Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

U planini mrkoj nek mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum,

Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Muku moje rake nedostupan bijeg.

Visoko nek stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg niskog tornja zvon,

Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.

Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.

Nitko da ne dodje, do prijatelj drag, –
I kada se vrati, nek poravna trag.

(Moj grob)

Pjesnik, novelist, kritičar, esejist i prevoditelj Ivan Goran Kovačić preminuo je 12. srpnja 1943. godine u blizini Foče. Njegov grob do danas nije pronađen, a tako je i sam poželio u stihovima svoje pjesme Moj grob. Zauzimao je značajno mjesto u hrvatskoj književnosti u razdoblju od tridesetih godina prošloga stoljeća do svoje tragične smrti.

Ivan Goran Kovačić rođen je 21. ožujka 1913. godine u Lukovdolu u Gorskome kotoru, gdje je proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio gimnaziju i polazio studij slavistike na Filozofskome fakultetu do 1935. godine. Od tada se posvetio književnomu i novinarskomu radu. Bio je suradnik i urednik u Hrvatskome dnevniku (1936. – 1940.) i Novostima (1939. – 1941.). Jedno je vrijeme djelovao kao pristaša HSS-a, a nakon uspostave NDH bio je imenovan upraviteljem pošte u Foči. Potkraj 1942. godine s Nazorom odlazi u partizane.

Unatoč fizičkim naporima, intenzivno se bavi pisanjem. Nakon što se bolestan sklonio u istočno-bosansko selo Vrbnicu, ubili su ga četnici. U književnost je ušao 1929. godine kao srednjoškolac, proznim zapisom Ševina tužaljka, objavljenim u časopisu Omladina. Poslije svoje radove objavljuje u mnoštvu časopisa. Piše na štokavskome i kajkavskome narječju.

U pripovjednome opusu, ovaj je književnik prije svega zaokupljen motivima smrti. Svoju socijalnu osjetljivost izražava okrenutošću slabima i potlačenima, što je osobito vidljivo u zbirci pripovijedaka Dani gnjeva (1936.). U njoj, između ostaloga, obrađuje problematiku svojega užeg zavičaja uz koji je jako vezan (nadimak Goran uzeo je kao znak pripadnosti svomu rodnom kraju). Prikazuje život seljaka, seoske inteligencije i poluinteligencije te prodor kapitalizma u Gorski kotar, odnosno u njegovo rodno mjesto Lukovdol.

Goran je i autor nedovršenih romana Brod na potoku (Hrvatska revija, 1937.i 1939.) i Božji bubanj (Republika, 1946.). Svojevrsni je tematsko-motivski nastavak pripovjednoga ciklusa pjesnička zbirka Ognji i rože (priređena 1943., tiskana posmrtno 1945.), napisana na gorskokotarskoj kajkavštini.

U njegovu štokavskom pjesničkom opusu izdvajaju se programska pjesma Pjesniku i svojevrsni epitaf samomu sebi Moj grob.

No, vrhunac je pjesničkoga opusa Ivana Gorana Kovačića proturatna, vizionarska poema Jama (1943.). Ona je, prema riječima Miroslava Šicela, njegov najveći umjetnički, istodobno i ljudski, duboko humani domet. Jamu mnogi smatraju najznačajnijim književnim ostvarenjem nastalim u tijeku narodnooslobodilačke borbe. U njoj se suprotstavljaju i isprepliću svjetlo i tama, ljepota i zločin, halucinantnost i nadrealističke preciznosti, ljudsko i neljudsko i sl.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2013. godine obilježila je 100. obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića prigodnom izložbom nazvanom Sve Goranove Jame, a iste je godine NSK darovano vrijedno izdanje Goranove Jame na francuskome jeziku.

Godine 1993. izdana je poštanska marka njemu u čast, a svake godine se u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće kako bi se održalo sjećanje na čovjeka koji je dao mnogo svomu kraju.

Riječ po riječ na papir teče,
Neizrečena, napisana.
I motrim je: gle, već ne peče –
Ne peče, zvučna, zakovana.

I tko će vagnut sve te riječi,
Nanizane, preboljene.
Zar posao ja nemam preči,
No te riječi nevoljene? (…)

(Starinski stihovi)

The post Uz obljetnicu smrti Ivana Gorana Kovačića appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– knjižničar u Odjelu Obrada
– konzervator restaurator u Odjelu Zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– rukovoditelj Odsjeka Održavanje u Odjelu Zajednički poslovi
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– namještenik III. vrste – domar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– knjižničar u Odjelu Obrada
– konzervator restaurator u Odjelu Zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– rukovoditelj Odsjeka Održavanje u Odjelu Zajednički poslovi
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– namještenik III. vrste – domar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 9. srpnja 2021. appeared first on .

Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) objavljen je online u sunakladništvu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva i Muzejskoga dokumentacijskog centra.

Pravilnik KAM namijenjen je standardizaciji opisa građe u svim vrstama baštinskih ustanova. Svrha mu je omogućiti dijeljenje i povezivanje podataka o građi, a time i sveobuhvatno predstavljanje nacionalne baštine u digitalnome okruženju različitim mrežnim uslugama poput skupnih kataloga, portala i sl.

Pravilnik je rezultat višegodišnjega rada u sklopu programa Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju (2013. – 2019.) koji je potekao iz triju baštinskih zajednica – knjižnične, arhivske i muzejske te akademske zajednice (odjeli/odsjeci informacijskih i komunikacijskih znanosti). Od 2019. godine programom Razvoj i održavanje Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima koordinaciju daljnjega rada i održavanja Pravilnika preuzele su tri središnje baštinske ustanove, i to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv i Muzejski dokumentacijski centar. Oba su programa neprekidno novčano potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U izradbi Pravilnika sudjelovalo je stotinjak stručnjaka iz različitih ustanova, strukovnih društava i akademske zajednice. Rezultati rada predstavljeni su nizom stručnih skupova, a održana su i tri ciklusa radionica (2018. – 2020.) radi edukacije edukatora.

Više pojedinosti o Pravilniku, uključujući dokumentaciju, bibliografiju radova i raspored edukacija.

The post Objavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“ appeared first on .

U Kongresnome centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do 11. srpnja 2021. godine održava se veliki šahovski turnir iz serije Grand Chess Tour (GCT) 2021 koja obuhvaća pet turnira u četirima različitim gradovima – Bukureštu, Parizu, Zagrebu i završna dva u Saint Louisu. Riječ je o nadmetanjima ponajboljih svjetskih šahista koji se ogledaju u klasičnome, ubrzanome i brzopoteznome šahu. Turnir je 6. srpnja 2021. godine otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković tako što je simbolički povukao prvi potez protiv velikana šaha Garija Kasparova.

Zagreb je prvi put ugostio GCT 2019. godine. Na turniru igranome klasičnim tempom pobijedio je svjetski prvak Magnus Carlsen. Ove godine odigrat će se dva turnira na kojima sudjeluje deset igrača koji igraju po principu svatko sa svakim, a rezultati se turnira zbrajaju kako bi se dobio konačan poredak. Prva tri dana igra se ubrzani (rapid) šah, uz tempo igre od 25 minuta po igraču te dodatnih 10 sekundi za svaki odigrani potez. Posljednja dva dana vidjet ćemo turnir u brzopoteznome šahu (18 kola, 5 min + 2 s).

Popis sudionika predvodi po mnogima najveći šahist u povijesti, dugogodišnji svjetski prvak (1985. – 2000.) Rus Garry Kasparov koji danas nastupa pod hrvatskom zastavom. Kasparov ne igra klasični šah još od 2005. godine. Bavi se promidžbom šaha širom svijeta te pisanjem knjiga o povijesti šaha i svojoj karijeri. Njegova su najbitnija djela višesveščane edicije My Great Predecessors, Modern Chess i Kasparov on Kasparov. Indijac Viswanathan Anand drugo je čuveno ime zagrebačkoga turnira. Bivši prvak svijeta (2007. – 2013.) poznat je po originalnoj i brzoj igri. Čak četvorica sudionika turnira nalaze se među najboljih deset na najnovijem rejting-popisu FIDE: Rusi Nepomniachtchi i Grischuk, Azerbajdžanac Mamedyarov te Nizozemac Giri. Ian Nepomniachtchi četvrti je igrač svijeta. Sjajnim igrama i pobjedom na Turniru kandidata stekao je status izazivača svjetskoga prvaka Carlsena, a njihov dvoboj trebao bi se odigrati krajem ove godine. Grischuk i Mamedyarov igraju izrazito agresivan, napadački šah, zbog čega ih šahovska publika iznimno cijeni, dok je Giri na glasu kao igrač iznimno čvrstoga stila koji teško gubi igre. U Zagrebu igraju i najbolji francuski igrač Vachier-Lagrave, ukrajinski reprezentativac Korobov i dvojica najmlađih sudionika, Poljak Duda i Nizozemac Van Foreest, senzacionalni pobjednik ovogodišnjega Wijk aan Zeea. Poseban začin turniru daje nastup našega najboljeg igrača Ivana Šarića koji se, uz četiri naslova hrvatskoga prvaka, može pohvaliti i osvojenom europskom krunom 2018. godine. Šarić će nastupiti na ubrzanome turniru te će se njegov rezultat pribrojiti učinku Kasparova koji igra samo brzopotezni turnir.

Nažalost, zbog epidemiološke situacije nije dopuštena nazočnost publike u dvorani za igru. Prijenosi igara moći će se pratiti na popularnim šahovskim portalima kao što su Chess24, ChessBomb, Chesspro, Kasparovchess i dr.

Podroban raspored i ostale pojedinosti šahovskoga turnira Grand Chess Tour (GCT) 2021.

The post U NSK otvoren šahovski turnir „Grand Chess Tour (GCT) 2021“ appeared first on .

Zaklada CENL (The Conference of European National Librarians = Konferencija ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica) provela je 2021. godine izbore za Izvršni odbor, a u članstvo je izabrana i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. CENL je zaklada koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica Europe i broji 49 članova iz 45 europskih zemalja. Svrha joj je jačati suradnju te promicati djelovanje europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju i čine dostupnom vrijednu kulturnu baštinu.

U Izvršni odbor na mandat od tri godine izabrani su: Frank Scholze (Njemačka nacionalna knjižnica – predsjednik), Janne Andresoo (Nacionalna knjižnica Estonije – potpredsjednica), Karin Grönvall (Nacionalna knjižnica Švedske – blagajnica) te ostali članovi: Vadim Duda (Ruska državna knjižnica (Moskva)), Laurence Engel (Nacionalna knjižnica Francuske), Sara Lammens (Kraljevska knjižnica Belgije), Hans Petschar (Austrijska nacionalna knjižnica) i Ivanka Stričević (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu). Novi Izvršni odbor započinje s radom nakon godišnjega sastanka CENL-a u studenome 2021. godine.

Činjenica da će Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) biti zastupljena u Izvršnome odboru CENL-a osnažit će njezin položaj među nacionalnim knjižnicama Europe i ojačati mogućnosti suradnje u sklopu CENL-a kao i s drugim knjižnicama i ustanovama u Europi i svijetu. U svijetu stalnih promjena, potrebne su nove ideje i brza prilagodba nacionalnih knjižnica koje su istodobno čuvarice baštine i tradicije kao i središnje točke razvoja i promidžbe novih ideja i standarda u svojim zemljama i šire.

Nastavak je to dugogodišnjega aktivnog djelovanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u CENL-u tijekom niza godina. Potrebno je istaknuti:

– Organizaciju 22. redovitoga godišnjeg sastanka CENL-a, Zagreb, 2008.
– Sudjelovanje u programima koje podupire CENL: Europska knjižnica (The European Library – TEL koja je djelovala od 2005. do 2016.) i Europeana. Od 2012. godine NSK redovito dostavlja Europeani metapodatke s izravnim poveznicima na digitalne jedinice građe.
– NSK je u suradnji s CENL-om i Europeanom koordinirala projekt Collections of the South and East Europe in Europeana (Zbirke iz južne i istočne Europe u Europeani). Kako bi se predstavili rezultati projekta te bogata kulturna baština nacionalnih knjižnica iz osam država južne i istočne Europe, izrađena je i na portalu Europeani prikazana virtualna izložba Picture This! Vintage postcards of Southeastern Europe.
– Sudjelovanje u projektu prikupljanja digitalnih objekata povezanih s temom migracija pod nazivom Europeana Migracije u povodu Europske godine kulturne baštine 2018.
– Predstavljanje portala Glagoljica.hr na 32. sastanku CENL-a 2018. godine, nakon kojega je s europskim nacionalnim knjižnicama koje posjeduju hrvatsku građu na glagoljici dogovoreno ustupanje prava objave digitalnih preslika građe te su i te jedinice dostupne na portalu.
– Preko različitih fondova CENL-a NSK je dobila financijsku potporu uz pomoć koje je ostvarila brojne programe. Ističemo organizaciju izložbe Book Art in Croatia u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Slovenije 2018. godine, sudjelovanje djelatnika NSK na konferenciji Use of Digital Cultural Heritage in Research and Education u Nacionalnoj knjižnici Estonije 2019. godine te projekt novoga sustava za obavješćivanje korisnika novčano potpomognut iz novoosnovanih fondova za pomoć knjižnicama pogođenim pandemijom bolesti COVID-19 (Covid-19 Support Fund) (2020. – 2021.) te virtualnu izložbu o romskoj zajednici u Hrvatskoj The Rroma on the Road / Rroma pe Droma novčanu potpomognutu projektom Hidden Stories Support Fund (2021.).

The post Glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević izabrana u Izvršni odbor CENL-a appeared first on .

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije
za let si, dušo, stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

(Igračka vjetrova)

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu 130. obljetnice njegova rođenja, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.“

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba isticanja literarne vrijednosti koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. godine u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević preminuo je 12. studenoga 1955. godine.

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

The post „Leti ko lišće što vir ga vije…“ – uz 130. obljetnicu rođenja Tina Ujevića appeared first on .

U petak 2. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je tematski susret uz izložbu Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže. Okupljene uzvanike u ime Knjižnice pozdravila je prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica, osvrnuvši se na moć Krležine riječi, koja i danas ima snagu da ošine, odzrcali, natjera na promišljanje i istovremeno gaji potencijal za nova tumačenja i interpretacije. Goran Matović, organizator i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, najavio je ovogodišnji program jubilarnog, 10. izdanja festivala.

U tematskom susretu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sudjelovala je dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, koja je okupljene upoznala s građom iz Krležine ostavštine koja je u ovoj prilici izložena u velikom predvorju Knjižnice; dr. sc. Lada Čale Feldman, koja je izlagala s naglaskom na Krležinu dramu U agoniji, profesor Igor Medić, koji se posebno osvrnuo na Krležinu Salomu te dr. sc. Suzana Marjanić, koja je izlaganje posvetila Krležinu djelu Magyar királyi honvéd novela / Kr. ug. domobranska novela, koju su o 100. obljetnici ponovno izdali nakladnička kuća Jesenski i Turk, Teatar poezije i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Među izloženom građom našli su se rukopisi Djetinjstvo u Agramu, Maskerata, Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza, transkript intervjua Razgovor s Krležom koji je 25. svibnja 1980. godine s autorom vodio Predrag Matvejević i dr. Od tiskanih izdanja, dio izložbe bilo je i djelo Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela iz 1921. godine.

Ulomke iz teksta Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela interpretirali su dramski umjetnici Žarko Savić i Nikša Marinović.

Podsjetimo, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena je rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koju je, po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sam Krleža, Knjižnici darovao njegov univerzalni nasljednik Krešimir Vranešić. Rukopisi su otvoreni na 20. obljetnicu Krležine smrti, 29. prosinca 2001. godine, a njihov je sadržaj predstavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila 2003. godine.

Deseti festival Miroslav Krleža trajat će do 7. srpnja, a detaljan program može se pogledati na stranici Festivala na Facebooku.

The post U sklopu 10. festivala Miroslav Krleža predstavljen izbor iz Krležine rukopisne ostavštine appeared first on .

Izložba Hrvatska književnost i kulturna baština od srednjeg vijeka do modernog doba otvorena je 28. lipnja 2021. godine u Nacionalnoj knjižnici Koreje u Seulu.

Brojni izlošci povezani s hrvatskom kulturnom baštinom moći će se razgledati u glavnome gradu Republike Koreje do 25. srpnja 2021. godine.

Glavnina izložbe utemeljena je na građi pristigloj iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a sastoji se od panoa izložbe Hrvatska glagoljica i faksimila glagoljaških kodeksa. Osim građe koja je posuđena iz NSK, izložba se sastoji od sadržaja koje je ustupio Etnografski muzej, fotografija ruralnih dijelova Hrvatske koje je snimio Tošo Dabac, hrvatskih tradicijskih obrta i folklora u obliku narodnih nošnji, drvenih igračaka, licitarskih srca i sl. te dijela povezanoga s književnošću, gdje je naglasak stavljen na djela koja su s hrvatskoga prevedena na korejski jezik, kao što su djela Ivane Brlić Mažuranić, Mire Gavrana i Ive Andrića. Izložena su i djela korejskih autora koja su prevedena na hrvatski jezik.

The post Izložba posvećena hrvatskoj kulturi otvorena u Nacionalnoj knjižnici Koreje appeared first on .

Republika Hrvatska 1. srpnja 2021. godine obilježava osmu obljetnicu članstva u Europskoj uniji. Postavši 28. članicom te obitelji, Hrvatska je ostvarila jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva i omogućila svojim građanima budućnost u sklopu jedne od najrazvijenijih zajednica u svijetu koja počiva na vrijednostima koje i sama dijeli. Članstvo u EU izravno utječe na svakodnevni život građana u svim područjima, ponajprije gospodarstvu, poljoprivredi, prometu, zaštiti okoliša, zaštiti potrošača, obrazovanju, mogućnostima putovanja i rada, omogućavajući i Hrvatskoj da štiti i promiče vlastite ciljeve i interese. Hrvatska istodobno aktivno pridonosi razvitku Europske unije te daljnjemu procesu njezina jačanja, daljnjega približavanja i povezivanja.

Premda „najmlađa“ članica Europske unije, Hrvatska je spremno preuzela organizacijske i političke djelatnosti koje omogućuju djelovanje Unije te je u izazovnome razdoblju prve polovice 2020. godine prvi put predsjedala Vijećem EU-a. Upravo u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u ozračju pandemije koja je potisnula sve ostalo, ali i u razdoblju  nakon izbora za Europski parlament, formiranja nove Europske komisije i povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, Hrvatska je, što u fizičkome obliku, što virtualno, bila domaćin sastanka na vrhu europskih lidera kao i organizator velikoga broja radnih sastanaka na kojima se odlučivalo o djelovanju Unije.

O važnosti informiranja građana, kao i pripadnika akademske zajednice, svjedoči i smještanje Europskoga dokumentacijskog centra u prostor NSK, u Zbirku službenih publikacija. Europski dokumentacijski centar djeluje kao referentna točka za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, omogućuje pristup publikacijama i dokumentima koje objavljuje Ured za publikacije EU te nudi ostale informacije povezane s djelovanjem Unije. Kako bismo obilježili obljetnicu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, djelatnici Europskoga dokumentacijskog centra NSK priredili su odabrana mrežna izdanja publikacija i dokumenata, s poveznicama na cjelovite tekstove, na temu postupka pristupanja i članstva Hrvatske u toj važnoj zajednici. Predstavljene publikacije, ali i mnoge druge na navedenu temu, u fizičkome su obliku dostupne u Zbirci službenih publikacija na četvrtom katu Knjižnice.

The post Uz osmu obljetnicu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji appeared first on .

Uspravno treba ići! Treba reći sve jasno!

The post Citat 1. srpnja 2021. appeared first on .

U četvrtak 1. srpnja započinje 10. izdanje Festivala Miroslav Krleža. Kao i prošle godine, centralno mjesto događanja bit će atrij Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža umjesto potresom pogođenog Krležina Gvozda. No Krležina riječ i ambijetalni teatar koji se na njoj temelji zaživjet će i na Krležinim zagrebačkim adresama, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, kao i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u čijem je trezoru pohranjena rukopisna ostavština ovog enciklopedista, društvenog kroničara i vizionara, jednog od najvećih hrvatskih književnika svih vremena.

U bogati program ovogodišnjeg Festivala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uključuje se tradicionalnom jednodnevnom izložbom Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže. Izložba na svjetlo dana iznosi rukopisnu, strojopisnu i tiskanu građu koja prati festivalski program: Djetinjstvo u Agramu, Kraljevo, Maskerata, Vučjak, Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza, Pismo iz Koprivnice, putopis Izlet u Rusiju, Balade Petrice Kerempuha, Deset krvavih godina, Intervju s M. Krležom (bilješke Predraga Matvejevića) i dr. U okviru tematskog susreta, koji će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održati u petak 2. srpnja u 12 sati, promovirat će se i pretisak Krležine knjige Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela, Zagreb 1921. Riječ je o devetoj knjizi u Biblioteci Festivalski Krleža, koja svake godine, uoči 100. obljetnice pojedinog Krležina teksta, donosi njegovo faksimilno izdanje. Nakladnici su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nakladnička kuća Jesenski&Turk i Teatar poezije – Festival Miroslav Krleža.

Na tematskom susretu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu govorit će dr sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu; Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža; dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, dr. sc. Lada Čale Feldman, profesor Igor Medić te Suzana Marjanić. Dramski umjetnici Žarko Savić i Nikša Marinović čitat će ulomke pojedinih Krležinih tekstova.

“Krležina pobuna, dramatičnost, verbalna okretnost napajaju njegovo djelo neprolaznom živošću i aktualnošću. Uronjen je u povijest koja se neprekidno ponavlja. Mi svjedočimo uvijek, nanovo, o Krleži danas. Ponovno smo na Krležinoj antitetičkoj vrtešci – u viru nepogoda i neizvjesnosti” ističe u uvodnoj riječi programske knjižice Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala. Za njegovo vizualno rješenje ove se godine pobrinuo Mirko Ilić, grafički dizajner svjetskog glasa, domišljato se poigravši Krležinim likom i njegovim najmonumentalnijim proznim tekstom – romanom Zastave.

10. festival Miroslav Krleža trajat će do 7. srpnja, a detaljan program može se pogledati na Facebook stranici Festivala.

The post Započinje 10. festival Miroslav Krleža appeared first on .

Objavljeni su statistički podaci o poslovanju svih vrsta hrvatskih knjižnica u 2020. godini. Statistički podaci spremni su za preuzimanje u MS Excel formatu na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, na sljedećoj poveznici: http://maticna.nsk.hr/statistika/preuzimanje/.

Omogućen je i pregled statističkih podataka prema vrsti knjižnice s mogućnošću usporedbe više godina, županija i pokazatelja uspješnosti kojem se može pristupiti putem sljedeće poveznice: http://161.53.241.16:3333/.

Uslijed iznimne situacije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 tijekom 2020. godine uzorkovanje za procjenu godišnjeg broja posudbi u knjižnici, broja fizičkih posjeta i broja općih upita i informacijsko-referalnih usluga provelo se samo unutar jednog referentnog tjedna. Zbog zatvaranja knjižnica za javnost (lockdown) u prvoj polovici 2020. godine, ali i razornog zagrebačkog potresa od 22. ožujka 2020., otkazano je planirano uzorkovanje u travnju 2020. godine. Drugo, ujedno i jedino prošlogodišnje uzorkovanje koje je bilo predviđeno za kraj studenog 2020. godine, s pogoršanjem epidemiološke situacije premješteno je na kraj listopada – od 26. do 31. listopada 2020. godine.

Hrvatski zavod za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odaslao je knjižnicama poziv za unos statističkih podataka 14. siječnja 2021. godine. Knjižnice su unosile podatke o svom poslovanju u 2020. godini od 18. siječnja do 26. veljače 2021. godine. Od ožujka do kraja svibnja 2021. godine sveučilišne matične službe kontrolirale su unesene podatke o poslovanju knjižnica u svojoj nadležnosti.

Više informacija nalazi se na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj: http://maticna.nsk.hr/novosti/objavljeni-statisticki-podaci-o-poslovanju-hrvatskih-knjiznica-u-2020-godini/.

The post Objavljeni statistički podaci o poslovanju svih vrsta hrvatskih knjižnica u 2020. godini appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jučer su predstavljeni rezultati Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

Rezultate projekta predstavili su koordinatorica projekta, knjižničarska savjetnica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Frida Bišćan, predsjednik zadarske Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija dr. sc. Bruno Ćurko i Ivana Kragić iz Udruge Mala filozofija, učiteljica razredne nastave iz omiške Osnovne škole Josip Pupačić Bernarda Klarić kao i suradnice na Projektu iz Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik i Karolina Holub.

Prigodnim obraćanjem okupljenim uzvanicima na predstavljanju projekta obratili su se glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Vesna Šerepac, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Jelena Glavić-Perčin te voditeljica Odjela za odgoj i opće obrazovanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije Tea Režek.

U programu su sudjelovali i književnica Nada Mihaljević čitanjem nekih od odabranih priča u projektu, knjižničarka iz Knjižnica grada Zagreba Keti Krpan s biblioterapijskom radionicom na temu priče Mandino vrelo kao i predstavnici partnerskih ustanova iz Španjolske i Grčke s online prezentacijom odabranih priča iz svojih zemalja, a u organizaciji Knjižnice Selčina prikazana je i lutkarska predstava na temu priče Žabica divojka.

Projekt Traditional children’s stories for a common future – TRACE financiran je u sklopu programa Erasmus+. Koordinira ga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima, Udrugom Mala filozofija iz Zadra, Osnovnom školom Josip Pupačić iz Omiša, Sveučilištem u Peloponezu iz Grčke, Udrugom Kreativne ideje iz Latvije i Euroarapskom fondacijom za visoko obrazovanje iz Španjolske. Projekt vrijedan 178.330,00 eura započeo je 1. rujna 2018., a završava 31. srpnja 2021. godine. Cilj je projekta upoznati učitelje, knjižničare, edukatore kao i drugu zainteresiranu javnost koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz Hrvatske i partnerskih zemalja te na taj način promovirati europsku kulturnu baštinu, poticati čitanje i kritičko razmišljanje kod djece, ukazati na važnost cjeloživotnog učenja, razvijati komunikacijske i društvene vještine kod djece te ukazati na bogatstvo i raznolikost europske kulturne baštine.

U sklopu projekta odabrana je 21 tradicionalna priča iz Hrvatske, Grčke, Španjolske i Latvije. Riječ je o bajkama, mitovima i legendama koje su dio povijesti, tradicije i folklora jednog naroda i koje djecu uče moralnim vrijednostima. Sve su priče prevedene na jezike partnerskih zemalja kao i na engleski jezik, a besplatno su dostupne na e-platformi nastaloj u sklopu projekta.

Osim priča, e-platforma sadrži i koristan vodič za učitelje i knjižničare, ali i roditelje i sve one koje zanima rad s djecom, a koji je također jedan od rezultata projekta, zatim e-knjige, galeriju s dječjim radovima nastalim u projektu te tzv. download zonu s brojnim vrijednim materijalima nastalima tijekom provedbe ovog projekta.

E-platforma kao i sve pojedinosti o projektu TRACE mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama http://www.trace-portal.eu/.

The post NSK predstavila rezultate Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u utorak, 29. lipnja 2021. godine u 11 sati u dvorani Judita u novouređenom dijelu Knjižnice organizira završno predstavljanje intelektualnih rezultata Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

Rezultate projekta predstavit će koordinatorica projekta, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Frida Bišćan, predsjednik zadarske Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija dr. sc. Bruno Ćurko i učiteljica razredne nastave u omiškoj Osnovnoj školi Josip Pupačić Bernarda Klarić kao i suradnice na Projektu iz Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik i Karolina Holub. Prigodnim obraćanjem okupljenim uzvanicima na predstavljanju Projekta obratit će se glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Vesna Šerepac, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Jelena Glavić-Perčin te voditeljica Odjela za odgoj i opće obrazovanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije Tea Režek. U programu će sudjelovati i književnica Nada Mihaljević čitanjem jedne od odabranih priča u Projektu Priče o Plitvičkih jezerah, knjižničarka iz Knjižnica grada Zagreba Keti Krpan s biblioterapijskom radionicom na temu priče Mandino vrelo kao i predstavnici partnerskih ustanova iz Španjolske i Grčke s online prezentacijom odabranih priča iz svojih zemalja, a u organizaciji Knjižnice Selčina bit će prikazana i lutkarska predstava na temu priče Žabica divojka.

Projekt Traditional children’s stories for a common future – TRACE financiran je u sklopu programa Erasmus+. Koordinira ga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima – javnim ustanovama i udrugama iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Projekt vrijedan 178.330,00 eura započeo je 1. rujna 2018., a završava 31. srpnja 2021. godine. Cilj je projekta upoznati učitelje, knjižničare, edukatore kao i drugu zainteresiranu javnost koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz Hrvatske i partnerskih zemalja, a s kojima se želi potaknuti djecu na čitanje, kritičko razmišljanje te vlastito istraživanje europskih zemalja kao i bogate i raznolike europske baštine. Detaljnije informacije o projektu dostupne su na mrežnim stranicama http://www.trace-portal.eu/.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svojim djelovanjem kontinuirano promovira hrvatsku kulturnu baštinu te promiče otvorenost prema drugim kulturama, a upravo raznolikost i bogatstvo nacionalne kulture kao i europskih kultura promiče i slavi i ovim projektom.

The post Predstavljanje rezultata Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE appeared first on .

Svakog dana sunce zapada. Doći će
Dan od kojeg će se znati: mene
Više nema.
Neće se ništa desiti što nije bilo
Za moga vijeka: mornari će
Ploviti morima, vjetrovi će hujati žalostivo
U granju, savijat će se dozrelo klasje k zemlji.
Voljet će se mladići i djevojke
Kao što se prije njih
Nikada nije volio nitko.
U jesen, kad voće dozrijeva, kad se beru
Plodovi, prolazit će njih dvoje
Alejom ispred Sveučilišta; zatim će
Šetati pod kestenima na Griču
Držeći se za ruke, dugo, dugo,
Kao što se prije njih nitko
Nije držao nikada. Oni će sjesti na klupu
Starinsku i spaziti oboje: na njima leži srebro mjesečine
(Kako je negda počivalo na tebi
I meni, u doba mlade ljubavi). Prije neg se poljube,
Djevojka će šapnuti sjajnom mjesecu: Sanjam li
Ili čitam pjesnika
Koji je pjevao o mojoj ljubavi?

(Kad mene više ne bude)

Dana 27. lipnja 2007. godine naš Tadija napustio je ovozemaljski život… Otišao je tiho i dostojanstveno…

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post „Kad mene više ne bude…“ – uz obljetnicu smrti Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvoga krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže
nad tornjevima sela i gradova –
izađi u noć… idi… Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom, kud te srce vodi…

(Srebrna cesta)

Uz najčitanije, najcitiranije, najpoznatije, ali i estetski i lirski najvrjednije Krklecove stihove, oživjeli smo sjećanje na pjesnika, njegov životni put kao i na bogatstvo njegova poetskog izričaja.

Srebrna cesta svojevrstan je pjesnikov poziv na hrabro koračanje životnom stazom koja, premda popločena nesigurnim i mračnim trenutcima, zlim i prijetvornim ljudima, odiše neviđenim čuvstvom i neograničenom životnom ljepotom zbog koje vrijedi prkositi svim olujama svijeta.

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja pokraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama – Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 380 zapisa o njegovim djelima.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

I brzojavi stižu sa svih strana,
vijenci i trake; tutnje kolodvori:
Šeširi crni poput crnih vrana:
„Gubitak težak! Sve nas tuga mori!“

A mene nema! Ali kiša pljušti.
I krošnja vrbe ponad mene šušti.
Čemu se oblak u tom času proli?

Ne mogu reći, a da mogu, ja bi
viknuo svima u toj mračnoj grabi:
„Nek samo pljušti.
Baš me prsluk boli!“

(Umjesto oporuke)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Putem Srebrne ceste… – uz obljetnicu rođenja Gustava Krkleca appeared first on .

Objavljen je novi, 17. broj časopisa Glasa NSK. Novost je da je časopis prvo objavljujemo samo u e-izdanju na hrvatskom jeziku, a dvojezično izdanje će, kao i do sada, uskoro biti objavljeno i u tiskanom i u e-formatu.

Prethodna je godina nesumnjivo bila u znaku pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 te načina na koji su knjižnice u svezi s time prilagodile svoje poslovanje. I upravo je taj odgovor kako su knjižnice reagirale na krizu tema ovoga broja. U danim okolnostima te danim ljudskim i drugim resursima, većina knjižnica u Hrvatskoj učinila je ono najviše što je mogla te je time pokazala koliko knjižnice poštuju svoje korisnike i koliko su svjesne svoje uloge u društvenoj zajednici. Dokazale su i da se bez njih ne smije i ne može živjeti te da je njihova uloga u kriznim situacijama nezamjenjiva.

Unatoč pandemiji uzrokovanoj bolešću COVID-19 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu radilo se neumorno, što dokazuje rubrika U fokusu. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na svečanoj je proslavi Dana hrvatskih knjižnica proglašena Knjižnicom godine 2020. i to je priznanje, uistinu, zaslužilo prvo mjesto u ovoj rubrici.

Predstavljeni su i Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima te potpora koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pružila knjižnicama oštećenima u potresu. Podsjetili smo i na mogućnosti pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija, opisali preuzimanje Upisnika knjižnica u Republici Hrvatskoj te početak primjene Pravilnika o obveznom primjerku. Na kraju rubrike U fokusu pokušali smo dočarati novouređeni prostor Kongresnog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Brojni su biseri dio riznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. S obzirom na prošlogodišnje bitne obljetnice, i to 500. obljetnicu rođenja Matije Vlačića Ilirika te 400. obljetnicu rođenja Nikole Zrinskoga, odlučili smo predstaviti one koje su povezane s njihovim životom i radom. Zbirka Flaciana broji 80 svezaka sa 88 djela koja je Matija Vlačić Ilirik objavio kao autor ili suautor, dok je Zbirka Zriniana neizmjerno bogatstvo knjigoveškoga umijeća.

Zbirka Muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prethodne je godine svoj bogati fond obogatila autografima istaknutoga hrvatskog skladatelja i glazbenoga pedagoga Miroslava Miletića čije su vrijedno stvaralaštvo te širina umjetničkoga obzora trajno obilježili hrvatski, ali i svjetski glazbeni prostor.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tijekom je 2020. godine ostvarila suradnju na brojnim projektima i programima. Nekima je nositelj, a u nekima bitan i ravnopravan partner. Svakako, prvo treba spomenuti projekt e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, nacionalni suradnički projekt koji provodi Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske uz stručnu potporu suradničkih ustanova – Hrvatskoga državnog arhiva, Muzeja za umjetnost i obrt, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatske radiotelevizije. Tu su, trenutačno aktualna te nadasve potrebna međunarodna stručno -znanstvena virtualna konferencija Solidarity in culture:Heritage protection under conditions of crisis (Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima) te suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Instituta za razvoj i inovativnost mladih u području razvoja digitalnoga društva.

Razgovarali smo s dr. sc. Mikicom Maštrović, dobitnicom Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu, te s prof. dr. sc. Damirom Borasom, rektorom Sveučilišta u Zagrebu koje je dobilo Priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu.

U sklopu rubrike o najistaknutijim imenima hrvatskoga knjižničarstva u ovome smo broju odlučili predstaviti, na žalost, nedavno preminulog dr. sc. Josipa Stipanova, dugogodišnjega djelatnika, a potom i ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prethodne godine napustio nas je naš veliki prijatelj i dugogodišnji suradnik Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tonko Maroević. Nekako smo mu htjeli zahvaliti za sve ono što je s nama i nama učinio te se nadamo da smo barem malo uspjeli u tome u sklopu novoutemeljene rubrike Hommage.

Brojne su se obljetnice obilježavale tijekom 2020. godine. Uz, već spomenute 500. obljetnicu rođenja Matije Vlačića Ilirika i 400. obljetnicu rođenja Nikole Zrinskoga o kojoj dodatno možete pročitati i u rubrici Velike obljetnice, prethodne godine su velike obljetnice imale i naše udruge knjižničara – 80. obljetnicu utemeljenja obilježavalo je Hrvatsko knjižničarsko društvo, a 45. obljetnicu utemeljenja njegov zagrebački ogranak.

Na kraju časopisa možete, već tradicionalno, čitati o događanjima te novim izdanjima Knjižnice.

Časopis možete preuzeti na sljedećoj poveznici: https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2021/06/GLAS_NSK_17.pdf

Svi prijedlozi i komentari mogu se uputiti putem e-adrese glas@nsk.hr.

The post Novi broj časopisa GLAS NSK appeared first on .

Dragi korisnici, obavještavamo vas kako će u povodu nadolazećega državnog praznika Dana antifašističke borbe, Restoran i caffe bar NSK biti zatvoren u ponedjeljak 21. lipnja i u utorak 22. lipnja, a u srijedu 23. lipnja 2021. godine bit će ponovno otvoren prema redovitome radnom vremenu.

Knjižnica će povodom praznika biti zatvorena u utorak, 22. lipnja 2021. godine.

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK uoči Dana antifašističke borbe appeared first on .

U razdoblju od 12. srpnja do 14. kolovoza 2021. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 8 do 15 sati, a srijedom od 12 do 19 sati.

Subotom će Knjižnica biti zatvorena.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od četvrtka 5. kolovoza do nedjelje 8. kolovoza 2021. godine bit će zatvorena.

Od 16. kolovoza 2021. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Ljetno radno vrijeme Knjižnice appeared first on .