Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 4 hours 14 min ago

Citat 4. svibnja 2020.

Mon, 05/04/2020 - 00:42

Bitno je očima nevidljivo.

The post Citat 4. svibnja 2020. appeared first on .

„Na svom koncu mjesto u prah prijeđi sav u zvijezde!“ – uz 95. obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića

Sat, 05/02/2020 - 07:00

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja, kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku:

Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!

Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!

Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!

(Opomena)

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić …

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

The post „Na svom koncu mjesto u prah prijeđi sav u zvijezde!“ – uz 95. obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića appeared first on .

Uz 145. obljetnicu rođenja Mozarta hrvatskoga pjesništva

Thu, 04/30/2020 - 02:00

U travi se žute cvjetovi
I zuje zlaćane pčele,
Za sjenatim onim stablima
Krupni se oblaci bijele.

I nebo se plavi visoko
Kud nečujno laste plove; –
Pod brijegom iz crvenih krovova
Podnevno zvono zove.

A dalje iza tih krovova
Zlatno se polje stere
Valovito, mirno i spokojno –
I s huma se k humu vere…

(Pejzaž I)

Čitajući stihove jedne od najljepših antologijskih pjesama, prisjećamo se hrvatskoga pjesnika Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljubosav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se je kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina. (…)

(Adieu)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 145. obljetnicu rođenja Mozarta hrvatskoga pjesništva appeared first on .

Mrežni seminar nakladničke kuće Oxford University Press

Wed, 04/29/2020 - 14:37

Nakladnička kuća Sveučilišta u Oxfordu Oxford University Press održat će 8. svibnja 2020. godine u 11 sati mrežni seminar (webinar) o korištenju platforme Oxford, objavljivanju znanstvenih radova, stvaranju i uređivanju osobnih profila te o ostalim dostupnim mogućnostima i sadržajima.

Prijave na mrežni seminar.

Pojedinosti o svim bazama podataka za hrvatsku akademsku i istraživačku zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Mrežni seminar nakladničke kuće Oxford University Press appeared first on .

Uspostavljena Usluga brzog povrata građe

Tue, 04/28/2020 - 18:34

Kako bi se u skladu s mjerama suzbijanja pandemije bolesti COVID-19 broj ulazaka u prostor Knjižnice smanjilo na najmanju moguću mjeru, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 27. travnja 2020. godine uspostavila je Uslugu brzog povrata građe (tzv. drive-in povrat). Usluga je korisnicima dostupna od ponedjeljka do petka od 8.30 do 14.30 pred ulazom u Digitalni laboratorij NSK, sa sjeveroistočne strane Knjižnice, u dnu stepeništa kod glavnog korisničkog ulaza. Korisnici će građu moći odložiti u posebno označene košarice, a dežurnom knjižničaru ostavit će osobne podatke kako bi mogli primiti obavijest o naknadno provedenom razduživanju građe.

Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 27. travnja 2020. godine otvorena je za korisnike prema ograničenom sustavu rada. Radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka do petka je od 8 do 15 sati, dok je subotom Knjižnica otvorena od 9 do 14 sati. Sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za rad knjižnica, Knjižnica do daljnjeg pruža isključivo usluge posudbe i povrata građe te vrši upise novih korisnika. Rad u čitaonicama trenutačno nije moguć, a plan otvaranja čitaonica odvijat će se u skladu s daljnjim uputama Zavoda. Također, Knjižnica osigurava i pružanje usluga čija dostupnost se može omogućiti na posredan način – elektroničkom poštom ili nekim drugim elektroničkim putem.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na Portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama o mogućim daljnjim izmjenama u radu i uslugama Knjižnice prema uputama nadležnih tijela vezanim uz pandemiju bolesti COVID-19.

The post Uspostavljena Usluga brzog povrata građe appeared first on .

Obavijest o radu Knjižnice za korisnike prema ograničenome sustavu rada – 28. travnja 2020., 12.30

Tue, 04/28/2020 - 12:14

Nakon što je od 19. ožujka 2020. godine u skladu s mjerama suzbijanja pandemije bolesti COVID-19 bila zatvorena za korisnike, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske otvorena je za korisnike 27. travnja 2020. godine prema ograničenome sustavu rada.

U skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo za rad knjižnica, Knjižnica trenutačno pruža samo usluge posudbe i povrata građe te obavlja upise novih korisnika.

Rad u čitaonicama do daljnjega neće biti moguć, a plan otvaranja čitaonica odvijat će se u skladu s daljnjim uputama Zavoda. Radno je vrijeme Knjižnice od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati, a subotom od 9 do 14 sati. U subotu 2. svibnja 2020. godine Knjižnica će biti zatvorena.

Korisnici se trebaju pridržavati uputa nadležnih tijela povezanih s pojačanom higijenom ruku, za koju su svrhu na ulazu i u ostalim dijelovima svih korisničkih prostora postavljeni spremnici sa sredstvom za dezinfekciju ruku. Prema istim uputama, trebaju izbjegavati korištenje dizala zajedno s više od dvije osobe istodobno.

Kako bi se broj ulazaka u prostor Knjižnice smanjilo na najmanju moguću mjeru, upućujemo korisnike da za provjeru dostupnosti željene građe prethodno kontaktiraju naše knjižničare na e-adresu informacijski.centar@nsk.hr ili telefonski na broj 01/6164-002.

Korisnici će posuđenu građu moći vratiti i bez ulaženja u Knjižnicu, za što je uspostavljena Usluga brzoga povrata (tzv. drive-in povrat), a koja je korisnicima dostupna od ponedjeljka do petka od 8.30 do 14.30 sati pred ulazom u Digitalni laboratorij NSK, sa sjeveroistočne strane Knjižnice, u dnu stepeništa kod glavnoga korisničkog ulaza. Građa se odlaže u posebno označene košarice, a dežurnomu knjižničaru ostavit će osobne podatke kako bi mogli primiti obavijest o naknadno provedenome razduživanju građe.

Za svu građu posuđenu do 19. ožujka 2020. godine rok je posudbe do 11. svibnja 2020. godine.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na Portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama o mogućim daljnjim izmjenama u radu i uslugama Knjižnice prema uputama nadležnih tijela povezanima s pandemijom bolesti COVID-19.

The post Obavijest o radu Knjižnice za korisnike prema ograničenome sustavu rada – 28. travnja 2020., 12.30 appeared first on .

Naputak o radu hrvatskih knjižnica – s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19

Tue, 04/28/2020 - 11:34

Hrvatsko knjižnično vijeće na sjednici održanoj 16. travnja 2020. godine usvojilo je Naputak o radu hrvatskih knjižnica, s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

U ovome kriznom vremenu bitno je da knjižnice, a posebno narodne knjižnice kao ustanove u sustavu kulture, osiguraju neprekidnost rada i, koliko god je moguće, ostanu dostupne korisnicima kao bitna potpora zajednici.

Naputak o radu hrvatskih knjižnica.

Smjernice za rad s građom i korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu od 27. travnja 2020. godine.

The post Naputak o radu hrvatskih knjižnica – s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 appeared first on .

Omogućen pristup bazi podataka EBMG (Evidence Based Medical Guideline)

Tue, 04/28/2020 - 10:01

Finski izdavač Duodecim omogućio je hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici do 31. svibnja 2020. godine pristup sadržaju baze podataka EBMG (Evidence Based Medical Guideline).

Baza podataka EBMG sadrži praktične informacije i kliničke smjernice za primarnu njegu temeljene na dokazima. Redovito posuvremenjene smjernice prate najnovija dostignuća u kliničkoj medicini te primjeni dokaza u praksi.

Pojedinosti o svim ostalim bazama podataka dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Omogućen pristup bazi podataka EBMG (Evidence Based Medical Guideline) appeared first on .

U spomen na maestra Dinka Fija

Tue, 04/28/2020 - 00:05

Na današnji dan, 28. travnja 1924. godine, u Blatu na Korčuli rođen je Dinko Fio, skladatelj, melograf, dirigent, zborovođa i glazbeni pedagog, zaljubljenik u tradicijsku glazbu hrvatskog juga i jedan od onih istaknutih pojedinaca koji je oteo zaboravu brojne narodne napjeve, zapisujući ih i obrađujući za klape i zborove. Mnoge od njih je i sam vodio, mnoge je osnovao, a gotovo svi oni i danas rado izvode njegove obrade i skladbe, baštineći njegov način pjevanja i osobitu filozofiju slaganja klapskog zvuka.

Za života, Dinko Fio dobio je brojne nagrade i priznanja za svoj rad: plaketu Status koju mu je dodijelila Hrvatska glazbena unija u povodu 50. obljetnice umjetničkog djelovanja, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, nagradu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu za životno djelo, kao i nagradu Franjo Ksaver Kuhač za životno djelo.

Maestro Dinko Fio bio je rado viđen gost u Zbirci muzikalija i materijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Upravo njoj je povjerio na čuvanje svoju ostavštinu, koja sadrži, između ostalog, autografe i prepoznatljive, kaligrafske prijepise obrađenih napjeva i skladbi, koji svjedoče o njegovu predanom umjetničkom stvaralaštvu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu maestru Dinku Fiju odužuje se koncertima u mjesecu travnju, koji se od 2014. godine, bijenalno, održavaju u njezinu predvorju. Posljednji, 2018. godine, održan je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a bio je uvršten i na popis programa u sklopu Europske godine kulturne baštine. Na njemu je nastupilo jedanaest klapa i nekadašnji članovi Dječjeg zbora Radiotelevizije Zagreb, koji je maestro Fio uspješno vodio od 1961. do 1975. godine.

Sljedeći korak u promociji i vrednovanju rada Dinka Fija bez sumnje je digitalizacija njegove ostavštine pohranjene u Zbirci muzikalija i materijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U spomen na maestra Dinka Fija appeared first on .

U spomen na lirika zagrebačkih ulica

Mon, 04/27/2020 - 01:18

Tu sam laterna plinska,
već starinska.
Poda mnom je još Matoš stajao
i nad tim gradom zdvajao i kleo.
Snijeg je po njegovom raglanu meo.
Često bi kunić nestao u noći,
a ja bih se tiho smješkala
jer znala sam: on će opet doći
i dugo stajati tu
tako da mu se katkada cipele već
primrzle tlu.

A jutrom kad bih se smreškala
i ugasla
poda mnom grad bi ležao crven i tih;
tad nisam znala da l’ zora krvari po brijegu
ili je to Matoš izgubio stih po stih
na snijegu. (…)

(Plinska laterna na Griču)

Čitajući antologijsku pjesmu Plinska laterna na Griču, prisjećamo se hrvatskoga književnika, pjesnika, prevoditelja, romanopisaca i feljtonista Vjekoslava Majera. Bio je lirik zagrebačkih ulica, Griča, prizora s gradske periferije te malih donjogradskih gostionica.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se u Zagrebu 27. travnja 1900. godine. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.

Slijedio je Matoševu i Wiesnerovu tzv. gričku poeziju i napisao nekoliko antologijskih pjesama, kao što su Plinska laterna na Griču, Moj otac i ja i dr.

Njegovo je prozno stvaralaštvo obilježeno neposrednim izrazom i blagim humorom. Prevodio je s njemačkoga i hrvatskoga jezika. Jednostavno i neposredno u svojim je romanima Pepić u vremenu i prostoru, Život puža i Dnevnik Očenašeka prikazivao male ljude s gradske periferije.

Najpoznatije je Majerovo djelo novela Dnevnik malog Perice, prema kojoj je nastao kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli redatelja Kreše Golika (1970.), kao i istoimena predstava Renea Medvešeka u Hrvatskome narodnom kazalištu, „slijedeći europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja“. Devetogodišnji Perica piše dnevnik, nadajući se kako će ga za tisuću godina pronaći znanstvenici i kako će postati znamenito povijesno svjedočanstvo. U njem potanko opisuje događaje koji su se dogodili u tjednu tijekom ljetnih praznika. Priča je to o jednoj zagrebačkoj obitelji čiju svagdašnjicu mijenja neobičan lik uglađenoga gospodina Fulira.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 140 zapisa o njegovim djelima.

Časopis Antena objavio je u siječnju 1926. godine vrijedan prilog posvećen Majerovu stvaralaštvu koji je dostupan na Portalu starih časopisa.

Vjekoslav Majer preminuo je u Zagrebu 4. prosinca 1975. godine.

Male radosti su prave radosti i samo one mogu pružiti mir duši.
Od velike radosti se izgara, od malih radosti se gori.

(U utrobi Zagrebačke gore)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post U spomen na lirika zagrebačkih ulica appeared first on .

Savjeti za korištenje baza podataka, videoupute i mrežni seminari

Sun, 04/26/2020 - 23:00

Tvrtke Clarivate AnalyticsElsevier i Scientific Knowledge Services (SKS) objavile su poveznice o korištenju baza podataka, termine održavanja mrežnih seminara (webinara), kao i druge informacije autorima koji objavljuju znanstvene radove.

Clarivate Analytics pokrenuo je novi portal za korisnike koji sadrži videoupute o korištenju njihovih baza podataka i drugih usluga, kao i obavijesti o održavanju mrežnih seminara i online radionica.

Elsevier je izdvojio kratke videoupute s prijevodom na hrvatski jezik za sve one koji imaju autorske profile u Scopusu. Videozapis je dostupan nakon registracije.

Scientific Knowledge Services (SKS) u suradnji s tvrtkom Charlesworth Author Services održat će 28. travnja 2020. godine u 14 sati mrežni seminar o temi pisanja i objavljivanja znanstvenih radova na engleskome jeziku.

Prijave na mrežni seminar.

Termini održavanja različitih mrežnih seminara.

The post Savjeti za korištenje baza podataka, videoupute i mrežni seminari appeared first on .

Održana deveta Noć knjige

Sun, 04/26/2020 - 16:26

U četvrtak 23. travnja održana je deveta Noć knjige, prvi put upriličena u virtualnom svijetu. Unatoč strahu da će odaziv sudionika zbog mjera izolacije i socijalne distance biti slab, organizatori mogu biti iznimno zadovoljni činjenicom da su knjižnice, knjižare, antikvarijati, nakladnici, odgojno-obrazovne institucije, ustanove u kulturi, udruge i brojni kreativni pojedinci organizirali više od 500 virtualnih događanja, promičući knjigu i čitanje i u ovim osobitim vremenima.

Umjesto svečanog otvaranja manifestacije, kojem je ove godine domaćin trebalo biti grad Rijeka, svi zainteresirani mogli su u večernjim satima pogledati emisiju Noć knjige na Trećem na Hrvatskoj radioteleviziji. Uvodnim riječima započeo ju je glumac Igor Baksa u ulozi Knjigomira, superjunaka koji je bio maskota Noći knjige 2019. U okviru emisije predstavljeno je i najnovije istraživanje o čitanju i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj, a razgovor o statusu knjige u društvu vodili su Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te prof. dr. sc. Zoran Velagić, voditelj Katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Osim po tome što je u cijelosti održana u virtualnom svijetu, Noć knjige 2020. pamtit će se i po osobitom angažmanu hrvatskih književnika, koji su, uglavnom iz svojih domova, a neki i iz Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića koja im je za tu priliku otvorila vrata, odgovarali na pitanja o tome zašto je bitno čitati, što im knjiga znači u teškim vremenima, na kojim djelima trenutno rade i sl., u kratkom serijalu videozapisa nazvanom „Knjigom protiv kaosa“. Domaći pjesnici predstavili su se pjesničkom akcijom „Poezija s balkona“. Svi videozapisi dostupni su za pregledavanje i dijeljenje na Youtube kanalu Noći knjige. Osobitu pozornost javnosti dobio je videouradak „Pobratimstvo lica u svemiru“, u kojem Goran Matović interpretira stihove Tina Ujevića uz glazbenu pratnju Matije Dedića te „More“, u kojem su hrvatski književnici govorili stihove Josipa Pupačića. Noć knjige virtualnim putem pozdravila je i ministrica kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

U povodu Noći knjige 2020. Organizacijski odbor Noći knjige, u suradnji s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara, organizirao je nagradni natječaj Posadi priču!, u kojem su učenici trebali odgovoriti na izazov te posaditi sjeme odgovornosti, dobrote, poštovanja, nježnosti, suosjećanja, humanosti, pravednosti, ustrajnosti, ljubavi ili preobrazbe te opisati promjenu nastalu rastom u svojoj sredini pričom do 100 riječi. Na natječaj je pristiglo 205 priča učenika osnovnih i srednjih škola. Nagrađene su priče Danici Marte Bandur u kategoriji učenika srednjih škola, Nježni član Luke Cundekovića u kategoriji učenika viših razreda osnovne škole te Negdje daleko Nike Nikšić u kategoriji nižih razreda osnovne škole.

Zaštitna maskota Noći knjige 2020. bio je patuljak Čituljak. Nakon potresa u Zagrebu ispao je iz čudesne knjige te je začuđen lutao praznim hrvatskim gradovima, susrećući spomenike umjesto njihovih stanovnika. Njegove pustolovine i povratak kući, u knjiški svijet, serijama ilustracija popratili su Josip Sršen i Sebastijan Čamagajevac.

Deveta Noć knjige održala se uz financijsku potporu Udruge za zaštitu prava nakladnika ZANAMinistarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, a njezini organizatori su: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANAKnjižni blok – Inicijativa za knjiguportal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održana deveta Noć knjige appeared first on .

Obavijest o otvaranju Knjižnice za korisnike prema ograničenom sustavu rada – 24. travnja 2020., 23.10

Fri, 04/24/2020 - 22:47

Nakon što je od 19. ožujka 2020. godine u skladu s mjerama suzbijanja pandemije bolesti COVID-19 bila zatvorena za korisnike, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske otvorit će se za korisnike 27. travnja 2020. godine, prema ograničenom sustavu rada.

Sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za rad knjižnica, Knjižnica će do daljnjeg pružati isključivo usluge posudbe i povrata građe te vršiti upise novih korisnika. Rad u čitaonicama do daljnjeg neće biti moguć, a plan otvaranja čitaonica odvijat će se u skladu s daljnjim uputama Zavoda. Radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka do petka bit će od 8 do 15 sati, dok će subotom Knjižnica biti otvorena od 9 do 14 sati.

Korisnici će se trebati pridržavati uputa nadležnih tijela vezanih uz pojačanu higijenu ruku, za koju svrhu će na ulazu i u ostalim dijelovima svih korisničkih prostora biti postavljeni spremnici sa sredstvom za dezinfekciju ruku. Prema istim uputama, trebat će se izbjegavati korištenje dizala zajedno s više od dvije osobe istodobno.

Kako bi se broj ulazaka u prostor Knjižnice smanjilo na najmanju moguću mjeru, korisnici će posuđenu građu moći vratiti i bez ulaženja u Knjižnicu. Usluga brzog povrata (tzv. drive-in povrat) korisnicima će biti dostupna od ponedjeljka do petka od 10 do 14 sati pred ulazom u Digitalni laboratorij NSK, sa sjeveroistočne strane Knjižnice, u dnu stepeništa kod glavnog korisničkog ulaza. Korisnici će građu moći odložiti u posebno označene košarice, a dežurnom knjižničaru ostavit će osobne podatke kako bi mogli primiti obavijest o naknadno provedenom razduživanju građe.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na Portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama o mogućim daljnjim izmjenama u radu i uslugama Knjižnice prema uputama nadležnih tijela vezanim uz pandemiju bolesti COVID-19.

The post Obavijest o otvaranju Knjižnice za korisnike prema ograničenom sustavu rada – 24. travnja 2020., 23.10 appeared first on .

Obavijest o otvaranju Knjižnice za korisnike prema ograničenom sustavu rada – 23. travnja 2020., 19.00

Thu, 04/23/2020 - 18:27

Nakon što je od 19. ožujka 2020. godine u skladu s mjerama suzbijanja epidemije bolesti COVID-19 bila zatvorena za korisnike, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske otvorit će se za korisnike 27. travnja 2020. godine, prema ograničenom sustavu rada.

Radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka do petka bit će od 8 do 15 sati, dok će subotom Knjižnica biti otvorena od 9 do 14 sati. Korisnici će za rad moći koristiti čitaonice na 1., 3. i 4. katu, a korisnički prostori na nultoj razini do daljnjeg će ostati zatvoreni, kao i Restoran i caffe bar NSK na 5. katu.

Kako bi se osiguralo držanje potrebnog razmaka te izbjeglo dolaženje u rizičan kontakt, u prostoru Knjižnice istodobno će moći boraviti najviše dvjesto korisnika, a u čitaonicama će se moći raditi isključivo za stolovima na kojima će biti istaknuta oznaka Mjesto za rad.

Korisnici će se trebati pridržavati uputa nadležnih tijela vezanih uz pojačanu higijenu ruku, za koju svrhu će na ulazu i u ostalim dijelovima svih korisničkih prostora biti postavljeni spremnici sa sredstvom za dezinfekciju. Prema istim uputama, trebat će se izbjegavati korištenje dizala zajedno s više od dvije osobe istodobno.

Kako bi se broj ulazaka u prostor Knjižnice smanjilo na najmanju moguću mjeru, korisnici će posuđenu građu moći vratiti bez ulaženja u Knjižnicu. Usluga brzog povrata (tzv. drive-in povrat) korisnicima će biti dostupna od ponedjeljka do petka od 10 do 14 sati pred ulazom u Digitalni laboratorij NSK, sa sjeveroistočne strane Knjižnice, u dnu stepeništa kod glavnog korisničkog ulaza. Korisnici će građu moći odložiti u posebno označene košarice, a dežurnom knjižničaru ostavit će osobne podatke kako bi mogli primiti obavijest o naknadno provedenom razduživanju građe.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na Portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama o mogućim daljnjim izmjenama u radu i uslugama Knjižnice prema uputama nadležnih tijela i ministarstava vezanim uz epidemiju bolesti COVID-19.

The post Obavijest o otvaranju Knjižnice za korisnike prema ograničenom sustavu rada – 23. travnja 2020., 19.00 appeared first on .

Omogućen probni pristup bazi podataka The Human Kinetics Library

Thu, 04/23/2020 - 17:28

Nakladnik Bloomsbury omogućio je do 31. svibnja 2020. godine svim hrvatskim sveučilištima probni pristup svojoj bazi podataka The Human Kinetics Library. Riječ je o bazi koja sadrži više od 150 e-knjiga u HTML-u i 200 videozapisa o temi fiziologije i psihologije sporta i vježbanja, tjelesne aktivnosti, anatomije i biomehanike, prehrane i zdravlja te mnogih drugih srodnih područja.

Popis dostupnih e-knjiga i videozapisa.

Bazi se može pristupiti preko proxy poslužitelja na glavnome izborniku Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu. Ako postoje teškoće s pristupom, možete se obratiti na e-adresu baze@nsk.hr.

The post Omogućen probni pristup bazi podataka The Human Kinetics Library appeared first on .

Omogućen pristup bazi podataka ACM Digital Library

Thu, 04/23/2020 - 17:27

Američki izdavač Association for Computing Machinery (ACM) omogućio je do 30. lipnja 2020. godine pristup svojoj bazi podataka ACM Digital Library.

ACM Digital Library baza je podataka namijenjena području tehničkih znanosti, a sadrži stručne časopise, konferencijske zbornike i druge sadržaje.

Pojedinosti o svim ostalim online bazama dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Omogućen pristup bazi podataka ACM Digital Library appeared first on .

Ususret Noći knjige 2020.

Tue, 04/21/2020 - 09:42

U četvrtak 23. travnja održat će se deveta Noć knjige. Aktualna tema kojoj je trebala biti posvećena, promjena, zahvatila je i samu manifestaciju, koja će se prvi puta upriličiti u virtualnom svijetu.

Svečano otvaranje Noći knjige, koje se osam godina održavalo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ove mu je godine domaćin trebao biti grad Rijeka, održat će se u posebnoj emisiji „Noć knjige na Trećem“ koja počinje u 19:20 sati na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije te Facebook stranici i You Tube kanalu Noći knjige. U specijalnoj emisiji bit će predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj, koje će komentirati Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i doc. dr. sc. Zoran Velagić, voditelj Katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Gosti emisije bit će i poznati domaći pisci te Knjigomir, superjunak koji svoje posebne moći zahvaljuje velikom broju pročitanih knjiga.

Zaštitno lice ovogodišnje Noći knjige je patuljak Čituljak, dežurno njurgalo, veseljak i komentator apsurda, podsjetnik na to zašto je upravo danas bitno čitati. Njegov autor je dizajner Boris Kuk, a Čituljak je zaživio i u seriji ilustracija Josipa Sršena i Sebastijana Čamagajevca. Njegovu šetnju ispražnjenim hrvatskim gradovima moguće je pratiti na Facebook stranici Noći knjige. U vremenima socijalne distance i ostanka kod kuće, hrvatskoj javnosti upućuje važnu poruku: „S knjigom nisi izoliran!“

Noć knjige obuhvatit će više od 200 različitih programa knjižnica, osnovnih i srednjih škola, vrtića, nakladnika, kazališta, ilustratora, prevoditelja, pisaca i drugih kreativnih pojedinaca i ustanova „prijatelja knjige“ iz svih dijelova Hrvatske. Na programu će se naći i popusti knjižara i antikvarijata u internetskim trgovinama, promocije knjiga, čitanje poezije i razgovori o knjizi na društvenim mrežama, kvizovi, natječaji, nagradne igre i drugi zanimljivi sadržaji. Prijave programa u sustav Noći knjige još uvijek su u tijeku.

Prigodnim sadržajem u Noć knjige 2020. uključit će se i velik broj domaćih pisaca i autora, među kojima i Miro Gavran, Julijana Adamović, Sanja Polak, Olja Savičević, Renato Baretić, Jurica Pavičić, Kristian Novak, Damir Karakaš, Tanja Mravak, Ivica Ivanišević, Borivoj Radaković i drugi.

Organizacijski odbor Noći knjige u suradnji s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara provodi i nagradni natječaj Posadi priču! za učenike osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Njih se poziva da u proznoj formi do 100 riječi ispričaju svoje priče o odgovornosti, dobroti, poštovanju, nježnosti, suosjećanju, humanosti, pravednosti, ustrajnosti, ljubavi i preobrazbi. Nagrađeni radovi 23. travnja bit će objavljeni i predstavljeni na mrežnim stranicama Noći knjige i Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Podsjetimo, Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) obilježava se u spomen na dan kada su 1616. godine preminuli velikani svjetske književnosti Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega, a proglašen je na Općoj konferenciji UNESCO-a u Parizu 1995. godine. Dana 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine, u spomen na Marka Marulića koji je toga datuma 1501. godine dovršio svoj čuveni ep Judita. Ova dva istaknuta dana povod su organiziranju manifestacije Noć knjige.

Deveta Noć knjige održat će se uz financijsku potporu Udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, a njezini organizatori su: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANAKnjižni blok – Inicijativa za knjiguportal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Ususret Noći knjige 2020. appeared first on .

U spomen na Sunčanu Škrinjarić

Tue, 04/21/2020 - 00:11

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Ako čovjek na takav način razmišlja o životu, onda je njegova nazočnost na ovome svijetu dar čovječanstvu i on nas sve usrećuje. Želja Sunčane Škrinjarić za djetetovu sreću i ljubav osnažena je u njezinu književnom stvaralaštvu. Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće, kao i sadržaj ove omiljene priče, pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post U spomen na Sunčanu Škrinjarić appeared first on .

Naputak za rad hrvatskih knjižnica – s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19

Fri, 04/17/2020 - 07:29

Hrvatsko knjižnično vijeće, na sjednici održanoj 16. travnja 2020. godine, usvojilo je Naputak za rad hrvatskih knjižnica, s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

U ovom kriznom vremenu važno je da knjižnice, a posebno narodne knjižnice kao ustanove u sustavu kulture, osiguraju kontinuitet rada i, koliko god je moguće, ostanu dostupne korisnicima kao važna potpora zajednici.

Naputak za rad hrvatskih knjižnica.

The post Naputak za rad hrvatskih knjižnica – s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga Andersena

Fri, 04/17/2020 - 00:43

 „… Hvala ti, dobri gospodaru, na svemu dobru, što mi ga daješ. Ali ja volim ostati u svojoj nesreći, a znati, da imam sina, negoli da mi dadeš sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da moram zaboraviti sina!“
Kad je baka ovo izrekla, strahovito jeknu cijela dubrava, prestadoše čari u šumi Striborovoj, jer je baki bila draža njezina nevolja, nego sva sreća ovog svijeta.
Zanjiše se čitava šuma, provali se zemlja, propade u zemlju ogromni dub sa dvorovima i sa selom srebrom ograđenim, nestade Stribora i Domaćih, — ciknu snaha iza duba, pretvori se u guju — uteče u rupu — a majka i sin nađoše se nasred šume sami, jedno uz drugo.
Pade sin pred majku na koljena, ljubi joj skute i rukave, a onda je podiže na svoje ruke i nosi kući, kuda sretno do zore stigoše…

(Šuma Striborova – Priče iz davnine)

Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo da postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić Mažuranić, rođene 18. travnja 1874. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova …

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

The post Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga Andersena appeared first on .

Pages