Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Digitalno objedinjavanje građe i podataka, izgradnja suradničkih sustava te promocija i daljnji razvoj digitalizacije građe u Republici Hrvatskoj, bili su središnja tema ovogodišnjeg, desetog Festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-festa, koji je u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održan 6. i 7. svibnja 2021. godine u online okruženju.

Festival su u četvrtak 6. svibnja prigodnim obraćanjima otvorili državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

D-fest je u svojem obljetničkom izdanju ponovno uspostavio prostor za druženje, učenje, raspravu i razmjenu ideja povezanih s aktualnim temama u području digitalizacije, uz prisjećanje na početke skupa pokrenutog 2011. godine, upravo s ciljem učenja i dijeljenja znanja u području digitalizacije građe baštinskih ustanova.

Prvi dan Festivala bavio se pregledom dvaju desetljeća rada na normativnim i strukturalnim pretpostavkama za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice te trideset godina provedbe projekata digitalizacije građe u Hrvatskoj, a dan je i pregled aktivnosti prve godine projekta e-kultura – Digitalizacija kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i partnerskih ustanova. Održana su i izlaganja na temu digitalnog objedinjavanja i promoviranja digitalnih zbirki te su predstavljeni konkretni projekti i sustavi.

Drugi dan Festivala razmatrao je pitanja odnosa digitalizacije i novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a predstavljeni su i projekti u kojima je uređivanje pravnih odnosa s autorima bilo važno za njihovu provedbu. Aktualna je bila i tema digitalne humanistike u predavanjima o korištenju  građe za provedbu istraživanja i interpretaciju baštine te su predstavljeni projekti kojima je cilj zaštita i dostupnost građe za edukacije i za širu javnost.

Na Festivalu su predstavljene čak četiri nove virtualne izložbe.

Detaljnije informacije o temama zastupljenim na ovogodišnjem Festivalu potražite u Programskoj knjižnici Festivala te u prezentacijama ovogodišnjih izlagača koje su dostupne na poveznici Program.

The post Održan deseti Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 11. do 14. svibnja 2021. godine održat će se osmi Festival povijesti Kliofest 2021. Festival će biti otvoren u utorak 11. svibnja u 11 sati u predvorju Knjižnice.

Ovogodišnji će Kliofest zbog protuepidemijskih mjera biti organiziran sa smanjenim brojem posjetitelja, a program će se prenositi uživo na kanalu YouTubea Kliofesta.

Festivalu nazvanomu prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o nekim bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu.

Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova, tribina i konferencija povezanih s obljetnicama važnih povijesnih događaja, među kojima su obilježavanje 150 godina Rakovičke bune, 100 godina Vidovdanskoga ustava, 50 godina od sloma Hrvatskoga proljeća i 30 godina od raspada Jugoslavije i nastanka moderne Hrvatske države.

Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige o hrvatskoj, regionalnoj i europskoj povijesti hrvatskih i inozemnih nakladnika.

Tijekom Kliofesta bit će postavljena izložba Bulwark of Europe – Digitizing the Habsburg-Ottoman Frontier koju su priredili studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Nataše Štefanec.

Premijerno će biti prikazan film Mateusza Sokulskoga Beograd – solidarni sa Solidarnošću te organiziran razgovor s autorom i producentom filma.

Tijekom trajanja programa Festivala nakladnici povijesnih knjiga dat će popuste za prodaju svojih izdanja preko interneta.

Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest. Suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko etnološko društvo, ICARUS HR, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Pojedinosti o Festivalu povijesti Kliofest 2021.

The post Festival povijesti Kliofest 2021. appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu danas je započeo jubilarni deseti D-fest – dvodnevni skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promidžbi digitalizacijskih projekata.

U ovogodišnjem raznovrsnom programu Festival uobičajeno donosi novosti iz područja digitalizacije građe u knjižnicama i ostalim baštinskim ustanovama, pregled digitalizacijskih projekata te izlaganja kojima se daje uvid u teorijski i normativni okvir koji određuje razvoj područja digitalizacije i izgradnje digitalnih zbirki.

Obljetničko izdanje, uz pregled devet dosad održanih Festivala koji su sustavno pratili, promicali i podupirali razvoj digitalizacije, bavi se s još dvjema bitnim obljetnicama – pregledom dvaju desetljeća rada na normativnim i strukturalnim pretpostavkama za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice te trideset godina provedbe projekata digitalizacije građe u Hrvatskoj. Prvi dan Festivala donosi i pregled aktivnosti prve godine projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i partnerskih ustanova, a tema  se dalje nadopunjuje i kontekstualizira izlaganjima o digitalnome objedinjavanju i promidžbi digitalnih zbirki. Ostala se izlaganja prvoga dana Festivala bave prikazom konkretnih realizacija projekata i sustava, a nastavljaju predstavljanjem posterskih izlaganja s nizom zanimljivih tema.

Drugi dan Festivala nastavit će se razmatranjem pitanja odnosa digitalizacije i novoga Zakona o autorskome pravu i srodnim pravima te predstavljanjem projekata u kojima je uređivanje pravnih odnosa s autorima bilo bitno za njihovu provedbu. Aktualna tema digitalne humanistike provlači se kroz nekoliko predavanja o korištenju digitalne građe za provedbu istraživanja i interpretacije baštine. Važnost digitalizacije građe u baštinskim ustanovama dodatno se naglašava predstavljanjem nekoliko projekata kojima je svrha zaštita i šira dostupnost građe u području edukacije, ali i za širu javnost. Ove se godine predstavljaju i četiri nove virtualne izložbe.

Uz predstavljanje normativnih i teorijskih smjernica iz područja digitalnih knjižnica te primjera dobre prakse, Festival će omogućiti prostor za raspravu i razmjenu ideja povezanih s aktualnim zbivanjima u području digitalizacije. Iako ove godine samo u virtualnome okruženju, vjerujemo da će D-fest ponovno pridonijeti osnaživanju sudionika novim informacijama i spoznajama iz područja digitalizacije građe.

Programska knjižnica Festivala.

The post Započelo obljetničko izdanje D-festa appeared first on .

U povodu Dana Europe, koji se obilježava 9. svibnja svake godine, a u skladu s trenutačnim epidemiološkim prilikama, Europski dokumentacijski centar NSK pripremio je interaktivne slagalice i križaljke u virtualnome okruženju s temom Europske unije. Provjerite svoje znanje odgovarajući na upite u križaljci i uživajte u fotografijama simbola Europske unije nakon što složite sve dijelove slagalica.

Nadnevak obilježavanja Dana Europe označava godišnjicu povijesne Schumanove deklaracije. U govoru u Parizu 1950. godine Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio je svoju ideju o novome obliku političke suradnje u Europi s pomoću kojega bi rat među Europskim državama postao nezamisliv. Taj bitan dan u povijesti Europske unije obilježava se širom Europe brojnim aktivnostima i događanjima.

Križaljka Europska unija ukratko

Slagalica Parlament

Slagalica Zastava

Slagalica Euro

The post Zabavite se i obilježite Dan Europe uz Europski dokumentacijski centar NSK! appeared first on .

Mjesec hrvatske knjige nacionalna je manifestacija koja se već desetljećima održava od 15. listopada do 15. studenog, slaveći hrvatske autore i dajući poticaj čitanju. Ove godine okvir mu je Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade Republike Hrvatske.

Odlukom Programskog i organizacijskog odbora manifestacije, u čijem radu sudjeluje i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, tema Mjeseca hrvatske knjige 2021. bit će Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto Ajmo hrvati se s knjigom! Domaćin svečanog otvaranja manifestacije bit će Gradska knjižnica Požega.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja ove godine nosi naziv 6 autora traži čitatelja.

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.

The post Započele pripreme za Mjesec hrvatske knjige 2021. appeared first on .

Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK novi je projekt Digitalnoga laboratorija NSK čija je svrha omogućiti know-how, tehničku infrastrukturu i prostor za stvaranje, distribuciju i promidžbu podcasta.

Projekt je namijenjen ustanovama, organizacijama, udrugama i pojedincima koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 24. svibnja 2021. godine preko mrežnoga obrasca.

Projektno povjerenstvo ocijenit će pristigle prijave i do 30. svibnja 2021. godine odabrati šest najboljih koje će sudjelovati u Projektu i dobiti priliku napraviti svoj vlastiti podcast.

Program se ostvaruje u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Više o projektu Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK te uvjetima prijave i sudjelovanja.

The post Otvorene prijave za sudjelovanje u projektu „Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK“ appeared first on .

Cestovna utrka šestoga zagrebačkog proljetnog polumaratona – ZAGREB21 održana je 1. i 2. svibnja 2021. godine. Kao i u njezinim ranijim izdanjima, start i cilj utrke bili su ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je bila jedna od suradnica toga sportskog događanja.

U utrci je nastupilo više od 1000 natjecatelja iz Hrvatske i regije u trima kategorijama – polumaratonu, utrci na 5 kilometara te štafetnoj utrci.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu imala je svoje predstavnike. Tako je u utrci na 5 kilometara sudjelovao Ivan Kapec, dok je u polumaratonu nastupila Iva Perinić.

Pojedinosti o Zagrebačkome proljetnom polumaratonu – ZAGREB21.

The post Održan 6. Zagrebački proljetni polumaraton – ZAGREB21 appeared first on .

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku:

Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!

Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!

Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!

(Opomena)

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić …

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

The post „Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“ – uz 96. obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića appeared first on .

… kakova je to višnja slast i milina svojim prirodjenim materinskim jezikom govoriti moći…

The post Citat 3. svibnja 2021. appeared first on .

Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja novi je projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u sklopu programa Digitalni laboratorij NSK. Program se ostvaruje u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a traje do 30. prosinca 2021. godine.

Što je glavni cilj Projekta?

Glavni je cilj Projekta omogućiti tehničku infrastrukturu i know-how za stvaranje, produkciju i distribuciju podcasta za ustanove, organizacije, udruge i pojedince koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja. 

Zašto podcast?

Podcast, kao oblik digitalne datoteke koji sadrži audio ili audiovideozapis koji se distribuira preko interneta koristeći RSS tehnologiju, u zadnjih je nekoliko godina izrazito popularan širokoj publici, a njegov komunikacijski potencijal je u doba pandemije prešao na sasvim novu razinu.  

Zašto sada?

Jedna od posljedica pandemije izazvane virusom COVID-19 mnogim je ustanovama, organizacijama, udrugama i pojedincima koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija kao i sektora znanosti i obrazovanja značila nužnost potpunog ili parcijalnog prelaska svojeg djelovanja u digitalno okruženje. Izazov je to koji su mnogi dočekali nespremni i upravo je zbog toga pokrenut projekt Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK kojemu je cilj ublažavanje negativnih posljedica izazvanih pandemijom na način omogućavanja tehničke infrastrukture i know-howa za stvaranje, produkciju i distribuciju visokokvalitetnoga digitalnog sadržaja u sve popularnijem podcastu.

Zašto je bitno biti dio Projekta?

Neki od razloga za sudjelovanje u Projektu:

– sudjelovanje je u potpunosti besplatno
– stjecanje novih znanja i vještina
– novi način komuniciranja s publikom
– prilika za networking
– novi način promidžbe vaše djelatnosti.

Kako će se Projekt ostvariti?

Odabranim korisnicima Projekta bit će osigurane besplatne edukacije, tehnička infrastruktura, prostor za produkciju podcasta kao i kanali za distribuciju i promidžbu sadržaja.

Korisnici će nakon odslušanih edukacija samostalno stvarati podcaste, koristeći tehničku i prostornu infrastrukturu u Digitalnome laboratoriju NSK prema unaprijed dogovorenome rasporedu, ovisno o vremenskim kapacitetima Digitalnoga laboratorija NSK.

Gotov sadržaj bit će distribuiran na službenim kanalima Digilab Podcast te predstavljen preko službenih komunikacijskih kanala NSK.

Članovi tima NSK bit će na raspolaganju korisnicima Projekta u pružanju tehničke i savjetodavne potpore tijekom projektnoga razdoblja.

Tko može biti korisnik Projekta?

Korisnici projekta mogu biti ustanove, organizacije, udruge i pojedinci koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja.

Kako se možete prijaviti i kako ćemo odabrati korisnike Projekta?

Na temelju pristiglih prijava preko online obrasca odabrat će se najviše šest korisnika Projekta s barem jednim predstavnikom u svakoj ciljanoj skupini. Korisnici Projekta bit će odabrani prema kriterijima opće kvalitete prijave, izvedivosti ideje i atraktivnosti sadržaja za širu publiku.

Prijaviti se možete do 24. svibnja 2021. godine popunjavanjem online obrasca koji je dostupan na poveznici PRIJAVA.

Odabrani korisnici bit će obaviješteni do kraja svibnja 2021. godine.

Ako Vas odaberemo, koje su Vaše obveze u Projektu?

Pravodobno komunicirati s projektnim timom NSK.
Sudjelovati u svim online edukacijama – barem jedan predstavnik prijavitelja.
Dostaviti dorađeni koncept podcasta iz prijavnice 30 dana od završetka edukacije.
Samostalno snimati podcaste koristeći prostor i opremu Digitalnoga laboratorija NSK.*
Samostalno montirati podcaste.
Koristiti vizualni identitet Digilab Podcasta – logotip i uvodna animacija.
Isporučiti najmanje tri epizode podcasta do kraja projektnoga razdoblja, odnosno do kraja prosinca 2021.godine.**

*prema unaprijed dogovorenomu rasporedu, ovisno o vremenskim kapacitetima Digitalnoga laboratorija NSK

**maksimalna količina sadržaja bit će naknadno dogovorena, ovisno o vremenskim uvjetima Digitalnoga laboratorija NSK.

The post Poziv na sudjelovanje u projektu „Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK“ appeared first on .

Prije točno 350 godina, 30. travnja 1671. godine u Bečkome Novom Mjestu pogubljeni su ban Petar Zrinski i njegov šurjak knez Fran Krsto Frankopan. Pogubiti ih je dao hrvatsko-ugarski kralj i rimsko-njemački car Leopold I. doznavši za urotu kojom su utjecajni hrvatski velikaši željeli obraniti zemlju od apsolutističke vladavine bečkoga dvora. Prije smrti Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan lišeni su plemstva, a njihova su imanja zaplijenjena. Bio je to i kraj obitelji Frankopan i početak kraja Zrinskih, dviju najslavnijih velikaških obitelji koje su obilježile hrvatsku povijest. Godine 1919. posmrtni ostatci dvaju lavova, kako ih u pjesmi Zrinjski-Frankopanka nazvao August Harambašić, sahranjeni su u zagrebačkoj katedrali. Na njihovu grobu uklesan je stih Navik on živi ki zgine pošteno iz Frankopanove pjesme Pozvanje na vojsku.

Posvećena nacionalnomu identitetu, onomu povijesnom i sadašnjemu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Dana pogibije Zrinskoga i Frankopana prigodnim prisjećanjem na Zrinske i Frankopane voditeljice Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagrebu dr. sc. Irene Galić Bešker na Blogu NSK te virtualnom izložbom Zrinski na portalu Digitalne zbirke NSK koju su priredili djelatnici Knjižnice te uredile dr. sc. Sofija Klarin-Zadravec i Anita Marin.

U virtualnoj izložbi Zrinski upoznajte književnike, prevoditelje, tiskare, izdavače i bibliofile iz obitelji Zrinski te otkrijte utjecaj njihovih životnih priča. Životi su to ispunjeni politikom, uspješnim bitkama i porazima, hrabrošću, domoljubljem, ljubavlju i patnjom. U središtu su izložbe članovi ove obitelji koji su se istaknuli svojim djelovanjem u području kulture – najčešće kao književnici, među njima i Petar Zrinski. Izložba u rubrici Ki zgine pošteno prikazuje i najvažnije povijesne događaje – smrt Nikole Zrinskoga u sigetskoj bitci te smrt Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana koji su potaknuli niz umjetničkih interpretacija, među kojima se ističe poznata slika Otona Ivekovića Rastanak Katarine od Petra Zrinskoga, a posebnu emociju izaziva i oproštajno pismo Petra Zrinskoga supruzi Katarini.

U prigodnome blogu dr. sc. Irena Galić Bešker donosi pregled posljednjih dana Zrinskoga i Frankopana, posljedica koje je njihova smrt izazvala u Hrvatskoj te odjeka koje je imala izvan hrvatskih granica kao i djela koja se čuvaju u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja posredno pričaju priču o životu i sudbini Zrinskih i Frankopana.

Uz riječi Antuna Gustava Matoša o dvojici rijetkih ljudi, pozivamo vas da uz blog i izložbu istražite ovaj dio fonda Knjižnice koji čuva uspomenu na povijesne velikane Zrinskoga i Frankopana te slavu njihovih obitelji.

Slaveći posljednjeg Zrinskog i posljednjeg Frankopana, ne slavimo u njima samo najdivnije predstavnike onoga doba u našem narodu, nego ih slavimo kao rijetke ljude, koji se ne rodiše za stotinu, nego za stotine godina prerano: tako rano, da njihova misao, misao slobode hrvatske i misao borbe za tu slobodu ni dan današnji nije osvojila inteligenciju, a kamoli cijeli narod hrvatski.

(Antun Gustav Matoš)

The post U povodu 350. obljetnice pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana appeared first on .

Svitaše. Još bi tama u lugu.
Pan se ukaza s omašnim mijehom.
On stupi na čistac pod jasiku tanku
I tu se oglasi smijehom.

Plahe su sjene došle iz tame
I plesat stale na zelenoj travi.
Bile su divlje plavojke Nymphe
S bijelimi vijenci na glavi…

A svitaše jutro. Rosa je pala,
Pa se u krupnih kapljah blista.
Sja jutarnja zvijezda. Drhće i trepti
Jasika širokog lista.

Pod jasikom ljupko žamore dude
I igra kolo naoko Pana.
A šumi lug – to ide vjetar
O prvom osvitu dana…

Čitajući stihove jedne od najljepših antologijskih pjesama, prisjećamo se hrvatskoga pjesnika Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljuboslav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se je kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina. (…)

(Adieu)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 146. obljetnicu rođenja Mozarta hrvatskoga pjesništva appeared first on .

Kad otac moj i ja pođemo u šumu
na šetnju
sve je oko nas svečano i tiho
ko da će svaki čas zasvirati orgulje
sakrite negdje u lišću.

Moj otac, malo pognut, na šljunku stane
i sluša: pjev ptica;
pjeva negdje visoko na vrhu grane
u velikoj tišini,
gdje leptir gore i dolje pleše
u modrini.

Pa ćutim, ja i moj otac mi smo jedno
i ko da nevidljive cijevi
toče krv iz njegova tijela u moje
i kao da čujem klokotanje naše krvi
med zelenilom,

I tako mi je teško kada znam,
da svaki korak njegov
vodi ga sve bliže tami,
a svaki korak moj
sve bliže me životu vodi,
pa kao pun krivnje od njega odvraćam lice
dok tako hodamo šumom sami,
jedan uzbrdice, drugi nizbrdice.

Pa kao dva dobra druga na rastanku
koracamo šljunkom
i sve je oko nas svečano i tiho
ko da će svaki čas zasvirati orgulje
sakrite negdje u lišću.

(Moj otac i ja)

Čitajući antologijsku pjesmu Moj otac i ja, prisjećamo se hrvatskoga književnika, pjesnika, prevoditelja, romanopisaca i feljtonista Vjekoslava Majera. Bio je lirik zagrebačkih ulica, Griča, prizora s gradske periferije te malih donjogradskih gostionica.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se 27. travnja 1900. godine u Zagrebu. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.

Slijedio je Matoševu i Wiesnerovu tzv. gričku poeziju i napisao nekoliko antologijskih pjesama, kao što su Plinska laterna na Griču, Moj otac i ja i dr.

Njegovo je prozno stvaralaštvo obilježeno neposrednim izrazom i blagim humorom. Prevodio je s njemačkoga i hrvatskoga jezika. Jednostavno i neposredno u svojim je romanima Pepić u vremenu i prostoru, Život puža i Dnevnik Očenašeka prikazivao male ljude s gradske periferije.

Najpoznatije je Majerovo djelo novela Dnevnik malog Perice, prema kojoj je nastao kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli redatelja Kreše Golika (1970.), kao i istoimena predstava Renea Medvešeka u Hrvatskome narodnom kazalištu, „slijedeći europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja“. Devetogodišnji Perica piše dnevnik, nadajući se kako će ga za tisuću godina pronaći znanstvenici i kako će postati znamenito povijesno svjedočanstvo. U njem potanko opisuje događaje koji su se dogodili u tjednu tijekom ljetnih praznika. Priča je to o jednoj zagrebačkoj obitelji čiju svagdašnjicu mijenja neobičan lik uglađenoga gospodina Fulira.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 140 zapisa o njegovim djelima.

Časopis Antena objavio je u siječnju 1926. godine vrijedan prilog posvećen Majerovu stvaralaštvu koji je dostupan na Portalu starih časopisa.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer preminuo je 4. prosinca 1975. godine u Zagrebu.

Danas otac nije išao u ured, jer mu je od jučer zlo. Bili smo u pivovari, ja, teta Mina, mama, tata i gospodin Fulir. Bilo je jako lijepo, vojnička glazba je svirala, teta Mina se zibala po taktu i dok je gledala u brkatog vojnika, koji je udarao u bubanj, stavila je kriomice nekoliko čačkalica u svoju torbicu na stolcu. Ja sam također počeo mahati glavom kao teta i onda sam rekao: Tetice, kako je to lijepo. Je li to iz Zrinjskoga? Teta je rekla: Ne, to ti je nekakova francuska opera. Faust, rekao je važno gospodin Fulir, tekst je od Goethea. Ah, vi zbilja sve znate, rekla je mama i lijepo ga pogledala. (…)

(Dnevnik malog Perice)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Pa ćutim, ja i moj otac mi smo jedno…“ – u spomen na Vjekoslava Majera appeared first on .

U petak 23. travnja održana je jubilarna, 10. Noć knjige. S više od 1100 događanja i prodajnih akcija u 233 grada i mjesta širom Hrvatske, potvrdila je status najmasovnije domaće kulturne manifestacije. U godini obilježenoj složenom epidemiološkom situacijom, tema Ljekovita moć knjige pokazala se kao izvrstan mamac i poticaj za kreativno promišljanje o ulozi knjige i vrijednosti čitanja.

Maskota Noći knjige 2021. bila je Knjiguška, babuška (matrjoška) čija se slojevitost može dovesti u vezu sa slojevitošću priča, kompozicijom knjige, ali kontekstom Godine čitanja, koja predstavlja okvir svim događanjima povezanim s knjigom u 2021. Kao tradicionalnu rusku igračku, povezujemo je i s 200. obljetnicom rođenja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Autor vizualnog rješenja i ove je godine dizajner Boris Kuk.

U Noći knjige 2021. s knjigom se družilo offline i online, u knjižnicama, knjižarama, antikvarijatima, fakultetima, školama, vrtićima, ali i u vlakovima HŽ-a, trajektima Jadrolinije i pedijatrijskim odjelima hrvatskih bolnica. Ulice brojnih hrvatskih gradova postale su mjesta javnog čitanja, a u ljekovitosti pisane riječi mogli su uživati i štićenici domova za umirovljenike. Ukratko, knjigu se slavilo svugdje, a želja je organizatora da se druženje s njom protegne na svaki dan u godini.

A o tome koliko je o knjizi bitno govoriti, svjedoči i najnovije Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Hrvatskoj, koje je za organizatore Noći knjige provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu. Ono pokazuje da je u proteklih godinu dana čitalo nešto manje od polovine hrvatskog stanovništva – njih 45%. Među populacijom koja čita, najviše ih je pročitalo 1 – 3 knjige, a otprilike četvrtina hrvatskog stanovništva u protekla 3 mjeseca knjigu je i kupila. Iz istraživanja je zanimljivo izdvojiti i podatak da se knjiga više dominantno ne doživljava kao izvor znanja, ali ipak pomaže boljem razumijevanju svijeta oko nas.

Otvaranje Noći knjige i ove se godine zbog epidemiološke situacije nije održalo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižici u Zagrebu. No zato je na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije emitirana specijalna emisija Noć knjige 2021. – Ljekovita moć knjige, u kojoj je s urednicom Koraljkom Kirinčić razgovarao dr. sc. Davor Piskač, izvanredni profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koji se u svojem radu teorijski i u praksi bavi biblioterapijom. Emisiji je prethodila prezentacija spomenutog Istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga, nadopunjenog preliminarnim podatcima o posjećenosti i aktivnostima hrvatskih knjižnica u 2020. koje prikuplja NSK, kao i predstavljanjem rada Hrvatske knjižnice za slijepe.

Ujutro 23. travnja predstavljen je i mural Smogovci na križanju Bužanove i Kušlanove ulice, kod III. gimnazije, nastao na poticaj organizatora Noći knjige i u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika. Osim autorice Mije Matijević, predstavljanju murala nazočio je i autor serije romana o Smogovcima Hrvoje Hitrec te Tomislav Buntak, predsjednik HDLU-a i dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Na dan održavanja Noći knjige objavljeni su i rezultati literarnog natječaja Ljekovita lektira, koji je za Noć knjige organizirala Hrvatska udruga školskih knjižničara. Na natječaj je pristiglo 180 učeničkih radova iz 70 škola, a po tri nagrade su dodijeljene u kategoriji 1. – 4. i 5. – 8.  razreda osnovne škole te u kategoriji srednjih škola.

Dana 23. travnja započela je i prodajna akcija Knjiga svima i svuda, u kojoj sudjeluje više od 100 hrvatskih nakladnika i knjižara prigodnim popustima. Akcija će trajati do 30. travnja.

S obzirom na to da se ovaj put Noć knjige održava u okviru Godine čitanja, manifestacija će svoje aktivnosti nastaviti i u vremenu koje slijedi. Tijekom mjeseca svibnja bit će otvoren kontejner s knjigama u kontejnerskom naselju u Glini, čiju je nabavku omogućilo Veleposlanstvo Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, a kojem će skrbiti udruga IKS.

Organizatori Noći knjige, među kojima je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, zahvaljuju svima koji su svojim financijskim, kreativnim i svakim drugim doprinosom i entuzijazmom doprinijeli realizaciji 10. Noći knjige. Uz zahvalu Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, gradu Zagrebu, Zajednici nakladnika i knjižara HGK i Udruzi za zaštitu prava nakladnika ZANA, udruzi zahvalnost dugujemo i Hrvatskoj radioteleviziji i novinama 24 sata za medijsko praćenje, Hrvatskoj pošti koja je pomogla slanje paketa s promidžbenim materijalima našim sudionicima, Udruzi SIGNUM – Hrvatskoj mreži za promicanje znakovnog jezika i kulture Gluhih, koja je na znakovni jezik prevela Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga, kao i tvrtki Audio Store Transonica i njezinoj mobilnoj aplikaciji za slušanje knjiga na hrvatskom jeziku book&zvook, zahvaljujući kojoj su se audioknjige slušale u hrvatskim vlakovima i bolnicama.

Posebna hvala svim našim sudionicima, malima i velikima, koji su svojim sudjelovanjem u Noći knjige promicali ljepotu i važnost druženja s knjigom.

The post Održana jubilarna Noć knjige appeared first on .

U povodu Dana hrvatske knjige i 500. obljetnice tiskanja Judite Marka Marulića, Zbirku rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjetio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković u pratnji ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, ministrice poljoprivrede mr. sc. Marije Vučković, ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa te ministra zdravstva izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša.

Cijenjene posjetitelje dočekala je i pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te im pokazala prigodno izložena Marulićeva djela koja se čuvaju u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga, i to Juditu (II. izdanje, 1522.), Poslanicu papi Hadrijanu VI. (Epistola ad Adrianum VI. Pontificem Maximum, 1522.) te Institucije (De institutione bene vivendi, 1506.) kao i najistaknutija djela hrvatskih autora od 15. do 19. stoljeća, uz stručno predstavljanje voditeljice Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK dr. sc. Irene Galić Bešker.

Sva su djela Marka Marulića iz fonda Zbirke digitalizirana te su dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Posjet predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zbirci rukopisa i starih knjiga appeared first on .

Dan hrvatske knjige, koji se odlukom Hrvatskoga sabora iz 1996. godine obilježava 22. travnja u spomen na Marka Marulića i njegovo na taj dan otisnuto djelo Judita, ove godine ima posebno značenje jer se obilježava 500. obljetnica tiskanja ovoga jedinstvenog djela hrvatske književnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga čuva drugo izdanje Judite otisnuto 1522. godine.

„Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena)“ koje je dostupno i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu najznamenitije je Marulićevo djelo. To je prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskome jeziku zbog kojega je Marulić stekao naslov oca hrvatske književnosti. Dovršena je 1501., a tiskana 1521. godine. Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Stekavši status uzornoga djela hrvatske epike XVI. stoljeća te trajan odjek i ugled u književnoj tradiciji, Judita je, zahvaljujući epskoj obradbi starozavjetne teme na narodnome jeziku, zanimljiva pojava i u europskoj renesansnoj epici. Prevedena je na engleski, mađarski, talijanski, francuski i litavski te dijelom i na slovenski, španjolski i njemački jezik.

Za hrvatsku književnost Marulićevo djelovanje ima ishodišno značenje. U njegovu povijesnom hodu Judita i njegovi ostali hrvatski tekstovi pojavljuju se u vrlo osjetljivu trenutku prijelaza iz kasnoga srednjovjekovlja u renesansu, u njima on sabire naslijeđe prošlosti i usvaja moderne poetičke koncepte te u vlastitoj sintezi stvara djela koja će ostati nezaobilaznim postignućem i trajno poticajnim žarištem budućim stoljećima.

Za ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige priprema se izložba u povodu obilježavanja 500. obljetnice tiskanja Judite. Izložba će kroz Marulićev stvaralački put predstaviti drugo izdanje Judite te ostali reprezentativni izbor građe iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalna i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je povezan sa životom i radom Marka Marulića – od prvotisaka njegovih djela i brojnih izdanja – do prijevoda tijekom stoljeća.

Višestruka je i višeslojna povezanost i simbolika odnosa Marka Marulića i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te svega onog što on znači u hrvatskoj kulturi i povijesti. Marko Marulić simbolizira hrvatsko pisano stvaralaštvo i hrvatsku riječ, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao stoljetna čuvarica i riznica hrvatske knjige i hrvatske pisane riječi, svojim ukupnim fondom, a posebno onim dijelom koji se izravno ili neizravno odnosi na Marka Marulića, samo potvrđuje njegovo povlašteno mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti.

Tako je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2018. godine projektom Digitalna zbirka djela Marka Marulića digitalizirala Marulićeva djela iz fonda svoje Zbirke rukopisa i starih knjiga. Ta je djela javnosti predstavila virtualnom izložbom Marko Marulić koja na kreativan i zanimljiv način predstavlja osebujnost Marulićeva stvaralaštva.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je i u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice.

O Marulićevoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prepoznala je prošlogodišnje predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi Marulićevo bogato stvaralaštvo izložbom Marko Marulić – europski humanist koja je tijekom 2020. godine proputovala Litvom, a planira se i njezino gostovanje u Švicarskoj kada to dopuste epidemiološke mjere. Izložba će se 23. travnja 2021. godine otvoriti i u Gradskoj knjižnici Marka Marulića te će se tako prvi put pokazati i u Hrvatskoj na hrvatskome jeziku.

The post Dan hrvatske knjige u znaku 500. obljetnice tiskanja Judite appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu prvoga održavanja najveće utrke ikada održane u Hrvatskoj WRC Croatia Rally priredila je virtualnu izložbu Automobili u Hrvatskoj.

Izložba donosi kratak pregled početaka automobilizma u Hrvatskoj koji se temelji na građi koja je dostupna u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ona obuhvaća stare hrvatske novine i časopise, stare karte, stare razglednice, plakate i umjetnička djela.

Ljudska opčinjenost automobilima traje od prvoga proizvedenog automobila koji je pogonio parni motor, razvijajući brzinu od svega nekoliko kilometara na sat. Izumitelji i inženjeri kasnoga devetnaestog i ranoga dvadesetog stoljeća neumorno su radili na svojim vizijama budućega samovoznog stroja koji danas nazivamo automobil.

Prvi su takvi automobili bili nezgrapni strojevi koji su proizvodili veliku buku, plašili prolaznike i proizvodili velike količine dima i čađe te su se kao takvi jedino svidjeli zaljubljenicima u strelovit tehnički napredak spomenuta doba kao i onima koji su htjeli izazvati sablazan i čuđenje među svojom društvenom klasom.

Razvoj automobil išao je velikom brzinom ¬ od čudnih i vanjštinom neprivlačnih strojeva postali su predmet žudnje. Od sporih postali su brzi, od čudnih i ružnih postali su besprijekorno dizajnirani te ih je društvena elita jednostavno morala imati. U njima su se vozili veleposjednici, industrijalci, bogati nasljednici, prinčevi, pa i sami kraljevi.

Razvojem masovne industrijske proizvodnje automobili postaju dostupni širokomu narodnom mnoštvu te postaju dio svagdašnjice. Nalaze se u različitim promidžbenim proizvodima i uslugama, razglednicama i filmovima, novine svakodnevno pišu o njima, postaju tema umjetničkih djela, neizostavni su dio popularnih romana i sl. Jednom riječju, automobili postaju neizostavan dio našega života.

The post Virtualna izložba „Automobili u Hrvatskoj“ appeared first on .

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće, kao i sadržaj ove omiljene priče, pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Sunčane Škrinjarić appeared first on .

S više od 1100 programa u 223 grada i mjesta širom Hrvatske na temu Ljekovita moć knjige u petak 23. travnja održat će se Noć knjige, jedno od najmasovnijih kulturnih događanja u Hrvatskoj. Ovogodišnje jubilarno izdanje Noći knjige koja se već tradicionalno održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige predstavljeno je u ponedjeljak 19. travnja na konferenciji za medije održanoj u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu 6 u Zagrebu uz prigodnu izložbu Vanje Štalec Obradović i Ivane Radenović Moćna desetka: 10 godina Noći knjige.

Program manifestacije kao i druge zanimljivosti koje će obilježiti ovogodišnju Noć knjige na konferenciji za medije predstavili su Dobrila Zvonarek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Vanja Štalec Obradović iz Knjižnica grada Zagreba te Slavko Kozina i Mišo Nejašmić iz Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Na konferenciji za medije sudjelovale su i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i koordinatorica Nacionalne strategije poticanja čitanja Maja Zrnčić koje su u povodu obilježavanja Noći knjige i Dana hrvatske knjige (22. travnja) predstavile aktivnosti i programe posvećene knjizi i čitanju koji će se odvijati u Godini čitanja.

Ovogodišnjoj Noći knjige prigodnim programima pridružilo se čak više od 300 škola, vrtića i drugih ustanova iz kulture i znanosti, 130 knjižnica i 120 knjižara, a zanimljive programe imaju i bolnice, turistički vodiči, udruge, mjesni odbori, dječji domovi, domovi za starije i dr. Programi će se odvijati online te uživo, i to često u parkovima, uz rijeke, more, na platoima knjižnica, trgovima i ulicama, čak i na brodovima i u vlakovima.

Ni ove godine neće biti uobičajenoga otvorenja Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, no zato će na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije 23. travnja u večernjim satima biti emitirana specijalna emisija sa zanimljivim gostima i predstavljanjem najnovijih podataka istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj za 2020. godinu.

Organizacijski odbor manifestacije priredio je i niz drugih zanimljivih sadržaja koji će se odvijati u Noći knjige, među kojima su i oslikavanje murala posvećena jednomu od naših najpoznatijih dječjih romana – Smogovcima, akcija Putuj s knjigom u suradnji s HŽ Putničkim prijevozom, program Priče koje liječe za pedijatrijske odjele hrvatskih bolnica i dr.

Noć knjige ima i humanitarni karakter. Kontejnersko naselje u potresom pogođenoj Glini sredinom svibnja dobit će kontejner s knjigama, zahvaljujući suradnji organizatora Noći knjige s Veleposlanstvom Ruske federacije u Republici Hrvatskoj i Udrugom IKS, a brojni nakladnici već su darovali i i knjige. Kontejner će služiti kao priručna dječja knjižnica i dječja igraonica.

Osim Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena te Hrvatska udruga školskih knjižničara, a manifestaciju su financijski poduprli Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Grad Zagreb i Hrvatska gospodarska komora.

Više pojedinosti o Noći knjige.

The post Jubilarna Noć knjige s više od 1100 programa i akcija širom Hrvatske appeared first on .

U povodu 4. Dana medijske pismenosti, koji se u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a od 19. do 25. travnja održavaju pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 16. travnja 2021. godine održana je konferencija za novinare. Na konferenciji su govorili ministar znanosti i obrazovanja  prof. dr. sc. Radovan Fuchs, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina M. Castillo te  zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović. Nazočne je u ime glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pozdravila pomoćnica za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala.

Ovogodišnji se Dani medijske pismenosti održavaju pod sloganom Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana te različitim aktivnostima online i uživo stavljaju naglasak na temu o utjecaju medija i medijskih sadržaja na mentalno zdravlje djece i mladih.

 „Ministarstvo znanosti i obrazovanja snažno podupire Dane medijske pismenosti koji su važna podrška djeci i mladima da steknu kompetencije koje će im omogućiti da se nose s izazovima koje donose suvremeni mediji. Dani medijske pismenosti, posebno edukacijski materijali koji se prigodno pripremaju, kvalitetno su polazište za rad s učenicima te važan projekt koji doprinosi unaprjeđivanju medijske pismenosti u osnovnim i srednjim školama”, izjavio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

„Medijska pismenost ne smije se ograničiti samo na učenje o tehnologijama, već ju je potrebno usmjeriti na stjecanje vještina kritičkoga razmišljanja potrebnoga za prosudbu i analizu medijskoga sadržaja i korištenja brojnih digitalnih platformi. Potrebno je sustavno raditi na podizanju javne svijesti o važnosti medijske pismenosti, posebno u okruženju brojnih dezinformacija u pandemijsko vrijeme, povećanome opsegu internetskoga sadržaja koji uključuje govor mržnje, poticanje na nasilje ili mržnju i sl. Stoga je kontinuirano ulaganje u medijsko obrazovanje važno za naše društvo“, naglasio je državni tajnik Krešimir Partl.

Kako bi se poduprlo djecu i mlade da se bolje nose s izazovima koje donose suvremeni mediji, i ove su godine u sklopu Dana medijske pismenosti pripremljeni edukativni materijali na kojima su radili brojni stručnjaci, a namijenjeni su provođenju radionica u školama i razgovoru s djecom i mladima kod kuće. Tako se ovogodišnji edukativni materijali bave utjecajem društvenih mreža na mentalno zdravlje i samopoštovanje te utjecajem influencera, dezinformacijama i sigurnosti na internetu te razvojem kritičkoga mišljenja. Videolekcije i obrazovni materijali bit će dostupni na portalu medijskapismenost.hr, a na temelju njih mogu se organizirati sati medijske pismenosti te radionice u vrtićima, osnovnim i srednjim školama uživo ili u sklopu online nastave. Edukativni materijali nastali u sklopu prethodnih Dana medijske pismenosti dosad su s portala preuzeti više od 360 000 puta, što pokazuje veliku potrebu i zanimanje za edukacijom o temama povezanima s medijskom pismenošću.

„Vjerujem da je sada svima zaista jasno – medijska pismenost možda je i ključna vještina za život u moderno doba, obilježen digitalnim medijima i stalnim razvojem tehnologije. Samo ako smo medijski pismeni, u obilju informacija pronaći ćemo one koje su vjerodostojne i točne, uočiti i zaštiti se od dezinformacija, sačuvati svoju privatnost i podatke te odgovorno i sigurno koristiti društvene mreže. Nove digitalne i komunikacijske platforme donose mnoge koristi, ali sada znamo da mogu nanijeti i ozbiljnu štetu, pa i narušiti mentalno zdravlje. Stoga samo sustavan, sveobuhvatan i uporan pristup osnaživanju građana može donijeti rezultate na dobrobit svakoga pojedinca i društva u cjelini“, istaknuo je tom prilikom zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.

„U vremenima pandemije svi, a posebno djeca i mladi, mnogo vremena provode online i susreću se s različitim sadržajem i brojnim informacijama. Sve više djece i mladih bori se s problemima mentalnoga zdravlja i teško se odlučuju o tome razgovarati s roditeljima, učiteljima i drugim odraslim osobama od povjerenja u svojoj okolini. Iznimno je važno da djeca i mladi otvoreno razgovaraju o tome kako se zaista osjećaju jer neki od njih nam govore da im se ponekad čini da je važnije izgledaju li sretno na svojim objavama na društvenim mrežama nego jesu li uistinu sretni. Jednako je važno i da odrasli pokušaju razumjeti online živote djece i mladih te da budu otvoreni za razgovor bez osuđivanja kako bi im na bolji način mogli biti podrška u ovim izazovnim vremenima“, riječi su predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regine M. Castillo.

U sklopu Dana medijske pismenosti održava se i filmski natječaj za osnovnoškolce i srednjoškolce koji Agencija za elektroničke medije i UNICEF organiziraju u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom. Tema je natječaja Mediji i moji osjećaji, a rok je za prijavu 15. svibnja 2021. godine.

Dane medijske pismenosti možete pratite na portalu medijskapismenost.hr i na stranici medijskepismenosti.hr na Facebooku.

The post Dani medijske pismenosti 2021. appeared first on .