Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 7 hours 32 min ago

In memoriam Mladen Kušec

Tue, 11/03/2020 - 15:04

Dana 2. studenog 2020. godine, u 83. godini života, napustio nas je Mladen Kušec, istaknuti hrvatski književnik, novinar i publicist, koji je svoj dugogodišnji profesionalni rad prije svega posvetio djeci i mladima. Uzajamna naklonost između Kušeca, neprijepornog miljenika djece, i djece, koja su za njega uvijek bila nepresušni izvor nadahnuća, iznjedrila je bogatstvo trajno zabilježene dječje mudrosti koja bi bez Kušeca i njegova urođenog dara da nam odškrine dječji svijet puno teže našla put izvan granica tog svijeta.

Prošle je godine u povodu obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige bio gost u sklopu programa svečanosti Knjižna booka koji se već niz godina održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a u kojoj prigodi smo mogli svjedočiti još jednom Kušecovu živopisnom susretu s djecom.

Mladen Kušec rođen je 1938. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju te diplomirao na Filozofskom fakultetu. Na Radioteleviziji Zagreb počeo je raditi 1963. godine, istaknuvši se kao novinar i urednik radijskih i televizijskih emisija za djecu i mlade Tonkica Palonkica, frrr…, Patuljci pojma nemaju, Hihotići, Bijela vrana i dr. U razdoblju od 1989. do 1994. godine bio je urednik Obrazovnog i dječjeg programa Hrvatskog radija, a potom i glavni urednik Radio Sljemena. Autor je tridesetak knjiga za djecu i mlade (Dobar dan, Volim te, Plavi kaputić, Lili i Vili, Slijedi me i dr.), a uređivao je i originalni radijski putopis Zagonetno putovanje – Putujemo Hrvatskom.

Dobitnik je niza nagrada, među kojima su nagrada Hrvatskog novinarskog društva Zlatno pero za roman Donatela (1989.), nastao prema jedinstvenoj radijskoj emisiji Bijela vrana, te nagrada Mato Lovrak za roman Mama, tata i ja (1992.). Godine 1991. dobio je nagradu Hrvatske radiotelevizije za životno djelo Ivan Šibl, a za već spomenutu, kultnu radijsku emisiju Bijela vrana 2018. godine nagrađen je Večernjakovom ružom.

The post In memoriam Mladen Kušec appeared first on .

„Sveučilište – jučer, danas, sutra“ – virtualna izložba u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu

Tue, 11/03/2020 - 12:54

U povodu obilježavanja ovogodišnjeg Dana Sveučilišta u Zagrebu na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Virtualne izložbe NSK objavljena je izložba Sveučilište – jučer, danas, sutra, pripremljena u sklopu projekta koji je Sveučilište provelo u suradnji s Knjižnicom, pod nazivom Virtualna izložba 350. godina Sveučilišta u Zagrebu.

Dan Sveučilišta obilježava se 3. studenog, na dan kada je na saboru Hrvatskog kraljevstva 1671. godine prihvaćena odluka rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. kojom je dvije godine ranije, 23. rujna 1669. godine, Isusovačka akademija, preteča današnjeg Sveučilišta, stekla status sveučilišne ustanove.

Ova virtualna izložba predstavlja 350 godina neprekinutog djelovanja najstarijeg hrvatskog sveučilišta s neprekidnim djelovanjem i jednog od najstarijih u Europi te na vremenskoj lenti daje pregled ključnih trenutaka iz njegove povijesti i povijesti njegovih sastavnica, pružajući uvid u najstarije spomene relevantnih događaja, tema ili lokaliteta, s prikazom rektora Sveučilišta od 1874. godine do danas. Svi sadržaji predstavljeni na vremenskoj lenti slikovno su i/ili tekstualno povezani sa sadašnjošću, kako bi ih se što više približilo suvremenom virtualnom posjetitelju.

U sklopu izložbe istraživačima su dostupne cjelovite preslike knjiga, časopisa, disertacija i arhivske građe sadržajno povezane sa Sveučilištem i njegovim djelovanjem, a povijest Sveučilišta predstavljena je i kroz stručne i znanstvene radove o povijesnim događajima na Sveučilištu iz digitalnih zbirki Sveučilišta i Knjižnice, kao i onih Knjižnica grada Zagreba te Hrvatskog muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu Sveučilištu i svim njegovim djelatnicima čestita njihov dan.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Sveučilište – jučer, danas, sutra“ – virtualna izložba u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu appeared first on .

Održan stručni skup „Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima“

Tue, 11/03/2020 - 10:56

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 30. listopada 2020. godine održan je deseti samostalni stručni skup Hrvatske udruge školskih knjižničara pod nazivom Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima.

Na svečanome su otvorenju nazočne pozdravili predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Naziv ovogodišnjeg skupa, Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima inspiriran je poznatom izrekom Dao ti Bog da živiš u zanimljivim vremenima.

Uz stručni skup održana je i 18. izborna Skupština te svečana dodjela Nagrade Višnja Šeta i Nagrade poezija među profesijama za 2020. godinu.

Nagradu Višnja Šeta dobile su Goranka Braim Vlahović i Irena Bando, a Nagradu poezija među profesijama Nikolina Hader.

The post Održan stručni skup „Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima“ appeared first on .

Citat 2. studenog 2020.

Mon, 11/02/2020 - 08:57

Vojnik sam pisane riječi, ne mača.

The post Citat 2. studenog 2020. appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Gustava Krkleca

Fri, 10/30/2020 - 10:08

Blagdan Svih svetih i Dušni dan uvijek su posebni dani u godini kada usporimo korak i posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljamo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Sjećamo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama. Ovo razmišljanje završit ćemo porukom našega poznatog suvremenika i nobelovca Ive Andrića: „Živite i borite se kako najbolje umijete, molite se Bogu i volite svu prirodu, ali najviše ljubavi, pažnje i sućuti, ostavite za ljude, ubogu braću svoju, čiji je život nestalni pramen svjetla između dviju beskonačnosti.“

Uoči blagdana Svih svetih prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Gustava Krkleca koji je 30. listopada napustio zemaljsku tamnicu vremena i otišao svojom dalekom, nebeskom, srebrnom cestom.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

I brzojavi stižu sa svih strana,
vijenci i trake; tutnje kolodvori:
Šeširi crni poput crnih vrana:
„Gubitak težak! Sve nas tuga mori!“

A mene nema! Ali kiša pljušti.
I krošnja vrbe ponad mene šušti.
Čemu se oblak u tom času proli?

Ne mogu reći, a da mogu, ja bi
viknuo svima u toj mračnoj grabi:
„Nek samo pljušti.
Baš me prsluk boli!“

(Umjesto oporuke)

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama  Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 380 zapisa o njegovim djelima.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja nikada nisam htio da pjevam ni pticama, ni zvijerima, ni stablima, ni talasima morskim, već srcu ljudskom, i tražio sam ritam, riječ i zvuk za to, za takvo srce, meni uvijek blizo i srodno, a ipak tako svoje, tako zagonetno. I kad to srce nije razumjelo jedan glas, ja sam, na svojoj svirali, – ne na harfi ili na liri – izvabio drugi, bliži zvuk, pastirski, ja sam pokušao da sviram svirku od pastira rodnog sela zagorskog.
Nemam, dakle, niti sam imao ikad pretenzija koje su drugi, gotovo uvijek, silom, htjeli da mi nametnu. Ovaj krug, ova cjelina, ovaj splet, ovaj svijet koji sam dao, koji je sav tu, neka bude kao vrelo bar za jednu kap vode žednome, neka bude bar jedan trak svjetlosti u mraku, neka bude blagi melem, neka bude šta hoće, ali svakako će biti jedan – možda mali, ali dostižan – dio onog mene koji sam bio najbliži nedostižnome, neizmjernome.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Gustava Krkleca appeared first on .

Novo radno vrijeme Večernjega rada NSK

Fri, 10/30/2020 - 08:20

Zbog situacije nastale širenjem bolesti COVID-19 od ponedjeljka 2. studenoga 2020. godine korisnicima je usluga Večernjega rada NSK dostupna od 21 do 22 sata.

Predbilježbe za korištenje usluge primaju se preko aplikacije, telefonski na 01/6164 002 ili osobno u Informacijskome centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U skladu s mjerama fizičke udaljenosti u prostoru provođenja Usluge (nulta razina) istodobno može boraviti najviše 65 osoba.

Korisnicima se prilikom ulaska u Knjižnicu beskontaktnim toplomjerom mjeri tjelesna temperatura te je onemogućen ulazak onima s izmjerenom temperaturom 37.2 °C i više.

Pri svakome izlasku iz korisničkoga dijela Knjižnice (izlazna rampa) korisnici su dužni ponijeti svoje stvari sa sobom. Povratak u prostor za nastavak korištenja usluge Večernjega rada nije moguć.

Korisnicima se preporučuje nošenje zaštitnih masaka. Dužni su koristiti košarice te se kretati u posebno označenim prostorima, pridržavajući se mjera fizičke udaljenosti, samozaštite i zaštite drugih.

 

The post Novo radno vrijeme Večernjega rada NSK appeared first on .

„Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz 112. obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića

Thu, 10/29/2020 - 08:25

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati! – poznati su stihovi koje je velikan hrvatske poezije Silvije Strahimir Kranjčević izrekao u svojoj pjesmi Mojsije.

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuBugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 215 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

The post „Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz 112. obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 10/28/2020 - 08:31

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 28. listopada 2020.

Wed, 10/28/2020 - 08:23

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 28. listopada 2020. appeared first on .

Narodnoj knjižnici Ploče dodijeljena nagrada „Najbolji mali web“ za 2020. godinu

Tue, 10/27/2020 - 09:09

U sklopu projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Središnji sustav narodnih knjižnica Narodnoj knjižnici Ploče dodijeljena je nagrada Najbolji mali web za 2020. godinu. U zadnje tri godine, koliko se za najbolju mrežnu stranicu izrađenu u sklopu Projekta dodjeljuje ova nagrada, nagradu su dobile i Narodna knjižnica i čitaonica Gunja (2019.) te Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci (2018.).

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi Projekt od 2014. godine u svrhu povećanja prisutnosti narodnih knjižnica Republike Hrvatske na internetu, te u sklopu njegovih aktivnosti zajedno s vanjskim suradnicima neprekidno radi na pružanju knjižnicama tehničke, sadržajne i edukativne potpore u stvaranju vlastitih mrežnih stranica.

Narodne knjižnice u Sustav se mogu uključiti na dva načina – upućivanjem zahtjeva za besplatnim otvaranjem mrežne stranice u sklopu Projekta ili prijavom bez izrade mrežne stranice, ako je već posjeduju.

Projekt Središnji sustav narodnih knjižnica novčano potpomaže Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čestita ovogodišnjoj knjižnici dobitnici i želi svim njezinim djelatnicima puno uspjeha u daljnjem radu, osobito u mrežnom okruženju.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Narodnoj knjižnici Ploče dodijeljena nagrada „Najbolji mali web“ za 2020. godinu appeared first on .

Održana panel-rasprava „Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice“

Mon, 10/26/2020 - 10:30

Uz pridržavanje sviju propisanih epidemioloških mjera, u petak 23. listopada održana je panel-rasprava u povodu obilježavanja 70. obljetnice rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

U prvome dijelu programa predsjednici pet komisija i jedne radne grupe predstavili su svoj rad u okviru Sekcije za narodne knjižnice, a u drugome dijelu dr. sc. Dijana Machala, predsjednica HKD-a, održala je prezentaciju o aktualnoj raspravi u okviru IFLA-e vezano uz prijedlog promjene ustroja stručnih tijela i o tome kako se to može odraziti na ustroj stručnih tijela HKD-a. O radu pojedinih komisija i radne grupe raspravljali su posebni gosti, a panel-rasprava dala je i prijedlog smjera razvoja i organizacije HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u odnosu na aktualne prijedloge promjena ustroja stručnih tijela Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA).

Ova panel-rasprava jedan je od programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i HKD-a u Mjesecu hrvatske knjige 2020.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održana panel-rasprava „Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice“ appeared first on .

Predstavljen „Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina“ u Hrvatskoj matici iseljenika

Thu, 10/22/2020 - 08:50

U multimedijalnoj dvorani Kluba Matis u Hrvatskoj matici iseljenika 21. listopada 2020. godine svečano je predstavljen Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina, projekt koji su zajednički ostvarili Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika. U rad na projektu bili su uključeni brojni stručni suradnici, među kojima i dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljanju je nazočila dr. sc. Vesna Golubović, voditeljica Odjela Nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uvodne su riječi na svečanome predstavljanju uputili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac. O Leksikonu su govorili prof. dr. sc. Vladimir P. Goss, prof. dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić te urednici prof. dr. sc. Vlado Šakić i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak. U glazbenome je dijelu programa nastupila kantautorica Elis Lovrić.

Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina sveobuhvatno je leksikografsko djelo koje sadrži 1096 stranica i 3464 natuknice te donosi jedinstven opis fenomena hrvatskih migracija u razdoblju od novoga vijeka sve do suvremene mobilnosti, s posebnim naglaskom na migracije u 19. i 20. stoljeću. Riječ je o referentnome djelu koje sadrži leksikografsko blago sažeto iz građe relevantne za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, obuhvaćajući pokrete, organizacije, događanja i ljude iz 45 zemalja svijeta.

U abecedariju znamenitih iseljenika u Leksikonu čitatelji će susresti istaknute poznate osobe iz razdoblja Nikole Tesle do najcitiranijega znanstvenika današnjice Paška Rakića, fizičare poput Danijela Denegrija, Davora Pavune ili mladoga izumitelja Marina Soljačića, nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, otkrivača daktiloskopije Ivana Vučetića, znanstvenika Dubravka Justića, Igora Mezića, Branka Ruščića i Eugena Korena te astrofizičara Dragutina Karla Rakoša, pravnici Mirjan Damaška i Eduard R. Antonich, molekularni biolog Miroslav Radman te slavni Ivan Đikić, astronom Željko Ivezić, onkolog Luka Milas, slavna balerina Mie Čorak Slavenska, glasoviti vinar Miljenko Grgich, gospodarstvenici Paško Baburica i Andrónico Abaroa Luksic, utemeljitelj arhivistike u zemljama Južne Amerike Zlatko Aurelije Tanodi, otac naše digitalne ere Branko Souček i dr. Među umjetnicima ističu se sopranistica Zinka Kunc, kipari Ivan Meštrović, Josip Turkalj, Seka Severin Tudja, Lily Garafulic i Ante Dabro te slikari Anton Cetin, Charles Bilich i Leo Junek.

Bitno je spomenuti i pisce i urednike iz iseljeničkih časopisa poput Vinka Nikolića, Borisa Marune, Vinka Grubišića, Karla Mirtha, Jere Jareba, Luke Brajnovića, Ante Cilige, Radovana i Božidara Latkovića, Jure Bogdana, Bogdana Radice, Ivone Dončević, Stjepana Šuleka, Jakše Kušana, Branka Salaja, Bože i Malkice Dugeč, Lovre Bogovića, Mate Meršića, Živka Mandića i dr. Obrađeni su veliki književnici kao što su Anthony Mlikotin, Melissa Milich, Vladimir P. Goss, Josip Novakovich, Janko Deur i Marica Bodrožić, uz naše pisce hispanističkoga svijeta poput Juana H. Mihovilovicha, Nicolása Mihovilovića Rajčevića, Eugenija Mimice Barassija, Ramona Dijaza Eterovicha, Andrésa Moralesa Milohnića i autora niza svjetskih književnih uspješnica Antonija Skármete iz Čilea i dr.

 

The post Predstavljen „Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina“ u Hrvatskoj matici iseljenika appeared first on .

Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice – panel-rasprava u povodu 70. obljetnice kontinuiranoga rada

Wed, 10/21/2020 - 10:58

U petak 23. listopada u 12 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se panel-rasprava u povodu obilježavanja 70. obljetnice rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Program će se održati u dva dijela. U prvom će predsjednici pet komisija i jedne radne grupe predstaviti svoj rad u okviru Sekcije za narodne knjižnice, a u drugom dijelu predviđena je prezentacija o aktualnoj raspravi u okviru IFLA-e vezano uz prijedlog promjene ustroja stručnih tijela i o tome kako se to može odraziti na ustroj stručnih tijela HKD-a. O radu pojedinih komisija i radne grupe raspravljat će posebni gosti (po jedan od svake Komisije te Radne grupe) koji su bili njihovi istaknuti članovi. U drugome dijelu programa panel-rasprava trebala bi dati i prijedlog smjera razvoja i organizacije HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u odnosu na aktualne prijedloge promjene ustroja stručnih tijela Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA).

U programu će, između ostalih, sudjelovati dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva i Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo i predsjednica Komisije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Ova panel-rasprava jedan je od programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i HKD-a u Mjesecu hrvatske knjige 2020., a održat će se uz pridržavanje sviju važećih epidemioloških mjera.

The post Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice – panel-rasprava u povodu 70. obljetnice kontinuiranoga rada appeared first on .

Predstavljena pjesničko-grafička mapa „Hommage Tonku Maroeviću“

Tue, 10/20/2020 - 13:02

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 19. listopada 2020. godine predstavljena je pjesničko-grafička mapa Hommage Tonku Maroeviću koja je objavljena u nakladi Zbirke Biškupić.

Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravili su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, akademik Pavao Pavličić, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tajnik Razreda za književnost HAZU, te ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

O pjesničko-grafičkoj mapi Hommage Tonku Maroeviću govorili su akademik Krešimir Nemec, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilšne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Tamara Ilić Olujić i nakladnik Božo Biškupić. Bard hrvatske književnosti akademik Luko Paljetak, koji je ujedno i autor stihova u mapi, pročitao je odabrane stihove iz Sonetnoga vijenca posvećenoga Tonku Maroeviću.

Na predstavljanju pjesničko-grafičke mape Hommage Tonku Maroeviću nazočio je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Mapu čine grafički listovi 33 hrvatskih likovnih umjetnika koji su različitim grafičkim tehnikama ispričali svoj doživljaj prerano preminuloga akademika. Ovo bibliofilsko izdanje umjetnički je oproštaj od velikoga Tonka, ali i pokušaj da se njegov lik, stihom i grafikom, na osobit način sačuva u hrvatskoj kulturi.

Ovim predstavljanjem odali smo počast Tonku Maroeviću, istaknutomu povjesničaru naše kulture, književniku i prevoditelju, dragom suradniku koji nas je nedavno napustio.

Hvala Tonku za desetljeća druženja, suradnje i susreta, često i usputnih s obvezatnim pitanjem radiš li što novo. Hvala mu na dobroti, na toleranciji, na pomoći, na svemu što je učinio za svoje prijatelje, za životne suputnike, za hrvatsku književnost i umjetnost, za hrvatsku kulturu koju je toliko volio i poštivao.

(Iz popratnoga teksta Hommage prijatelju Tonku Bože Biškupića)

The post Predstavljena pjesničko-grafička mapa „Hommage Tonku Maroeviću“ appeared first on .

Rezultati nagradnoga natječaja „Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK“

Tue, 10/20/2020 - 12:31

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu privela je kraju natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK, a u sklopu projekta Mreža virtualnih izložbi kulturne baštine: razvoj obrazovnih sadržaja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Na ovogodišnji Natječaj mogli su se javiti stručni suradnici knjižničari i nastavnici koji određenu nastavnu temu žele približiti učenicima u obliku virtualne izložbe. Prilikom prijave na Natječaj bilo je potrebno dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje te navesti popis građe koja se planira skenirati.

Na Natječaj je pristiglo 14 prijedloga, od kojih je Povjerenstvo za dodjelu nagrade, u sastavu Anita Marin, dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, Renata Petrušić, Vesna Vlašić, Dobrila Zvonarek i Dragana Koljenik, jednoglasno odabralo sljedeće radove:

Povijest tehničkog dokumentiranja – od crtanja rukom do računalne izrade nacrta (predlagatelj: Tehnička škola za strojarstvo i mehatroniku, Split)

Ljekarništvo u Bjelovaru do 1945. (predlagatelj: Medicinska škola Bjelovar).

Odabrani prijedlozi bit će nagrađeni novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna, darovnim bonom u ukupnoj vrijednosti do 5.000,00 kuna (do 2.500,00 po izložbi) kojim će se omogućiti digitalizacija građe iz fonda NSK, tehničkom podrškom za izradu virtualne izložbe, pomoći u izradi metapodataka te diskovnim prostorom za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prilikom odabira, kako je i najavljeno, prednost su imali prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbirki NSK i izložbe koje se mogu koristiti u nastavi. Također, Povjerenstvo se ravnalo kriterijima cjelovitosti prijave, pravne valjanosti u pogledu autorskih prava za uporabu predviđenih djela u izradi izložbe te udjelu građe iz zbirki NSK u projektu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica čestita dobitnicima te zahvaljuje svima koji su poslali svoje prijedloge na natječaj uz poticaj da i dalje prate inicijative kojima se planira koristiti građa NSK kao sredstvo za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku.

The post Rezultati nagradnoga natječaja „Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK“ appeared first on .

NSK dodijeljena sredstva iz novoosnovanih fondova potpore zaklade CENL

Mon, 10/19/2020 - 16:37

Zaklada CENL (Conference of European National Librarians), koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe, iz novoosnovanih fondova za pomoć knjižnicama pogođenim pandemijom bolesti COVID-19 (Covid-19 Support Fund) te za potporu projektima posvećenim okupljanju građe i izvora vezanih uz zajednice nedovoljno zastupljene u zbirkama knjižnica članica Zaklade (Hidden Stories Support Fund) Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijelila je novčana sredstva za nabavu novog sustava za obavještavanje korisnika o novostima o radu Knjižnice u okolnostima pandemije te pripremu virtualne izložbe o romskoj zajednici u Hrvatskoj The Roma on the Road / Roma pe Droma. Ukupni iznos od 5.000,00 eura, po 2.500,00 eura za svaku od dvije navedene svrhe, Knjižnici je dodijeljen temeljem prijave NSK na javni poziv Zaklade CENL koji je bio otvoren do 17. rujna 2020. godine.

Novi suvremeni informacijsko-komunikacijski sustav za obavještavanje korisnika o novostima o radu Knjižnice u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 sastojat će se od dva velika zaslona na ulazu u Knjižnicu, dva podna zaslona na 3. i 4. katu Knjižnice te 40 okvira u dizalima i na ulazima u čitaonice u kojima će se u A3 formatu isticati najnovije obavijesti o izmjenama u radu Knjižnice. Novim će se sustavom poboljšati obavještavanje korisnika o radu i uslugama Knjižnice, s osobitim naglaskom na obavijesti vezane uz okolnosti pandemije bolesti COVID-19 kao što su izmjene u prilagodbi rada, usluga, radnog vremena i/ili pravila ponašanja važećim epidemiološkim mjerama, broj slobodnih mjesta za rad itd. Očekuje se kako će bolja dostupnost i veća vidljivost ovakvih obavijesti uvelike pridonijeti smanjenju nepotrebnih ulazaka u zgradu Knjižnice i optimizaciji kretanja korisnika, što će u konačnici dovesti do stvaranja sigurnijeg i zdravijeg okruženja u prostoru Knjižnice te na taj način i daljnjeg poboljšanja rada Knjižnice, koja pravodobno obavještavanje svojih korisnika smatra svojim glavnim zadatkom.

Virtualna izložba o romskoj zajednici u Hrvatskoj The Roma on the Road / Roma pe Droma bit će izrađena u suradnji Knjižnice sa Savezom Roma Kali Sara te Središnjom knjižnicom Roma u Hrvatskoj, osnovanom pri Savezu 2020. godine. Kao jedina knjižnica takve vrste u Europi, a najvjerojatnije i u svijetu, Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj okuplja bogat fond građe koja svjedoči o povijesti, kulturi, tradiciji, seobama, patnji te postignućima romskog naroda. Za potrebe izložbe digitalizirat će se izabrana građa iz zbirki knjiga, rukopisa, fotografija, crteža, slikovnih i zvučnih zapisa te ostalih vrsta izvora koji se odnose na zajednicu Roma u Republici Hrvatskoj i šire. Projekt izrade izložbe javnosti će biti predstavljen na Svjetski dan Roma 7. travnja 2021., a sama izložba na Svjetski dan romskog jezika 5. studenog 2021. godine.

The post NSK dodijeljena sredstva iz novoosnovanih fondova potpore zaklade CENL appeared first on .

Održana 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020

Mon, 10/19/2020 - 14:32

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osvojila je srebrnu medalju na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020 za SMART sustav Smart Library NSK čiji su autori djelatnici Knjižnice Dragana Koljenik, Ivana Matijević, Marko Orešković i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec.

Srebrnu medalju primila je Dragana Koljenik u subotu 17. listopada 2020. godine kada je održana svečana dodjela nagrada i priznanja 18. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2020. Dodjelom zlatnih, srebrnih i brončanih medalja te dodjelom Grand Prixa kao i posebnih nagrada i priznanja u subotu je i zatvoren ovaj najveći hrvatski inovatorski skup koji se od 15. do 17. listopada održavao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Nagrađeni sustav Smart Library NSK na izložbi ARCA 2020 privukao je veliko zanimanje posjetitelja izložbe, osobito srednjoškolaca i studenata. Riječ je o zaokruženome sustavu SMART koji se sastoji od mobilne aplikacije za korisnike, mrežne aplikacije za upravljanje sadržajem i fizičke infrastrukture sastavljene od uređaja za unutarnju navigaciju (beacona) u prostoru Knjižnice.

Smart library NSK otvara put stvaranju mreže knjižnica te drugih kulturnih i neprofitnih ustanova na infrastrukturi IoT kao dijelu buduće mreže organizacija u pametnome gradu na temelju nove generacije 5G mreža. I dok mobilna aplikacija služi kao tzv. pametni vodič za korisnike Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te omogućuje korištenje analognih i digitalnih usluga knjižnice u jednome alatu, ona i transformira tradicionalnu ulogu knjižnice, pružajući korisnicima mogućnost da sami odlučuju na koji način žele koristiti pojedine usluge, bilo tradicionalne, bilo digitalne. Za razliku od komercijalnih rješenja, aplikacija je besplatna za sve korisnike, a otvoreni kôd aplikacije omogućit će ostalim knjižnicama u Hrvatskoj da ju prilagode za svoje potrebe.

Osim ovoga sustava, djelatnici NSK na izložbi su predstavljali i rad Digitalnoga laboratorija NSK otvorenoga početkom 2020. godine upravo radi poticanja kulture inovacija u knjižničarstvu i osiguranja prostora za knjižničare, korisnike NSK i zainteresiranu javnost za eksperimentiranje s novim tehnologijama.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je jedan od 200-tinjak izlagača koji su se na izložbi ARCA 2020 predstavili s inovacijama i novim tehnologijama iz različitih područja ljudskoga djelovanja, a koji su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih i razvojnih tvrtki iz Hrvatske i inozemstva.

Predstavljene su i inovacije učenika srednjih tehničkih škola i studenata hrvatskih sveučilišta, među kojima i Sveučilišta u Zagrebu, a poseban program radionica iz područja STEM-a bio je priređen za djecu osnovnoškolskoga uzrasta. U sklopu izložbe održana je i panel rasprava Poduzetništvo i inovacije u vrijeme korone.

Trodnevnu izložbu ARCA 2020 otvorio je u četvrtak 15. listopada 2020. godine izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića doc. dr. sc. Velibor Mačkić. Na svečanome otvorenju izlagačima i okupljenim uzvanicima obratili su se i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Ivan Bračić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije Vjeran Vrbanec te prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.

Međunarodna izložba inovacija ARCA održala se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Supokrovitelji izložbe bili su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a suorganizatori Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma (IFIA), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Inovacijski centar Nikola Tesla (ICNT) i Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK). Partner izložbe bio je Zagrebački inovacijski centar (ZICER), pokrovitelj HS Produkt, a generalni sponzor Končar Elektroindustrija d.d.

The post Održana 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020 appeared first on .

Virtualna izložba “Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK”

Mon, 10/19/2020 - 09:18

Na početku Mjeseca hrvatske knjige 2020., koji je posvećen ekološkim temama, Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu priredila je virtualnu izložbu Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK. Autorica izložbe je viša kustosica Maja Karić, djelatnica Zbirke.

Životinje se kao inspiracija ili usputan motiv pojavljuju u velikom broju umjetničkih ostvarenja, još od razdoblja paleolitskog „špiljskog slikarstva“. Bez obzira na to je li im pridan značaj simbola, metafore ili je riječ o umjetničkoj studiji, životinje su u likovnoj umjetnosti zabilježene nizom različitih likovnih tehnika, od kojih je izložba obuhvatila grafike, crteže, razglednice i plakate iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Osim informativnog dijela, izložba Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK donosi i kutak za razbibrigu koji uključuje igre za najmlađe, gdje se svi mogu zabaviti slažući puzzle, memory, osmosmjerke ili slikovne križaljke.

Dio tekstova ove virtualne izložbe preuzet je iz kataloga izložbe Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kojom je Zbirka 2019. godine proslavila svoj stoti rođendan.

Boris Bućan: Tigar : drama Marijana Matkovića…, sitotisak, 1969. (GZP 883/2000)

The post Virtualna izložba “Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK” appeared first on .

Svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige 2020.

Fri, 10/16/2020 - 10:05

U četvrtak 15. listopada u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad otvoren je Mjesec hrvatske knjige 2020. Svečanom događaju nazočili su predstavnici nadležnih institucija, gradski oci, organizatori i velik broj zaljubljenika u ovu manifestaciju koja već desetljećima uspješno promiče knjigu i čitanje.

Na svečanom otvaranju su pozdravne riječi okupljenima uputili mr. sc. Ivančica Đukec Kero, voditeljica Matične i razvojne službe Knjižnica grada Zagreba u ime predsjednice Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020. Višnje Cej; Senka Kušar Bisić, ravnateljica Gradske knjižnice Ivanić-Grad; Javor Bojan Leš, gradonačelnik grada Ivanić-Grada; dr. sc. Jadranka Dujić Frlan, voditeljica Odsjeka za kulturu Zagrebačke županije te dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, koji je Skup pozdravio u ime ministrice kulture i medija i predsjednika Vlade. Svečanost je moderirala Nela Marasović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a svečani program započeo je glazbenim nastupom Trija Ping Pong.

Svečanosti otvaranja su u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nazočile Frida Bišćan, savjetnica za školske knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo te Dobrila Zvonarek, članica Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020.

U povodu 50. godišnjice obilježavanja Dana planeta Zemlje, ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je našem planetu i zaštiti okoliša, uz moto Razlistaj se!. Tijekom mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenog, u knjižnicama diljem Hrvatske održat će se gotovo 1700 programa, uz značajan broj virtualnih akcija. Među njima je i jedan središnji program, Čitateljski maraton, koji organizira Hrvatsko čitateljsko društvo. Pod nazivom Minuta za čitanje 23. listopada knjižnice će objaviti videozapise jednominutnog čitanja korisnika, knjižničara i svih koji se žele pridružiti akciji.

Novonastaloj situaciji prilagođen je i Nacionalni kviz za poticanje čitanja, koji se do 23. listopada održava pod nazivom Istraživači planeta Z. Za razliku od prethodnih godina, djeca za rješavanje kviza ne moraju pročitati tri knjige, već proučiti i istražiti mrežne poveznice koje se kriju u svakom pitanju. Završna svečanost kviza i zatvaranje Mjeseca hrvatske knjige održat će se 13. studenog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Proslov za programsku knjižicu Mjeseca hrvatske knjige 2020. napisala je hrvatska pjesnikinja Božica Jelušić. Osobito područje njezina zanimanja su kajkavska književnost i ekologija, čemu je intenzivno posvećena posljednja tri desetljeća.

Pokrovitelj Mjeseca hrvatske knjige je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.

Književnost je nezamisliva bez prirodoslovnih i prirodi posvećenih tema. Osjećaji dobrog i lijepog, koje priroda u nama budi, neprestani su izvor beskonačne priče o mijenama, o nadi koja je pogonsko gorivo cijeloga našega postojanja.

Božica Jelušić, Iz Proslova programske knjižice Mjeseca hrvatske knjige 2020.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige 2020. appeared first on .

Nastavljene aktivnosti na projektu „TRACE“

Thu, 10/15/2020 - 10:03

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nastavila je s aktivnostima na projektu Traditional children’s stories for a common future – TRACE koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 i nemogućnosti provedbe projektnih aktivnosti u prvotno ugovorenome vremenu trajanja do 31. kolovoza 2020. produljio svoje trajanje za 11 mjeseci, točnije do 31. srpnja 2021. godine. Priprema se platforma na kojoj će se objaviti svi obrazovni materijali i dječji radovi nastali tijekom Projekta, a koji će omogućiti održivost programa kada Projekt i službeno završi.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu odobren je projekt iz Erasmus+ programa Europske unije pod nazivom Traditional children’s stories for a common future – TRACE. Projekt vrijedan 178.330,00 eura provodi se od 1. rujna 2018. godine u suradnji s partnerima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Svrha je Projekta upoznati ciljne skupine, učitelje, nastavnike i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja. Odabrana je i prevedena na engleski 21 tradicionalna priča iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Riječ je o tradicionalnim pričama tih zemalja koje su vrijedan dio europske kulturne baštine.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinator je Projekta, a partneri su na Projektu Udruga za poticanje neformalnoga obrazovanja, kritičkoga mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), University of Peloponnese (Corinth, Grčka), Biedriba Radošās Idejas (Riga, Latvija) i Fundación Euroárabe de Altos Estudios (Granada, Španjolska).

Iz Hrvatske su odabrane priče Froggy girl (Žabica djevojka), The black ram (Crni ovan), The story of the Plitvice lakes (Priča o Plitvičkim jezerima), Manda’s well (Mandino vrelo, autor Nada Mihaljević), Red rocks (Crvene stine) Don’t bump into a tree nor hit the ston (Ni u drvo ni u kamen), iz Grčke Theseus and the Minotaur (Tezej i Minotaur)Icarus & Daedalus Wings (Priča o Dedalu i Ikaru)The Man, the Boy and the Donkey (Dječak, čovjek i magarac), iz Latvije Golden Egg (Zlatno jaje)The little bread bun (Malo pecivo)The old man’s mitten (Starčeva rukavica)Wild animals and the dough box maker (Divlje životinje i izrađivač kutija za kruh), The bee is punished for lying (Kako je pčela kažnjena za laž), The fly is granted the freedom of choice (Kako je muha dobila slobodu izbora), The grateful creatures (Zahvalna stvorenja) i The Star tram (Zvjezdani tramvaj, autor Juris Zvirgzdiņš) te iz Španjolske The monk and the weasel (Redovnik i lasica), The traveller and the goldsmith (Putnik i zlatar), The caliph, the shepherd and happiness (Kalif, pastir i sreća) i How to teach an elephant to speak (Kako naučiti slona govoriti). 

The post Nastavljene aktivnosti na projektu „TRACE“ appeared first on .

Pages