Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odsjeka Održavanje u Odjelu Zajednički poslovi
– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu Informacijske tehnologije
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 19. svibnja 2021. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, od 11. do 14. svibnja 2021., održan je osmi Festival povijesti Kliofest. Zbog protuepidemijskih mjera, bio je organiziran sa smanjenim brojem posjetitelja, a program se prenosio uživo na YouTube kanalu Festivala, gdje se mogu pogledati i snimke događanja.

Kliofest 2021., tijekom četiriju dana održavanja, donio je mnoštvo okruglih stolova, tribina i konferencija povezanih s obljetnicama važnih povijesnih događaja, među kojima su bili obilježavanje 150 godina Rakovičke bune, 100 godina Vidovdanskoga ustava, 50 godina od sloma Hrvatskoga proljeća te 30 godina od raspada Jugoslavije i nastanka moderne hrvatske države.

Na Festivalu su predstavljene brojne knjige o hrvatskoj, regionalnoj i europskoj povijesti hrvatskih i inozemnih nakladnika. Tijekom trajanja Festivala, nakladnici povijesnih knjiga osigurali su popuste za prodaju svojih izdanja putem interneta.

Tijekom Kliofesta postavljena je izložba Bulwark of Europe – Digitizing the Habsburg-Ottoman Frontier, koju su priredili studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Nataše Štefanec.

Organizatori Festivala su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest. Suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko etnološko društvo, ICARUS HR, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

The post Održan Festival povijesti Kliofest 2021. appeared first on .

Jedna od glavnih aktivnosti obilježavanja Dana Europe 2021. pokretanje je Konferencije o budućnosti Europe. Riječ je o velikom paneuropskom demokratskom projektu u kojem sudjeluje cijela Europa. Građanima je putem digitalne platforme omogućeno priključiti se raspravama i događajima o izazovima i prioritetima Europe, podijeliti s drugima svoje ideje i prijedloge, a svi primjeri bit će dostupni korisnicima platforme iz svih država članica. Višejezična platforma pokrenuta je 19. travnja, tako da je već sada moguće uključiti se, dijeleći svoja razmišljanja i želje za budućnost. Naglasak je na klimatskim promjenama i okolišu, zdravlju, snažnijem gospodarstvu, socijalnoj pravdi i radnim mjestima, kao i na poziciji EU u svijetu, vrijednostima i pravima te sigurnosti. Raspravljati je moguće i o digitalnoj transformaciji, europskoj demokraciji, migracijama, obrazovanju, kulturi, mladima i sportu. Europski parlament, Vijeće Europe i Europska komisija predani su tome da saslušaju Europljane i Europljanke i na temelju dobivenih preporuka poduzmu daljnje korake u sklopu svojih nadležnosti. Očekuje se da će se do proljeća 2022. u sklopu konferencije donijeti zaključci i pružiti smjernice o budućnosti Europe.

Europski dokumentacijski centar NSK, kao referentna točka za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, također će se uključiti u taj vrijedan projekt te poziva sve građane da se uključe u stvaranje budućnosti Europe.

The post Europski dokumentacijski centar NSK priključuje se promidžbi Konferencije o budućnosti Europe appeared first on .

… Na istočnoj istarskoj obali, na visokoj klisurini, na živom stancu, što se okomito iz mora diže, nagomilalo se do pedeset kuća gradića Lučice. Gradić leži nad morem do četiri stotine stopa. Obala njegova zadivljuje svako oko svojom divljinom i tužnom ljepotom. Sva je strma, malo gdje pristupna…
… Dalje od mora zelene se rijetke šumice; niske omorike proviruju sred gruha i gromače. Među prezidima probijaju se iz kamena pojedine masline, a gdjegod ima ih više na okupu. Žutkasti potoci, izrovavši si korita među bočinama golih kukova, strmo se spuštaju u more, dijeleć jednu klisurinu od druge, koje ti se čine kao mrke tvrđave, kad ih motriš po noći s mora. Svaki se potok ljeti zasuši. (…)

(Začuđeni svatovi)

Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnomu i političkomu radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana, i to Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrjednija i najpopularnija djela povezana s Istrom jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr. u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi i Obiteljska tajna Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine stekavši, osim popularnosti pisca povijesnih romana, i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskog zavičaja kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči…

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Eugena Kumičića appeared first on .

Digitalno objedinjavanje građe i podataka, izgradnja suradničkih sustava te promocija i daljnji razvoj digitalizacije građe u Republici Hrvatskoj, bili su središnja tema ovogodišnjeg, desetog Festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-festa, koji je u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održan 6. i 7. svibnja 2021. godine u online okruženju.

Festival su u četvrtak 6. svibnja prigodnim obraćanjima otvorili državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

D-fest je u svojem obljetničkom izdanju ponovno uspostavio prostor za druženje, učenje, raspravu i razmjenu ideja povezanih s aktualnim temama u području digitalizacije, uz prisjećanje na početke skupa pokrenutog 2011. godine, upravo s ciljem učenja i dijeljenja znanja u području digitalizacije građe baštinskih ustanova.

Prvi dan Festivala bavio se pregledom dvaju desetljeća rada na normativnim i strukturalnim pretpostavkama za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice te trideset godina provedbe projekata digitalizacije građe u Hrvatskoj, a dan je i pregled aktivnosti prve godine projekta e-kultura – Digitalizacija kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i partnerskih ustanova. Održana su i izlaganja na temu digitalnog objedinjavanja i promoviranja digitalnih zbirki te su predstavljeni konkretni projekti i sustavi.

Drugi dan Festivala razmatrao je pitanja odnosa digitalizacije i novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a predstavljeni su i projekti u kojima je uređivanje pravnih odnosa s autorima bilo važno za njihovu provedbu. Aktualna je bila i tema digitalne humanistike u predavanjima o korištenju  građe za provedbu istraživanja i interpretaciju baštine te su predstavljeni projekti kojima je cilj zaštita i dostupnost građe za edukacije i za širu javnost.

Na Festivalu su predstavljene čak četiri nove virtualne izložbe.

Detaljnije informacije o temama zastupljenim na ovogodišnjem Festivalu potražite u Programskoj knjižnici Festivala te u prezentacijama ovogodišnjih izlagača koje su dostupne na poveznici Program.

The post Održan deseti Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 11. do 14. svibnja 2021. godine održat će se osmi Festival povijesti Kliofest 2021. Festival će biti otvoren u utorak 11. svibnja u 11 sati u predvorju Knjižnice.

Ovogodišnji će Kliofest zbog protuepidemijskih mjera biti organiziran sa smanjenim brojem posjetitelja, a program će se prenositi uživo na kanalu YouTubea Kliofesta.

Festivalu nazvanomu prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o nekim bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu.

Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova, tribina i konferencija povezanih s obljetnicama važnih povijesnih događaja, među kojima su obilježavanje 150 godina Rakovičke bune, 100 godina Vidovdanskoga ustava, 50 godina od sloma Hrvatskoga proljeća i 30 godina od raspada Jugoslavije i nastanka moderne Hrvatske države.

Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige o hrvatskoj, regionalnoj i europskoj povijesti hrvatskih i inozemnih nakladnika.

Tijekom Kliofesta bit će postavljena izložba Bulwark of Europe – Digitizing the Habsburg-Ottoman Frontier koju su priredili studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Nataše Štefanec.

Premijerno će biti prikazan film Mateusza Sokulskoga Beograd – solidarni sa Solidarnošću te organiziran razgovor s autorom i producentom filma.

Tijekom trajanja programa Festivala nakladnici povijesnih knjiga dat će popuste za prodaju svojih izdanja preko interneta.

Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest. Suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko etnološko društvo, ICARUS HR, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Pojedinosti o Festivalu povijesti Kliofest 2021.

The post Festival povijesti Kliofest 2021. appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu danas je započeo jubilarni deseti D-fest – dvodnevni skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promidžbi digitalizacijskih projekata.

U ovogodišnjem raznovrsnom programu Festival uobičajeno donosi novosti iz područja digitalizacije građe u knjižnicama i ostalim baštinskim ustanovama, pregled digitalizacijskih projekata te izlaganja kojima se daje uvid u teorijski i normativni okvir koji određuje razvoj područja digitalizacije i izgradnje digitalnih zbirki.

Obljetničko izdanje, uz pregled devet dosad održanih Festivala koji su sustavno pratili, promicali i podupirali razvoj digitalizacije, bavi se s još dvjema bitnim obljetnicama – pregledom dvaju desetljeća rada na normativnim i strukturalnim pretpostavkama za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice te trideset godina provedbe projekata digitalizacije građe u Hrvatskoj. Prvi dan Festivala donosi i pregled aktivnosti prve godine projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i partnerskih ustanova, a tema  se dalje nadopunjuje i kontekstualizira izlaganjima o digitalnome objedinjavanju i promidžbi digitalnih zbirki. Ostala se izlaganja prvoga dana Festivala bave prikazom konkretnih realizacija projekata i sustava, a nastavljaju predstavljanjem posterskih izlaganja s nizom zanimljivih tema.

Drugi dan Festivala nastavit će se razmatranjem pitanja odnosa digitalizacije i novoga Zakona o autorskome pravu i srodnim pravima te predstavljanjem projekata u kojima je uređivanje pravnih odnosa s autorima bilo bitno za njihovu provedbu. Aktualna tema digitalne humanistike provlači se kroz nekoliko predavanja o korištenju digitalne građe za provedbu istraživanja i interpretacije baštine. Važnost digitalizacije građe u baštinskim ustanovama dodatno se naglašava predstavljanjem nekoliko projekata kojima je svrha zaštita i šira dostupnost građe u području edukacije, ali i za širu javnost. Ove se godine predstavljaju i četiri nove virtualne izložbe.

Uz predstavljanje normativnih i teorijskih smjernica iz područja digitalnih knjižnica te primjera dobre prakse, Festival će omogućiti prostor za raspravu i razmjenu ideja povezanih s aktualnim zbivanjima u području digitalizacije. Iako ove godine samo u virtualnome okruženju, vjerujemo da će D-fest ponovno pridonijeti osnaživanju sudionika novim informacijama i spoznajama iz područja digitalizacije građe.

Programska knjižnica Festivala.

The post Započelo obljetničko izdanje D-festa appeared first on .

U povodu Dana Europe, koji se obilježava 9. svibnja svake godine, a u skladu s trenutačnim epidemiološkim prilikama, Europski dokumentacijski centar NSK pripremio je interaktivne slagalice i križaljke u virtualnome okruženju s temom Europske unije. Provjerite svoje znanje odgovarajući na upite u križaljci i uživajte u fotografijama simbola Europske unije nakon što složite sve dijelove slagalica.

Nadnevak obilježavanja Dana Europe označava godišnjicu povijesne Schumanove deklaracije. U govoru u Parizu 1950. godine Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio je svoju ideju o novome obliku političke suradnje u Europi s pomoću kojega bi rat među Europskim državama postao nezamisliv. Taj bitan dan u povijesti Europske unije obilježava se širom Europe brojnim aktivnostima i događanjima.

Križaljka Europska unija ukratko

Slagalica Parlament

Slagalica Zastava

Slagalica Euro

The post Zabavite se i obilježite Dan Europe uz Europski dokumentacijski centar NSK! appeared first on .

Mjesec hrvatske knjige nacionalna je manifestacija koja se već desetljećima održava od 15. listopada do 15. studenog, slaveći hrvatske autore i dajući poticaj čitanju. Ove godine okvir mu je Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade Republike Hrvatske.

Odlukom Programskog i organizacijskog odbora manifestacije, u čijem radu sudjeluje i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, tema Mjeseca hrvatske knjige 2021. bit će Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto Ajmo hrvati se s knjigom! Domaćin svečanog otvaranja manifestacije bit će Gradska knjižnica Požega.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja ove godine nosi naziv 6 autora traži čitatelja.

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.

The post Započele pripreme za Mjesec hrvatske knjige 2021. appeared first on .

Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK novi je projekt Digitalnoga laboratorija NSK čija je svrha omogućiti know-how, tehničku infrastrukturu i prostor za stvaranje, distribuciju i promidžbu podcasta.

Projekt je namijenjen ustanovama, organizacijama, udrugama i pojedincima koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 24. svibnja 2021. godine preko mrežnoga obrasca.

Projektno povjerenstvo ocijenit će pristigle prijave i do 30. svibnja 2021. godine odabrati šest najboljih koje će sudjelovati u Projektu i dobiti priliku napraviti svoj vlastiti podcast.

Program se ostvaruje u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Više o projektu Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK te uvjetima prijave i sudjelovanja.

The post Otvorene prijave za sudjelovanje u projektu „Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK“ appeared first on .

Cestovna utrka šestoga zagrebačkog proljetnog polumaratona – ZAGREB21 održana je 1. i 2. svibnja 2021. godine. Kao i u njezinim ranijim izdanjima, start i cilj utrke bili su ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je bila jedna od suradnica toga sportskog događanja.

U utrci je nastupilo više od 1000 natjecatelja iz Hrvatske i regije u trima kategorijama – polumaratonu, utrci na 5 kilometara te štafetnoj utrci.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu imala je svoje predstavnike. Tako je u utrci na 5 kilometara sudjelovao Ivan Kapec, dok je u polumaratonu nastupila Iva Perinić.

Pojedinosti o Zagrebačkome proljetnom polumaratonu – ZAGREB21.

The post Održan 6. Zagrebački proljetni polumaraton – ZAGREB21 appeared first on .

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku:

Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!

Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!

Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!

(Opomena)

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić …

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

The post „Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“ – uz 96. obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića appeared first on .

… kakova je to višnja slast i milina svojim prirodjenim materinskim jezikom govoriti moći…

The post Citat 3. svibnja 2021. appeared first on .

Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja novi je projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u sklopu programa Digitalni laboratorij NSK. Program se ostvaruje u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a traje do 30. prosinca 2021. godine.

Što je glavni cilj Projekta?

Glavni je cilj Projekta omogućiti tehničku infrastrukturu i know-how za stvaranje, produkciju i distribuciju podcasta za ustanove, organizacije, udruge i pojedince koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja. 

Zašto podcast?

Podcast, kao oblik digitalne datoteke koji sadrži audio ili audiovideozapis koji se distribuira preko interneta koristeći RSS tehnologiju, u zadnjih je nekoliko godina izrazito popularan širokoj publici, a njegov komunikacijski potencijal je u doba pandemije prešao na sasvim novu razinu.  

Zašto sada?

Jedna od posljedica pandemije izazvane virusom COVID-19 mnogim je ustanovama, organizacijama, udrugama i pojedincima koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija kao i sektora znanosti i obrazovanja značila nužnost potpunog ili parcijalnog prelaska svojeg djelovanja u digitalno okruženje. Izazov je to koji su mnogi dočekali nespremni i upravo je zbog toga pokrenut projekt Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK kojemu je cilj ublažavanje negativnih posljedica izazvanih pandemijom na način omogućavanja tehničke infrastrukture i know-howa za stvaranje, produkciju i distribuciju visokokvalitetnoga digitalnog sadržaja u sve popularnijem podcastu.

Zašto je bitno biti dio Projekta?

Neki od razloga za sudjelovanje u Projektu:

– sudjelovanje je u potpunosti besplatno
– stjecanje novih znanja i vještina
– novi način komuniciranja s publikom
– prilika za networking
– novi način promidžbe vaše djelatnosti.

Kako će se Projekt ostvariti?

Odabranim korisnicima Projekta bit će osigurane besplatne edukacije, tehnička infrastruktura, prostor za produkciju podcasta kao i kanali za distribuciju i promidžbu sadržaja.

Korisnici će nakon odslušanih edukacija samostalno stvarati podcaste, koristeći tehničku i prostornu infrastrukturu u Digitalnome laboratoriju NSK prema unaprijed dogovorenome rasporedu, ovisno o vremenskim kapacitetima Digitalnoga laboratorija NSK.

Gotov sadržaj bit će distribuiran na službenim kanalima Digilab Podcast te predstavljen preko službenih komunikacijskih kanala NSK.

Članovi tima NSK bit će na raspolaganju korisnicima Projekta u pružanju tehničke i savjetodavne potpore tijekom projektnoga razdoblja.

Tko može biti korisnik Projekta?

Korisnici projekta mogu biti ustanove, organizacije, udruge i pojedinci koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja.

Kako se možete prijaviti i kako ćemo odabrati korisnike Projekta?

Na temelju pristiglih prijava preko online obrasca odabrat će se najviše šest korisnika Projekta s barem jednim predstavnikom u svakoj ciljanoj skupini. Korisnici Projekta bit će odabrani prema kriterijima opće kvalitete prijave, izvedivosti ideje i atraktivnosti sadržaja za širu publiku.

Prijaviti se možete do 24. svibnja 2021. godine popunjavanjem online obrasca koji je dostupan na poveznici PRIJAVA.

Odabrani korisnici bit će obaviješteni do kraja svibnja 2021. godine.

Ako Vas odaberemo, koje su Vaše obveze u Projektu?

Pravodobno komunicirati s projektnim timom NSK.
Sudjelovati u svim online edukacijama – barem jedan predstavnik prijavitelja.
Dostaviti dorađeni koncept podcasta iz prijavnice 30 dana od završetka edukacije.
Samostalno snimati podcaste koristeći prostor i opremu Digitalnoga laboratorija NSK.*
Samostalno montirati podcaste.
Koristiti vizualni identitet Digilab Podcasta – logotip i uvodna animacija.
Isporučiti najmanje tri epizode podcasta do kraja projektnoga razdoblja, odnosno do kraja prosinca 2021.godine.**

*prema unaprijed dogovorenomu rasporedu, ovisno o vremenskim kapacitetima Digitalnoga laboratorija NSK

**maksimalna količina sadržaja bit će naknadno dogovorena, ovisno o vremenskim uvjetima Digitalnoga laboratorija NSK.

The post Poziv na sudjelovanje u projektu „Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK“ appeared first on .

Prije točno 350 godina, 30. travnja 1671. godine u Bečkome Novom Mjestu pogubljeni su ban Petar Zrinski i njegov šurjak knez Fran Krsto Frankopan. Pogubiti ih je dao hrvatsko-ugarski kralj i rimsko-njemački car Leopold I. doznavši za urotu kojom su utjecajni hrvatski velikaši željeli obraniti zemlju od apsolutističke vladavine bečkoga dvora. Prije smrti Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan lišeni su plemstva, a njihova su imanja zaplijenjena. Bio je to i kraj obitelji Frankopan i početak kraja Zrinskih, dviju najslavnijih velikaških obitelji koje su obilježile hrvatsku povijest. Godine 1919. posmrtni ostatci dvaju lavova, kako ih u pjesmi Zrinjski-Frankopanka nazvao August Harambašić, sahranjeni su u zagrebačkoj katedrali. Na njihovu grobu uklesan je stih Navik on živi ki zgine pošteno iz Frankopanove pjesme Pozvanje na vojsku.

Posvećena nacionalnomu identitetu, onomu povijesnom i sadašnjemu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Dana pogibije Zrinskoga i Frankopana prigodnim prisjećanjem na Zrinske i Frankopane voditeljice Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagrebu dr. sc. Irene Galić Bešker na Blogu NSK te virtualnom izložbom Zrinski na portalu Digitalne zbirke NSK koju su priredili djelatnici Knjižnice te uredile dr. sc. Sofija Klarin-Zadravec i Anita Marin.

U virtualnoj izložbi Zrinski upoznajte književnike, prevoditelje, tiskare, izdavače i bibliofile iz obitelji Zrinski te otkrijte utjecaj njihovih životnih priča. Životi su to ispunjeni politikom, uspješnim bitkama i porazima, hrabrošću, domoljubljem, ljubavlju i patnjom. U središtu su izložbe članovi ove obitelji koji su se istaknuli svojim djelovanjem u području kulture – najčešće kao književnici, među njima i Petar Zrinski. Izložba u rubrici Ki zgine pošteno prikazuje i najvažnije povijesne događaje – smrt Nikole Zrinskoga u sigetskoj bitci te smrt Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana koji su potaknuli niz umjetničkih interpretacija, među kojima se ističe poznata slika Otona Ivekovića Rastanak Katarine od Petra Zrinskoga, a posebnu emociju izaziva i oproštajno pismo Petra Zrinskoga supruzi Katarini.

U prigodnome blogu dr. sc. Irena Galić Bešker donosi pregled posljednjih dana Zrinskoga i Frankopana, posljedica koje je njihova smrt izazvala u Hrvatskoj te odjeka koje je imala izvan hrvatskih granica kao i djela koja se čuvaju u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja posredno pričaju priču o životu i sudbini Zrinskih i Frankopana.

Uz riječi Antuna Gustava Matoša o dvojici rijetkih ljudi, pozivamo vas da uz blog i izložbu istražite ovaj dio fonda Knjižnice koji čuva uspomenu na povijesne velikane Zrinskoga i Frankopana te slavu njihovih obitelji.

Slaveći posljednjeg Zrinskog i posljednjeg Frankopana, ne slavimo u njima samo najdivnije predstavnike onoga doba u našem narodu, nego ih slavimo kao rijetke ljude, koji se ne rodiše za stotinu, nego za stotine godina prerano: tako rano, da njihova misao, misao slobode hrvatske i misao borbe za tu slobodu ni dan današnji nije osvojila inteligenciju, a kamoli cijeli narod hrvatski.

(Antun Gustav Matoš)

The post U povodu 350. obljetnice pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana appeared first on .

Svitaše. Još bi tama u lugu.
Pan se ukaza s omašnim mijehom.
On stupi na čistac pod jasiku tanku
I tu se oglasi smijehom.

Plahe su sjene došle iz tame
I plesat stale na zelenoj travi.
Bile su divlje plavojke Nymphe
S bijelimi vijenci na glavi…

A svitaše jutro. Rosa je pala,
Pa se u krupnih kapljah blista.
Sja jutarnja zvijezda. Drhće i trepti
Jasika širokog lista.

Pod jasikom ljupko žamore dude
I igra kolo naoko Pana.
A šumi lug – to ide vjetar
O prvom osvitu dana…

Čitajući stihove jedne od najljepših antologijskih pjesama, prisjećamo se hrvatskoga pjesnika Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljuboslav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se je kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina. (…)

(Adieu)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 146. obljetnicu rođenja Mozarta hrvatskoga pjesništva appeared first on .

Kad otac moj i ja pođemo u šumu
na šetnju
sve je oko nas svečano i tiho
ko da će svaki čas zasvirati orgulje
sakrite negdje u lišću.

Moj otac, malo pognut, na šljunku stane
i sluša: pjev ptica;
pjeva negdje visoko na vrhu grane
u velikoj tišini,
gdje leptir gore i dolje pleše
u modrini.

Pa ćutim, ja i moj otac mi smo jedno
i ko da nevidljive cijevi
toče krv iz njegova tijela u moje
i kao da čujem klokotanje naše krvi
med zelenilom,

I tako mi je teško kada znam,
da svaki korak njegov
vodi ga sve bliže tami,
a svaki korak moj
sve bliže me životu vodi,
pa kao pun krivnje od njega odvraćam lice
dok tako hodamo šumom sami,
jedan uzbrdice, drugi nizbrdice.

Pa kao dva dobra druga na rastanku
koracamo šljunkom
i sve je oko nas svečano i tiho
ko da će svaki čas zasvirati orgulje
sakrite negdje u lišću.

(Moj otac i ja)

Čitajući antologijsku pjesmu Moj otac i ja, prisjećamo se hrvatskoga književnika, pjesnika, prevoditelja, romanopisaca i feljtonista Vjekoslava Majera. Bio je lirik zagrebačkih ulica, Griča, prizora s gradske periferije te malih donjogradskih gostionica.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se 27. travnja 1900. godine u Zagrebu. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.

Slijedio je Matoševu i Wiesnerovu tzv. gričku poeziju i napisao nekoliko antologijskih pjesama, kao što su Plinska laterna na Griču, Moj otac i ja i dr.

Njegovo je prozno stvaralaštvo obilježeno neposrednim izrazom i blagim humorom. Prevodio je s njemačkoga i hrvatskoga jezika. Jednostavno i neposredno u svojim je romanima Pepić u vremenu i prostoru, Život puža i Dnevnik Očenašeka prikazivao male ljude s gradske periferije.

Najpoznatije je Majerovo djelo novela Dnevnik malog Perice, prema kojoj je nastao kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli redatelja Kreše Golika (1970.), kao i istoimena predstava Renea Medvešeka u Hrvatskome narodnom kazalištu, „slijedeći europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja“. Devetogodišnji Perica piše dnevnik, nadajući se kako će ga za tisuću godina pronaći znanstvenici i kako će postati znamenito povijesno svjedočanstvo. U njem potanko opisuje događaje koji su se dogodili u tjednu tijekom ljetnih praznika. Priča je to o jednoj zagrebačkoj obitelji čiju svagdašnjicu mijenja neobičan lik uglađenoga gospodina Fulira.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 140 zapisa o njegovim djelima.

Časopis Antena objavio je u siječnju 1926. godine vrijedan prilog posvećen Majerovu stvaralaštvu koji je dostupan na Portalu starih časopisa.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer preminuo je 4. prosinca 1975. godine u Zagrebu.

Danas otac nije išao u ured, jer mu je od jučer zlo. Bili smo u pivovari, ja, teta Mina, mama, tata i gospodin Fulir. Bilo je jako lijepo, vojnička glazba je svirala, teta Mina se zibala po taktu i dok je gledala u brkatog vojnika, koji je udarao u bubanj, stavila je kriomice nekoliko čačkalica u svoju torbicu na stolcu. Ja sam također počeo mahati glavom kao teta i onda sam rekao: Tetice, kako je to lijepo. Je li to iz Zrinjskoga? Teta je rekla: Ne, to ti je nekakova francuska opera. Faust, rekao je važno gospodin Fulir, tekst je od Goethea. Ah, vi zbilja sve znate, rekla je mama i lijepo ga pogledala. (…)

(Dnevnik malog Perice)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Pa ćutim, ja i moj otac mi smo jedno…“ – u spomen na Vjekoslava Majera appeared first on .

U petak 23. travnja održana je jubilarna, 10. Noć knjige. S više od 1100 događanja i prodajnih akcija u 233 grada i mjesta širom Hrvatske, potvrdila je status najmasovnije domaće kulturne manifestacije. U godini obilježenoj složenom epidemiološkom situacijom, tema Ljekovita moć knjige pokazala se kao izvrstan mamac i poticaj za kreativno promišljanje o ulozi knjige i vrijednosti čitanja.

Maskota Noći knjige 2021. bila je Knjiguška, babuška (matrjoška) čija se slojevitost može dovesti u vezu sa slojevitošću priča, kompozicijom knjige, ali kontekstom Godine čitanja, koja predstavlja okvir svim događanjima povezanim s knjigom u 2021. Kao tradicionalnu rusku igračku, povezujemo je i s 200. obljetnicom rođenja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Autor vizualnog rješenja i ove je godine dizajner Boris Kuk.

U Noći knjige 2021. s knjigom se družilo offline i online, u knjižnicama, knjižarama, antikvarijatima, fakultetima, školama, vrtićima, ali i u vlakovima HŽ-a, trajektima Jadrolinije i pedijatrijskim odjelima hrvatskih bolnica. Ulice brojnih hrvatskih gradova postale su mjesta javnog čitanja, a u ljekovitosti pisane riječi mogli su uživati i štićenici domova za umirovljenike. Ukratko, knjigu se slavilo svugdje, a želja je organizatora da se druženje s njom protegne na svaki dan u godini.

A o tome koliko je o knjizi bitno govoriti, svjedoči i najnovije Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Hrvatskoj, koje je za organizatore Noći knjige provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu. Ono pokazuje da je u proteklih godinu dana čitalo nešto manje od polovine hrvatskog stanovništva – njih 45%. Među populacijom koja čita, najviše ih je pročitalo 1 – 3 knjige, a otprilike četvrtina hrvatskog stanovništva u protekla 3 mjeseca knjigu je i kupila. Iz istraživanja je zanimljivo izdvojiti i podatak da se knjiga više dominantno ne doživljava kao izvor znanja, ali ipak pomaže boljem razumijevanju svijeta oko nas.

Otvaranje Noći knjige i ove se godine zbog epidemiološke situacije nije održalo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižici u Zagrebu. No zato je na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije emitirana specijalna emisija Noć knjige 2021. – Ljekovita moć knjige, u kojoj je s urednicom Koraljkom Kirinčić razgovarao dr. sc. Davor Piskač, izvanredni profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koji se u svojem radu teorijski i u praksi bavi biblioterapijom. Emisiji je prethodila prezentacija spomenutog Istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga, nadopunjenog preliminarnim podatcima o posjećenosti i aktivnostima hrvatskih knjižnica u 2020. koje prikuplja NSK, kao i predstavljanjem rada Hrvatske knjižnice za slijepe.

Ujutro 23. travnja predstavljen je i mural Smogovci na križanju Bužanove i Kušlanove ulice, kod III. gimnazije, nastao na poticaj organizatora Noći knjige i u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika. Osim autorice Mije Matijević, predstavljanju murala nazočio je i autor serije romana o Smogovcima Hrvoje Hitrec te Tomislav Buntak, predsjednik HDLU-a i dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Na dan održavanja Noći knjige objavljeni su i rezultati literarnog natječaja Ljekovita lektira, koji je za Noć knjige organizirala Hrvatska udruga školskih knjižničara. Na natječaj je pristiglo 180 učeničkih radova iz 70 škola, a po tri nagrade su dodijeljene u kategoriji 1. – 4. i 5. – 8.  razreda osnovne škole te u kategoriji srednjih škola.

Dana 23. travnja započela je i prodajna akcija Knjiga svima i svuda, u kojoj sudjeluje više od 100 hrvatskih nakladnika i knjižara prigodnim popustima. Akcija će trajati do 30. travnja.

S obzirom na to da se ovaj put Noć knjige održava u okviru Godine čitanja, manifestacija će svoje aktivnosti nastaviti i u vremenu koje slijedi. Tijekom mjeseca svibnja bit će otvoren kontejner s knjigama u kontejnerskom naselju u Glini, čiju je nabavku omogućilo Veleposlanstvo Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, a kojem će skrbiti udruga IKS.

Organizatori Noći knjige, među kojima je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, zahvaljuju svima koji su svojim financijskim, kreativnim i svakim drugim doprinosom i entuzijazmom doprinijeli realizaciji 10. Noći knjige. Uz zahvalu Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, gradu Zagrebu, Zajednici nakladnika i knjižara HGK i Udruzi za zaštitu prava nakladnika ZANA, udruzi zahvalnost dugujemo i Hrvatskoj radioteleviziji i novinama 24 sata za medijsko praćenje, Hrvatskoj pošti koja je pomogla slanje paketa s promidžbenim materijalima našim sudionicima, Udruzi SIGNUM – Hrvatskoj mreži za promicanje znakovnog jezika i kulture Gluhih, koja je na znakovni jezik prevela Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga, kao i tvrtki Audio Store Transonica i njezinoj mobilnoj aplikaciji za slušanje knjiga na hrvatskom jeziku book&zvook, zahvaljujući kojoj su se audioknjige slušale u hrvatskim vlakovima i bolnicama.

Posebna hvala svim našim sudionicima, malima i velikima, koji su svojim sudjelovanjem u Noći knjige promicali ljepotu i važnost druženja s knjigom.

The post Održana jubilarna Noć knjige appeared first on .

U povodu Dana hrvatske knjige i 500. obljetnice tiskanja Judite Marka Marulića, Zbirku rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjetio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković u pratnji ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, ministrice poljoprivrede mr. sc. Marije Vučković, ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa te ministra zdravstva izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša.

Cijenjene posjetitelje dočekala je i pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te im pokazala prigodno izložena Marulićeva djela koja se čuvaju u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga, i to Juditu (II. izdanje, 1522.), Poslanicu papi Hadrijanu VI. (Epistola ad Adrianum VI. Pontificem Maximum, 1522.) te Institucije (De institutione bene vivendi, 1506.) kao i najistaknutija djela hrvatskih autora od 15. do 19. stoljeća, uz stručno predstavljanje voditeljice Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK dr. sc. Irene Galić Bešker.

Sva su djela Marka Marulića iz fonda Zbirke digitalizirana te su dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Posjet predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zbirci rukopisa i starih knjiga appeared first on .

Dan hrvatske knjige, koji se odlukom Hrvatskoga sabora iz 1996. godine obilježava 22. travnja u spomen na Marka Marulića i njegovo na taj dan otisnuto djelo Judita, ove godine ima posebno značenje jer se obilježava 500. obljetnica tiskanja ovoga jedinstvenog djela hrvatske književnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga čuva drugo izdanje Judite otisnuto 1522. godine.

„Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena)“ koje je dostupno i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu najznamenitije je Marulićevo djelo. To je prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskome jeziku zbog kojega je Marulić stekao naslov oca hrvatske književnosti. Dovršena je 1501., a tiskana 1521. godine. Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Stekavši status uzornoga djela hrvatske epike XVI. stoljeća te trajan odjek i ugled u književnoj tradiciji, Judita je, zahvaljujući epskoj obradbi starozavjetne teme na narodnome jeziku, zanimljiva pojava i u europskoj renesansnoj epici. Prevedena je na engleski, mađarski, talijanski, francuski i litavski te dijelom i na slovenski, španjolski i njemački jezik.

Za hrvatsku književnost Marulićevo djelovanje ima ishodišno značenje. U njegovu povijesnom hodu Judita i njegovi ostali hrvatski tekstovi pojavljuju se u vrlo osjetljivu trenutku prijelaza iz kasnoga srednjovjekovlja u renesansu, u njima on sabire naslijeđe prošlosti i usvaja moderne poetičke koncepte te u vlastitoj sintezi stvara djela koja će ostati nezaobilaznim postignućem i trajno poticajnim žarištem budućim stoljećima.

Za ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige priprema se izložba u povodu obilježavanja 500. obljetnice tiskanja Judite. Izložba će kroz Marulićev stvaralački put predstaviti drugo izdanje Judite te ostali reprezentativni izbor građe iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalna i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je povezan sa životom i radom Marka Marulića – od prvotisaka njegovih djela i brojnih izdanja – do prijevoda tijekom stoljeća.

Višestruka je i višeslojna povezanost i simbolika odnosa Marka Marulića i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te svega onog što on znači u hrvatskoj kulturi i povijesti. Marko Marulić simbolizira hrvatsko pisano stvaralaštvo i hrvatsku riječ, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao stoljetna čuvarica i riznica hrvatske knjige i hrvatske pisane riječi, svojim ukupnim fondom, a posebno onim dijelom koji se izravno ili neizravno odnosi na Marka Marulića, samo potvrđuje njegovo povlašteno mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti.

Tako je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2018. godine projektom Digitalna zbirka djela Marka Marulića digitalizirala Marulićeva djela iz fonda svoje Zbirke rukopisa i starih knjiga. Ta je djela javnosti predstavila virtualnom izložbom Marko Marulić koja na kreativan i zanimljiv način predstavlja osebujnost Marulićeva stvaralaštva.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je i u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice.

O Marulićevoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prepoznala je prošlogodišnje predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi Marulićevo bogato stvaralaštvo izložbom Marko Marulić – europski humanist koja je tijekom 2020. godine proputovala Litvom, a planira se i njezino gostovanje u Švicarskoj kada to dopuste epidemiološke mjere. Izložba će se 23. travnja 2021. godine otvoriti i u Gradskoj knjižnici Marka Marulića te će se tako prvi put pokazati i u Hrvatskoj na hrvatskome jeziku.

The post Dan hrvatske knjige u znaku 500. obljetnice tiskanja Judite appeared first on .