Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

… naglasak staviti na edukaciju koja će mijenjati obrasce ljudskog ponašanja prema okolišu iz parazitskog u simbiotski…

The post Citat 1. lipnja 2023. appeared first on .

14.  savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem održat će se od 11. do 14. listopada 2023. godine u prostoru Studenskog doma Sveučilišta u Dubrovniku. Tema ovogodišnjeg Savjetovanja je Narodne knjižnice – izvori financiranja za održivi razvoj.

Sudjelovanje na skupu moguće je prijaviti putem mrežnog obrasca, s tim da za uplate zaprimljene do 4. rujna vrijedi rana kotizacija u iznosu od 70 eura (bez PDV-a). Za prijave pristigle od 5. do 29. rujna cijena kotizacije iznosit će 90 eura (bez PDV-a).

Kotizacija uključuje sudjelovanje na skupu, radne materijale, piće dobrodošlice u srijedu 11. listopada, osvježenja u stankama, svečanu večeru u četvrtak 12. listopada i obilazak Dubrovnika uz stručno vodstvo u subotu 14. listopada 2023.

Putem obrasca sudionici se mogu prijaviti i za organizirani prijevoz autobusom na relaciji Zagreb – Dubrovnik – Zagreb, o čemu se pojedinosti mogu pronaći u samom obrascu.

Redoviti studenti i studentice knjižničarstva, kao i osobe u pratnji, ne plaćaju kotizaciju.

Svrha je 14. savjetovanja tematski obuhvatiti alternativne izvore financiranja, uključujući fondove Europske unije koji ispunjavaju ciljeve održivoga razvoja i usmjeravaju razvoj knjižnica prema društveno uključivoj i digitalnoj knjižnici (ESIF 2021. – 2027.) te cjeloživotnomu obrazovanju (program Erasmus+). Uz primjenu alternativnih modela financiranja knjižnica te zelenu i digitalnu tranziciju, pozornost je usmjerena i na zaštitu okoliša te energetsku učinkovitost radi implementiranja održivoga razvoja u akcijske i strateške dokumente knjižnica.

Organizator Savjetovanja je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a suorganizatori su Hrvatsko knjižničarsko društvo (Sekcija za narodne knjižnice), knjižnica domaćin Narodna knjižnica Grad (Dubrovačke knjižnice) i Knjižničarsko društvo Dubrovnik. Partneri skupa su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani i Savez knjižničarskih društava Slovenije, a od ove je godine partner Savjetovanja i slovenska Udruga narodnih knjižnica.

Skup se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Otvorene prijave za sudjelovanje na 14. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Svečanost knjige i čitanja – deveta Knjižna booka održana je 24. svibnja 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu.

Uz bogat program, u prostoru NSK postavljene su tematske izložbe i radovi učenika osnovnih i srednjih škola nastali u suradnji sa školskim knjižničarima i pod njihovim stručnim vodstvom.

Dodijeljene su i nagrade za dva natječaja: literarni natječaj Umjetna ili uvjetna inteligencija koji je osmišljen i proveden u suradnji s manifestacijom Noć knjige i natječaj za primjenu mrežnih alata Stvarajmo eKreativno! organiziran u suradnji s Podružnicom Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječko-baranjske županije.

Knjižnu booku pokrenula je Hrvatska udruga školskih knjižničara radi promicanja knjige te poticanja čitanja i čitateljskih navika učenika.

Knjižna booka 2023. (foto: NSK)

The post U NSK održana deveta Knjižna booka appeared first on .

Nositelj projekta „e-Sveučilišta“, glavna partnerska organizacija i korisnik projekta e-Sveučilišta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, a provodi ga u partnerstvu i suradnji s relevantnim ustanovama Agencijom za visoko obrazovanje (AZVO), Sveučilišnim računskim centrom (Srce) i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu (NSK).

Više informacija o projektu dostupno je na mrežnoj stranici projekta e-Sveučilišta na e-adresi https://www.carnet.hr/projekt/e-sveucilista.

Projektne aktivnosti NSK u sklopu projekta „e-Sveučilišta“

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao partnerska ustanova sudjeluje u projektu „e-Sveučilišta“ radi digitalne preobrazbe knjižnica visokoga obrazovanja unaprjeđenjem knjižnično-informacijskoga sustava te povezivanjem i umrežavanjem knjižnica iz sustava visokoga obrazovanja u zajednički knjižnični sustav u oblaku. Implementacija platforme knjižničnih usluga u oblaku mrežnoga okružja pridonijet će racionalizaciji troškova visokih učilišta u sklopu smanjenja troškova nabave i održavanja lokalno dostupne programske i računalne infrastrukture, omogućiti bržu dostupnost informacija o nastavnim i znanstvenim izvorima informacija, standardizirati procese obrade i omogućivanja pristupa građi na razini svih uključenih knjižnica, povećati dostupnost digitalnih izvora namijenjenih nastavi te povećati odjek hrvatske znanstvene produkcije u sklopu dijeljenih globalnih informacijskih servisa dostupnih na temelju tehnologije računalstva u oblaku.

Poziv za prijavu kandidata za članove/ice Savjetodavnog povjerenstva

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavljuje Poziv za prijavu kandidata za članove/ice Savjetodavnog povjerenstva za izradu analize stanja, istraživanje potreba knjižnica visokog obrazovanja u segmentu digitalne preobrazbe te izradu topologije platforme knjižničnih usluga u oblaku mrežnog okružja u sklopu projekta „e-Sveučilišta“. Detaljan raspis poziva nalazi se na sljedećoj poveznici: Poziv za prijavu kandidata za clanove Savjetodavnog povjerenstva_final-svibanj_2023.

The post e-Sveučilišta appeared first on .

The post test3 appeared first on .

… I ugledao ga je. Osjetio je kako mu se kosa podiže.
Jer tamo, u okviru vrata, stajao je – bijeli duh…
Zurio je u bijelu pojavu otvorenih usta, suha grla. Čvrsto zažmiri pa opet otvori oči. Ne, nije mu se pričinilo. Bijela pojava i sada je stajala u okviru vrata.
Mironu se srce stisnulo, zazujalo mu je u ušima. Zar je bijeli pridošlica nešto posumnjao? Oh! Srce mu počne burno udarati. (…)

(Duh u močvari)

Čitajući ulomak iz poznatoga romana Duh u močvari, susrest ćemo se s jednom od najčitanijih dječjih knjiga u novijoj hrvatskoj književnosti te se tako prisjetiti istaknutoga hrvatskog književnika Ante Gardaša kojega pamtimo kao čovjeka koji je volio život, radost, dobrotu, nadu, vjeru i ljepotu te kao pisca koji je najviše volio svijet djetinjstva kojim gospodari skupina znatiželjnih dječaka i pokoja djevojčica.

Hrvatski književnik Anto Gardaš rođen je 21. svibnja 1938. godine u Agićima pokraj Dervente. Kao devetogodišnjak doselio je s roditeljima u Slavoniju, gdje je u Našicama završio gimnaziju. U Zagrebu je završio Pravni fakultet. Od 1973. godine radio je kao pravnik u osječkoj pošti. Prvu pjesmu Pod kestenom objavio je kao gimnazijalac 1958. godine u zagrebačkome srednjoškolskom časopisu Polet. Otada surađuje u mnogim književnim časopisima, novinama, radiju i televiziji. Pisao je pjesme, igrokaze, pripovijetke, bajke i romane. U njegovu stvaralaštvu najbitnije mjesto pripada romanima za djecu. Gardaš se u dječjoj književnosti pojavio 1978. godine zbirkom priča Jež i zlatni potok. Osamdesetih godina popularnost stječe znanstveno-fantastičnim romanima i postaje jedan od najčitanijih hrvatskih dječjih pisaca. No, manje nam je poznato kako je Gardaš pisao i haiku poeziju te objavio pet samostalnih zbiraka. Njegovi haiku radovi nagrađeni su u Japanu. Gardaševa djela prevedena su na brojne jezike. Za svoja je djela nagrađivan u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika, odnosno njegova slavonsko-baranjskog ogranka.

Uz Jagodu Truhelku i Stjepana Tomaša, Anto Gardaš najistaknutiji je osječki pisac za djecu i jedan od najčitanijih pisaca u Hrvatskoj.
Iako je književnik Anto Gardaš napisao trideset sedam knjiga, od kojih je dosad objavljeno trideset tri, dvije od njih uvijek se rado izdvajaju. Prije svega to je zbirka bajki objavljenih u knjizi Damjanovo jezero i roman Duh u močvari, u kojem prevladava ljepota krajolika i još mnogo toga što čitatelja privlači lijepoj knjizi. Premda se često izdvajaju te dvije knjige, to ne znači da čitatelj i u drugim knjigama Ante Gardaša neće naći privlačnu i zanimljivu literaturu. Zar nije dovoljno reći da Antu Gardaša smatraju utemeljiteljem hrvatskoga znanstveno-fantastičnog romana za mladež i, što treba naglasiti, romana koji je sastavni dio školske lektire i uvijek tražena knjiga u knjižnicama.

U zbirci bajki Damjanovo jezero Gardaševe su bajke prave male sanjarije. U svakoj od tih bajki dobro pobjeđuje zlo, a prednost je uvijek na strani poštenja, dobrote, čestitosti i ljepote duha. Bajke iz Damjanova jezera zasigurno mogu oplemeniti mladoga čitatelja i nadahnuti svakoga tko uđe u ljepotu njihova tkiva.

Najpopularniji Gardašev roman Duh u močvari radnjom je smješten u Kopački rit. Likovi Miron i Melita, poznati iz ranijih djela Ljubičasti planet, Bakreni Petar i Izum profesora Leopolda, dolaze u baranjsko mjesto Kopačevo, a zimski izlet pretvara se u kriminalističku priču s elementima fantastike. Knjiga je doživjela nekoliko izdanja, a Branko Ištvanić 2006. godine snimio je istoimeni film.

Ime Ante Gardaša nosi nagrada za najbolji dječji roman ili zbirku priča, koju svake godine dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika.

Hrvatski književnik Anto Gardaš preminuo je u Osijeku 10. lipnja 2004. godine.

The post Uz 85. obljetnicu rođenja Ante Gardaša appeared first on .

… Slušaj, moj anđele
mili nada svime!
Dokle ovdje traješ,
molim te: Ljubi me!

A kad se povratiš
u nebeske hrame,
Prosim te, Ljubice:
moli ondje za me! (…)

(Đulabije)

Najveći obožavatelj prelijepe Ljubice (Julijane) bio je ilirac Stanko Vraz koji je u njoj našao svoju pjesničku muzu. Njihova velika i sveta ljubav živi i živjet će u nježnim i osjećajnim stihovima – Đulabijama. Stihovi o nesretnoj ljubavi hrvatskoga Petrarce posvećeni Ljubici smatraju se jednima od najljepših u povijesti hrvatske književnosti.

Osebujan romantičarski pjesnik, utjecajan promicatelj ideja hrvatskoga narodnog preporoda, sudionik ilirskoga pokreta te prvi hrvatski profesionalni književnik Stanko Vraz, pravim imenom Jakob Frass, rodio se u slovenskome mjestu Cerovcu 30. lipnja 1810. godine. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u Mariboru, a završne je razrede polazio u Grazu. Govorio je pet jezika. Prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. Od 1839. godine živio je i radio u Zagrebu kao jedan od vodećih preporoditelja.

Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik, književni kritičar, putopisac, prevoditelj te pisac članaka o jeziku i narodnim običajima) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca. Godine 1842. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis Kolo. U kritici se bori za europski kriterij i protiv diletantizma, a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. Najvrjedniji je dio njegova rada ljubavna lirika. Kao pjesnik Đulabija i mnoštva soneta Sanak i istina, unosi u hrvatsku liriku svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot izražajnosti i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca.

Đulabije, romantičarski kanconijer pisan poljskim stihom krakovjakom, u kojem se vječna ljubav prema ženi stapa s ljubavlju prema domovini i završava u općeljudskoj ljubavi, posvećen je Vrazovoj velikoj ljubavi – Gajevoj nećakinji, Samoborčanki Ljubici (Julijani) Cantilly, a djelo je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenoga i književnoga života, posebno patetične tamburaše i budničare. U težnji da nađe što prikladniji izraz za svoja pjesnička viđenja, Vraz je pronalazio različite forme – od klasičnih soneta do romance i balade te gazele, pa je i tako obogatio našu književnost. Bilo je u tome traženju i lutanja, slabih stihova te mnogo borbe s jezikom, što i ne čudi s obzirom na to da je Vraz Slovenac. No, unatoč svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih, osobnih trenutaka, od vedrih stihova do sumornih motiva.

Velik dio njegove bogate rukopisne ostavštine, iz koje izdvajamo najpoznatija djela Đulabije, Glase iz dubrave žeravinske i Gusle i tamburu, čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Đulabije su nadahnule i hrvatskoga skladatelja Božidara Širolu, koji ih je uglazbio.

Godine 2010., u povodu 200. obljetnice Vrazova rođenja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena velika izložba Stanko Vraz u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz koju je objavljen i prigodni katalog.

Među suvremenicima isticao se karizmom, a kulturnu scenu obogaćivao je mišljenjima koja nisu uvijek bila u skladu s vladajućim strujama. Književno mu je stvaralaštvo, premda nemalim dijelom oslonjeno na najrazličitije uzore, jedno od najkvalitetnijih u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.

Stanko Vraz preminuo je 20. svibnja 1851. godine u Zagrebu.

Zapamćen je kao jedan od rijetkih književnika koji je živio književnost i od književnosti.

The post Sjećanje na Stanka Vraza appeared first on .

Koordinatorica ISSN ureda za Hrvatsku i hrvatskih ureda za ISBN, ISMN i DOI mr. sc. Danijela Getliher sudjelovala je na 95. sastanku Upravnoga odbora Međunarodnoga ureda za ISSN koji je održan od 25.  do 27. travnja 2023. godine u Parizu.

Osim članova Upravnoga odbora, sudjelovali su i predstavnici Međunarodnoga ureda za ISSN koji su dali prikaze i izvješća o financijama i odrađenim zadatcima. Na sastanku su se izglasavala prihvaćanja financijskih i stručnih izvješća i rješavali tekući problemi Međunarodnoga ureda.

ISSN ured za Hrvatsku, osim što je jedan od 93 nacionalnih ureda koji čine mrežu ISSN-a, ujedno je i jedan od deset nacionalnih ureda čiji predstavnici čine Upravni odbor Međunarodnoga ureda za ISSN. Neprekidnim aktivnim djelovanjem u radu Upravnoga odbora od 1996. godine, Hrvatska već dugi niz godina svojim iskustvima u radu s hrvatskim nakladnicima neomeđene građe utječe na razvoj međunarodnoga sustava ISSN-a sudjelovanjem u donošenju strategija razvoja, utvrđivanju programa, smjernica kao i proračuna Međunarodnoga ureda za ISSN.

Upravni odbor čine stalni članovi, predstavnik UNESCO-a i Francuske te deset izabranih predstavnika zemalja članica mreže ISSN-a koji se biraju na mandate od dvije godine. Osim Hrvatske, u Upravnome odboru zastupljene su sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Brazil, Mauricijus, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Švedska, Tunis i Ujedinjeno Kraljevstvo. Sastanci Upravnoga odbora održavaju se više puta godišnje, od kojih jedan uživo u Parizu.

Međunarodni ured za ISSN međunarodna je institucija koja koordinira rad 93 nacionalnih ureda. Osnovni su proizvodi mreže ISSN-a Upisnik ISSN-a (ISSN Portal), ROAD i Keepers Registry. Ured ujedno održava dvije norme ISO 3297 Informacije i dokumentacija – Međunarodni standardni broj serijske publikacije (ISSN)  i ISO 4 Informacije i dokumentacija – Pravila za skraćivanje riječi u naslovu i naslova publikacija kao i List of title world abbreviations (LTWA) – popis prihvaćenih skraćenica proizašlih iz norme ISO 4.

Upisnik ISSN-a danas sadrži više od 2 300 000 zapisa za novine, časopise, magazine, blogove, mrežne stranice koje se posuvremenjuju itd. Osnovni metapodatci javno su dostupni, dok je za podrobniji uvid potrebna pretplata.

ROAD sadrži više od 58 000 znanstvenih izvora u otvorenome pristupu, a Keepers Registry koji održava 17 arhivskih institucija članica, podatke o više od 83 000 arhiviranih serijskih publikacija s ISSN-om.

Poslove nacionalnoga ureda obavlja ISSN ured za Hrvatsku koji djeluje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Više o radu Ureda i dodjeli ISSN-a hrvatskim serijskim publikacijama i drugoj neomeđenoj građi.

Izvor fotografija: Međunarodni ured za ISSN.

The post Predstavnica NSK na 95. sastanku Upravnoga odbora Međunarodnoga ureda za ISSN appeared first on .

Danas je u NSK otvoren deseti, jubilarni Festival povijesti Kliofest, na kojem će, tijekom četiri dana održavanja, povjesničari i ljubitelji povijesti moći sudjelovati u raspravama na čak jedanaest okruglih stolova, poslušati rezultate istraživačkih projekata na nekoliko znanstvenih tribina, uživati u brojnim predstavljanjima knjiga kao i pogledati pet zanimljivih izložaba.

Tijekom Kliofesta održava se i sajam knjiga s povijesnom i srodnom tematikom na kojem će se knjige prodavati po sniženim cijenama.

Iz bogatog programa izdvajamo dva okrugla stola posvećena kulturi sjećanja: prvi sjećanju na Seljačku bunu 1573., a drugi kulturi sjećanja u jugoistočnoj Europi kao i okrugli stol o problematici intelektualne povijesti žena.

Brojna su i predstavljanja knjiga, a među njima i nedavno objavljene mađarske knjige o povijesti Hrvatskog sabora.

Od zanimljivih izložaba izdvajamo izložbu o Gubecu kao razbojniku ili velikanu, izložbu o stotinu godina slavonskobrodskog industrijskog giganta Đure Đakovića te izložbu o slavnoj zagrebačkoj mladoj glumici Lei Deutsch i njezinoj tragičnoj sudbini.

Festivalu nazvanom prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o bitnim pitanjima struke i općenito njihova mjesta i položaja u društvu. U sklopu Festivala bit će dodijeljene i nagrade za doprinos historiografiji.

Organizatori Festivala su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest, a suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Sudjelovanje na Kliofestu je slobodno i besplatno, a cjelokupan program Festivala prenosit će se uživo na YouTube kanalu Kliofesta.

The post Festival povijesti Kliofest 2023. od 16. do 19. svibnja u NSK appeared first on .

Pred brojnom publikom, u petak 12. svibnja, predstavljena je likovna monografija Crtež kao otkrivanje svijeta : radovi na papiru Dražena Trogrlića = Drawing as Discovery of the World : Dražen Trogrlić u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, uz prigodnu jednodnevnu izložbu s crtežima iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Likovnu monografiju predstavili su voditeljica Grafičke zbirke NSK mr. sc. Tamara Ilić Olujić, direktorica Hrvatske sveučilišne naklade Anita Šikić, recenzenti monografije dr. sc. Ivana Mance i prof. dr. sc. Dino Milinović te njezin autor izv. prof. dr. sc. Milan Pelc. Okupljenima se obratio i likovni umjetnik Dražen Trogrlić.

Predstavljači su, između ostalog, istaknuli kako cjelovita obrada radova na papiru, tog posebnog segmenta Trogrlićeva opusa koji se proteže kroz sva razdoblja njegova stvaralaštva, do sada nije učinjena, što monografiji daje posebnu vrijednost. Pohvaljeno je i grafičko oblikovanje knjige, koje na spretan i domišljat način prati njezin sadržaj.

Dražen Trogrlić uvaženi je hrvatski slikar, kipar i grafičar razvedena opusa i rafinirane poetike, koji na hrvatskoj likovnoj sceni djeluje četiri desetljeća. Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva 14 njegovih crteža, 17 grafičkih listova i 7 grafičkih mapa, a dio radova iz ovog vrijednog opusa posjetitelji su mogli pogledati na prigodnoj izložbi.

The post U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena nova likovna monografija Dražena Trogrlića appeared first on .

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči…

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnomu i političkomu radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana, i to Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrjednija i najpopularnija djela povezana s Istrom jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr. u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi i Obiteljska tajna Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine stekavši, osim popularnosti pisca povijesnih romana, i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskog zavičaja kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

… Na istočnoj istarskoj obali, na visokoj klisurini, na živom stancu, što se okomito iz mora diže, nagomilalo se do pedeset kuća gradića Lučice. Gradić leži nad morem do četiri stotine stopa. Obala njegova zadivljuje svako oko svojom divljinom i tužnom ljepotom. Sva je strma, malo gdje pristupna …
…Dalje od mora zelene se rijetke šumice; niske omorike proviruju sred gruha i gromače. Među prezidima probijaju se iz kamena pojedine masline, a gdjegod ima ih više na okupu. Žutkasti potoci, izrovavši si korita među bočinama golih kukova, strmo se spuštaju u more, dijeleć jednu klisurinu od druge, koje ti se čine kao mrke tvrđave, kad ih motriš po noći s mora. Svaki se potok ljeti zasuši…

(Začuđeni svatovi)

The post Uz obljetnicu smrti hrvatskoga književnika Eugena Kumičića appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) 9. i 10. studenog 2023. godine organizira 2. međunarodnu konferenciju o zelenim knjižnicama Let’s Go Green!. Održavanje ove Konferencije potaknuto je uspjehom 1. konferencije održane u studenom 2018. godine i nastavak je programa Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, koji je Knjižnica pokrenula 2016. godine s ciljem izobrazbe svojih korisnika, osobito studenata, te podizanja opće svijesti o važnosti zaštite i očuvanja prirodnih bogatstava Hrvatske kao bitnog čimbenika nacionalne kulturne baštine.

U sklopu Konferencije pripadnici knjižničarske zajednice i ostali sudionici iz zemlje i inozemstva imat će priliku upoznati se s najnovijim kretanjima u području razvoja zelenog knjižničarstva.

Osnova svrha organiziranja Konferencije je međunarodno umrežavanje, razmjena iskustava i prijenos znanja, s ključnim temama kao što su zelena tranzicija, održivi razvoj, energetska učinkovitost – UN Agenda 2030 te Europski zeleni plan iz perspektive knjižničarstva. Konferencija nudi priliku da se Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavi u Europi kao jedna od ključnih institucija koja nastoji promicati ciljeve održivih razvoja i ugraditi ih u svoje poslovanje i kao takva biti primjer drugim knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu.

U programu Konferencije pozvana izlaganja održat će međunarodno priznati znanstvenici, stručnjaci i aktivisti u različitim zelenim područjima, i to iz Finske, Italije, Danske i Hrvatske.

Partneri Konferencije su Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) – Radna skupina za okoliš, održivost i knjižnice (ENSULIB), Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) – Komisija za zelene knjižnice i Zagrebačko knjižničarsko društvo (ZKD). Konferencija se održava uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Sve dodatne informacije o Konferenciji dostupne su na njezinim službenim mrežnim stranicama. Sažetci radova mogu se prijaviti do 1. lipnja 2023. godine putem online obrasca, a sudjelovanje na Konferenciji moguće je prijaviti putem obrasca za registraciju.

The post „Let’s Go Green!“ – 2. međunarodna konferencija o zelenim knjižnicama appeared first on .

Dvanaesti D-fest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promidžbi digitalizacijskih projekata, održan je 4. i 5. svibnja 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

D-fest je i ove godine okupio stručnjake s izlaganjima o aktualnim temama te prikazima projekata digitalizacije građe u ustanovama iz područja kulture i znanosti. Uvid u aktualna pitanja teorije i prakse upravljanja digitalnom kulturnom i znanstvenom baštinom te razmjena znanja i iskustava rastuće zajednice posvećene toj temi u središtu su ciljeva skupa koji Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira od 2011. godine.

Na svečanome otvorenju Festivala sudionike su pozdravili izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, te glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Ovogodišnji je D-fest u uvodnome bloku izlaganja donio pregled aktivnosti projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine – nacionalnoga projekta usmjerena razvoju infrastrukture za upravljanje digitalnom kulturnom baštinom i osnaživanju ustanova u području digitalizacije građe, trajne pohrane, digitalnoga objedinjavanja i razvoja usluga. O projektu su, u sklopu uvodne panel rasprave, razgovarali predstavnici Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i partnerskih ustanova kako bi upoznali kolege s dosadašnjim rezultatima projekta. Slijedio je blok izlaganja s prikazom razvojnih iskoraka u upravljanju digitalnom građom, novim uslugama, ali i promjenama u normativnome okviru područja. Dvije usporedne radionice održane u nastavku skupa bile su također posvećene projektu e-Kultura – prva je donijela informacije o procesu trajne pohrane digitalne građe te objave i dostave podataka u Europeanu, a druga se bavila izradbom virtualnih izložbi u sustavu e-Kultura. Zadnji blok izlaganja prvoga dana Festivala donio je pregled projekata u području digitalizacije glazbene i fotografske kulturne baštine.

Drugi dan D-festa započeo je blokom predavanja s dvjema aktualnim temama – razvoju umjetne inteligencije koja svoju primjenu nalazi i u područjima kulture i znanosti te građanskoj znanosti kojom se ostvaruje sudjelovanje građana u projektima i omogućuju novi načini približavanja kulture i znanosti javnosti. U ostalim izlaganjima predstavljeni su rezultati provedenih projekata digitalizacije, nove virtualne izložbe te ostali inovativni načini i alati za predstavljanje baštine u digitalnome okružju. Drugi su dan predstavljena i izlaganja na posteru koja su donijela pregled projekata i ostvarenih programa u području digitalizacije i izradbe digitalnih proizvoda i usluga brojnih baštinskih ustanova.

Vrativši se u fizičke prostore Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakon prošlogodišnjih virtualnih izdanja, D-fest je i ove godine omogućio uvid u različite aspekte digitalizacije kao i upravljanja i korištenja digitalne građe te dodatno pridonio raspravi i razmjeni ideja o aktualnim zbivanjima u području digitalizacije, a osobito u edukaciji i osnaživanju sudionika u njihovu radu u području digitalizacije u baštinskim ustanovama i šire.

Podrobnije informacije o temama zastupljenim na ovogodišnjem Festivalu pronađite u Programskoj knjižnici Festivala te u predstavljanjima ovogodišnjih izlagača koje su dostupne u sklopu Programa D-festa.

The post Održan Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 8. svibnja otvorena je izložba Naše zajedničko europsko arhitektonsko naslijeđe, posvećena zajedničkim arhitektonskim konturama većih gradova u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a moći će se razgledati do 10. svibnja 2023. godine. Autor je izložbe čuveni bugarski arhitekt Belin Teoharov Mollov.

Na svečanome otvorenju izložbe okupljene su pozdravile glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević koja se osvrnula na bogatu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s raznim bugarskim ustanovama, a posebno s Nacionalnom knjižnicom Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“, te veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj, njezina ekselencija Genka Vasileva Georgieva, istaknuvši važnost izložbe koja pokazuje još jedan način na koji su Hrvatska, Bugarska, ali cijela srednja i jugoistočna Europa povezane.

Svrha je izložbe izazvati zanimanje za arhitektonske spomenike, građevine i cjeline u Bugarskoj i Hrvatskoj koji prenose čar prošlih vremena, njeguju i održavaju osjećaj pripadnosti sredini u kojoj živimo.

U središtu je izložbe slika sa zgradama dvaju nacionalnih kazališta u Zagrebu i Sofiji, čiji su autori Hermann Gottlieb Helmer (1849. – 1919.) i Ferdinand Fellner (1847. – 1916.)., obojica arhitekti tzv. minhenske škole. Njihov atelijer utemeljen 1873. godine u Beču projektirao je kazališne zgrade ne samo u Austro-Ugarskoj već i u Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Švicarskoj. Za zajednički rad Fellnera i Helmera svojstveno je vješto spajanje rokokoa, baroknih i renesansnih motiva s trendovima njihove suvremene arhitektonske umjetnosti.

Izložba predstavlja akvarele kultnih arhitektonskih znamenitosti iz susjednih zemalja naše regije – Austrije, Slovenije, Slovačke, Češke i Mađarske te Bruxellesa kao simbola današnje Europe. Arhitektonski izgled ovih građevina, simbola pojedinih prijestolnica, vraćaju nas stoljećima unatrag i pokazuju veličanstvenost naših zajedničkih europskih vrijednosti, kulture i identiteta.

The post Izložba „Naše zajedničko europsko arhitektonsko naslijeđe“ otvorena u NSK appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve zainteresirane korisnike Knjižnice i građane da se pridruže akciji “Dodaj svoj list na stablo i reci što činiš da tvoj grad postane klimatski neutralan!” koja će se održati od 8. do 12. svibnja u prostoru Knjižnice. Ova akcija odvija se u sklopu obilježavanja Dana Europe te je sjajna prilika za sve građane da se uključe u slavljenje zajedničkih vrijednosti Europske unije te pokažu svoju predanost održivijoj i čišćoj budućnosti. Organizator akcije je Europski dokumentacijski centar NSK.

Akcija je dio programa Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku te ima za cilj educirati javnost o važnosti klimatskih promjena i Europskog zelenog plana u postizanju klimatske neutralnosti. Aktivnost će se održati u obliku interaktivnog stabla na koje će svi zainteresirani moći zalijepiti papiriće u obliku listova na kojima će napisati što čine kako bi njihov grad postao klimatski neutralan.

Svi koji se ne osjećaju sigurni u svoje znanje o klimatskoj neutralnosti, moći će odabrati već ponuđene i ispisane odgovore na listićima koje će moći zalijepiti na stablo.

Pridružite nam se od 8. do 12. svibnja u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i dodajte svoj list na stablo kako biste pokazali što činite da bi vaš grad postao klimatski neutralan.

The post Akcija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u povodu Dana Europe appeared first on .

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u petak 12. svibnja 2023. godine u 14 sati održat će se predstavljanje likovne monografije Crtež kao otkrivanje svijeta : radovi na papiru Dražena Trogrlića = Drawing as Discovery of the World : Dražen Trogrlić izv. prof. dr. sc. Milana Pelca, uz prigodnu jednodnevnu izložbu s crtežima iz fonda Grafičke zbirke NSK cijenjena hrvatskog umjetnika Dražena Trogrlića.

Likovnu monografiju predstavit će autor izv. prof. dr. sc. Milan Pelc, recenzenti prof. dr. sc. Dino Milinović i dr. sc. Ivana Mance, voditeljica Grafičke zbirke NSK mr. sc. Tamara Ilić Olujić i direktorica Hrvatske sveučilišne naklade Anita Šikić.

„Budući da je Dražen Trogrlić umjetnik aktivan četiri desetljeća, bibliografija o njegovu opusu je respektabilna i brojem razmjerno znatna. O pojedinim ciklusima ili u povodu retrospektivnih izložbi o Trogrliću su pisali eminentni povjesničari umjetnosti – Mladenka Šolma, Tonko Maroević, Đurđa Petravić, Davorin Vujičić i dr.; o crtačkim i grafičkim ciklusima Lilijana Domić, Darko Glavan, Višnja Slavica Gabout i Milan Pelc. Međutim, cjelovita obrada radova na papiru kao posebnog segmenta Trogrlićeva opusa, koji se kontinuirano proteže kroz sva razdoblja njegova stvaralaštva, do sada nije učinjena. U tom smislu, monografija na hrvatskom i engleskom jeziku Milana Pelca kao dobrog poznavatelja Trogrlićeva rada općenito, ali i stručnjaka u području povijesne grafike i vizualnih komunikacija, predstavlja do sada nepostojeću sintezu ovog dijela Trogrlićeva stvaralaštva, odnosno na jednom mjestu sabire do sada raspršene cikluse i serije te ih obrađuje kao medijsku i poetičku cjelinu“, istaknuli su u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi“, u čijem je izdanju ovo vrijedno djelo i ostvareno.

Sudjelovanje na predstavljanju likovne monografije Crtež kao otkrivanje svijeta : radovi na papiru Dražena Trogrlića = Drawing as Discovery of the World : Dražen Trogrlić otvoreno je svim zainteresiranim građanima uz prethodnu najavu na e-adresu marketing@nsk.hr.

The post Predstavljanje likovne monografije „Crtež kao otkrivanje svijeta : radovi na papiru Dražena Trogrlića“ appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 5. svibnja 2023. godine počeo je 12. festival hrvatskih digitalizacijskih projekta – D-fest.

Na ovogodišnjem D-festu više od 140 okupljenih stručnjaka razmijenit će znanja o aktualnim temama u području digitalizacije kulturne i znanstvene baštine. Sve njih prigodnim su riječima u uvodnome dijelu programa pozdravile glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske i ravnateljica Uprave za arhive, muzeje i knjižnice mr. sc. Anuška Deranja Crnokić.

Službeni dio programa započeo je panel raspravom e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine u kojoj su sudjelovali voditeljica Službe za digitalizaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Jelena Rubić, voditelj Informatičke službe Muzeja za umjetnost i obrt Zoran Svrtan, pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i stručna suradnica u uredu ravnatelja Produkcije Hrvatske radiotelevizije Nikolina Bujić. Panel je moderirala urednica Trećega programa Hrvatske radiotelevizije Vlatka Kolarović.

Uslijedio je blok izlaganja s prikazom razvojnih iskoraka u upravljanju digitalnom građom, novim uslugama te promjenama u normativnome okviru područja. Dvije usporedne radionice u nastavku skupa bile su posvećene također projektu e-Kultura, prva s informacijama o procesu trajne pohrane digitalne građe te objave i dostave podataka u Europeanu, a druga se bavila izradbom virtualnih izložaba u sustavu e-Kultura. Zadnji blok izlaganja prvoga dana Festivala donio je pregled projekata u području digitalizacije glazbene i fotografske kulturne baštine.

Drugi dan ovogodišnjega D-festa u petak 5. svibnja započinje blokom predavanja o dvjema aktualnim temama – razvoju umjetne inteligencije koja svoju primjenu nalazi i u područjima kulture i znanosti te građanskoj znanosti kojom se ostvaruje sudjelovanje građana u projektima i omogućuju novi načini približavanja kulture i znanosti javnosti. U ostalim izlaganjima predstavljaju se rezultati provedenih projekata digitalizacije, nove virtualne izložbe te ostali inovativni načini i alati za predstavljane baštine u digitalnome okružju.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizacijom Festivala želi pridonijeti edukaciji i osnaživanju djelatnika u području upravljanja i korištenja digitalne građe, upoznati ih s aktualnim temama i izazovima te omogućiti upoznavanje i druženje sudionika.

Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održava se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a pojedinosti o D-festu dostupne su na mrežnim stranicama D-festa.

The post Započeo 12. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest appeared first on .

Od sada, uz uslugu fotokopiranja, u Knjižnici možete ispisivati i skenirati svoje dokumente pomoću članske iskaznice NSK ili X-ice.

Novi način korištenja usluge fotokopiranja, ispisa i skeniranja omogućuje samostalno korištenje uređaja na trima lokacijama u Knjižnici i kontrolu plaćanja.

Za pomoć pri korištenju uređaja kao i za sva ostala pitanja u vezi s ovom uslugom slobodno se obratite knjižničarima na informacijskim pultovima u prizemlju i na 1. katu Knjižnice.

The post Samostalno fotokopirajte, skenirajte i ispišite svoje dokumente u NSK appeared first on .

… tko može celomu jednomu narodu (…) zabraniti, da svojim prirodjenim jezikom govori…

The post Citat 1. svibnja 2023. appeared first on .

U Gradskoj knjižnici Zadar 2. svibnja ove godine otvorit će se izložba Najbolje zelene knjižnice na kojoj će se do 13. svibnja moći pogledati svjetski primjeri dobre prakse „zelenog knjižničarstva“.

Radi se o šest najboljih projekata u knjižnicama koji su dobili međunarodno priznanje IFLA Green Library Award 2018., a među kojima je bio i „Zeleni festival“ – manifestacija koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala u rujnu 2017. godine s ciljem popularizacije održivoga razvoja, proizvodnje organske hrane, zaštite prirode, alternativnih izvora energije te zelenih tehnologija i inovacija.

Osim nagrađenog projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na izložbi će biti predstavljeni i nagrađeni projekti preostalih pet knjižnica, prvonagrađeni projekt kineske Gradske knjižnice Foshan, projekt mađarske Gradske knjižnice Tatabanya, projekt rumunjske Ruralne knjižnica Sirna, projekt Nacionalne knjižnice i arhiva Irana i projekt kenijske Sveučilišne knjižnice Međunarodnoga sveučilišta Sjedinjenih Američkih Država u Africi.

Izložba Najbolje zelene knjižnice originalno je bila postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u svibnju 2019. godine u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, a krajem 2019. godine gostovala je u slovenskoj Knjižnici Franca Ksavra Meška u Ormožu.

Izložba je organizirana u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva i Radnom skupinom za okoliš, održivost i knjižnice Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Autorica je izložbe tadašnja predsjednica Radne grupe za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Ana Rubić.

Podsjećamo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju 2016. godine pokrenula je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, čija je svrha edukacija, osvješćivanje i senzibiliziranje korisnika Knjižnice o temi zaštite okoliša i održivog razvoja kao i popularizacija programa i projekata te predstavljanje rezultata znanstvenih istraživanja iz područja zaštite i očuvanja prirode. Od utemeljenja Projekta do danas provedeno je mnoštvo djelatnosti koje su dio planiranoga ekološkog djelovanja Knjižnice.

The post Izložba Najbolje zelene knjižnice u prvoj polovici svibnja u Gradskoj knjižnici Zadar appeared first on .