Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno 6. studenoga 2023. godine predstavljeno je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, a u povodu početka 355. akademske godine.

Knjiga urednika prof. dr. sc. Gorana Bandova, Jelena Perlete i Ivane Petrović sastavljena je od stotinjak kratkih diplomatskih sjećanja koja govore o različitim razgovorima i anegdotama povezanima s najznačajnijim vanjskopolitičkim događajima u Republici Hrvatskoj u zadnjih trideset godina, a izdavač je knjige Sveučilište u Zagrebu.

Svečano predstavljanje započelo je čitanjem nekoliko ulomaka iz knjige u interpretaciji Željka Tomca, nakon čega su uslijedili pozdravni govori rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i predsjednika Hrvatskoga diplomatskoga kluba prof. dr. sc. dr. h. c. Emilija Marina.  Nazočnima su se potom obratili urednici knjige prof. dr. sc.  Goran Bandov, Jelena Perleta i Ivana Petrović koji su zahvalili svima koji su im pomogli u pripremi knjige.

Autori su posebno zahvalili bivšem rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. emer. Damiru Borasu i aktualnome rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću, medijima koji su od početka davali potporu ovomu projektu te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao domaćinu ovoga svečanog događanja.

Na svečanome predstavljanju novo izdanje knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno predstavio je i prof. dr. sc. Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova i savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

U glazbenome dijelu programa nastupili su studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Fotografija: Sveučilište u Zagrebu

The post Predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“ u sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu appeared first on .

Sa zadovoljstvom vas pozivamo na svečano otvorenje izložbe Dr. Elza Kučera koje će se održati u ponedjeljak 13. studenoga u 13 sati u velikome predvorju Knjižnice.

Izložba daje uvid u život i rad prve hrvatske knjižničarke, prve javne službenice na našim prostorima, prve eksperimentalne psihologinje i prve Hrvatice rođene u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju – samozatajne i nekonvencionalne Elze Kučere.

U programu svečanoga otvorenja Izložbe sudjelovat će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnatelj Instituta za filozofiju dr. sc. Luka Boršić, znanstvena savjetnica na Institutu za filozofiju Ivana Skuhala Karasman i viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijana Borić.

Izložbu Dr. Elza Kučera u povodu 140. obljetnice rođenja Elze Kučere organiziraju Institut za filozofiju i NSK kako bi širu javnost upoznali sa životom i djelovanjem ove iznimne Hrvatice. Izložba se temelji na dugogodišnjem istraživačkom radu dr. sc. Luke Boršića i dr. sc. Ivane Skuhala Karasman i održava se u sklopu manifestacije Žene u NSK kojom Knjižnica u 2023. godini slavi postignuća žena u kulturi i znanosti kako bi inspirirala i potaknula na istraživanja te upotpunila pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati.

Više o Elzi Kučeri i nastajanju ove izložbe pročitajte na blogu NSK.

The post Otvorenje izložbe “Dr. Elza Kučera” u NSK appeared first on .

Knjigu vrati, ništa ne plati!

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2023. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 9. do 11. studenoga 2023. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

Autor fotografije: NSK.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2023. appeared first on .

… prijevod niti nastaje, niti živi u vakuumu.

The post Citat 1. studenog 2023. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 24. listopada održana je radionica pod nazivom Scopus Only Day koja je organizirana u suradnji s Hrvatskom udrugom za znanstvenu komunikaciju (ZNAK) i tvrtkom Elsevier. Radionica je bila namijenjena urednicima hrvatskih znanstvenih i i stručnih časopisa.

Scopus je bibliografska i citatna baza podataka tvrtke Elsevier koja indeksira znanstvene časopise iz cijeloga svijeta i obuhvaća sva područja znanosti. Svoje mjesto u ovoj bazi pronašao je i 161 hrvatski časopis, a velik broj njih tome i teži jer indeksiranost u njoj pridonosi poboljšanju istraživačkoga okružja hrvatskim znanstvenicima te omogućuje međunarodnu vidljivost njihove znanstvene produktivnosti.

Veliku ulogu u tome hoće li časopis biti indeksiran u ovoj uglednoj bazi ima njegova uređivačka politika. Upravo je svrha radionice bila upoznati urednike znanstvenih časopisa sa standardima uredničkoga rada, odnosno koje su uredničke odgovornosti i prava. Većina sudionika radionice kao i ostalih urednika znanstvenih časopisa dolazi iz redova uglednih znanstvenika koji su autori članaka u znanstvenim časopisima, recenzenti ili članovi uredničkoga odbora nekoga časopisa. Radionica je zamišljena kao pomoć onima koji su novi u uredničkome poslu, ali i kao podsjetnik ili oblik trajne izobrazbe i iskusnim urednicima, te kao uputa za dobru uredničku praksu u znanstvenome časopisu.

Uzimajući u obzir standarde uredničkoga rada, svrha je radionice bila poboljšanje međunarodne suradnje i partnerstva u stručnoj i znanstvenoj međunarodnoj zajednici te osigurati bolja promidžba hrvatske znanosti u svijetu.

Nakon pozdravnih riječi glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanke Stričević i direktora sadržaja Scopusa dr. sc. Wima Meestera uslijedila su izlaganja pozvanih izlagača – Ive Melinšćak Zlodi koja je dala pregled trenutačnoga stanja hrvatskih časopisa i dr. sc. Katarine Botić koja je predstavila uspješnu priču o hrvatskim časopisima u Scopusu. U drugome dijelu izlaganja su održali dr. sc. David Rew koji je hrvatskim urednicima dao korisne savjete o (pred)uvjetima ulaska časopisa u Scopus te Galina Iakshonok o koracima koji slijede jednom nakon što je časopis prihvaćen i indeksiran u Scopusu.

Dana 25. listopada predstavnice NSK Ivana Matijević i Alisa Martek sudjelovale su na sastanku sa Scopus Content Selection and Advisory Board (CSAB). Scopus CSAB međunarodna je skupina znanstvenika, istraživača i knjižničara koji predstavljaju glavne znanstvene discipline. Tijekom godine članovi odbora odgovorni su za pregled svih naslova koji se predlažu Scopusu. CSAB se sastoji od 17 predmetnih stručnjaka, od kojih svaki predstavlja određeno područje. Preporuke CSAB-a izravno utječu na opći smjer Scopusa i određivanje prioriteta zahtjeva za novim sadržajem kako bi se osiguralo da sadržaj Scopusa ostane međunarodni i relevantan. Ivana Matijević predstavila je primjere korištenja podataka iz Scopusa za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, od zahtjeva pojedinih znanstvenika, institucija, uredništava časopisa do nacionalnih analiza.

Na sastanku je dr. sc. Iva Grabarić Andonovski predstavila rad Udruge ZNAK, a dr. sc. Ivan Marić i Draženko Celjak predstavili su SRCE, portal Hrčak i napore koji su u suradnji s Udrugom Znak i NSK uloženi u automatizaciji indeksiranja hrvatskih časopisa u Scopusu kako bi sadržaj bio pravodoban i točan te kako bi se smanjilo vrijeme čekanja pojavljivanja najnovijega sadržaja hrvatskih časopisa u Scopusu. Članovi odbora CSAB dali su mnoge sugestije za poboljšanje uredničkoga rada. Primili smo pohvale za razvoj nacionalnih infrastruktura, ali i edukaciju korisnika.

The post Održana radionica „Scopus Only Day“ u NSK i sastanak Scopus Content Selection and Advisory Board s hrvatskim predstavnicima appeared first on .

14. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem održano je u Dubrovniku od 11. do 14. listopada 2023. u Studentskome centru Sveučilišta u Dubrovniku.

Organiziranjem Savjetovanja u Dubrovniku, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao glavni organizator obilježila je dvadesetu obljetnica rada ove nacionalne konferencije posvećene narodnomu knjižničarstvu (2003. – 2023.) i desetu obljetnicu otkako se organizira u Republici Hrvatskoj kao članici Europske unije (2013. – 2023.) te je održana u godini kada se Republika Hrvatska pridružila eurozoni i šengenskomu prostoru.

Ovogodišnja glavna tema trodnevne konferencije bila je Narodne knjižnice – stabilnost i održivi razvoj i obuhvatila je izlaganja u sklopu šest podtema: Uloga i vrijednost narodnih knjižnica, Status i financiranje narodnih knjižnica, Modeli financiranja – osnovni i alternativni izvori financiranja za održivi razvoj, Programi Erasmus+ – prilika za knjižnice, Razvoj knjižnica prema društvenoj uključenosti i digitalnoj knjižnici i Knjižnice – partneri održivog razvoja kroz zelenu i digitalnu tranziciju.

Savjetovanje u Dubrovniku okupilo je 187 sudionika, a tijekom triju dana trajanja Savjetovanja održano je 54 izlaganja i sedam predstavljanja u sklopu dviju radionica te jedne panel rasprave na temu zelenih knjižnica i Knjižničarski filmski festival, a sudionici Savjetovanja imali su priliku upoznati se i s radom Dubrovačkih knjižnica, ovogodišnjega domaćina Skupa, kao i s radom izlagača koji sudjeluju u popratnome programu – nakladničkim kućama Katarina Zrinski i Školska knjiga te tvrtkom Primat Logistika.

Ovogodišnje 14. izdanje skupa organizirala je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Dubrovačkim knjižnicama i Knjižničarskim društvom Dubrovnik te partnerima – Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Ljubljani, Savezom knjižničarskih društava Slovenije, Udrugom narodnih knjižnica Grosuplje i Deskom Kreativne Europe Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Savjetovanje se redovito održava uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, kojem su se ove godine pridružili Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik.

Sve pojedinosti o Skupu dostupne su na mrežnoj stranici http://sznk.nsk.hr.

Autor fotografija: Vedran Levi (Dubrovačke knjižnice)

The post Održano 14. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 24. listopada 2023. godine predstavljeno je veličanstveno faksimilno izdanje i transliteracija Oficija rimskoga.

U nakladničkome pothvatu iza kojega stoji dugo razdoblje predanoga i intenzivnoga rada, a kojemu je svrha predanim i znatiželjnim istraživačima približiti prvu datiranu knjigu riječke glagoljske tiskare modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje, sudjelovali su Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izdanje su predstavili urednica izdanja prof. dr. sc. Sanja Zubčić, recenzenti akademik Mateo Žagar i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić te akademkinja Anica Nazor i voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker. Okupljene uzvanike prigodnim su riječima pozdravile i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Rijeci Lea Lazzarich te ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje i izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić.

„Oficij rimski prva je datirana knjiga riječke glagoljske tiskare, čiji se očuvani primjerak nalazi u fondu naše Zbirke rukopisa i starih knjiga. Ove su činjenice iznjedrile prirodnu i, pokazalo se, odličnu međuinstitucijsku nakladničku suradnju – Sveučilišne knjižnice Rijeka i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u promicanju hrvatske kulturne baštine. Premda živimo u vrlo izazovnim vremenima, zgodno je i poučno prisjetiti se da je i Šimun Kožičić Benja, osnivač glagoljske tiskare u Rijeci, djelovao u razdoblju složenih i teških povijesnih okolnosti. Upravo su ga one dovele u Rijeku, nakon što je Modruška biskupija, kojoj je bilo na čelu, potpala pod vlast Osmanskoga Carstva. I kako to u životu često biva, iz teške su se situacije rodile prilike, a prilike su proizvele šest glagoljskih liturgijskih knjiga, od kojih smo jednu, Misal hruacki, uspješno pretisnuli s istim sunakladnikom 2016. godine“, istaknula je glavna ravnateljica Knjižnice.

Molitvenik Oficij rimski, namijenjen privatnoj pobožnosti, tiskan je 15. prosinca 1530. godine. Dosad je pronađeno sedam primjeraka Oficija rimskoga, i to po dva u Zagrebu i Sankt Peterburgu te po jedan u Milanu, Weimaru  i Rimu, a pretisak je napravljen prema izvrsno očuvanome primjerku koji se nalazi u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK.

Komplet pretiska i transliteracije Oficija rimskoga izdan je u 300 primjeraka, a uz autoricu izdanja prof. dr. sc. Sanju Zubčić i recenzente akademika Matea Žagara i doc. dr. sc. Veru Blažević Krezić, u ostvarenju ovoga izdanja sudjelovali su tehnička urednica Dobrila Zvonarek, likovni urednik Dalibor Ferenčina i grafički dizajner Goran Hasanec. Naslovnicu je likovno opremio Frane Paro, a za kolacioniranje transliteracije zaslužan je dr. sc. Jozo Vela. Izdanje je tiskano u riječkoj tiskari Welt.

Riječko predstavljanje Oficija rimskoga održat će se 10. studenoga 2023. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Izdanje pretiska i transliteracije Oficija rimskoga ostvareno je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Gospićko-senjske biskupije, Sveučilišta u Rijeci, Riječke nadbiskupije, Franjevačkoga samostana na Trsatu i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2023.

The post Predstavljeno faksimilno izdanje i transliteracija „Oficija rimskoga“ appeared first on .

Uoči blagdana na koji se zajedno s našim obiteljima prisjećamo najmilijih koji više nisu s nama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu radit će prema posebnome radnom vremenu.

U utorak 31. listopada Knjižnica će biti otvorena od 8 do 18 sati.

Na blagdan Svi sveti, u srijedu 1. studenoga, Knjižnica će biti zatvorena.

U četvrtak 2. studenoga otvaramo svoja vrata prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice – blagdan Svi sveti appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu obrada (Proces obrada omeđene građe)
– viši stručni savjetnik za za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– specijalist suradnik – ekonom u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek tajništvo
– namještenik – radno mjesto III. vrste – vatrogasac u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek sigurnost
– namještenik – radno mjesto III. vrste u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu obrada (Proces obrada omeđene građe)
– viši stručni savjetnik za za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– specijalist suradnik – ekonom u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek tajništvo
– namještenik – radno mjesto III. vrste – vatrogasac u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek sigurnost
– namještenik – radno mjesto III. vrste u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 23. listopada 2023. appeared first on .

Tjedan otvorenoga pristupa (Open Access Week) ove se godine obilježava od 23. do 29. listopada pod nazivom Zajednica iznad komercijalizacije. Od 2008. godine Tjedan redovito organizira SPARC i Savjetodavni odbor Tjedna otvorenoga pristupa u suradnji s brojnim partnerima širom svijeta.

Svrha je ovogodišnjega Tjedna potaknuti raspravu o praksama otvorene znanosti u odnosu na zanimanje javnosti i akademske zajednice. Ovogodišnja tema oslanja se na UNESCO-ovu Preporuku za otvorenu znanost koja podupire nekomercijalne modele izdavaštva i zalaže se za sprečavanje nepravedne preraspodjele profita iz javno financiranih znanstvenih aktivnosti.

Kako bismo obilježili Tjedan otvorenoga pristupa, pozivamo vas da koristite otvoreno dostupnu znanstvenu infrastrukturu – Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova, Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR i Digitalni repozitorij Sveučilišta u Zagrebu kao i druge institucijske repozitorije u sustavu Dabar. Na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu možete vidjeti popis baza i e-izvore u otvorenome pristupu koji redovito posuvremenjujemo.

Građanska znanost jedan je od segmenata otvorene znanosti, a tema Zajednica iznad komercijalizacije izravno se oslanja upravo na javnost kao bitnoga sudionika znanosti – od javnoga financiranja do izravnoga sudjelovanja u znanstvenim istraživanjima. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu inicijator je i sudionik u više različitih projekata građanske znanosti, kao što su: međunarodni istraživački projekt Citizen-enhanced open science in Southeastern Europe Higher Education hubs, projekt Dendroteka, aktivnosti Pčele, život, ljudi i Samopomoć i dobrobit u akademskom mrežnom okruženju i natjecanje u pretraživanju interneta HAWaton.

Potičemo vas da u sljedećem razdoblju pratite naš rad i nove projekte građanske znanosti, ali i sami predložite nove aktivnosti.

The post Tjedan otvorenoga pristupa 2023. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 19. listopada svečano je otvorena izložba Preporođeni Šibenik – 150. obljetnica pobjede Narodne stranke u Šibeniku 1872./1873. koja se može razgledati do 3. studenoga 2023. godine i besplatna je svim posjetiteljima.

Izložba je dio programa obilježavanja 150. obljetnice pobjede Narodne stranke na općinskim izborima 1872. godine i uspostave narodnjačke općinske uprave u Šibeniku 15. siječnja 1873. godine.

Na početku svečanosti okupljenima se obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Državnoga arhiva u Šibeniku mr. sc. Nataša Mučalo, suautor izložbe Branimir Renja i državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak.

Izložbu je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku i Muzejom grada Šibenika.

Na izložbi su predstavljeni prijelomni događaji koji su obilježili pobjedu i dolazak Narodne stranke na vlast u Šibeniku, preobrazbu grada koja je slijedila kao i razvoj društvenoga i kulturnoga života.

Izložbeni panoi ilustrirani su snimkama bogate pisane baštine koja je nastala u tome vremenu, a danas se čuva ponajprije u Državnome arhivu u Šibeniku i Muzeju grada Šibenika, ali i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Državnome arhivu u Zadru, Hrvatskome državnom arhivu, Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ i Znanstvenoj knjižnici u Zadru.

The post Otvorena izložba „Preporođeni Šibenik – 150. obljetnica pobjede Narodne stranke u Šibeniku 1872./1873.“ u NSK appeared first on .

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu za program Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku dodijeljena je ugledna međunarodna nagrada Energy Globe Award. Vrijednu nagradu, koja se smatra Oskarom za programe usmjerene zaštiti okoliša i postizanju održivoga razvoja, u ime je Knjižnice 17. listopada 2023. godine u prostoru Oris Kuća arhitekture preuzela glavna ravnateljica Knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Program Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku Knjižnica je započela 2016. godine, a ova nagrada znakovito joj stiže upravo uoči drugoga izdanja međunarodne konferencije o zelenim knjižnicama Let’s Go Green! koje će se u Knjižnici održati 9. i 10. studenoga 2023. godine. Pokrenuta 2018. godine kao prva međunarodna konferencija o zelenim knjižnicama u svijetu upravo u sklopu nagrađenoga programa Konferencija je svojim prvim izdanjem okupila sudionike iz više od 20 zemalja i predstavila zelene knjižničarske inicijative diljem svijeta.

Aktivnosti programa Zelena knjižnica… prepoznate su na međunarodnoj razini i ranije, ubrzo po utemeljenju programa, pa je tako njegov Zeleni festival, održan 2017. godine, nagrađen IFLA-inom nagradom za zelene knjižnice (IFLA Green Library Award) za 2018. godinu, a brojne ostale aktivnosti uključivale su organizaciju izložbi u suradnji s ustanovama u području zaštite prirodne baštine, niza tribina i predavanja o održivosti, izradbu mrežnih izložbi, tematskih zbirki arhiviranih mrežnih sadržaja i razvoj mobilnih aplikacija usmjerenih na promidžbu prirodne baštine i njezine zaštite, organizaciju događanja posvećenih podizanju svijesti o zelenim politikama Europske unije te programa edukacije o održivosti za djelatnike.

Od 2022. godine osvještavanje knjižničarske zajednice, korisnika knjižnica i šire javnosti o važnosti održivoga razvoja u sklopu programa Zelena knjižnica… provodi se i organiziranjem aktivnosti građanske znanosti, a na potrebu za udovoljavanjem zahtjevima održivoga razvoja prilagodbom dnevnih navika izravno ukazuje promidžbom održivih modela ponašanja isticanjem poticajnih poruka u prostoru Knjižnice i objavama na društvenim mrežama. Iste je godine Knjižnica donijela i smjernice za uštedu o potrošnji energenata čijom je primjenom, zajedno sa svojim korisnicima, tijekom prvih sedam mjeseci postigla smanjenje utrošene energije od gotovo 25 posto toplinske i skoro 15 posto električne energije.

U sklopu programa Zelena knjižnica… u 2023. godini, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija provodi se i projekt Knjižnice i održivi razvoj – program jačanja kapaciteta.

Učinci postignuti u sklopu programa Zelena knjižnica…, kao i priznanje za njega u obliku nagrade Energy Globe Award, za Knjižnicu su snažan poticaj za daljnje aktivnosti u području zelenoga knjižničarstva, ponajprije za nastavak prilagodbe njezina poslovanja načelima održivosti te još snažnije djelovanje u svojstvu predvodnice u promidžbi i postizanju održivoga razvoja kao središnje hrvatske knjižnice.

Nagradu Energy Globe Award 1999. godine utemeljio je neumorni zagovornik presudne važnosti energetske učinkovitosti Austrijanac Wolfgang Neumann, a od 2008. dodjeljuje se u organizaciji zaklade Energy Globe Foundation, sa sjedištem u Austriji.

The post NSK dobitnica svjetske nagrade za programe održivoga razvoja „Energy Globe Award“ za 2023. godinu appeared first on .

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u utorak 24. listopada u 14 sati predstavit ćemo pretisak i transliteraciju Oficija rimskoga, prve datirane i zadnje pretisnute i transliterirane knjige iz riječke glagoljske tiskare modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje.

Riječ je o nakladničkome projektu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice u Rijeci koje će predstaviti urednica izdanja prof. dr. sc. Sanja Zubčić, recenzenti akademik Mateo Žagar i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić te akademkinja Anica Nazor i voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK dr. sc. Irena Galić Bešker.

U programu predstavljanja sudjelovat će i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnateljica Sveučilišna knjižnice u Rijeci Lea Lazzarich.

Molitvenik Oficij rimski, namijenjen privatnoj pobožnosti, tiskan je 15. prosinca 1530. godine. Dosad je pronađeno sedam primjeraka Oficija rimskoga, i to po dva u Zagrebu i Sankt Peterburgu te po jedan u Milanu, Weimaru  i Rimu, a pretisak je napravljen prema izvrsno očuvanome primjerku koji se nalazi u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK.

Komplet pretiska i transliteracije Oficija rimskoga izdan je u 300 primjeraka, a uz autoricu izdanja prof. dr. sc. Sanju Zubčić i recenzente akademika Matea Žagara i doc. dr. sc. Veru Blažević Krezić, u ostvarenju ovoga izdanja sudjelovali su tehnička urednica Dobrila Zvonarek, likovni urednik Dalibor Ferenčina i grafički dizajner Goran Hasanec. Naslovnicu je likovno opremio Frane Paro, a za kolacioniranje transliteracije zaslužan je dr. sc. Jozo Vela. Izdanje je tiskano u riječkoj tiskari Welt.

„Jedina dosad tako nepripremljena knjiga, Oficij rimski, pripremljena je u gradu u kojem je i nastala, čime je zatvoren gotovo petstoljetni ciklus. Projekt je to kojim je veliki europski intelektualac, glagoljaški humanist i modruški biskup Šimun Kožičić Benja dobio zasluženo priznanje od grada koji je počastio svojom prisutnošću i radom i postavio ga na kartu rijetkih europskih gradova koji su početkom 16. stoljeća imali svoje tiskare i pratili sva aktualna tehnološka tiskarska dostignuća”, istaknula je u svojem uvodnom tekstu autorica prof. dr. sc. Zubčić.

Izdanje pretiska i transliteracije Oficija rimskoga ostvareno je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Gospićko-senjske biskupije, Sveučilišta u Rijeci, Franjevačkoga samostana na Trsatu i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

The post Predstavljanje pretiska i transliteracije „Oficija rimskoga“ u NSK appeared first on .

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci 16. listopada 2023. godine pod geslom Nek’ ti riječ ne bude strana(c) svečanim je programom otvoren Mjesec hrvatske knjige 2023.

Ovogodišnje izdanje Mjeseca hrvatske knjige pod nazivom Književnost bez granica! posvećeno je prevoditeljima, odnosno književnomu prevođenju, a svrha je istaknuti važnost prevoditelja i podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnoga prevođenja, zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani.

Ova je godina proglašena i Europskom godinom vještina, pa se i prevođenje kao vještina uklapa u ovaj poticajni impuls odaslan iz Europske unije te je zbog toga ove godine uspostavljena suradnja s Društvom hrvatskih književnih prevodilaca.

Uz središnje programe Mjeseca, među kojima se ističu Nacionalni kviz za poticanje čitanja Pronađeni u prijevodu te obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, ostali od ukupno gotovo 2000 različitih programa, odvijat će se širom Hrvatske do 15. studenoga 2023. godine, kada će u sklopu završnice Kviza u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Mjesec biti zatvoren.

Programi NSK u sklopu Mjeseca hrvatske knjige održat će se prema sljedećem rasporedu:

24. listopada 2023.

Predstavljanje pretiska i transliteracije nakladničkoga projekta: Oficij rimski

9. – 11. studenoga 2023.

Oprost zakasnina: Knjigu vrati, ništa ne plati!

Okupljajući predstavnike kulturnoga sektora, nacionalni program Mjesec hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske održava se od 1995. godine radi isticanja društvene važnosti knjige i čitanja te u tome kontekstu i važnosti knjižnica, kao nezaobilaznih mjesta u omogućivanju širokoga pristupa knjigama te promidžbi čitanja, pismenosti i svih blagodati koje iz njih proizlaze i za društvo i za pojedinca.

The post „Nek’ ti riječ ne bude strana(c)” – svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige 2023. appeared first on .

U Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” Šibenik 14. listopada 2023. godine otvorena je izložba Najbolje zelene knjižnice. Riječ je o izložbi koja predstavlja svjetske primjere dobre prakse zelenoga knjižničarstva, čemu je pridonijela dodijeljena nagrada Zelena knjižnica Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) za 2018. godinu – IFLA Green Library Award 2018. njezinu projektu Zeleni festival kao jednomu od šest najboljih svjetskih zelenih projekata knjižnica.

Osim nagrađenoga projekta Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu, predstavljeni su i nagrađeni projekti preostalih pet knjižnica. To su prvonagrađeni projekt kineske Gradske knjižnice Foshan i projekti mađarske Gradske knjižnice Tatabanya, rumunjske Ruralne knjižnica Sirna, Nacionalne knjižnice i arhiva Irana te kenijske Sveučilišne knjižnice Međunarodnoga sveučilišta Sjedinjenih Američkih Država u Africi.

 Izložbu je u svibnju 2019. godine u svojem prostoru postavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Suradnice na izložbi bile su Radna grupa za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) te Radna skupina za okoliš, održivost i knjižnice Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Autorica je izložbe tadašnja predsjednica Radne grupe za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Ana Rubić.

Nagrađeni projekti knjižnica predstavljeni su na šest izložbenih panoa koje će zainteresirani posjetitelji u Šibeniku moći pogledati do 7. studenoga 2023. godine. Izložba Najbolje zelene knjižnice ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju 2016. godine pokrenula je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, čija je svrha izobrazba korisnika Knjižnice, njihovo osvješćivanje i senzibiliziranje o temi zaštite okoliša i održiva razvoja, uključivanje u određene programe, popularizacija programa s područja zaštite i očuvanja prirode te predstavljanje rezultata njihovih znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Od utemeljenja Projekta provedeno je mnoštvo djelatnosti koje su dio planiranoga ekološkog djelovanja Knjižnice.

Treba istaknuti kako ovo nije prvo gostovanje izložbe. Ona je krajem 2019. godine gostovala u slovenskoj Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu, a ove godine u svibnju u Gradskoj knjižnici Zadar i u lipnju u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić” Karlovac u sklopu manifestacije 4. Zeleni festival.

Izložba Najbolje zelene knjižnice.

The post U šibenskoj gradskoj knjižnici otvorena izložba „Najbolje zelene knjižnice“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 12. listopada otvorena je 21. međunarodna izložba inovacija ARCA 2023 na kojoj do 14. listopada 2023. godine možete pogledati više od 200 inovacija i novih tehnologija koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih uspješnih kao i tek utemeljenih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Sjeverne Makedonije, Moldavije, Češke, Belgije, Njemačke, Turske, Kine, Irana, Poljske, Srbije, Slovenije itd.

Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatske zajednice inovatora prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, a u programu svečanoga otvorenja izložbe okupljenim uzvanicima prigodnim su se riječima obratili i pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala, zamjenik predsjednika Hrvatske zajednice inovatora i direktor Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora IFIA Zoran Barišić, rektor Sveučilišta u Slavonskome Brodu prof. dr. sc. Ivan Samardžić, župan Šibensko-kninske županije dr. sc. Marko Jelić, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora te saborski zastupnik i gradonačelnik Murskoga Središća Dražen Srpak, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrice poljoprivrede te državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske Zdravko Tušek i posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju izv. prof. dr. sc. Velibor Mačkić. Svečano otvorenje izložbe glazbenim izvedbama uveličala je Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu.

Na kraju otvorenja 21. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2023 potpisan je Sporazum o suradnji s predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom zajednicom inovatora. Hrvatska zajednica inovatora dodijelila je dvije posebne nagrade i priznanja članovima koji su dali poseban doprinos razvoju inovatorstva.

U sklopu izložbe održat će se Inovacijski forum u organizaciji Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o temi Društvene znanosti kao pokretač socijalnih inovacija u doba kriza te će se održati i radionica namijenjena nastavnicima i mentorima pod nazivom Ključni akteri finskog obrazovnog sustava, gdje će gostujući finski predavač predstaviti ključne izvrsnosti finskoga obrazovnog sustava. Državni zavod za intelektualno vlasništvo tradicionalno će održati predavanje Što je intelektualno vlasništvo i koja je njegova svrha, na kojem će se podrobnije govoriti o pravu intelektualnoga vlasništva koje obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnoga vlasništva i način zaštite od njegova neovlaštenog korištenja. Tijekom triju dana održavanja izložbe održat će se i STEM radionice za mlade svih uzrasta. Tako će biti organizirana radionica izradbe i mogućnosti Vidi X mini računala te će se ujedno održati radionica izradbe i programiranja robota Lego WeDo za mlađe učenike. Zadnji dan izložbe 14. listopada bit će dodijeljene i nagrade najuspješnijim izlagačima te neizostavna nagrada Grand Prix za najbolju inovaciju sajma.

Izložba inovacija ARCA već godinama po uzoru na najutjecajnije svjetske sajmove i izložbe inovacija promiče izumiteljstvo i inovacije i jedno je od najznačajnijih događanja u kalendaru Međunarodnoga saveza nacionalnih udruga izumitelja (International Federation of Inventors’ Associations – IFIA).

Organizator je izložbe Hrvatska zajednica inovatora, a suorganizatori su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Međunarodna federacija nacionalnih saveza inovatora IFIA, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska zajednica tehničke kulture. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede i Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo.

The post Otvorena 21. međunarodna izložba inovacija ARCA 2023 appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 19. listopada 2023. godine u 12 sati bit će svečano otvorena izložba Preporođeni Šibenik – 150. obljetnica pobjede Narodne stranke u Šibeniku 1872./1873. koju organiziraju Državni arhiv u Šibeniku i Muzej Grada Šibenika.

Izložba je dio programa obilježavanja 150. obljetnice pobjede Narodne stranke na općinskim izborima 1872. godine i uspostave narodnjačke općinske uprave u Šibeniku 15. siječnja 1873. godine.

Na izložbi će biti predstavljeni prijelomni događaji u šibenskoj povijesti koji su omogućili ostvarenje jednoga od temeljnih ciljeva hrvatskoga narodnog preporoda – uvođenje hrvatskoga jezika kao službenoga u općinsku administraciju i škole, a dugogodišnja vlast Narodne stranke, koja je s kraćim prekidima trajala do 1903. godine, osigurala je temeljitu preobrazbu grada i rađanje modernoga Šibenika. Izložbeni panoi bit će ilustrirani snimkama bogate pisane baštine koja je nastala u tome vremenu, a danas se čuva ponajprije u Državnome arhivu u Šibeniku i Muzeju grada Šibenika, ali i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Državnome arhivu u Zadru, Hrvatskome državnom arhivu, Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ i Znanstvenoj knjižnici u Zadru.

Izložba Preporođeni Šibenik – 150. obljetnica pobjede Narodne stranke u Šibeniku 1872./1873. u predvorju Knjižnice bit će otvorena do 3. studenoga i moći će se razgledati tijekom radnoga vremena Knjižnice i besplatna je svim posjetiteljima.

The post Otvorenje izložbe „Preporođeni Šibenik – 150. obljetnica pobjede Narodne stranke u Šibeniku 1872./1873.“ u NSK appeared first on .

Najveći domaći skup narodnih knjižničara, Savjetovanje za narodne knjižnice – s međunarodnim sudjelovanjem, započeo je 11. listopada u Studentskome centru Sveučilišta u Dubrovniku.

Skup je otvorio izaslanik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske, državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak, istaknuvši značaj narodnih knjižnica za hrvatsku kulturu i društvo. Okupljene sudionike, njih više od 180, u prigodnim obraćanjima pozdravili su i izaslanik župana Dubrovačko-neretvanske županije, pročelnik Upravnoga odjela za poduzetništvo, turizam i more Ivo Klaić, izaslanica gradonačelnika Grada Dubrovnika, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Jasenka Pleško i ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija Bjelokosić. Svečano otvorenje Skupa glazbenim izvedbama uveličao je Brass & percussion septet Dubrovačkoga simfonijskog orkestra.

Prvoga dana Skupa održana su i plenarna izlaganja koje je moderirala pročelnica Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo dr. sc. Marina Krpan Smiljanec. Nacrt prijedloga Nacionalnoga plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine predstavio je državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak, dok je preporuke za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi predstavio direktor EBLIDA-e mr. sc. Giuseppe Vitiello. Videoprezentaciju o važnosti IFLA-e na europskoj razini i njezinoj budućoj perspektivi predstavio je Stuart Hamilton (LGMA), a član predstavništva NAPLE Foruma mr. sc. Aleš Klemen predstavio je aktivnosti Foruma. Glavna ravnateljica NSK govorila je o osnaživanju i održivosti hrvatskoga knjižničnog sustava. Predsjednica Programskoga i Organizacijskoga odbora Savjetovanja Dunja Marija Gabriel i predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Jasenka Pleško predstavile su hrvatski prijevod Preporuka CM/REC(2023)3 Odbora ministara državama članicama za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi.

Tijekom trajanja Skupa, od 11. do 14. listopada, bit će održano više od 50 izlaganja domaćih i međunarodnih predavača o temi uloge i vrijednosti narodnih knjižnica, njihova financiranja i održivoga razvoja, dvije radionice o temi dostupnosti fondova Europske unije u suorganizaciji EBLIDA-e (Europskoga ureda knjižničarskih, informacijskih i dokumentacijskih društva i ustanova) i AMPEU-a (Agencije za mobilnost i programe EU) kao i Knjižničarski filmski festival, a sudionici Savjetovanja imat će priliku upoznati se i s radom Dubrovačkih knjižnica, ovogodišnjega domaćina Skupa, kao i s radom izlagača koji sudjeluju u popratnome programu – nakladničkim kućama Katarina Zrinski i Školska knjiga te tvrtkom Primat Logistika.

Savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem ove godine obilježava 20. obljetnicu neprekidnoga rada (2003. – 2023.), a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira ga kako bi potaknula kvalitetnije, kreativnije i inovativnije obavljanje knjižnične djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Ovogodišnje 14. izdanje Savjetovanja organizirano je u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Dubrovačkim knjižnicama i Knjižničarskim društvom Dubrovnik te partnerima – Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Ljubljani, Savezom knjižničarskih društava Slovenije, Udrugom narodnih knjižnica Grosuplje i Deskom Kreativne Europe Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Programska knjižica Skupa dostupna je na mrežnoj stranici http://sznk.nsk.hr.

Autor fotografija: Vedran Levi (Dubrovačke knjižnice)

The post Započelo 14. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 12. do 14. listopada 2023. godine u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske održat će se 21. međunarodna izložba inovacija ARCA 2023.

Na izložbi će biti predstavljeno više od 200 inovacija i novih tehnologija iz gotovo svih područja ljudskoga rada, od industrije do svagdašnjice, a koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih uspješnih kao i tek osnovanih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Sjeverne Makedonije, Moldavije, Češke, Belgije, Njemačke, Turske, Kine, Irana, Poljske, Srbije, Slovenije itd.

Istaknuto mjesto u programu Izložbe i ove godine pripada inovacijama mladih autora, učenika srednjih tehničkih škola kao i studenata hrvatskih sveučilišta. U sklopu izložbe održat će se inovacijski forumi na teme Društvene znanosti kao pokretač socijalnih inovacija i Zelena tranzicija i nadolazeći IRI natječaji, uz neizostavna predavanja Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV-a) o temi intelektualnoga vlasništva i brojnih STEM radionica za najmlađe posjetitelje.

Izložba ARCA 2023 svečano će biti otvorena u četvrtak 12. listopada u 10 sati, a zatvorit će se već tradicionalnom dodjelom nagrada – brončanih, srebrnih i zlatnih medalja te dodjelom Grand Prixa za najbolju inovaciju, najznačajnije nagrade Izložbe.

Izložba već godinama po uzoru na najutjecajnije srodne svjetske sajmove i izložbe promiče izumiteljstvo i inovacije i jedno je od najznačajnijih događanja u kalendaru međunarodnoga saveza nacionalnih udruga izumitelja (International Federation of Inventors’ Associations – IFIA).

Udruga inovatora Hrvatske zajedno sa suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima ovogodišnje Izložbe poziva sve zainteresirane da posjete najveće okupljanje izumitelja u Hrvatskoj i upoznaju njihove najnovije ideje i izume.

Posjet Izložbi i svim popratnim programima besplatan je za sve posjetitelje.

Više pojedinosti o Izložbi.

21. međunarodna izložba inovacija – ARCA 2023.

The post 21. međunarodna izložba inovacija – ARCA 2023 appeared first on .