prethodne godine otvoreno Veleposlanstvo Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj te je dogovorena daljnja suradnja u obliku zajedničke promidžbe i kulturne razmjene.

 

The post Veleposlanik Republike Kazahstan Nj. E. Tolezhan Barlybayev posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on .

Uz obljetnicu smrti akademika Ante Stamaća

Mon, 11/30/2020 - 08:08

„Ja sam hrvatski pisac, bavim se hrvatskim jezikom i kulturom i tako ću se baviti dok mi život to bude omogućavao i dopuštao“, opisao je sebe i svoje poslanje pjesnik, teoretičar književnosti, esejist i prevoditelj Ante Stamać.

Akademik Ante Stamać preminuo je 30. studenoga 2016. godine u Zagrebu. Bio je član Vijeća za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ante Stamać rođen je 9. listopada 1939. godine na otoku Molatu. Gimnaziju i srednju glazbenu školu polazio je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. godine maturirao u Prvoj gimnaziji, u današnjoj zgradi Muzeja Mimara. Godine 1963. diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1970. komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću, a doktorirao je 1978. godine disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. godine studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču.

Bio je violinist u orkestru Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te glazbeni urednik Muzičkoga salona Studentskoga centra u Zagrebu, kojemu je bio i utemeljitelj.

Godine 1971. izabran je za znanstvenoga asistenta na Katedri za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 1978. bio je docent, zatim izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, naslijedivši Juru Kaštelana. Godine 1989. izabran je za redovitoga sveučilišnog profesora. Umirovljen je 2004. godine kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnome zvanju.

Od 2002. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2010. do 2014. godine bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Godine 1969. bio je stipendist Herderove zaklade u Beču, i to na prijedlog Marijana Matkovića, te znamenite Humboldtove zaklade (1977. ­– 1978.) u tadašnjem Zapadnom Berlinu i Göttingenu.

Od 1989. do 1990. godine bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Oldenburgu. Održao je niz predavanja na sveučilištima njemačkoga govornog područja, a kao sveučilišni i književni predavač gostovao je u brojnim drugim zemljama, uključujući i Sjedinjene Američke Države.

U dva je navrata bio predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, a u dva mandata i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske.

Uređivao je časopise Razlog, Telegram, Umjetnost riječi, Croatica i Republika. Među zbirkama poezije ističu se zbirke Crne rupe, mračni soneti i Odronske poredbe.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Ante Stamaća.

Akademik Ante Stamać bio je cijenjen i kao prevoditelj, ali i kao izniman predavač.

O Višnji Bože, jedini moj Bože,
Ti nado mojih odbrojanih dana,
Jer pijesak sam i vrijeme i kap s dlana,
Gdje tru se sati a trenuci množe.

Koji se truju i koji se glože
Nek upru pogled u srž onih rana
Što ih je Sin tvoj radi ljudskih mana
Trpio više no što tijelo može.

Osobito nek Višnje tvoje zrenje
Svim bližnjim donese mir, tišinu:
Nek zatru himbu i zlotvorno htijenje.

Da gorke čaše, huda zla ih minu
I radosno ih prati Preobraženje
Te čistih duša da se k tebi vinu.

(Molitva)

The post Uz obljetnicu smrti akademika Ante Stamaća appeared first on .

Obavijest o zatvaranju Caffe bara NSK

Fri, 11/27/2020 - 09:20

U skladu s novim mjerama suzbijanja epidemije bolesti COVID-19 Caffe bar NSK od ponedjeljka 30. studenoga 2020. godine bit će zatvoren.

Korisnici će biti pravodobno obaviješteni o ponovnome otvaranju.

 

The post Obavijest o zatvaranju Caffe bara NSK appeared first on .

Uz 342. obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti

Fri, 11/27/2020 - 09:14

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi. (…)

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se 17. travnja 1609. godine u Starome Čiču. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela, kao što su Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik koji je objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Otac kajkavske književnosti Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

The post Uz 342. obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti appeared first on .

NSK, HRZZ i ZNAK suorganizatori panel rasprave tvrtke Elsevier o budućnosti znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj

Thu, 11/26/2020 - 15:21

Dana 3. prosinca 2020. godine održat će se mrežna panel rasprava o budućnosti znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj pod nazivom Future pathways of Croatian research. U programu rasprave, koju organizira tvrtka Elsevier u suradnji s Hrvatskom zakladom za znanost, Hrvatskom udrugom za znanstvenu komunikaciju i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, uz stvaratelje hrvatske znanstvene politike i međunarodne stručnjake u području znanstvenih istraživanja kao panelistica će sudjelovati i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

U raspravi će pored istaknutih primjera uspješnih hrvatskih istraživanja biti predstavljeni i izazovi i zapreke na koje nailaze hrvatski znanstvenici te iznesene ideje o tome kako osigurati održivu budućnost znanosti u Hrvatskoj. Također, predstavit će se rezultati istraživanja koje je 2019. godine o stanju znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj provela tvrtka Elsevier (A research landscape assessment of Croatia), a prema kojima je Hrvatska u razdoblju od 2014. do 2018. godine ostvarila povećanje znanstvenog učinka za 3,6%. Iako takav porast značajno nadmašuje svjetski prosjek (1,6%), Hrvatska u usporedbi sa zemljama iz svoje kategorije ipak zaostaje u nekoliko ključnih područja.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve zainteresirane za sadržaj ove panel rasprave da se prijave za njezino praćenje.

The post NSK, HRZZ i ZNAK suorganizatori panel rasprave tvrtke Elsevier o budućnosti znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj appeared first on .

Poziv za sudjelovanje na jubilarnom, 20. Okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama Hrvatskog knjižničarskog društva

Wed, 11/25/2020 - 08:55

Jubilarni, 20. Okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama u organizaciji Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskog knjižničarskog društva i Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se 10. prosinca 2020. godine pod naslovom Dva desetljeća Okruglih stolova o slobodnom pristupu informacijama. S obzirom na epidemiološku situaciju, Okrugli stol održat će se u mrežnom izdanju, korištenjem platforme Zoom.

Hrvatsko je knjižničarsko društvo po uzoru na Odbor za slobodni pristup informacijama i slobodu izražavanja Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA FAIFE) 1998. godine osnovalo vlastitu Komisiju za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja. Komisija je među prve svoje zadaće uvrstila organizaciju stručnog skupa posvećenog temi slobodnog pristupa informacijama, a istu je zadaću ispunila 2001. godine, kada je održan prvi Okrugli stol. Njegov uspjeh potaknuo je Društvo da nastavi s njegovom organizacijom kao godišnjeg stručnog okupljanja, slijedom koje odluke je dosad održano ukupno devetnaest njegovih izdanja. Svaki je okrugli stol posvećen posebnoj temi vezanoj uz osiguranje slobodnog pristupa informacijama i slobodi izražavanja u hrvatskim knjižnicama, s ciljem utvrđivanja prepreka tom pristupu i ukazivanja na moguće načine njihova uklanjanja.

Program 20., jubilarnog Okruglog stola ponajprije će pružiti osvrt na dosad održane skupove, a njegovi sudionici pokušat će procijeniti koliko se koncept slobodnog pristupa informacijama uspjelo udomaćiti u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici, ustanoviti koje su se prepreke njegovu ostvarenju dosad utvrdile i naglašavale, a poželjno i ublažile, je li se i u kojoj mjeri u tom kontekstu uspjelo pripremiti knjižničare za svakodnevne promjene u digitalnom okruženju u kojem djeluju te u kojem neprestano moraju održavati ravnotežu između slobodnog pristupa informacijama i očuvanja prava pojedinca na zaštitu osobnih podataka i ostalih osobnih sadržaja. Cilj je programa Okruglog stola utvrditi promjene u poimanju samog koncepta slobodnog pristupa informacijama koje proizlaze iz načina na koji se društvo razvijalo proteklih dvadeset godina te pokušati naznačiti kako se knjižnice i knjižničari danas mogu i trebaju odnositi prema slobodnom pristupu informacijama, osiguravanje kojeg spada u njihove temeljne zadaće.

Prijave za sudjelovanje u programu 20. Okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama HKD-a.

The post Poziv za sudjelovanje na jubilarnom, 20. Okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama Hrvatskog knjižničarskog društva appeared first on .

Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu

Tue, 11/24/2020 - 09:38

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade i priznanja upućuju se Ocjenjivačkomu odboru najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021. godine.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu appeared first on .

Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu

Tue, 11/24/2020 - 09:34

Na temelju članka 6. Pravilnika o postupku dodjeljivanja Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 11. rujna 2018. i Odluke Stručnoga vijeća NSK od 23. studenoga 2020. godine

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu Nagrade i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Raspisuje se Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te je tako pomogao u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a priznanje se sastoji od povelje. Postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja mogu podnositi zaposlenici Knjižnice, pravne i fizičke osobe.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanome obliku dostaviti Ocjenjivačkomu odboru za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na adresu Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021. godine.

The post Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu appeared first on .

16. sajam stipendija i visokog obrazovanja

Tue, 11/24/2020 - 09:24

Institut za razvoj obrazovanja organizira 16. sajam stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati u srijedu 25. studenoga 2020. godine na mrežnim stranicama Instituta od 10 do 16 sati. Pristup svim sadržajima bit će besplatan.

Tijekom cijeloga dana održavanja Sajma, posjetitelji će moći razgovarati online s predstavnicima visokih učilišta, ustanovama koje dodjeljuju stipendije, bivšim stipendistima i predstavnicima nacionalnih i međunarodnih organizacija iz Hrvatske i drugih dijelova Europe, Sjeverne Amerike, Japana i drugih zemalja. Izlagači će pružati informacije o studijskim programima, programima stipendiranja, stručnim praksama, standardiziranim ispitima za studij u inozemstvu i tečajevima stranih jezika.

U sklopu Sajma moći će se doznati rezultati istraživanja o utjecaju COVID-19 na visoko obrazovanje, čuti sve o primjerima dobre prakse Sveučilišta u Rijeci te dobiti savjete o novome Europassu i novim mogućnostima studentske mobilnosti. Na Sajmu će se predstaviti Grad Zadar, Grad Rijeka, Advantage Austrija i RIT CROATIA.

Ove se godine očekuje više od 30 izlagača, obuhvaćajući sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, gradove, županije, udruge i veleposlanstva.

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) utemeljen je 1999. godine kao neprofitna organizacija predana razvoju, zagovaranju i provedbi politika visokoga obrazovanja u Hrvatskoj. IRO se već osamnaest godina sustavno bavi visokim obrazovanjem, posebno u područjima novčanoga potpomaganja visokoga obrazovanja, jednakosti pristupa visokomu obrazovanju, povezivanja visokoga obrazovanja s tržištem rada te akademske mobilnosti, a od 2005. godine jednom godišnje organizira Sajam stipendija i visokog obrazovanja na kojem se predstavljaju stipendije, studijski programi i šira obrazovna ponuda dostupna hrvatskim građanima za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu. Sajam stipendija i visokog obrazovanja događaj je neprofitnoga značaja od iznimne važnosti za hrvatsku akademsku zajednicu i društvo u cjelini te je u trinaest godina svojega postojanja postao jedan od najvažnijih događaja u visokome obrazovanju u Južnoj i Jugoistočnoj Europi.

The post 16. sajam stipendija i visokog obrazovanja appeared first on .

Privremeno nedostupna usluga Večernjega rada NSK – 23. studenoga 2020.

Mon, 11/23/2020 - 11:03

S obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19, od ponedjeljka 23. studenoga 2020. godine privremeno je nedostupna usluga Večernjega rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu redovito prate upute i odluke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnoga kriznog stožera i nadležnih ministarstava – Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odvija se u skladu s mjerama suzbijanja epidemije bolesti COVID-19. Sve protuepidemijske mjere i upute redovito se objavljuju i osuvremenjuju na portalu NSK u sklopu Obavijesti o radu i uslugama Knjižnice vezano uz mjere suzbijanja širenja bolesti COVID-19.

Zahvaljujemo svim korisnicima na razumijevanju!

 

 

 

 

 

 

 

 

The post Privremeno nedostupna usluga Večernjega rada NSK – 23. studenoga 2020. appeared first on .

Pages