Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 1 hour 54 min ago

Naputak za rad hrvatskih knjižnica – s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19

Fri, 04/17/2020 - 07:29

Hrvatsko knjižnično vijeće, na sjednici održanoj 16. travnja 2020. godine, usvojilo je Naputak za rad hrvatskih knjižnica, s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

U ovom kriznom vremenu važno je da knjižnice, a posebno narodne knjižnice kao ustanove u sustavu kulture, osiguraju kontinuitet rada i, koliko god je moguće, ostanu dostupne korisnicima kao važna potpora zajednici.

Naputak za rad hrvatskih knjižnica.

The post Naputak za rad hrvatskih knjižnica – s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga Andersena

Fri, 04/17/2020 - 00:43

 „… Hvala ti, dobri gospodaru, na svemu dobru, što mi ga daješ. Ali ja volim ostati u svojoj nesreći, a znati, da imam sina, negoli da mi dadeš sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da moram zaboraviti sina!“
Kad je baka ovo izrekla, strahovito jeknu cijela dubrava, prestadoše čari u šumi Striborovoj, jer je baki bila draža njezina nevolja, nego sva sreća ovog svijeta.
Zanjiše se čitava šuma, provali se zemlja, propade u zemlju ogromni dub sa dvorovima i sa selom srebrom ograđenim, nestade Stribora i Domaćih, — ciknu snaha iza duba, pretvori se u guju — uteče u rupu — a majka i sin nađoše se nasred šume sami, jedno uz drugo.
Pade sin pred majku na koljena, ljubi joj skute i rukave, a onda je podiže na svoje ruke i nosi kući, kuda sretno do zore stigoše…

(Šuma Striborova – Priče iz davnine)

Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo da postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić Mažuranić, rođene 18. travnja 1874. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova …

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

The post Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga Andersena appeared first on .

Usluge na daljinu hrvatskih knjižnica objedinjene na jednom mjestu

Tue, 04/14/2020 - 13:19

Premda zatvorene za korisnike uslijed što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje epidemije COVID-19, mnoge hrvatske knjižnice nastavile su pružati svoje usluge na posredan način – mrežno, odgovorima na telefonske upite, one upućene elektroničkom poštom ili nekim drugim elektroničkim putem.

Kako bi se korisnicima olakšao pristup svim informacijama vezanim uz trenutačno dostupne usluge pojedinih knjižnica, Komisija za informacijske tehnologije Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) objedinila ih je i učinila javno dostupnim u sklopu interaktivne mrežne tablice Knjižnične usluge na daljinu.

Na ovom jedinstvenom mrežnom mjestu mogu se naći svi potrebni podaci o velikom broju trenutačno dostupnih usluga hrvatskih knjižnica, od obavijesti vezanih uz posudbu e-knjiga do pojedinosti o digitalnim knjižničnim zbirkama i ostalim mrežno dostupnim digitalnim sadržajima. Hrvatsko knjižničarsko društvo poziva sve hrvatske knjižnice čije usluge i sadržaji trenutačno nisu zastupljeni u ovoj korisnoj tablici da se uključe u njezinu nadogradnju dodavanjem novih podataka.

The post Usluge na daljinu hrvatskih knjižnica objedinjene na jednom mjestu appeared first on .

Sretan Uskrs!

Fri, 04/10/2020 - 02:00

Uz uskrsnu čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i djelatnici Knjižnice svim korisnicima žele radosne i sretne uskrsne blagdane.

The post Sretan Uskrs! appeared first on .

Koralj vraćen moru – uz obljetnicu rođenja Vesne Parun

Fri, 04/10/2020 - 02:00

Eto: vjetar s mora vraća nam natrag odbjegle ptice
šumom krila što uče nas prolaznosti.
Ali šta marim ja da su noći moje i dani izbrojeni.
Neka trava spasi moju nježnost.
Pijesak neće me naučiti voljeti.
Ne mogu u zlu živjeti, a za dobrotu ismijat će me.
Gdje je taj za koga vrijedi kleknuti na cestu
i dotaknuti usnama prah s njegove obuće?
Taj koji će kao livada svakog proljeća cvjetati u meni.

Neka dođe jedno proljeće što će nas naučiti biti radosti
jedni drugima, i ostati lijepi.

Jer vječnoj mijeni usprkos, ja znam da moram naći
prije nego napustim ovu zemlju i ovo nebo
cvijet koji će zadržati bezazlenost
i ljubav koja neće prestati.

(Elegija)

Hrvatska pjesnikinja Vesna Parun rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922. godine, studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od 1947. godine djelovala je kao slobodna književnica.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je dopisna članica. Njezin rad ovjenčan je mnogim nagradama i priznanjima, a velik broj pjesama objavljen je i na stranim jezicima.

Objavljeno joj je više od 87 knjiga poezije, a na kazališnim su daskama uprizorena četiri njezina dramska djela.

Za zbirku Pjesme (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, a za zbirku Crna maslina (1955.) Nagradu grada Zagreba. Za dječji roman u stihu Mačak Džingiskan i Miki Trasi (1968.) dodijeljena joj je Nagrada Grigor Vitez, 1972. godine dobila je Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novome Sadu kao najuspješniji dječji pjesnik, a 1970. u Parizu Diplomu za poeziju.

Njezina zbirka Zore i vihori (1947.) po mnogočem označava bitan nadnevak u razvojnome tijeku novije hrvatske poezije. Bila je mnogo više od pojave nove, izvorne poezije. Ta je lirika bila putokaz nove osjećajnosti i simbol razdoblja hrvatske lirike koje poeziju smatra posvećenom djelatnosti, opire se ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva.
Ljubav kao pjesničku preokupaciju razrađuje u knjizi Crna maslina. Sonetima su joj ispisane zbirke Sto soneta, Olovni golub i Salto mortale.
Pjesništvo Vesne Parun sretan je susret tradicije i modernoga izričaja. U njoj ima jeke starih priča i legendi, narodnih pjesama i poslovica, grčke i slavenske mitologije te biblijske lirike Staroga zavjeta, ali i odjeka modernih pjesnika poput Vidrića, Kamova, Ujevića, Tadijanovića i drugih. Ljubav je mjera života i stalna patnja – čak i onda kad su naglašeni erotski impulsi, ona u sebi čuva neku svetost.

Svoj gnjev pred naličjem svakodnevice izrazila je u knjizi Apokaliptičke basne, a sličnu satiru s ironijom i sarkazmom objavila je i u knjizi Tronožac koji hoda.

Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Vidrama vjerna, tek su neka su od njezinih ostvarenja po kojima će je pamtiti čitateljska publika.

Na rodnome otoku Zlarinu ljubitelji poezije uredili su 2012. godine spomen-sobu Vesni Parun.

Vesna Parun bila je i iznimna pjesnikinja za djecu, a najveće nadahnuće nalazila je u biljnome i životinjskome svijetu. Drame, prijevodi i likovna djela također su bitan dio njezina stvaralaštva.

Iako je najveći dio njezine rukopisne ostavštine pohranjen u Hrvatskome državnom arhivu, i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio bogatstva njezina jedinstvenog stvaralačkog opusa.

Vesna Parun preminula je 25. listopada 2010. godine u Stubičkim Toplicama.

…Pred morem, kao pred smrću, nemam tajne.
Zemlja i mjesec postaju moje tijelo.
Ljubav presađuje moje misli
u vrtove vječnosti.

(Pred morem, kao pred smrću, nemam tajne)

Izvor naslovne fotografije.

The post Koralj vraćen moru – uz obljetnicu rođenja Vesne Parun appeared first on .

Tvrtka Wolters Kluwer otvorila probni pristup na baze podataka iz područja biomedicine i zdravstva

Fri, 04/10/2020 - 00:39

Tvrtka Wolters Kluwer otvorila je do 6. lipnja 2020. godine probni pristup na baze podataka iz područja biomedicine i zdravstva radi praktičnoga izvođenja online nastave za sveučilišne ustanove, djelatnike i studente.

Dostupne su sljedeće baze podataka:

5 Minute Clinical Consult sadrži korisne informacije za djelatnike i studente primarne zdravstvene zaštite u kliničkoj praksi dijagnostike, skrbi i liječenja.

Acland’s Video Atlas of Human Anatomy je online obrazovni alat s mnoštvom jednostavnih i praktičnih videozapisa koji obuhvaćaju sve oblike anatomije čovjeka.

Bates’ Visual Guide to Physical Examination sadrži videozapise fizikalnih i kliničkih pregleda„od glave do pete“ te služi kao koristan alat za učenje kliničke medicinske prakse.

Health Library platforma je s tekstualnim, video i audiozapisima koji obuhvaćaju različite temeljne i kliničke medicinske znanosti.

Navedenim bazama može se pristupiti preko proxy poslužitelja na glavnome izborniku Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu. Ako postoje teškoće s pristupom, može se obratiti na e-adresu baze@nsk.hr.

The post Tvrtka Wolters Kluwer otvorila probni pristup na baze podataka iz područja biomedicine i zdravstva appeared first on .

NSK daruje uskrsne bojanke i slagalice

Wed, 04/08/2020 - 23:23

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu blagdana Uskrsa svim naraštajima daruje dvije bojanke Oboji naše zbirke –Uskrs 1 i Oboji naše zbirke – Uskrs 2 te 16 slagalica s motivima iz prekrasnih uskrsnih čestitaka s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Uskrsne čestitke dio su bogata fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, najveće i najstarije zbirke ove vrste u Hrvatskoj, koja uz brojna djela velikana hrvatske likovne umjetnosti, čuva i više od 150 tisuća razglednica različitih motiva, od onih najstarijih s kraja 19. stoljeća, pa do suvremenih.

Uskrsne bojanke i interaktivne slagalice dio su kampanje #ObojiNašeZbirke s kojom je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu krenula u ožujku 2020. godine kako bi, po uzoru na međunarodne baštinske ustanove, potaknula korištenje digitalne kulturne baštine za kreativno učenje i razonodu te predstavila javnosti bogate sadržaje Digitalne zbirke NSK. U sklopu kampanje dosad je predstavljeno šest bojanki sa sadržajem iz fonda Grafičke zbrike NSK, Zbirke zemljovida i atlasa NSK i općega fonda NSK. I najveća zbirka digitalne građe Europeana poziva na korištenje svojih bogatih zbirki za učenje i razbibrigu.

Pridružite nam se u proslavi Uskrsa uz kulturu i umjetnost i obojite bojanke, prihvatite izazov slaganja slagalica te svoje radove objavite na društvenim mrežama uz korištenje oznaka #ostanidoma, #ObojiNašeZbirke, #ZašiljiBojice i #ColorOurCollections. Bojanke je potrebno otisnuti, a interaktivne slagalice možete slagati online.

 

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post NSK daruje uskrsne bojanke i slagalice appeared first on .

Podrška partnerskoj instituciji: Muzej za umjetnost i obrt

Wed, 04/08/2020 - 22:54

Potres koji je 22. ožujka uzdrmao Zagreb i okolicu uz brojne kuće i zgrade za stanovanje, teško je oštetio i Muzej za umjetnost i obrt, u kojem je bila postavljena izložba u povodu 140 godina njegova postojanja.

Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 1880., a te davne godine Zagreb je pogodio razoran potres. Prošlo je 140 godina između dvaju potresa. Bilo je, dakle, potrebno 140 godina da se izgradi fond veličanstvenog Muzeja i 10 sekundi da sve stane.

Zgradu Muzeja izgradio je austrijski arhitekt Herman Bollé 1888. godine, koji je tada, na kraju stoljeća, promijenio vizuru grada Zagreba izgradnjom palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, mirogojskih arkada ili pak tornjeva zagrebačke katedrale i brojnih drugih objekata u Zagrebu i izvan njega.

Muzej za umjetnost i obrt u svojem fondu baštini sto tisuća predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti nastalih od 14. do 21. stoljeća, organiziranih u više različitih zbirki: namještaja, stakla, metala, keramike, skulpture, slikarstva, grafike, satova, grafičkog i produkt-dizajna, arhitekture, fotografije i fotografske opreme, tekstila i mode, glazbenih instrumenata, oslikane kože, bjelokosti, tiskarstva i knjigoveštva.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s Muzejom za umjetnost i obrt često je surađivala kroz brojne posudbe građe iz fonda Knjižnice koje su obogaćivale izložbe priređene u njegovim prostorima; primjerice, Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini, Šezdesete u Hrvatskoj ili pak obilježavanje 90 godina postojanja Grafičke zbirke NSK izložbom Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja.

Ovim osvrtom namjera je dati podršku jednoj od naših najvažnijih baštinskih ustanova, koja je teško stradala u potresu, kroz mali izbor djela kola se nalaze u fondu Grafičke zbirke, a sadržajem su vezana za MUO. Tu je nekoliko plakata poznatog umjetnika Borisa Bućana koji predstavljaju izložbe održane u Muzeju, kao i stare razglednice s početka 20. stoljeća na kojima se vidi Bolleova historicistička zgrada Muzeja na Trgu Republike Hrvatske zajedno s drugim izuzetno značajnim građevinama u kojima su smještene važne ustanove za kulturu i znanost: Hrvatsko narodno kazalište, Rektorat Sveučilišta, odnosno Pravni fakultet, zgrada Hrvatskog Sokola.

Grad Zagreb izrastao je iz ruševina nakon 1880. godine, a dići će se opet i nakon ovog potresa.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Podrška partnerskoj instituciji: Muzej za umjetnost i obrt appeared first on .

Novosti u pristupu online bazama podataka

Wed, 04/08/2020 - 13:54

Izdavač Emerald Publishing omogućio je do 30. lipnja 2020. za Sveučilište u Zagrebu probni pristup na svoju zbirku e-knjiga iz područja društvenih znanosti, koja sadrži više od 2.000 naslova.
Detalji pristupa uz popis dostupnih naslova mogu se pronaći u opisu baze.
Udaljeni pristup na Emerald Insight platformu moguć je odabirom proxy servera na glavnome izborniku Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu. U slučaju problema s pristupom obratiti se može na adresu e-pošte baze@nsk.hr.

Springer Nature omogućio je do 31. svibnja 2020. za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu slobodan pristup na više od 500 e-udžbenika iz svih područja znanosti. Riječ je o udžbenicima na njemačkome i engleskome jeziku.
Detalji pristupa, uz popis dostupnih naslova, mogu se pronaći u opisu baze.
Udaljeni pristup na platformu SpringerLink moguć je odabirom proxy servera na glavnome izborniku Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu ili putem prijave Shibboleth. U slučaju problema s pristupom obratiti se može na adresu e-pošte baze@nsk.hr.

Nakon kraćega prekida pristupa, bibliografska baza podataka EconLit ponovo je dostupna putem platforme EBSCOhost. Platformi EBSCOhost i dostupnim bazama podataka na platformi može se pristupiti odabirom proxy servera na glavnome izborniku Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu ili putem prijave Shibboleth.
Detalje o ovoj bazi podataka i upute za udaljeni pristup mogu se  pronaći u opisu baze. U slučaju problema s pristupom obratiti se može na adresu e-pošte baze@nsk.hr.

The post Novosti u pristupu online bazama podataka appeared first on .

Europski dokumentacijski centar NSK pridružuje se promicanju nove mrežne stranice namijenjene sprječavanju širenja lažnih informacija o pandemiji koronavirusa

Wed, 04/08/2020 - 02:00

Budući da je tema pandemije koronavirusa sveprisutna u našem fizičkom i virtualnome okruženju, u zadnje se vrijeme pojavio problem širenja dezinformacija i lažnih informacija u Europi i svijetu.

Zbog sve ozbiljnijih teškoća izazvanih njihovim širenjem, posebno u virtualnome okruženju, Europska komisija pokrenula je novu mrežnu stranicu Borba protiv dezinformacija, dostupnu na svim jezicima Europske unije. Stranica na jednome mjestu nudi podatke preuzete iz vjerodostojnih izvora informacija u Europskoj uniji i šire.

Europski dokumentacijski centar NSK, kao referentna točka za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, preporučuje korištenje navedene stranice kao relevantnoga izvora informacija za sva pitanja povezana s temom bolesti COVID-19.

Osim navedene stranice, na portalu  Europske komisije dostupne su i informacije o zajedničkome europskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19.

The post Europski dokumentacijski centar NSK pridružuje se promicanju nove mrežne stranice namijenjene sprječavanju širenja lažnih informacija o pandemiji koronavirusa appeared first on .

Webinar o korištenju baze podataka GIDEON

Mon, 04/06/2020 - 18:29

Dana 7. i 15. travnja 2020. u 14 sati održat će se webinar o korištenju baze Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON). Na ovu bazu, s obzirom na trenutačne okolnosti i epidemiju bolesti COVID-19, hrvatska znanstvena i akademska zajednica do 17. svibnja 2020. ima otvoren probni pristup. Prijave na webinar su moguće ovdje.

Baza podataka GIDEON sadrži podatke o svim zaraznim bolestima u svakoj zemlji. Svakodnevno ažuriranje podataka o najnovijim epidemijama ovu bazu čini iznimno korisnim alatom za pomoć pri dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji organizama i liječenju. Baza također uključuje više od 30.000 grafikona i slika.

Detaljnije informacije o ovoj bazi mogu se preuzeti ovdje, a videoupute za ciljano pretraživanje informacija o COVID-19 mogu se pronaći ovdje.

Pojedinosti o svim online bazama dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Webinar o korištenju baze podataka GIDEON appeared first on .

Vizualno rješenje Noći knjige 2020.

Mon, 04/06/2020 - 10:39

Iz svijeta fikcije, na plakat ovogodišnje Noći knjige stiže knjiški patuljak, dežurno njurgalo, veseljak, komentator apsurda i podsjetnik na to zašto je upravo danas bitno čitati.

Premda imun na ljudske bolesti, na licu nosi masku, upozoravajući nas da kao knjiški junak dijeli sudbinu čovjeka. Odnosno, da i njemu prijeti izumiranje ako društvo neće čitati i mariti za knjigu.

Autor vizualnog rješenja je dizajner Boris Kuk, a promidžbeni materijali dostupni su za preuzimanje na mrežnoj stranici Noći knjige te se neće, kao prethodnih godina, slati poštom.

Podsjetimo, Noć knjige 2020. održat će se u virtualnoj inačici, a programi i akcije u sustav Noći knjige mogu se prijaviti do 23. travnja putem online prijavnice.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Vizualno rješenje Noći knjige 2020. appeared first on .

Otvoren probni pristup na online bazu An@tomedia

Fri, 04/03/2020 - 14:33

Za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu u područja biomedicine i zdravstva do 31. je svibnja 2020. otvoren probni pristup na online bazu An@tomedia.

An@tomedia je online obrazovni alat koji studentima, nastavnicima i kliničarima pruža sveobuhvatno i interaktivno iskustvo učenja anatomije. Sadrži detaljne prikaze stvarnih disekcija i medicinskih slika zajedno s interaktivnim, edukativnim tekstom i kviz pitanjima te kratkim pratećim tekstom koji olakšava razumijevanje njezine funkcionalne i kliničke primjene.

U bazi je dostupno 1.500 interaktivnih prikaza, 4.000 slika disekcija, 6.000 tekstualnih pitanja s 2.000 dijagrama i 30.000 ilustriranih kvizova. An@tomedia je dostupna putem proxy servera na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu u sklopu kojega su dostupne pojedinosti o svim online bazama.

The post Otvoren probni pristup na online bazu An@tomedia appeared first on .

EBSCO otvorio probni prostup na baze DynaMed, MEDLINE Complete i Harvard Business Review E-Books

Thu, 04/02/2020 - 20:30

Tvrtka EBSCO information services otvorila je za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu probni pristup na baze podataka DynaMed i MEDLINE Complete te na zbirku e-knjiga Harvard Business Review E-Books.

DynaMed baza podataka sadrži aktualnu znanstvenu literaturu, smjernice kliničke prakse te istraživanja temeljena na dokazima u području biomedicine. Baza je dostupna odabirom na EBSCO platformi dok je probni pristup omogućen do 30. travnja 2020.

MEDLINE Complete je baza podataka s cjelovitim tekstom i uključuje više od 2.200 časopisa iz područja biomedicine i zdravstva od 1916. godine nadalje. Namijenjena je liječnicima, medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim djelatnicima i znanstvenicima. Probni pristup dostupan je do 30. travnja 2020.

Harvard Business Review E-Books je zbirka koja sadrži više od 600 e-knjiga među kojima je više od  400 monografija, tazim su tu novoobjavljene e-knjige te više od 150 članaka u kompilaciji HBR Classics iz područja ekonomije i poslovanja. Probni pristup dostupan je do 31. svibnja 2020.

Navedenim e-izvorima možete udaljeno pristupiti na EBSCOhost platformi putem proxy servera na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu i putem Shibboleth prijave.

The post EBSCO otvorio probni prostup na baze DynaMed, MEDLINE Complete i Harvard Business Review E-Books appeared first on .

Citat 1. travnja 2020.

Wed, 04/01/2020 - 16:45

Knjiga glavu čuva.

The post Citat 1. travnja 2020. appeared first on .

Obilježite Međunarodni dan dječje knjige 2020. – digitalno

Wed, 04/01/2020 - 16:02

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige poziva svoje korisnike i svu zainteresiranu javnost da se upoznaju s djelima dječje književnosti dostupnim u sklopu zbirke Knjiga za djecu na portalu Digitalne zbirke NSK. Uz stare slikovnice iz fonda NSK, zbirka sadrži i digitalizirane inačice najpoznatijih djela hrvatskih pisaca dječje književnosti objavljene u sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice (International Children`s Digital Library – ICDL).

Projekt uspostave prve svjetske dječje digitalne knjižnice 2002. godine pokrenula je američka Kongresna knjižnica (Library of Congress) pozvavši nacionalne knjižnice diljem svijeta na suradnju u njezinoj izgradnji. Uz digitalizirane slikovnice Kako je Potjeh tražio istinu i Regoč, iz zasigurno najpoznatijeg djela hrvatske dječje književnosti Ivane Brlić-Mažuranić Priče iz davnine, na portalu Međunarodne dječje digitalne knjižnice zajedno s više od 4600 digitaliziranih naslova za djecu na 59 jezika trenutačno su dostupna 34 hrvatska naslova.

Međunarodni dan dječje knjige obilježava se od 1967. godine 2. travnja, na obljetnicu rođenja Hansa Christiana Andersena, u organizaciji Međunarodnog vijeća za knjige za mlade (International Board on Books for Young People – IBBY), a pokrovitelj je ovogodišnjeg programa obilježavanja, koji se održava na temu Glad za riječima, Republika Slovenija.

Plakat Međunarodnog dana dječje knjige 2020. Ilustrator: Damijan Stepančič.

The post Obilježite Međunarodni dan dječje knjige 2020. – digitalno appeared first on .

#ObojiNašeZbirke – bojankama NSK i baštinskih ustanova diljem svijeta do zabave, znanja i društvene odgovornosti

Mon, 03/30/2020 - 21:07

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ciljem promicanja korištenja digitalne kulturne baštine za kreativnu razonodu i učenje izradila je bojanke za sve uzraste čiji sadržaj predstavlja vrijednu građu njezine Grafičke zbrike, Zbirke zemljovida i atlasa te odabranu građu iz općeg fonda NSK.

Osim što potiču kreativnost i djeluju opuštajuće, bojanke s motivima kulturne baštine omogućuju nam učenje o povijesti i umjetnosti te upoznavanje s arhitekturom i krajolicima. Besplatno korištenje ovakvih sadržaja ujedno je i način da sve svoje aktivnosti, pa tako i one povezane s područjem kulture, odgovorno i savjesno uskladimo s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19, kao i da ove izvanredne okolnosti olakšamo mlađim naraštajima.

Prva bojanka Knjižnice, Oboji naše zbirke – Gradovi, sadrži vedute hrvatskih gradova iz digitaliziranog dijela građe Grafičke zbirke NSK i Zbirke zemljovida i atlasa NSK dostupne u sklopu tematskih portala Digitalizirana vizualna građa i Digitalna kartografska građa portala Digitalne zbirke NSK. Bojenjem možete upoznati otoke Cres i Hvar te gradove Drniš, Dubrovnik, Osijek, Senj, Sinj, Skradin, Split, Šibenik, Valpovo, Zadar i Zagreb. Druga bojanka, Oboji naše zbirke – Flora, predstavlja građu digitalne zbirke Flora Croatica i donosi crteže biljaka iz djela znamenitog hrvatskog botaničara Luje von Adamovića Die Pflanzenwelt Dalmatiens (Leipzig, 1911.).

Bojanke su izrađene po uzoru na godišnju kampanju knjižnice njujorške medicinske akademije (The New York Academy of Medicine) #ColorOurCollections. Uz bojanke Knjižnice i ostalih knjižnica i baštinskih ustanova diljem svijeta, na stranici kampanje #ColorOurCollections trenutačno je dostupno i pet bojanki Europeane, najveće zbirke digitalizirane građe europskih baštinskih ustanova.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva hrvatske knjižnice te sve ostale baštinske ustanove u Hrvatskoj da izradom bojanki ili na slične kreativne načine predstave digitaliziranu građu iz vlastitih fondova ili građu s portala Digitalne zbirke NSK označenu kao javno dobro.

Sve kreativne, ali i društveno odgovorne pojedince, koji će u nadolazećem razdoblju koristiti bojanke NSK i ostale dostupne u sklopu ove kampanje, pozivamo da svoje radove objave na društvenim mrežama uz korištenje oznaka #ostanidoma, #ObojiNašeZbirke, #ZašiljiBojice i #ColorOurCollections.

Bojanka NSK Oboji naše zbirke – Gradovi.
Bojanka NSK Oboji naše zbirke – Flora.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post #ObojiNašeZbirke – bojankama NSK i baštinskih ustanova diljem svijeta do zabave, znanja i društvene odgovornosti appeared first on .

„Vre i svoj jezik zabit Horvati hote, ter drugi narod postati…“ – u spomen na Pavla Štoosa

Mon, 03/30/2020 - 02:05

…Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hote, ter drugi narod postati;
Vnogi vre narod sam svoj zameče,
Sram ga j’ ak stranjski “Horvat” mu reče,
Sam proti sebi je l’ ne šetuje,
I ovak slepec sam sebe truje…

(Kip domovine vu početku leta 1831)

Ispjevavši „Kip domovine vu početku leta 1831“, Štoos je ispisao zlatnu stranicu hrvatskog pjesništva. Ta pjesma ga je s pravom, ne samo uvela u književnost, nego i smjestila u red legendarnih naših pjesnika. U njoj je, kako reče Matoš „suznim očima gledao Hrvatsku kao kraljicu bez krune“… Ta je pjesma jedini istinski lirski događaj u hrvatskoj književnosti do preporoda. Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi. Primjer, kako se s jednom jedinom pjesmom ulazi u književnost na velika vrata i ostaje u njoj zauvijek!

(Dubravko Jelčić)

Istaknuti hrvatski pjesnik, svećenik, domoljub i narodni preporoditelj Pavao Štoos rođen je 10. prosinca 1806. godine u Dubravici. Pavao Štoos bio je darovito dijete, govorio je mnoge jezike, a posebno je volio crtati. Do svoje petnaeste godine živio je s roditeljima koji ga, usprkos zapaženoj nadarenosti, nisu dali na daljnje školovanje. Zato je Pavao, uz poticaj župnika Jurja Ročića, 1821. godine potajno otišao u Zagreb. Smjestio se u sirotištu, zaslugom svojega dobrotvora Kuševića te upisao gimnaziju.
Za sedam godina završio je osam razreda i bio je jedan od najboljih učenika. Prema pronađenim imenicima, Pavao Štoos bio je odlikaš, marljiv, ustrajan i savjestan, a sve je predmete bio ocijenjen kao izvrstan.

U Zagrebu je završio bogosloviju, jedno je vrijeme bio biskupski tajnik, a od 1842. godine bio je župnik u Pokupskome. U razdoblju od 1838. do 1842. profesor je i propovjednik na Akademiji, a 1842. premješten je u Pokupsko i tu ostaje punih 20 godina, sve do prerane smrti 30. ožujka 1862. godine. Sahranjen je u Pokupskome, a zalaganjem rodoljuba 1936. godine njegovi posmrtni ostatci pohranjeni su na Mirogoju, u arkadi hrvatskih preporoditelja.

Kao stihotvorac Pavao Štoos javlja se još u gimnazijskoj dobi. Na početku je pjesme pisao na latinskome, a poslije je počeo pisati i na hrvatskome jeziku. Prvi se put javno istaknuo latinskom odom 1827. godine u povodu smrti biskupa Maksimilijana Vrhovca. Tijekom boravka u sjemeništu kod njega su se počele nazirati ideje narodnoga preporoda te se počinje dopisivati i sastajati s vođama narodnoga preporoda Ljudevitom Gajem, Dimitrijem Demetrom, Stankom Vrazom i Dragutinom Rakovcem.

Kada je Ljudevit Gaj pokrenuo svoje novine Danicza, poslije Danica, Štoos je od početka u njima objavljivao svoje pjesme i članke. Štoosove su pjesme najviše podigle narodnu svijest i probudile rodoljubne osjećaje naroda. Želio je i nastojao da domoljubne ideje prodru u narod i upravo je njegova zasluga bila što je biskup preporučio svećenstvu narodnu književnost i novine.

Pavao Štoos autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831 koja je objavljena u trećem broju Danice 24. prosinca 1835. godine. Izvornik toga broja Danice čuva se i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a digitalizirani primjerak toga broja dostupan je na portalu Stare hrvatske novine.

Osim književnosti, bavio se i glazbom te je 1858. godine objavio pjesmaricu Kitice cerkvenih pjesamah s napjevi koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov doprinos glazbenomu zanosu ilirskoga pokreta i njegov udio u širenju glazbe u najšire slojeve puka, djelatnost u širenju pučke prosvjete te pogledi na jedinstvo jezika i pravopisa svrstavaju ga među velikane hrvatske kulture 19. stoljeća.

Mnogi se slažu da je Pavao Štoos ispjevao najpoznatiju hrvatsku kajkavsku pjesmu dopreporodnoga doba Kip domovine vu početku leta 1831 i najpopularniju štokavsku pjesmu preporodnoga vremena Poziv u kolo ilirsko.

U ilirsko kolo milo
Vratite se srodni puci,
Što su stari gvožđem bili,
Nek su duhom sad unuci!

Slavna braćo, oj Hrvati,
Ki za vašu krv i pleme
Krvlju vašom znaste stati,
Rodu vjerni svako vrijeme! …

(Poziv u kolo ilirsko)

 

The post „Vre i svoj jezik zabit Horvati hote, ter drugi narod postati…“ – u spomen na Pavla Štoosa appeared first on .

Omogućen probni pristup mrežnom arhivu časopisa Periodicals Archive Online

Fri, 03/27/2020 - 19:47

Tvrtka ProQuest za Sveučilište u Zagrebu do 25. svibnja 2020.godine omogućila je probni pristup mrežnom arhivu međunarodnih časopisa Periodicals Archive Online.

Arhiv sadrži više od 750 časopisa iz područja društveno-humanističkih znanosti objavljivanih u razdoblju od dva stoljeća, od 1802. do 2005. godine, a može mu se pristupiti preko Shibboleth prijave.

Pojedinosti o ovom probnom pristupu, kao i o svim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Omogućen probni pristup mrežnom arhivu časopisa Periodicals Archive Online appeared first on .

Poziv i pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu knjižnicama oštećenima u potresu

Fri, 03/27/2020 - 13:59

Zbog potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb, oštećen je velik broj zgrada u čijim su prostorima smještene različite vrste knjižnica, od specijalnih i visokoškolskih do narodnih i školskih knjižnica.

Velike su štete pretrpjele ustanove kao što su Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Hrvatski školski muzej, Hrvatski povijesni muzej, središnja palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzejsko dokumentacijski centar, Staroslavenski institut, Institut za arheologiju, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Gradska knjižnica u Starčevićevu domu, Dječja knjižnica, Knjižnica Augusta Cesarca, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Knjižnica Vladimira Nazora, Knjižnice Medveščak, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Medicinski fakultet, Agronomski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet, Gornjogradska gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Hotelijersko-turistička škola, Učenički dom Marije Jambrišak, Osnovna škola Petra Zrinjskoga, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Franjevački samostan svetoga Franje Asiškoga na Kaptolu, Hrvatska knjižnica za slijepe, Osnovna škola Jabukovac, Zagreb i dr.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao stožerna ustanova hrvatske kulture i znanosti te središnja ustanova knjižničnoga sustava Republike Hrvatske, a ujedno i matična knjižnica za sve vrste knjižnica, uputila je 23. ožujka 2020. godine knjižnicama poziv za procjenu štete uzrokovane potresom, bilo da je riječ o zgradama u kojima su knjižnice smještene, prostorima knjižnica, bilo o knjižničnoj građi i opremi.

Zbog oštećenja na građevinama u kojima su knjižnice smještene i zbog kojih su one proglašene neuporabljivima ili privremeno neuporabljivima, još uvijek nije moguće dobiti cjeloviti uvid u trenutačno stanje knjižnica, knjižnične građe i opreme, no na temelju dosadašnjih saznanja o stanju knjižnica i knjižničnoj građi o kojima su voditelji knjižnica izvijestili savjetnice za matičnu djelatnost u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, vidljivo je kako će se iz određenih prostora knjižnica knjižnična građa, a ponajprije ona stara i rijetka, morati preseliti radi zaštite i očuvanja.

Stoga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva knjižnice koje su pogođene potresom ili imaju potrebu za preseljenjem i zbrinjavanjem knjižnične građe da joj se obrate za pomoć.

Pritom je važno navesti sljedeće podatke:

– je li matična ustanova u kojoj je smještena knjižnica proglašena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom
– koliku je štetu pretrpjela knjižnica u odnosu na zgradu, prostor, knjižničnu građu i opremu
– je li potrebno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu zbrinuti knjižničnu građu, o kojoj je količini građe riječ i u kakvom je ona stanju.

Napominjemo: ako bude potrebno smještanje građe u NSK, s građom će se postupati u skladu s utvrđenim protokolom Odjela Zaštita i pohrana NSK za prihvat i smještaj građe oštećene u potresu te mjerama za suzbijanje širenja bolesti COVID-19. Predviđene mjere uključuju prethodni pregled građe koji će provesti stručne službe NSK i restauratori/konzervatori prema utvrđenome popisu prioriteta u skladu s dostavljenim podatcima ustanova.

Ako je moguće, trenutačno je stanje knjižnice poželjno potkrijepiti fotografijama.

Pozivaju se knjižnice da se za pomoć obrate knjižničarskim savjetnicama nadležnima za određene vrste knjižnica u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koje će knjižnice uputiti u nužne postupke i mjere za zbrinjavanje knjižnične građe te izvijestiti nadležne službe.

Savjetnice za matičnu djelatnost:

Dunja Marija Gabrijel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice (dgabriel@nsk.hr)
Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice (fbiscan@nsk.hr)
dr. sc. Aleksandra Pikić, knjižničarska savjetnica za visokoškolske knjižnice (apikic@nsk.hr)
dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, knjižničarska savjetnica za specijalne knjižnice (bsalamon-cindori@nsk.hr)

Rukovoditeljica Odjela Zaštita i pohrana NSK:

dr. sc. Dragica Krstić, konzervatorica savjetnica i rukovoditeljica Odjela Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (dkrstic@nsk.hr)

 

The post Poziv i pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu knjižnicama oštećenima u potresu appeared first on .

Pages