Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije
za let si, dušo, stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

(Igračka vjetrova)

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu 130. obljetnice njegova rođenja, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.“

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba isticanja literarne vrijednosti koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. godine u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević preminuo je 12. studenoga 1955. godine.

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

The post „Leti ko lišće što vir ga vije…“ – uz 130. obljetnicu rođenja Tina Ujevića appeared first on .

U petak 2. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je tematski susret uz izložbu Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže. Okupljene uzvanike u ime Knjižnice pozdravila je prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica, osvrnuvši se na moć Krležine riječi, koja i danas ima snagu da ošine, odzrcali, natjera na promišljanje i istovremeno gaji potencijal za nova tumačenja i interpretacije. Goran Matović, organizator i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, najavio je ovogodišnji program jubilarnog, 10. izdanja festivala.

U tematskom susretu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sudjelovala je dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, koja je okupljene upoznala s građom iz Krležine ostavštine koja je u ovoj prilici izložena u velikom predvorju Knjižnice; dr. sc. Lada Čale Feldman, koja je izlagala s naglaskom na Krležinu dramu U agoniji, profesor Igor Medić, koji se posebno osvrnuo na Krležinu Salomu te dr. sc. Suzana Marjanić, koja je izlaganje posvetila Krležinu djelu Magyar királyi honvéd novela / Kr. ug. domobranska novela, koju su o 100. obljetnici ponovno izdali nakladnička kuća Jesenski i Turk, Teatar poezije i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Među izloženom građom našli su se rukopisi Djetinjstvo u Agramu, Maskerata, Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza, transkript intervjua Razgovor s Krležom koji je 25. svibnja 1980. godine s autorom vodio Predrag Matvejević i dr. Od tiskanih izdanja, dio izložbe bilo je i djelo Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela iz 1921. godine.

Ulomke iz teksta Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela interpretirali su dramski umjetnici Žarko Savić i Nikša Marinović.

Podsjetimo, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena je rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koju je, po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sam Krleža, Knjižnici darovao njegov univerzalni nasljednik Krešimir Vranešić. Rukopisi su otvoreni na 20. obljetnicu Krležine smrti, 29. prosinca 2001. godine, a njihov je sadržaj predstavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila 2003. godine.

Deseti festival Miroslav Krleža trajat će do 7. srpnja, a detaljan program može se pogledati na stranici Festivala na Facebooku.

The post U sklopu 10. festivala Miroslav Krleža predstavljen izbor iz Krležine rukopisne ostavštine appeared first on .

Izložba Hrvatska književnost i kulturna baština od srednjeg vijeka do modernog doba otvorena je 28. lipnja 2021. godine u Nacionalnoj knjižnici Koreje u Seulu.

Brojni izlošci povezani s hrvatskom kulturnom baštinom moći će se razgledati u glavnome gradu Republike Koreje do 25. srpnja 2021. godine.

Glavnina izložbe utemeljena je na građi pristigloj iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a sastoji se od panoa izložbe Hrvatska glagoljica i faksimila glagoljaških kodeksa. Osim građe koja je posuđena iz NSK, izložba se sastoji od sadržaja koje je ustupio Etnografski muzej, fotografija ruralnih dijelova Hrvatske koje je snimio Tošo Dabac, hrvatskih tradicijskih obrta i folklora u obliku narodnih nošnji, drvenih igračaka, licitarskih srca i sl. te dijela povezanoga s književnošću, gdje je naglasak stavljen na djela koja su s hrvatskoga prevedena na korejski jezik, kao što su djela Ivane Brlić Mažuranić, Mire Gavrana i Ive Andrića. Izložena su i djela korejskih autora koja su prevedena na hrvatski jezik.

The post Izložba posvećena hrvatskoj kulturi otvorena u Nacionalnoj knjižnici Koreje appeared first on .

Republika Hrvatska 1. srpnja 2021. godine obilježava osmu obljetnicu članstva u Europskoj uniji. Postavši 28. članicom te obitelji, Hrvatska je ostvarila jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva i omogućila svojim građanima budućnost u sklopu jedne od najrazvijenijih zajednica u svijetu koja počiva na vrijednostima koje i sama dijeli. Članstvo u EU izravno utječe na svakodnevni život građana u svim područjima, ponajprije gospodarstvu, poljoprivredi, prometu, zaštiti okoliša, zaštiti potrošača, obrazovanju, mogućnostima putovanja i rada, omogućavajući i Hrvatskoj da štiti i promiče vlastite ciljeve i interese. Hrvatska istodobno aktivno pridonosi razvitku Europske unije te daljnjemu procesu njezina jačanja, daljnjega približavanja i povezivanja.

Premda „najmlađa“ članica Europske unije, Hrvatska je spremno preuzela organizacijske i političke djelatnosti koje omogućuju djelovanje Unije te je u izazovnome razdoblju prve polovice 2020. godine prvi put predsjedala Vijećem EU-a. Upravo u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u ozračju pandemije koja je potisnula sve ostalo, ali i u razdoblju  nakon izbora za Europski parlament, formiranja nove Europske komisije i povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, Hrvatska je, što u fizičkome obliku, što virtualno, bila domaćin sastanka na vrhu europskih lidera kao i organizator velikoga broja radnih sastanaka na kojima se odlučivalo o djelovanju Unije.

O važnosti informiranja građana, kao i pripadnika akademske zajednice, svjedoči i smještanje Europskoga dokumentacijskog centra u prostor NSK, u Zbirku službenih publikacija. Europski dokumentacijski centar djeluje kao referentna točka za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, omogućuje pristup publikacijama i dokumentima koje objavljuje Ured za publikacije EU te nudi ostale informacije povezane s djelovanjem Unije. Kako bismo obilježili obljetnicu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, djelatnici Europskoga dokumentacijskog centra NSK priredili su odabrana mrežna izdanja publikacija i dokumenata, s poveznicama na cjelovite tekstove, na temu postupka pristupanja i članstva Hrvatske u toj važnoj zajednici. Predstavljene publikacije, ali i mnoge druge na navedenu temu, u fizičkome su obliku dostupne u Zbirci službenih publikacija na četvrtom katu Knjižnice.

The post Uz osmu obljetnicu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji appeared first on .

Uspravno treba ići! Treba reći sve jasno!

The post Citat 1. srpnja 2021. appeared first on .

U četvrtak 1. srpnja započinje 10. izdanje Festivala Miroslav Krleža. Kao i prošle godine, centralno mjesto događanja bit će atrij Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža umjesto potresom pogođenog Krležina Gvozda. No Krležina riječ i ambijetalni teatar koji se na njoj temelji zaživjet će i na Krležinim zagrebačkim adresama, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, kao i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u čijem je trezoru pohranjena rukopisna ostavština ovog enciklopedista, društvenog kroničara i vizionara, jednog od najvećih hrvatskih književnika svih vremena.

U bogati program ovogodišnjeg Festivala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uključuje se tradicionalnom jednodnevnom izložbom Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže. Izložba na svjetlo dana iznosi rukopisnu, strojopisnu i tiskanu građu koja prati festivalski program: Djetinjstvo u Agramu, Kraljevo, Maskerata, Vučjak, Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza, Pismo iz Koprivnice, putopis Izlet u Rusiju, Balade Petrice Kerempuha, Deset krvavih godina, Intervju s M. Krležom (bilješke Predraga Matvejevića) i dr. U okviru tematskog susreta, koji će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održati u petak 2. srpnja u 12 sati, promovirat će se i pretisak Krležine knjige Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela, Zagreb 1921. Riječ je o devetoj knjizi u Biblioteci Festivalski Krleža, koja svake godine, uoči 100. obljetnice pojedinog Krležina teksta, donosi njegovo faksimilno izdanje. Nakladnici su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nakladnička kuća Jesenski&Turk i Teatar poezije – Festival Miroslav Krleža.

Na tematskom susretu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu govorit će dr sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu; Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža; dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, dr. sc. Lada Čale Feldman, profesor Igor Medić te Suzana Marjanić. Dramski umjetnici Žarko Savić i Nikša Marinović čitat će ulomke pojedinih Krležinih tekstova.

“Krležina pobuna, dramatičnost, verbalna okretnost napajaju njegovo djelo neprolaznom živošću i aktualnošću. Uronjen je u povijest koja se neprekidno ponavlja. Mi svjedočimo uvijek, nanovo, o Krleži danas. Ponovno smo na Krležinoj antitetičkoj vrtešci – u viru nepogoda i neizvjesnosti” ističe u uvodnoj riječi programske knjižice Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala. Za njegovo vizualno rješenje ove se godine pobrinuo Mirko Ilić, grafički dizajner svjetskog glasa, domišljato se poigravši Krležinim likom i njegovim najmonumentalnijim proznim tekstom – romanom Zastave.

10. festival Miroslav Krleža trajat će do 7. srpnja, a detaljan program može se pogledati na Facebook stranici Festivala.

The post Započinje 10. festival Miroslav Krleža appeared first on .

Objavljeni su statistički podaci o poslovanju svih vrsta hrvatskih knjižnica u 2020. godini. Statistički podaci spremni su za preuzimanje u MS Excel formatu na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, na sljedećoj poveznici: http://maticna.nsk.hr/statistika/preuzimanje/.

Omogućen je i pregled statističkih podataka prema vrsti knjižnice s mogućnošću usporedbe više godina, županija i pokazatelja uspješnosti kojem se može pristupiti putem sljedeće poveznice: http://161.53.241.16:3333/.

Uslijed iznimne situacije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 tijekom 2020. godine uzorkovanje za procjenu godišnjeg broja posudbi u knjižnici, broja fizičkih posjeta i broja općih upita i informacijsko-referalnih usluga provelo se samo unutar jednog referentnog tjedna. Zbog zatvaranja knjižnica za javnost (lockdown) u prvoj polovici 2020. godine, ali i razornog zagrebačkog potresa od 22. ožujka 2020., otkazano je planirano uzorkovanje u travnju 2020. godine. Drugo, ujedno i jedino prošlogodišnje uzorkovanje koje je bilo predviđeno za kraj studenog 2020. godine, s pogoršanjem epidemiološke situacije premješteno je na kraj listopada – od 26. do 31. listopada 2020. godine.

Hrvatski zavod za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odaslao je knjižnicama poziv za unos statističkih podataka 14. siječnja 2021. godine. Knjižnice su unosile podatke o svom poslovanju u 2020. godini od 18. siječnja do 26. veljače 2021. godine. Od ožujka do kraja svibnja 2021. godine sveučilišne matične službe kontrolirale su unesene podatke o poslovanju knjižnica u svojoj nadležnosti.

Više informacija nalazi se na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj: http://maticna.nsk.hr/novosti/objavljeni-statisticki-podaci-o-poslovanju-hrvatskih-knjiznica-u-2020-godini/.

The post Objavljeni statistički podaci o poslovanju svih vrsta hrvatskih knjižnica u 2020. godini appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jučer su predstavljeni rezultati Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

Rezultate projekta predstavili su koordinatorica projekta, knjižničarska savjetnica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Frida Bišćan, predsjednik zadarske Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija dr. sc. Bruno Ćurko i Ivana Kragić iz Udruge Mala filozofija, učiteljica razredne nastave iz omiške Osnovne škole Josip Pupačić Bernarda Klarić kao i suradnice na Projektu iz Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik i Karolina Holub.

Prigodnim obraćanjem okupljenim uzvanicima na predstavljanju projekta obratili su se glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Vesna Šerepac, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Jelena Glavić-Perčin te voditeljica Odjela za odgoj i opće obrazovanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije Tea Režek.

U programu su sudjelovali i književnica Nada Mihaljević čitanjem nekih od odabranih priča u projektu, knjižničarka iz Knjižnica grada Zagreba Keti Krpan s biblioterapijskom radionicom na temu priče Mandino vrelo kao i predstavnici partnerskih ustanova iz Španjolske i Grčke s online prezentacijom odabranih priča iz svojih zemalja, a u organizaciji Knjižnice Selčina prikazana je i lutkarska predstava na temu priče Žabica divojka.

Projekt Traditional children’s stories for a common future – TRACE financiran je u sklopu programa Erasmus+. Koordinira ga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima, Udrugom Mala filozofija iz Zadra, Osnovnom školom Josip Pupačić iz Omiša, Sveučilištem u Peloponezu iz Grčke, Udrugom Kreativne ideje iz Latvije i Euroarapskom fondacijom za visoko obrazovanje iz Španjolske. Projekt vrijedan 178.330,00 eura započeo je 1. rujna 2018., a završava 31. srpnja 2021. godine. Cilj je projekta upoznati učitelje, knjižničare, edukatore kao i drugu zainteresiranu javnost koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz Hrvatske i partnerskih zemalja te na taj način promovirati europsku kulturnu baštinu, poticati čitanje i kritičko razmišljanje kod djece, ukazati na važnost cjeloživotnog učenja, razvijati komunikacijske i društvene vještine kod djece te ukazati na bogatstvo i raznolikost europske kulturne baštine.

U sklopu projekta odabrana je 21 tradicionalna priča iz Hrvatske, Grčke, Španjolske i Latvije. Riječ je o bajkama, mitovima i legendama koje su dio povijesti, tradicije i folklora jednog naroda i koje djecu uče moralnim vrijednostima. Sve su priče prevedene na jezike partnerskih zemalja kao i na engleski jezik, a besplatno su dostupne na e-platformi nastaloj u sklopu projekta.

Osim priča, e-platforma sadrži i koristan vodič za učitelje i knjižničare, ali i roditelje i sve one koje zanima rad s djecom, a koji je također jedan od rezultata projekta, zatim e-knjige, galeriju s dječjim radovima nastalim u projektu te tzv. download zonu s brojnim vrijednim materijalima nastalima tijekom provedbe ovog projekta.

E-platforma kao i sve pojedinosti o projektu TRACE mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama http://www.trace-portal.eu/.

The post NSK predstavila rezultate Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u utorak, 29. lipnja 2021. godine u 11 sati u dvorani Judita u novouređenom dijelu Knjižnice organizira završno predstavljanje intelektualnih rezultata Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

Rezultate projekta predstavit će koordinatorica projekta, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Frida Bišćan, predsjednik zadarske Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija dr. sc. Bruno Ćurko i učiteljica razredne nastave u omiškoj Osnovnoj školi Josip Pupačić Bernarda Klarić kao i suradnice na Projektu iz Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik i Karolina Holub. Prigodnim obraćanjem okupljenim uzvanicima na predstavljanju Projekta obratit će se glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Vesna Šerepac, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Jelena Glavić-Perčin te voditeljica Odjela za odgoj i opće obrazovanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije Tea Režek. U programu će sudjelovati i književnica Nada Mihaljević čitanjem jedne od odabranih priča u Projektu Priče o Plitvičkih jezerah, knjižničarka iz Knjižnica grada Zagreba Keti Krpan s biblioterapijskom radionicom na temu priče Mandino vrelo kao i predstavnici partnerskih ustanova iz Španjolske i Grčke s online prezentacijom odabranih priča iz svojih zemalja, a u organizaciji Knjižnice Selčina bit će prikazana i lutkarska predstava na temu priče Žabica divojka.

Projekt Traditional children’s stories for a common future – TRACE financiran je u sklopu programa Erasmus+. Koordinira ga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima – javnim ustanovama i udrugama iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Projekt vrijedan 178.330,00 eura započeo je 1. rujna 2018., a završava 31. srpnja 2021. godine. Cilj je projekta upoznati učitelje, knjižničare, edukatore kao i drugu zainteresiranu javnost koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz Hrvatske i partnerskih zemalja, a s kojima se želi potaknuti djecu na čitanje, kritičko razmišljanje te vlastito istraživanje europskih zemalja kao i bogate i raznolike europske baštine. Detaljnije informacije o projektu dostupne su na mrežnim stranicama http://www.trace-portal.eu/.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svojim djelovanjem kontinuirano promovira hrvatsku kulturnu baštinu te promiče otvorenost prema drugim kulturama, a upravo raznolikost i bogatstvo nacionalne kulture kao i europskih kultura promiče i slavi i ovim projektom.

The post Predstavljanje rezultata Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE appeared first on .

Svakog dana sunce zapada. Doći će
Dan od kojeg će se znati: mene
Više nema.
Neće se ništa desiti što nije bilo
Za moga vijeka: mornari će
Ploviti morima, vjetrovi će hujati žalostivo
U granju, savijat će se dozrelo klasje k zemlji.
Voljet će se mladići i djevojke
Kao što se prije njih
Nikada nije volio nitko.
U jesen, kad voće dozrijeva, kad se beru
Plodovi, prolazit će njih dvoje
Alejom ispred Sveučilišta; zatim će
Šetati pod kestenima na Griču
Držeći se za ruke, dugo, dugo,
Kao što se prije njih nitko
Nije držao nikada. Oni će sjesti na klupu
Starinsku i spaziti oboje: na njima leži srebro mjesečine
(Kako je negda počivalo na tebi
I meni, u doba mlade ljubavi). Prije neg se poljube,
Djevojka će šapnuti sjajnom mjesecu: Sanjam li
Ili čitam pjesnika
Koji je pjevao o mojoj ljubavi?

(Kad mene više ne bude)

Dana 27. lipnja 2007. godine naš Tadija napustio je ovozemaljski život… Otišao je tiho i dostojanstveno…

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post „Kad mene više ne bude…“ – uz obljetnicu smrti Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvoga krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže
nad tornjevima sela i gradova –
izađi u noć… idi… Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom, kud te srce vodi…

(Srebrna cesta)

Uz najčitanije, najcitiranije, najpoznatije, ali i estetski i lirski najvrjednije Krklecove stihove, oživjeli smo sjećanje na pjesnika, njegov životni put kao i na bogatstvo njegova poetskog izričaja.

Srebrna cesta svojevrstan je pjesnikov poziv na hrabro koračanje životnom stazom koja, premda popločena nesigurnim i mračnim trenutcima, zlim i prijetvornim ljudima, odiše neviđenim čuvstvom i neograničenom životnom ljepotom zbog koje vrijedi prkositi svim olujama svijeta.

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja pokraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama – Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 380 zapisa o njegovim djelima.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

I brzojavi stižu sa svih strana,
vijenci i trake; tutnje kolodvori:
Šeširi crni poput crnih vrana:
„Gubitak težak! Sve nas tuga mori!“

A mene nema! Ali kiša pljušti.
I krošnja vrbe ponad mene šušti.
Čemu se oblak u tom času proli?

Ne mogu reći, a da mogu, ja bi
viknuo svima u toj mračnoj grabi:
„Nek samo pljušti.
Baš me prsluk boli!“

(Umjesto oporuke)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Putem Srebrne ceste… – uz obljetnicu rođenja Gustava Krkleca appeared first on .

Objavljen je novi, 17. broj časopisa Glasa NSK. Novost je da je časopis prvo objavljujemo samo u e-izdanju na hrvatskom jeziku, a dvojezično izdanje će, kao i do sada, uskoro biti objavljeno i u tiskanom i u e-formatu.

Prethodna je godina nesumnjivo bila u znaku pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 te načina na koji su knjižnice u svezi s time prilagodile svoje poslovanje. I upravo je taj odgovor kako su knjižnice reagirale na krizu tema ovoga broja. U danim okolnostima te danim ljudskim i drugim resursima, većina knjižnica u Hrvatskoj učinila je ono najviše što je mogla te je time pokazala koliko knjižnice poštuju svoje korisnike i koliko su svjesne svoje uloge u društvenoj zajednici. Dokazale su i da se bez njih ne smije i ne može živjeti te da je njihova uloga u kriznim situacijama nezamjenjiva.

Unatoč pandemiji uzrokovanoj bolešću COVID-19 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu radilo se neumorno, što dokazuje rubrika U fokusu. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na svečanoj je proslavi Dana hrvatskih knjižnica proglašena Knjižnicom godine 2020. i to je priznanje, uistinu, zaslužilo prvo mjesto u ovoj rubrici.

Predstavljeni su i Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima te potpora koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pružila knjižnicama oštećenima u potresu. Podsjetili smo i na mogućnosti pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija, opisali preuzimanje Upisnika knjižnica u Republici Hrvatskoj te početak primjene Pravilnika o obveznom primjerku. Na kraju rubrike U fokusu pokušali smo dočarati novouređeni prostor Kongresnog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Brojni su biseri dio riznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. S obzirom na prošlogodišnje bitne obljetnice, i to 500. obljetnicu rođenja Matije Vlačića Ilirika te 400. obljetnicu rođenja Nikole Zrinskoga, odlučili smo predstaviti one koje su povezane s njihovim životom i radom. Zbirka Flaciana broji 80 svezaka sa 88 djela koja je Matija Vlačić Ilirik objavio kao autor ili suautor, dok je Zbirka Zriniana neizmjerno bogatstvo knjigoveškoga umijeća.

Zbirka Muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prethodne je godine svoj bogati fond obogatila autografima istaknutoga hrvatskog skladatelja i glazbenoga pedagoga Miroslava Miletića čije su vrijedno stvaralaštvo te širina umjetničkoga obzora trajno obilježili hrvatski, ali i svjetski glazbeni prostor.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tijekom je 2020. godine ostvarila suradnju na brojnim projektima i programima. Nekima je nositelj, a u nekima bitan i ravnopravan partner. Svakako, prvo treba spomenuti projekt e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, nacionalni suradnički projekt koji provodi Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske uz stručnu potporu suradničkih ustanova – Hrvatskoga državnog arhiva, Muzeja za umjetnost i obrt, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatske radiotelevizije. Tu su, trenutačno aktualna te nadasve potrebna međunarodna stručno -znanstvena virtualna konferencija Solidarity in culture:Heritage protection under conditions of crisis (Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima) te suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Instituta za razvoj i inovativnost mladih u području razvoja digitalnoga društva.

Razgovarali smo s dr. sc. Mikicom Maštrović, dobitnicom Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu, te s prof. dr. sc. Damirom Borasom, rektorom Sveučilišta u Zagrebu koje je dobilo Priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu.

U sklopu rubrike o najistaknutijim imenima hrvatskoga knjižničarstva u ovome smo broju odlučili predstaviti, na žalost, nedavno preminulog dr. sc. Josipa Stipanova, dugogodišnjega djelatnika, a potom i ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prethodne godine napustio nas je naš veliki prijatelj i dugogodišnji suradnik Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tonko Maroević. Nekako smo mu htjeli zahvaliti za sve ono što je s nama i nama učinio te se nadamo da smo barem malo uspjeli u tome u sklopu novoutemeljene rubrike Hommage.

Brojne su se obljetnice obilježavale tijekom 2020. godine. Uz, već spomenute 500. obljetnicu rođenja Matije Vlačića Ilirika i 400. obljetnicu rođenja Nikole Zrinskoga o kojoj dodatno možete pročitati i u rubrici Velike obljetnice, prethodne godine su velike obljetnice imale i naše udruge knjižničara – 80. obljetnicu utemeljenja obilježavalo je Hrvatsko knjižničarsko društvo, a 45. obljetnicu utemeljenja njegov zagrebački ogranak.

Na kraju časopisa možete, već tradicionalno, čitati o događanjima te novim izdanjima Knjižnice.

Časopis možete preuzeti na sljedećoj poveznici: https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2021/06/GLAS_NSK_17.pdf

Svi prijedlozi i komentari mogu se uputiti putem e-adrese glas@nsk.hr.

The post Novi broj časopisa GLAS NSK appeared first on .

Dragi korisnici, obavještavamo vas kako će u povodu nadolazećega državnog praznika Dana antifašističke borbe, Restoran i caffe bar NSK biti zatvoren u ponedjeljak 21. lipnja i u utorak 22. lipnja, a u srijedu 23. lipnja 2021. godine bit će ponovno otvoren prema redovitome radnom vremenu.

Knjižnica će povodom praznika biti zatvorena u utorak, 22. lipnja 2021. godine.

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK uoči Dana antifašističke borbe appeared first on .

U razdoblju od 12. srpnja do 14. kolovoza 2021. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 8 do 15 sati, a srijedom od 12 do 19 sati.

Subotom će Knjižnica biti zatvorena.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od četvrtka 5. kolovoza do nedjelje 8. kolovoza 2021. godine bit će zatvorena.

Od 16. kolovoza 2021. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Ljetno radno vrijeme Knjižnice appeared first on .

Ako sam ništanemanje k naznačenom cilju štogod prinesao, veoma se radujem; a i ako sam gděšto manje pravo upiso, nadam se, da će mi svaki razuman razsuditelj oprostiti, osobito kad promisli, da je bolje i slabo početi, nego sa svim spavati.

(Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike)

Što se više udaljujemo od vremena nastajanja nekoga djela, to su nam sve više sužene, ali ne i uvijek, mogućnosti da dođemo do vrela iz kojih je autor crpio podatke za svoj stvaralački rad. Katkada su ti izvori razgranati pa nam otežavaju da otkrijemo onaj pravi izvor ili ono vrelo koje će nam ponuditi dragocjene podatke.
Kada je riječ o djelima našega istaknutog jezikoslovca Antuna Mažuranića, postoji nekoliko vrela koja nam pružaju mogućnost da dođemo do podataka o nastajanju djela, kao i o autoru.

Istaknuti književnik i hrvatski filolog preporodnoga razdoblja, jedan od utemeljitelja Matice, Antun Mažuranić rođen je 13. lipnja 1805. godine u Novome Vinodolskom. Bio je profesor te ravnatelj riječke gimnazije, banski povjerenik za Primorje, a završio je i pravo, iako se njime gotovo i nije bavio. Bio je sudionik i jedan od pokretača narodnoga preporoda. Uređivao je Danicu ilirsku, djelovao kao gramatičar i leksikograf, postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji i prvi upozorio na vrijednost hrvatskoga naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

Prvo Mažuranićevo samostalno djelo bilo je Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike (1839.) u kojem je pokazao ljepotu i izražajnu mogućnost obaju jezika, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Mažuranićevi Temelji obrađuju sve ono što po tadašnjem mišljenju pripada gramatici, a kao način obradbe gramatičke građe uporabljen je oblik pitanja i odgovora. To jasno pokazuje kako je to Mažuranićevo djelo koncipirano, ponajprije, kao udžbenik, a ne kao gramatika, jer već postoji Babukićeva na koju se on čak i poziva.

Vrhunac je Mažuraniće­ve bogate jezikoslovne djelatnosti Slovnica Hèrvatska (1859.), koja je izrasla na hrvatskoj gramatičkoj tradiciji te je temeljena na književnome jeziku. To je djelo prvi najveći prikaz naglasnoga sustava u jednoj našoj gramatici.

Slovnica je od 1859. godine u samo desetak godina doživjela svoja četiri izdanja, što potvrđuje njezinu onodobnu vrijednost, znanstvenu i nastavnu, a s Veberovom je Skladnjom činila zaokruženu cjelinu gramatičkoga opisa hrvatskoga jezika. Sustavnim pristupom gramatičkomu opisu, te posebno opisom naglasnoga sustava i temeljnih načela tvorbe riječi, čemu valja posebno pribrojiti i temeljne opise glasova i glasovnih promjena, deklinaciju imenica, glagolski vid i pojedine odrednice nepromjenjivih vrsta riječi, Slovnica je preteča suvremenih gramatičkih opisa i ima posebnu gramatičku vrijednost u jezikoslovnim promišljanjima hrvatskoga jezika.

Jedan od najtežih i najodgovornijih zadataka Antuna Mažuranića bio je transliteracija glagoljskoga rukopisa Vinodolskoga zakonika, prvoga pravnog spomenika hrvatskoga naroda. U tome prijepisu opisuje vinodolsku čakavštinu te postavlja temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.

Sredinom 1842. godine donesena je odluka o novome izdanju Gundulićeva Osmana te da se to izdanje dopuni popratnim rječnikom. Obvezu za rječnik preuzeli su Antun i njegov brat Ivan Mažuranić.

Vrsni hrvatski filolog i jezikoslovac Antun Mažuranić preminuo je 18. prosinca 1888. godine u Zagrebu.

Antun Mažuranić tijekom života stekao je mnoga priznanja, a nama je ostavio djela koja ne moraju impresionirati brojem stranica, ali privlače pozornost zbog većine ponuđenih rješenja – nastala su kao plod najbolje filološke i kulturološke tradicije kod Hrvata sredinom 19. stoljeća.

Za ravnanje onim, koji-bi morda hotěli ovo dělo javno prosuditi, imam napomenuti, da-je moj nauk o accentu ovoga jezika samo pèrvi pokušaj ove vèrste. Poznato-je pako, koliko-je mučan i koliko vremena ištući posao tumačiti ovako mnogovèrstan i nepostojan naglasak, kao što-je u hèrvatskom jeziku.

(Slovnica Hèrvatska)

The post U spomen na hrvatskoga jezikoslovca i filologa Antuna Mažuranića appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu 10. lipnja 2021. godine sedmi je put održana svečanost Knjižna booka.

Na svečanome su otvorenju nazočne pozdravili voditeljica programa Knjižne booke Vanja Jurilj i knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju NSK Jasenka Zajec.

Na svečanosti su dodijeljene nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola za nacionalni natječaj Stvarajmo eKreativno!, nacionalni literarni natječaj Ljekovita lektira! i nacionalni literarni natječaj Kanižajada Limačijada.

U sklopu manifestacije izloženi su učenički likovni radovi osnovnih i srednjih škola koji su povezani s tematikom knjige.

Svečanost pod nazivom Knjižna booka pokrenula je Hrvatska udruga školskih knjižničara radi promicanja knjige te poticanja čitanja i čitateljskih navika učenika.

The post U NSK održana „Knjižna booka“ 2021. appeared first on .

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit’ ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

(Lijepa naša domovino)

Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom nacionalnoga ponosa Hrvata. Tu je neprolaznu slavu stekao znamenitim stihovima o ljepotama svoje domovine. Riječ je o hrvatskoj himni Lijepa naša domovino koju je uglazbio Josip Runjanin.

Hrvatski književnik i političar Antun Mihanović rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu, gimnaziju i studij filozofije. U Beču je studirao pravo u vrijeme kad se tamo razvijala filologija te se i sam počeo zanimati za nju. Tada je više počeo cijeniti svoj jezik te je u tome duhu napisao brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1815. godine, koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezina vrijednost istaknuta je i u članku u novinama Dom i svijet koji je dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. U tome bitnom spisu, koji se pojavio prije hrvatskoga narodnog preporoda, Antun Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. Bio je to prosvjed protiv latinskoga jezika jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti misli te da se samo njim može stvarati narodna kultura. Slava što ju je Antun Mihanović dva desetljeća poslije stekao pjesmom Horvatska domovina, odnosno Lijepa naša domovino, čini se još većom i zaslužnijom imamo li na umu da je svoje djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u duboku snu i kad je Ljudevit Gaj među malobrojnim hrvatskim piscima tražio suradnike za svoju Danicu. Antun Mihanović u to je vrijeme živio u Rijeci i njegova Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u u desetome broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnoga časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska. Više pojedinosti o tijeku događaja od prve objave u Danici do stvaranja himne te o prigodama i mjestima na kojima se izvodila Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina dostupno je na Portalu starih novina i časopisa.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis pjesme Lijepa naša domovino.

O bogatoj Mihanovićevoj književnoj ostavštini svjedoči i približno 120 zapisa o njegovim djelima u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Antun Mihanović preminuo je 14. studenoga 1861. godine u Novim Dvorima nedaleko od Klanjca.

The post „Lijepa naša domovino!“ – uz 225. obljetnicu rođenja Antuna Mihanovića appeared first on .

Unatoč tomu što se Sajam u Leipzigu ni ove godine nije održao, Zaklada Stiftung Buchkunst organizirala je žiriranje knjiga u sklopu godišnjeg natječaja Best Book Design from all over the World. Na natječaj je pristiglo 500 knjiga iz 30 zemalja, a među zemljama sudionicama bila je i Hrvatska sa svojih 18 naslova, odabranih putem natječaja Hrvatska lijepa knjiga.

Na ovogodišnjem natječaju najviše priznanje, Zlatnu povelju, dobila je knjiga Feuilles (Južna Korea). Zlatna medalja pripala je knjizi Das Jahr 1990 freilegen (Njemačka). Srebrna medalja dodijeljena je knjigama Conrad McRae. Youth League Tournament (Nizozemska) i Memory Searching of Dances in Talks – The Oral History of Intangible Cultural Heritage Dances in Shandong Province (Kina), a brončana medalja djelima Electric Generator (Rusija), Corinne (Švicarska), SUVILA. Puhkamine ja arhitektuur eestis 20. Sajandil / Leisure Spaces. Holiday and Architecture in 20th Century Estonia (Estonija), Data Centers. Edges of a Wired Nation (Švicarska) te Marianne Hurum – Krabbe (Norveška). Posebna priznanja dodijeljena su izdanjima Boom, Harmony & Crash: The life and work of Charlie Megira (Izrael), Demonstrationsräume. Künstlerische Auseinandersetzung mit Raum und Display im Albertinum (Njemačka), The Remarkable Rocket (Rusija), Revelo No. 1. Chroniques de chantier. Transformation de la Gare, CH-1800 Vevey (Švicarska) i Aporia. The City is the City (Poljska).

Žiriranje se ovaj put održalo se u osobitim okolnostima zbog pandemije bolesti COVID-19. S obzirom na to da organizator nije bio u mogućnosti pozvati međunarodni ocjenjivački sud u Leipzig, najljepše knjige svijeta odabrali su njemački stručnjaci – dizajneri u Frankfurtu, sjedištu zaklade Stiftung Buchkunst. Timovi stručnjaka su, jedan po jedan, tijekom četiri dana birali svoje favorite. Konačan izbor najljepših knjiga definirali su u online raspravi. Cjelokupno žiriranje organizator je zabilježio tematskim filmom.

Sve knjige pristigle na natječaj, pa tako i knjige hrvatskih nakladnika, bit će dio izložbe Book Art International, koja se već tradicionalno upriličuje kao dio programa Sajma knjiga u Frankfurtu. Nakon toga, postat će dio fonda Njemačkog muzeja za knjigu i pismo (Deutsches Buch- und Schriftmuseum) u Leipzigu.

Natječaj Best Book Design from all over the World odvija se neprekidno od 1963. godine, a od 1991. organizira ga Zaklada Stiftung Buchkunst. Hrvatska lijepo oblikovane knjige šalje u Njemačku od svojeg osamostaljenja, a o njihovu odabiru od 1996. godine brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

The post U Frankfurtu odabrane najljepše oblikovane knjige svijeta appeared first on .

Za vsaku dobru reč,
Kaj reći si mi znala,
Za vsaki pogled tvoj,
Za vsaki smeh tvoj, fala!

Tak malo dobroga
V živlenju tu se najde,
I če je sunce čas,
Za oblak taki zajde.

A ti si v srce mi
Tak puno sunca dala.
Kaj morem ti neg’ reć:
Od vsega srca fala!

(Fala)

Čitajući jednu od najljepših kajkavskih pjesama, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog kajkavskog pjesnika Dragutina Milivoja Domjanića.

Dragutin Milivoj Domjanić rođen je 12. rujna 1875. godine u Krčima pokraj Adamovca. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskoga stola. Bio je član JAZU/HAZU od 1919., predsjednik Matice hrvatske od 1921. do 1926., a 1927. godine predsjednik je zagrebačkoga odjela PEN kluba.

Prvu pjesmu, domoljubnicu Ljubav k domovini, tiskao je u Bršljanu 1892. godine pod pseudonimom Milivoj Seljan. Surađuje u modernističkim časopisima te podupire mlade u književnome sukobu sa starijim naraštajem. Napisao je i nekoliko crtica te više književnih prikaza koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. Godine 1920. u zagrebačkome Teatru marioneta Velimir Deželić ml. postavio je Domjanićev igrokaz Petrica Kerempuh i spametni osel kao prvu međuratnu lutkarsku predstavu, u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce. Kada se govori o Domjaniću, rjeđe se spominje njegova prevoditeljska djelatnost. Prevodio je poeziju J. W. Goethea, H. Heinea, P. Verlainea, C. Baudelairea, S. Mallarméa, kao i prozu M. Gorkoga i L. N. Tolstoja. Osobito su ga privukle provansalske pjesme francuskoga pjesnika Frédérica Mistrala koje dijele istu sudbinu kao i njegove – i jedan i drugi bili su svedeni na narječje koje je još samo u puku nastavilo živjeti. Prije Prvoga svjetskoga rata počeo je pisati vrlo cijenjene stihove na kajkavskome, narječju svojega rodnog kraja, i tomu je ostao vjeran do kraja života. U to se doba pisanje na kajkavskome narječju smatralo stvaralačkom oporbom jer je nedostajala svijest o mogućnosti modernoga pjesničkog iskaza na tome istoimenom narječju. Prvi je u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnog izraza. Iako je počeo kao pjesnik na štokavskome književnom standardu Pjesme (1909.), Domjanić je najpoznatiji kao pjesnik kajkavskih stihova. Trima kajkavskim zbirkama Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.) i Po dragome kraju (1933.) postao je bard novije kajkavske poezije – klasik kajkavske riječi. Pjevao je o duhovnoj ljubavi, intimi plemićkih domova, gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana.

Mnoge su Domjanićeve pjesme uglazbljene, a među najpoznatijima su Fala i Popevke sem slagal, koje je uglazbio Vlaho Paljetak. Njegova je kajkavska poezija osuvremenila književnost i pomogla njezinoj integraciji u jedinstveni kontekst hrvatske književnosti.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupni su zvučni zapisi pjesama Bele rože i Susedovo dete, a na stranici virtualne izložbe Svakodnevica 1914. u starim hrvatskim novinama dostupna je pjesma Ciklame, krvave ciklame.

Domjanićevo ime nosi i smotra dječjega kajkavskog pjesništva u Sv. Ivanu Zelini. Ova tradicionalna godišnja književno-nakladnička manifestacija održava se u Sv. Ivanu Zelini još od 1970. godine radi poticanja sustavnoga rada s pjesnički nadarenom djecom u osnovnim školama s kajkavskoga govornog područja.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegov rukopis, dok su neke od njegovih pjesama dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić preminuo je 7. lipnja 1933. godine u Zagrebu.

The post „Od vsega srca fala!“ – uz obljetnicu smrti Dragutina Domjanića appeared first on .

U povodu nadolazećega blagdana Tijelova, Restoran i caffe bar NSK bit će zatvoren u četvrtak 3. lipnja i u petak 4. lipnja, a u ponedjeljak 7. lipnja 2021. godine bit će ponovno otvoren prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK u povodu blagdana Tijelova appeared first on .