Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Updated: 8 hours 21 min ago

„Ko svoj može biti, tudj nek ne bude!“ – uoči 205. obljetnice rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskoga

Fri, 05/28/2021 - 08:45

… Nemislimo, da jezik naš nije jošte prikladan zato, da ga u javne poslove uvedemo: ta on je bio prie 800 godinah jezik diplomatički harvatskih i sarbskih kraljevah, a kasnie i turskoga carstva, on je tako bogat, tako izdelan, tako blagozvučan, kao što je malo samo jezikah na svetu; on poseduje u ostalih slavjanskih narečjih neizcarpivo blago: zašto bi dakle bojali se i oklevali uvesti ga u javni život; zašto bi se bojali reći, da mi želimo, da nam se zakoni i zapovedi pišu u krasnom našem materinskom jeziku, kad se to nisu plašili učiniti drugi narodi, kojim je jezik mnogo surovii i siromašnii „Ko svoj može biti, tudj neka ne bude!“ (…)

(I. K. Sakcinski – Govor u Hrvatskome saboru 2. svibnja 1843.)

Čitajući poznati govor o vrijednosti i bitnosti narodnoga (hrvatskoga) jezika, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog povjesničara, književnika i političara Ivana Kukuljevića Sakcinskoga.

Ivan Kukuljević Sakcinski rođen je 29. svibnja 1816. godine u Varaždinu. Gimnaziju je završio u rodnome Varaždinu, a filozofiju je studirao u Zagrebu. Prekinuvši studij, prešao je u vojni poziv te je polazio kadetsku školu u Kremsu. Tijekom školovanja počeo se baviti književnim radom na njemačkome jeziku. Premda je mlad postao časnik u Beču, upoznavši se s Gajem, postaje oduševljeni ilirac, i to toliko da je brzo napustio časničku službu kako bi se vratio u Hrvatsku i uključio u politički život, boreći se protiv mađarizacije i cenzure. Postao je tako jedan od vođa ilirskoga pokreta te je šest godina obnašao dužnost velikoga suca Varaždinske županije i velikoga župana zagrebačkoga, ali je smijenjen i otada se više nije bavio politikom.

Ivan Kukuljević Sakcinski ostao je zapamćen jer je prvi održao govor na hrvatskome jeziku u Hrvatskome saboru 1843. godine, promičući borbu za nacionalno oslobođenje s neobičnom smionošću, tako da je njegov govor izazvao uzbunu kod austrijskih i mađarskih vlasti te žestoke prigovore visoke aristokracije. I ostali njegovi govori u Hrvatskome saboru i na županijskim skupštinama otkrivali su beskompromisno zauzimanje za hrvatsku slobodu i samostalnost. Na Kukuljevićev prijedlog Hrvatski sabor 1847. godine donosi zaključak o uvođenju hrvatskoga jezika kao službenoga jezika.

Od 1851. pa do 1858. godine bio je predsjednik Matice ilirske. Godine 1863. utemeljio je Samostalnu narodnu stranku i pokrenuo stranački list Domobran. Gotovo trinaest godina poslije (1876.) prvi je predsjednik Matice hrvatske. Na toj je dužnosti ostao do svoje smrti.

Kukuljević se bavio i književnim radom, objavivši drame s povijesnim sadržajem. Godine 1839. objavio je dramu Juran i Sofija ili Turci kod Siska koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nazvao ju je junačka drama u trih činih. To je prva preporodna drama koja je javno prikazivana. Uspjeh prvoga prikazivanja u Sisku ponovio se i u Zagrebu. Pretisak je izišao u Zagrebu 1989. godine.
Osim drame Juran i Sofija, objavio je tragediju Marula te pjesme Slavjanke i Povijesne pjesme.

Utemeljenjem Društva za povjesnicu jugoslavensku (1850.), uređivanjem časopisa Arkiv za povjestnicu jugoslavensku (12 svezaka, 1851. – 1875.) te objavljivanjem svojih vrijednih monografija izradio je temelje moderne hrvatske historiografije. Golemu biblioteku i brojne vrijedne rukopise ostavio je Jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu, čiji je bio počasni član.

Ivan Kukuljević Sakcinski bio je prvi zemaljski konzervator umjetničkih spomenika. Proputovao je sve naše krajeve, a zatim i Albaniju i Istru. Skupljao je građu za povijest južnih Slavena, a posebno Hrvata. Objavio je prvi južnoslavenski biografski leksikon umjetnika Slovnik umjetnikah jugoslavenskih (1859. – 1860.). Djelo je izlazilo u sveščićima, a tiskano je u pet brojeva. Iako nije dovršeno, njime je utemeljio hrvatsku povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu. Djelo je u sveščićima izlazilo i na njemačkome jeziku, ali i ono je ostalo nedovršeno.

Autor je i prve hrvatske znanstvene bibliografije Bibliografia hrvatska I. Tiskane knjige (1860. – 1863.).

Bitno je spomenuti i njegovo djelo Acta Croatica – Listine hrvatske (1863.). Pod imenom Acta Croatica podrazumijeva se skup srednjovjekovnih privatnopravnih dokumenata napisanih glagoljicom, ćirilicom i latinicom, na hrvatskome jeziku. Prvi ih je objavio pretežno glagoljicom Ivan Kukuljević Sakcinski 1863. godine.

U djelu Glasoviti Hrvati prošlih vjekova (1886.), u kojem je napisao za članove novoustrojene Matice hrvatske niz biografskih studija o glasovitim Hrvatima, prikazuje život i djelovanje mnogih pisaca i političara. Biografije su popraćene slikama pojedinih osoba.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2016. godine bila je otvorena izložba posvećena 200. obljetnici rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskoga pod nazivom Ivan Kukuljević Sakcinski u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu: u povodu 200. obljetnice rođenja.

Svojom vrlo plodnom djelatnošću znatno je utjecao na politički razvoj, kao i na razvoj hrvatske kulture i povijesnih znanosti.

Ivan Kukuljević Sakcinski preminuo je 1. kolovoza 1889. godine u dvorcu Tuhakovec u Hrvatskome zagorju.

… Krasan, veličanstven zaisto pozor! kao zlatom posejana su jurve sva brda, ter ista tavnasjena od dolina isčežnjiva pred jasnom svjetlinom nebesa! – Sunce! ti njegda prvi bože praotacanaših, ti viru svake srjeće, kojim se zemlja napaja, zašto uništavaš sjeme nade naše, namjesto da gadozrijeliti dopustiš? – sunce! kada ćeš ti zlatnimi slobode zraci prodrijeti tavnu noć našega takoteškoga i nemilostivoga ropstva, ter kada ćeš tvoga dušmana, nevjernog Turčina, odagnati? (…)

(ulomak iz drame Juran i Sofija ili Turci kod Siska)

The post „Ko svoj može biti, tudj nek ne bude!“ – uoči 205. obljetnice rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskoga appeared first on .

Promjena načina rada Knjižnice u skladu s ublažavanjem epidemioloških mjera – 27. svibnja 2021.

Thu, 05/27/2021 - 10:02

U skladu s popuštanjima mjera suzbijanja epidemije bolesti COVID-19 od 1. lipnja 2021. godine usluge će Knjižnice korisnicima biti dostupne pod novim uvjetima.

U korisničkim prostorima Knjižnice moći će istodobno boraviti 461 korisnik, a dizalo smiju istodobno koristiti najviše četiri osobe.

Usluga Večernjega rada Knjižnice korisnicima će biti ponovno dostupna od 21 do 24 sata u korisničkome prostoru namijenjenomu pružanju te usluge na nultoj razini Knjižnice u kojem će trenutačno moći boraviti 73 osobe.

Ostale epidemiološke mjere na snazi su do daljnjega.

Knjižnica moli korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te ih poziva da daljnje obavijesti prate na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

The post Promjena načina rada Knjižnice u skladu s ublažavanjem epidemioloških mjera – 27. svibnja 2021. appeared first on .

Izložba fotografija u povodu 30. obljetnice Hrvatske vojske

Thu, 05/27/2021 - 09:32

U povodu 30. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske i Dana hrvatske kopnene vojske, Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ organiziralo je izložbu fotografija koja obuhvaća razdoblje od 1991. do 2021. godine. Svaka izložbena fotografija simbolično predstavlja jednu godinu postojanja Hrvatske vojske.

Postav izložbe može se pogledati od 26. svibnja do 3. lipnja 2021. godine u Francuskome paviljonu Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu svaki dan od 12 do 20 sati te u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 26. do 31. svibnja 2021. radnim danom od 8 do 21 sat i subotom od 9 do 14 sati, i to u skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u svezi s epidemijom bolesti COVID-19.

 

The post Izložba fotografija u povodu 30. obljetnice Hrvatske vojske appeared first on .

Uz 50. obljetnicu smrti Josipa Pupačića

Mon, 05/24/2021 - 08:40

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj zvijezdi. (…)

(Moj križ svejedno gori)

Tako se u pjesmi Moj križ svejedno gori, lirskom slutnjom, oglasio hrvatski pjesnik Josip Pupačić nekoliko mjeseci prije tragične smrti, 23. svibnja 1971. godine. Svako kasnije čitanje tih potresnih stihova ne može se shvatiti drukčije nego kao kobno predviđanje vlastita kraja…

Hrvatski pjesnik Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Kad sam bio tri moja brata i ja,
kad sam bio
četvorica nas.
Imao sam glas kao vjetar,
ruke kao hridine,
srce
kao viganj.
Jezera su me slikala.
Dizali su me
jablani.
Rijeka me umivala za sebe.
Peračice su lovile
moju sliku.

Kad sam bio
tri moja brata
i ja,
kad sam bio
četvorica nas.
Livade su me voljele.
Nosile su moj glas
i s njim su sjekle potoke.
Radovao sam se sebi.
Imao sam braću.
(Imao sam uspravan hod.)
To su bila tri moja brata:
moj brat, moj brat, i moj brat.

(Tri moja brata)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 50. obljetnicu smrti Josipa Pupačića appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta

Fri, 05/21/2021 - 09:42

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećega sistematiziranog radnog mjesta:

– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

 

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 21. svibnja 2021.

Fri, 05/21/2021 - 09:34

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećega sistematiziranog radnog mjesta:

– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta od 21. svibnja 2021. appeared first on .

Uz 170. obljetnicu smrti Stanka Vraza

Thu, 05/20/2021 - 09:46

… Slušaj, moj anđele
mili nada svime!
Dokle ovdje traješ,
molim te: Ljubi me!

A kad se povratiš
u nebeske hrame,
Prosim te, Ljubice:
moli ondje za me! (…)

(Đulabije)

Najveći obožavatelj prelijepe Ljubice (Julijane) bio je ilirac Stanko Vraz koji je u njoj našao svoju pjesničku muzu. Prošlo je već 170 godina otkako nema više romantičara Vraza, a ni njegove Ljubice. Njihova velika i sveta ljubav živi i živjet će u nježnim i osjećajnim stihovima – Đulabijama. Stihovi o nesretnoj ljubavi hrvatskoga Petrarce posvećeni Ljubici smatraju se jednima od najljepših u povijesti hrvatske književnosti.

Osebujan romantičarski pjesnik, utjecajan promicatelj ideja hrvatskoga narodnog preporoda, sudionik ilirskoga pokreta te prvi hrvatski profesionalni književnik Stanko Vraz, pravim imenom Jakob Frass, rodio se u slovenskome mjestu Cerovcu 30. lipnja 1810. godine. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u Mariboru, a završne je razrede polazio u Grazu. Govorio je pet jezika. Prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. Od 1839. godine živio je i radio u Zagrebu kao jedan od vodećih preporoditelja.

Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik, književni kritičar, putopisac, prevoditelj te pisac članaka o jeziku i narodnim običajima) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca. Godine 1842. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis Kolo. U kritici se bori za europski kriterij i protiv diletantizma, a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. Najvrjedniji je dio njegova rada ljubavna lirika. Kao pjesnik Đulabija i mnoštva soneta Sanak i istina, unosi u hrvatsku liriku svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot izražajnosti i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca.

Đulabije, romantičarski kanconijer pisan poljskim stihom krakovjakom, u kojem se vječna ljubav prema ženi stapa s ljubavlju prema domovini i završava u općeljudskoj ljubavi, posvećen je Vrazovoj velikoj ljubavi – Gajevoj nećakinji, Samoborčanki Ljubici (Julijani) Cantilly, a djelo je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenoga i književnoga života, posebno patetične tamburaše i budničare. U težnji da nađe što prikladniji izraz za svoja pjesnička viđenja, Vraz je pronalazio različite forme – od klasičnih soneta do romance i balade te gazele, pa je i tako obogatio našu književnost. Bilo je u tome traženju i lutanja, slabih stihova te mnogo borbe s jezikom, što i ne čudi s obzirom na to da je Vraz Slovenac. No, unatoč svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih, osobnih trenutaka, od vedrih stihova do sumornih motiva.

Velik dio njegove bogate rukopisne ostavštine, iz koje izdvajamo najpoznatija djela Đulabije, Glase iz dubrave žeravinske i Gusle i tamburu, čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Đulabije su nadahnule i hrvatskoga skladatelja Božidara Širolu, koji ih je uglazbio.

Godine 2010., u povodu 200. obljetnice Vrazova rođenja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena velika izložba Stanko Vraz u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz koju je objavljen i prigodni katalog.

Među suvremenicima isticao se karizmom, a kulturnu scenu obogaćivao je mišljenjima koja nisu uvijek bila u skladu s vladajućim strujama. Književno mu je stvaralaštvo, premda nemalim dijelom oslonjeno na najrazličitije uzore, jedno od najkvalitetnijih u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.

Stanko Vraz preminuo je 20. svibnja 1851. godine u Zagrebu.

Zapamćen je kao jedan od rijetkih književnika koji je živio književnost i od književnosti.

The post Uz 170. obljetnicu smrti Stanka Vraza appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 05/19/2021 - 10:18

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odsjeka Održavanje u Odjelu Zajednički poslovi
– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu Informacijske tehnologije
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 19. svibnja 2021.

Wed, 05/19/2021 - 09:56

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odsjeka Održavanje u Odjelu Zajednički poslovi
– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu Informacijske tehnologije
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

 

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 19. svibnja 2021. appeared first on .

Održan Festival povijesti Kliofest 2021.

Mon, 05/17/2021 - 07:39

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, od 11. do 14. svibnja 2021., održan je osmi Festival povijesti Kliofest. Zbog protuepidemijskih mjera, bio je organiziran sa smanjenim brojem posjetitelja, a program se prenosio uživo na YouTube kanalu Festivala, gdje se mogu pogledati i snimke događanja.

Kliofest 2021., tijekom četiriju dana održavanja, donio je mnoštvo okruglih stolova, tribina i konferencija povezanih s obljetnicama važnih povijesnih događaja, među kojima su bili obilježavanje 150 godina Rakovičke bune, 100 godina Vidovdanskoga ustava, 50 godina od sloma Hrvatskoga proljeća te 30 godina od raspada Jugoslavije i nastanka moderne hrvatske države.

Na Festivalu su predstavljene brojne knjige o hrvatskoj, regionalnoj i europskoj povijesti hrvatskih i inozemnih nakladnika. Tijekom trajanja Festivala, nakladnici povijesnih knjiga osigurali su popuste za prodaju svojih izdanja putem interneta.

Tijekom Kliofesta postavljena je izložba Bulwark of Europe – Digitizing the Habsburg-Ottoman Frontier, koju su priredili studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Nataše Štefanec.

Organizatori Festivala su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest. Suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko etnološko društvo, ICARUS HR, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

The post Održan Festival povijesti Kliofest 2021. appeared first on .

Europski dokumentacijski centar NSK priključuje se promidžbi Konferencije o budućnosti Europe

Thu, 05/13/2021 - 09:15

Jedna od glavnih aktivnosti obilježavanja Dana Europe 2021. pokretanje je Konferencije o budućnosti Europe. Riječ je o velikom paneuropskom demokratskom projektu u kojem sudjeluje cijela Europa. Građanima je putem digitalne platforme omogućeno priključiti se raspravama i događajima o izazovima i prioritetima Europe, podijeliti s drugima svoje ideje i prijedloge, a svi primjeri bit će dostupni korisnicima platforme iz svih država članica. Višejezična platforma pokrenuta je 19. travnja, tako da je već sada moguće uključiti se, dijeleći svoja razmišljanja i želje za budućnost. Naglasak je na klimatskim promjenama i okolišu, zdravlju, snažnijem gospodarstvu, socijalnoj pravdi i radnim mjestima, kao i na poziciji EU u svijetu, vrijednostima i pravima te sigurnosti. Raspravljati je moguće i o digitalnoj transformaciji, europskoj demokraciji, migracijama, obrazovanju, kulturi, mladima i sportu. Europski parlament, Vijeće Europe i Europska komisija predani su tome da saslušaju Europljane i Europljanke i na temelju dobivenih preporuka poduzmu daljnje korake u sklopu svojih nadležnosti. Očekuje se da će se do proljeća 2022. u sklopu konferencije donijeti zaključci i pružiti smjernice o budućnosti Europe.

Europski dokumentacijski centar NSK, kao referentna točka za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, također će se uključiti u taj vrijedan projekt te poziva sve građane da se uključe u stvaranje budućnosti Europe.

The post Europski dokumentacijski centar NSK priključuje se promidžbi Konferencije o budućnosti Europe appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Eugena Kumičića

Thu, 05/13/2021 - 08:35

… Na istočnoj istarskoj obali, na visokoj klisurini, na živom stancu, što se okomito iz mora diže, nagomilalo se do pedeset kuća gradića Lučice. Gradić leži nad morem do četiri stotine stopa. Obala njegova zadivljuje svako oko svojom divljinom i tužnom ljepotom. Sva je strma, malo gdje pristupna…
… Dalje od mora zelene se rijetke šumice; niske omorike proviruju sred gruha i gromače. Među prezidima probijaju se iz kamena pojedine masline, a gdjegod ima ih više na okupu. Žutkasti potoci, izrovavši si korita među bočinama golih kukova, strmo se spuštaju u more, dijeleć jednu klisurinu od druge, koje ti se čine kao mrke tvrđave, kad ih motriš po noći s mora. Svaki se potok ljeti zasuši. (…)

(Začuđeni svatovi)

Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnomu i političkomu radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana, i to Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrjednija i najpopularnija djela povezana s Istrom jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr. u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi i Obiteljska tajna Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine stekavši, osim popularnosti pisca povijesnih romana, i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskog zavičaja kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči…

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Eugena Kumičića appeared first on .

Održan deseti Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest

Mon, 05/10/2021 - 12:52

Digitalno objedinjavanje građe i podataka, izgradnja suradničkih sustava te promocija i daljnji razvoj digitalizacije građe u Republici Hrvatskoj, bili su središnja tema ovogodišnjeg, desetog Festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-festa, koji je u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održan 6. i 7. svibnja 2021. godine u online okruženju.

Festival su u četvrtak 6. svibnja prigodnim obraćanjima otvorili državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

D-fest je u svojem obljetničkom izdanju ponovno uspostavio prostor za druženje, učenje, raspravu i razmjenu ideja povezanih s aktualnim temama u području digitalizacije, uz prisjećanje na početke skupa pokrenutog 2011. godine, upravo s ciljem učenja i dijeljenja znanja u području digitalizacije građe baštinskih ustanova.

Prvi dan Festivala bavio se pregledom dvaju desetljeća rada na normativnim i strukturalnim pretpostavkama za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice te trideset godina provedbe projekata digitalizacije građe u Hrvatskoj, a dan je i pregled aktivnosti prve godine projekta e-kultura – Digitalizacija kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i partnerskih ustanova. Održana su i izlaganja na temu digitalnog objedinjavanja i promoviranja digitalnih zbirki te su predstavljeni konkretni projekti i sustavi.

Drugi dan Festivala razmatrao je pitanja odnosa digitalizacije i novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a predstavljeni su i projekti u kojima je uređivanje pravnih odnosa s autorima bilo važno za njihovu provedbu. Aktualna je bila i tema digitalne humanistike u predavanjima o korištenju  građe za provedbu istraživanja i interpretaciju baštine te su predstavljeni projekti kojima je cilj zaštita i dostupnost građe za edukacije i za širu javnost.

Na Festivalu su predstavljene čak četiri nove virtualne izložbe.

Detaljnije informacije o temama zastupljenim na ovogodišnjem Festivalu potražite u Programskoj knjižnici Festivala te u prezentacijama ovogodišnjih izlagača koje su dostupne na poveznici Program.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održan deseti Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest appeared first on .

Festival povijesti Kliofest 2021.

Fri, 05/07/2021 - 12:46

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 11. do 14. svibnja 2021. godine održat će se osmi Festival povijesti Kliofest 2021. Festival će biti otvoren u utorak 11. svibnja u 11 sati u predvorju Knjižnice.

Ovogodišnji će Kliofest zbog protuepidemijskih mjera biti organiziran sa smanjenim brojem posjetitelja, a program će se prenositi uživo na kanalu YouTubea Kliofesta.

Festivalu nazvanomu prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o nekim bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu.

Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova, tribina i konferencija povezanih s obljetnicama važnih povijesnih događaja, među kojima su obilježavanje 150 godina Rakovičke bune, 100 godina Vidovdanskoga ustava, 50 godina od sloma Hrvatskoga proljeća i 30 godina od raspada Jugoslavije i nastanka moderne Hrvatske države.

Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige o hrvatskoj, regionalnoj i europskoj povijesti hrvatskih i inozemnih nakladnika.

Tijekom Kliofesta bit će postavljena izložba Bulwark of Europe – Digitizing the Habsburg-Ottoman Frontier koju su priredili studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Nataše Štefanec.

Premijerno će biti prikazan film Mateusza Sokulskoga Beograd – solidarni sa Solidarnošću te organiziran razgovor s autorom i producentom filma.

Tijekom trajanja programa Festivala nakladnici povijesnih knjiga dat će popuste za prodaju svojih izdanja preko interneta.

Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest. Suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko etnološko društvo, ICARUS HR, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Pojedinosti o Festivalu povijesti Kliofest 2021.

 

The post Festival povijesti Kliofest 2021. appeared first on .

Započelo obljetničko izdanje D-festa

Thu, 05/06/2021 - 09:46

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu danas je započeo jubilarni deseti D-fest – dvodnevni skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promidžbi digitalizacijskih projekata.

U ovogodišnjem raznovrsnom programu Festival uobičajeno donosi novosti iz područja digitalizacije građe u knjižnicama i ostalim baštinskim ustanovama, pregled digitalizacijskih projekata te izlaganja kojima se daje uvid u teorijski i normativni okvir koji određuje razvoj područja digitalizacije i izgradnje digitalnih zbirki.

Obljetničko izdanje, uz pregled devet dosad održanih Festivala koji su sustavno pratili, promicali i podupirali razvoj digitalizacije, bavi se s još dvjema bitnim obljetnicama – pregledom dvaju desetljeća rada na normativnim i strukturalnim pretpostavkama za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice te trideset godina provedbe projekata digitalizacije građe u Hrvatskoj. Prvi dan Festivala donosi i pregled aktivnosti prve godine projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i partnerskih ustanova, a tema  se dalje nadopunjuje i kontekstualizira izlaganjima o digitalnome objedinjavanju i promidžbi digitalnih zbirki. Ostala se izlaganja prvoga dana Festivala bave prikazom konkretnih realizacija projekata i sustava, a nastavljaju predstavljanjem posterskih izlaganja s nizom zanimljivih tema.

Drugi dan Festivala nastavit će se razmatranjem pitanja odnosa digitalizacije i novoga Zakona o autorskome pravu i srodnim pravima te predstavljanjem projekata u kojima je uređivanje pravnih odnosa s autorima bilo bitno za njihovu provedbu. Aktualna tema digitalne humanistike provlači se kroz nekoliko predavanja o korištenju digitalne građe za provedbu istraživanja i interpretacije baštine. Važnost digitalizacije građe u baštinskim ustanovama dodatno se naglašava predstavljanjem nekoliko projekata kojima je svrha zaštita i šira dostupnost građe u području edukacije, ali i za širu javnost. Ove se godine predstavljaju i četiri nove virtualne izložbe.

Uz predstavljanje normativnih i teorijskih smjernica iz područja digitalnih knjižnica te primjera dobre prakse, Festival će omogućiti prostor za raspravu i razmjenu ideja povezanih s aktualnim zbivanjima u području digitalizacije. Iako ove godine samo u virtualnome okruženju, vjerujemo da će D-fest ponovno pridonijeti osnaživanju sudionika novim informacijama i spoznajama iz područja digitalizacije građe.

Programska knjižnica Festivala.

The post Započelo obljetničko izdanje D-festa appeared first on .

Zabavite se i obilježite Dan Europe uz Europski dokumentacijski centar NSK!

Thu, 05/06/2021 - 07:00

U povodu Dana Europe, koji se obilježava 9. svibnja svake godine, a u skladu s trenutačnim epidemiološkim prilikama, Europski dokumentacijski centar NSK pripremio je interaktivne slagalice i križaljke u virtualnome okruženju s temom Europske unije. Provjerite svoje znanje odgovarajući na upite u križaljci i uživajte u fotografijama simbola Europske unije nakon što složite sve dijelove slagalica.

Nadnevak obilježavanja Dana Europe označava godišnjicu povijesne Schumanove deklaracije. U govoru u Parizu 1950. godine Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio je svoju ideju o novome obliku političke suradnje u Europi s pomoću kojega bi rat među Europskim državama postao nezamisliv. Taj bitan dan u povijesti Europske unije obilježava se širom Europe brojnim aktivnostima i događanjima.

Križaljka Europska unija ukratko

Slagalica Parlament

Slagalica Zastava

Slagalica Euro

 

The post Zabavite se i obilježite Dan Europe uz Europski dokumentacijski centar NSK! appeared first on .

Započele pripreme za Mjesec hrvatske knjige 2021.

Wed, 05/05/2021 - 09:15

Mjesec hrvatske knjige nacionalna je manifestacija koja se već desetljećima održava od 15. listopada do 15. studenog, slaveći hrvatske autore i dajući poticaj čitanju. Ove godine okvir mu je Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade Republike Hrvatske.

Odlukom Programskog i organizacijskog odbora manifestacije, u čijem radu sudjeluje i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, tema Mjeseca hrvatske knjige 2021. bit će Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto Ajmo hrvati se s knjigom! Domaćin svečanog otvaranja manifestacije bit će Gradska knjižnica Požega.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja ove godine nosi naziv 6 autora traži čitatelja.

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.

The post Započele pripreme za Mjesec hrvatske knjige 2021. appeared first on .

Otvorene prijave za sudjelovanje u projektu „Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK“

Tue, 05/04/2021 - 07:52

Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK novi je projekt Digitalnoga laboratorija NSK čija je svrha omogućiti know-how, tehničku infrastrukturu i prostor za stvaranje, distribuciju i promidžbu podcasta.

Projekt je namijenjen ustanovama, organizacijama, udrugama i pojedincima koji djeluju u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 24. svibnja 2021. godine preko mrežnoga obrasca.

Projektno povjerenstvo ocijenit će pristigle prijave i do 30. svibnja 2021. godine odabrati šest najboljih koje će sudjelovati u Projektu i dobiti priliku napraviti svoj vlastiti podcast.

Program se ostvaruje u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Više o projektu Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK te uvjetima prijave i sudjelovanja.

 

The post Otvorene prijave za sudjelovanje u projektu „Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK“ appeared first on .

Održan 6. Zagrebački proljetni polumaraton – ZAGREB21

Mon, 05/03/2021 - 11:51

Cestovna utrka šestoga zagrebačkog proljetnog polumaratona – ZAGREB21 održana je 1. i 2. svibnja 2021. godine. Kao i u njezinim ranijim izdanjima, start i cilj utrke bili su ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je bila jedna od suradnica toga sportskog događanja.

U utrci je nastupilo više od 1000 natjecatelja iz Hrvatske i regije u trima kategorijama – polumaratonu, utrci na 5 kilometara te štafetnoj utrci.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu imala je svoje predstavnike. Tako je u utrci na 5 kilometara sudjelovao Ivan Kapec, dok je u polumaratonu nastupila Iva Perinić.

Pojedinosti o Zagrebačkome proljetnom polumaratonu – ZAGREB21.

The post Održan 6. Zagrebački proljetni polumaraton – ZAGREB21 appeared first on .

„Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“ – uz 96. obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića

Mon, 05/03/2021 - 08:08

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku:

Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!

Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!

Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!

(Opomena)

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić …

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

The post „Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“ – uz 96. obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića appeared first on .

Pages