Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u utorak 12. svibnja 2020. godine glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević održala je sastanak s predsjednicom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Irenom Petrijevčanin Vuksanović.

Teme su razgovora bile institucionalne mogućnosti za sudjelovanje u razvojnim projektima financiranima iz europskih fondova, međuinstitucionalna suradnja u području razvoja novih usluga i tehnologija te njihova implementacija radi unaprijeđivanja ponuda za korisnike i građane.

The post Održan sastanak glavne ravnateljice NSK i predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora u NSK appeared first on .

Nada Mihaljević, književnica i djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dobitnica je Nagrade „Grigor Vitez“ za 2019. godinu. Nagradu je osvojila u kategoriji najboljeg književnog teksta za mladež, za roman „Putovanje u mjestu“ u izdanju Naklade Ljevak.

Nada Mihaljević rođena je 1968. godine u Zagrebu, a djetinjstvo je provela u Donjoj Stubici. Dosad su joj objavljeni romani za djecu: „Gospodar šećera“, „Junaci prašnjavog tornja“, „Zmajev zagrljaj“, „Anđeo plišanih igračaka“ te roman za mlade „Vrt plavog božura“. Za roman „Anđeo plišanih igračaka“ dobila je nagradu „Grigor Vitez“ za 2013. godinu. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Osim Nade Mihaljević, laureati Nagrade „Grigor Vitez“ za 2019. su Zoran Ferić za najbolji tekst za djecu u ilustriranoj knjizi „San ljetne noći“ (V.B.Z.), Roman Simić za najbolji tekst za djecu u slikovnici „Jura i gospođica Zavissst“ (Profil knjiga), Manuel Šumberac za najbolje ilustracije za djecu mlađe dobi u autorskoj slikovnici „Potraga“ (Profil knjiga), Vendi Vernić za najbolje ilustracije za djecu starije dobi u ilustriranoj knjizi „Sedam mačaka“ (Mala zvona). Književnica Morea Banićević osvojila je nagradu „Ptičica“ u kategoriji za najbolji roman u 2019. za „Dvojnike u tami“ (Hangar 7), a Nikolina Manojlović Vračar i Jelena Brezovec osvojile su nagradu „Ptičica“ u kategoriji za najbolju slikovnicu za „Oblak u žutom kaputu“ (Evenio). Uz godišnje nagrade koje se dodjeljuju novim izdanjima iz područja dječje književnosti i ilustracije iz 2019. godine, postumno se dodjeljuje i posebno priznanje „Srebrna ptica“ ilustratoru Ivanu Vitezu za poseban doprinos Nagradi „Grigor Vitez“.

Odluke o Nagradama „Grigor Vitez“ donijelo je Stručno povjerenstvo u sastavu: Koraljka Jurčec Kos, predsjednica Povjerenstva, muzejska savjetnica i kustosica Hrvatskoga biennala ilustracije; Ana Đokić, dopredsjednica Povjerenstva, književnica;  doc. dr. sc. Marina Gabelica; Tomislav Tomić, ilustrator i izv. prof. dr. sc. Dubravka Zima. Odluku o Nagradi „Ptičica“ donosi Dječji žiri pod vodstvom Hrvatskog centra za dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba, a ovogodišnji žiri je imao tri člana i dvije članice, djecu u dobi 11 – 14 godina.

Nagrada „Grigor Vitez“ najstarija je domaća književna nagrada za dječju književnost i ilustraciju, koju 53. godinu zaredom dodjeljuje Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske.

Književnica Nada Mihaljević i njezin nagrađeni roman “Putovanje u mjestu”.

The post Kolegica Nada Mihaljević dobitnica Nagrade „Grigor Vitez“ za 2019. godinu appeared first on .

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči…

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnomu i političkomu radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana, i to Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrjednija i najpopularnija djela povezana s Istrom jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr. u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi i Obiteljska tajna Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine stekavši, osim popularnosti pisca povijesnih romana, i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskog zavičaja, kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

… Na istočnoj istarskoj obali, na visokoj klisurini, na živom stancu, što se okomito iz mora diže, nagomilalo se do pedeset kuća gradića Lučice. Gradić leži nad morem do četiri stotine stopa. Obala njegova zadivljuje svako oko svojom divljinom i tužnom ljepotom. Sva je strma, malo gdje pristupna…
… Dalje od mora zelene se rijetke šumice; niske omorike proviruju sred gruha i gromače. Među prezidima probijaju se iz kamena pojedine masline, a gdjegod ima ih više na okupu. Žutkasti potoci, izrovavši si korita među bočinama golih kukova, strmo se spuštaju u more, dijeleć jednu klisurinu od druge, koje ti se čine kao mrke tvrđave, kad ih motriš po noći s mora. Svaki se potok ljeti zasuši. (…)

(Začuđeni svatovi)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Sjećanje na prvoga naturalista hrvatske književnosti appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od utorka 12. svibnja 2020. godine bit će otvorena za korisnike od ponedjeljka do petka od 8 do 21 sat, a subotom od 9 do 14 sati. Usluga noćnoga rada do daljnjega neće biti dostupna. Radi dezinfekcije prostora Knjižnica će biti zatvorena od 14 do 15 sati.

Čitaonice su do daljnjega zatvorene i čekaju odobrenje za rad čitaonica u knjižnicama.

Za vrijeme korištenja Knjižnice korisnici se trebaju pridržavati uputa nadležnih tijela povezanih s pojačanom higijenom ruku, za koju su svrhu na ulazu i u ostalim dijelovima svih korisničkih prostora postavljeni spremnici sa sredstvom za dezinfekciju ruku. Prema istim uputama, trebaju izbjegavati korištenje dizala zajedno s više od dvije osobe istodobno.

Pojedinosti o radu i uslugama Knjižnice.

The post Obavijest o radu Knjižnice za korisnike – 10. svibnja 2020. appeared first on .

Zbog pandemije bolesti COVID-19 i nemogućnosti provedbe projektnih aktivnosti u prvotno ugovorenom vremenu trajanja do 31. kolovoza 2020. produljuje se trajanje projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE za 11 mjeseci, točnije do 31. srpnja 2021. godine.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu odobren je projekt iz Erasmus+ programa Europske unije pod nazivom Traditional children’s stories for a common future – TRACE. Projekt vrijedan 178.330,00 eura provodi se od 1. rujna 2018. godine u suradnji s partnerima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Svrha je Projekta upoznati ciljne skupine, učitelje, nastavnike i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja. Odabrana je i prevedena na engleski 21 tradicionalna priča iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Riječ je o tradicionalnim pričama tih zemalja koje su vrijedan dio europske kulturne baštine.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinator je Projekta, a partneri su na Projektu Udruga za poticanje neformalnoga obrazovanja, kritičkoga mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), University of Peloponnese (Corinth, Grčka), Biedriba Radošās Idejas (Riga, Latvija) i Fundación Euroárabe de Altos Estudios (Granada, Španjolska).

Iz Hrvatske su odabrane priče Froggy girl (Žabica djevojka), The black ram (Crni ovan), The story of the Plitvice lakes (Priča o Plitvičkim jezerima), Manda’s well (Mandino vrelo, autor Nada Mihaljević), Red rocks (Crvene stine) i Don’t bump into a tree nor hit the ston (Ni u drvo ni u kamen), iz Grčke Theseus and the Minotaur (Tezej i Minotaur), Icarus & Daedalus Wings (Priča o Dedalu i Ikaru), The Man, the Boy and the Donkey (Dječak, čovjek i magarac), iz Latvije Golden Egg (Zlatno jaje), The little bread bun (Malo pecivo), The old man’s mitten (Starčeva rukavica), Wild animals and the dough box maker (Divlje životinje i izrađivač kutija za kruh), The bee is punished for lying (Kako je pčela kažnjena za laž), The fly is granted the freedom of choice (Kako je muha dobila slobodu izbora), The grateful creatures (Zahvalna stvorenja) i The Star tram (Zvjezdani tramvaj, autor Juris Zvirgzdiņš) te iz Španjolske The monk and the weasel (Redovnik i lasica), The traveller and the goldsmith (Putnik i zlatar), The caliph, the shepherd and happiness (Kalif, pastir i sreća) i How to teach an elephant to speak (Kako naučiti slona govoriti). 

The post Produljeno trajanje projekta „TRACE“ appeared first on .

Američka tvrtka McGraw-Hill omogućila je do 1. srpnja 2020. godine hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici  probni pristup svojim trima bazama podataka, a to su AccessEngineering, AccessMedicine i AccessPhysiotherapy.

AccessEngineering obuhvaća više od 700 knjiga i udžbenika, više od 900 videozapisa te druge interdisciplinarne sadržaje u sklopu tehničkih znanosti koji su zajedno s analitičkim alatima za podučavanje i učenje namijenjeni studentima i nastavnicima radi praktičnoga izvođenja online nastave. Podrobnije informacije dostupne su u opisu baze.

AccessMedicine sadrži više od 130 udžbenika, više od 900 kliničkih slučajeva, više od 1000 videozapisa te više od 11 000 pitanja i odgovora namijenjenih studentima medicine i djelatnicima u sustavu biomedicine i zdravstva. Podrobnije informacije dostupne su opisu baze.

AccessPhysiotherapy obuhvaća udžbenike o temi fizikalne terapije, videozapise o postupcima i vježbama, galerije slika i alate za samoprocjenu namijenjene studentima i djelatnicima u području fizioterapije. Podrobnije informacije dostupne su opisu baze.

Navedenim bazama podataka može se pristupiti preko proxy poslužitelja na glavnome izborniku Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu ili unosom korisničkih podataka za koje se možete obratiti svojoj knjižnici.

The post Omogućen probni pristup bazama podataka AccessEngineering, AccessMedicine i AccessPhysiotherapy appeared first on .

Njemački izdavač De Gruyter omogućio je do 30. lipnja 2020. godine Sveučilištu u Zagrebu slobodan pristup na 75 000 e-knjiga iz svih znanstvenih područja, čiji su izdavači brojne svjetske izdavačke kuće.

Platformi De Gruyter može se pristupiti preko proxy poslužitelja na glavnome izborniku Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

Upute za pretraživanje i ostale pojedinosti.

The post De Gruyter eBooks omogućio slobodan pristup na 75 000 e-knjiga appeared first on .

S ciljem poticanja povezivanja među građanima u uvjetima pandemije koronavirusa, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj u povodu obilježavanja Dana Europe uspostavilo je platformu solidarnost.hr, kao sredstvo provedbe projekta pod nazivom Europska komisija u Hrvatskoj kao pokretač pozitivne energije u društvu – solidarnost.hr. Uz korištenje slogana Samo se solidarnost dijeli dalje, aktivnostima u sklopu projekta želi se podići razina opće društvene svijesti o važnosti zajedništva i ujedinjenosti u izlaženju na kraj s trenutačnim društvenim izazovima uzrokovanim pandemijom bolesti COVID-19.

Promičući zajedništvo i solidarnost, kao ideje na kojima je osnovana Europska unija, platforma solidarnost.hr omogućuje građanima izražavanje njihovih osjećaja, želja i nadanja u izazovnim okolnostima pandemije. S ciljem postizanja što lakšeg suživota s pandemijom te što boljeg nošenja s borbom protiv njezinog daljnjeg širenja, svi zainteresirani korištenjem ove platforme slobodno mogu podijeliti svoja razmišljanja i stavove odgovarajući na pitanja o onom što im nedostaje iz vremena prije izbijanja pandemije, kao i svemu onom što namjeravaju uvesti u svoj život po završetku protupandemijskih mjera. Odgovori građana prikupljaju se preko stranica i profila platforme na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Twitter, a njihov sadržaj bit će iskorišten za izradu poticajnih vizualnih materijala čijim će se dijeljenjem na društvenim mrežama pozitivnim porukama pokušati doprijeti do što većeg broja građana.

Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pridružio se ovom projektu sudjelovanjem u prikupljanju izjava građana.

The post Solidarnost.hr – u povodu Dana Europe uspostavljena platforma za promicanje građanskog zajedništva u uvjetima pandemije koronavirusa appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pripremila je nove smjernice i preporuke za rad knjižnica u uvjetima bolesti COVID-19 s preporukama. Uz opće Smjernice za pripremu i rad čitaonica u knjižnicama u uvjetima epidemije COVID-19, izrađene su i preporuke za rad narodnih, školskih, sveučilišnih, visokoškolskih, znanstvenih i specijalnih knjižnica tijekom epidemije koronavirusa (COVID-19), koje također obuhvaćaju i naputke za pripremu rada čitaonica.

Smjernice i preporuke izrađene su u skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), a namijenjene su knjižnicama koje planiraju i pripremaju postupno omogućavanje boravka i rada korisnika u čitaonicama uz primjenu općih Smjernica za rad s građom i korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Smjernice i preporuke koje se odnose na rad čitaonica aktiviraju se kada Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) odobre rad čitaonica u knjižnicama, a dodatno se prilagođavaju pojedinim vrstama knjižnica, organizacijskim i prostornim uvjetima te vrstama korisnika i građe.

Dostupne su sljedeće smjernice:

Smjernice za pripremu i rad čitaonica u knjižnicama u uvjetima epidemije COVID-19 od 6. svibnja 2020. godine.

Preporuke za rad narodnih knjižnica u uvjetima bolesti COVID-19 od 6. svibnja 2020. godine.

Smjernice za rad školskih knjižnica u uvjetima bolesti COVID-19 od 3. svibnja 2020. godine.

Preporuke za nastavak rada u prostoru sveučilišnih, visokoškolskih, znanstvenih i specijalnih knjižnica tijekom epidemije koronavirusa (COVID-19) od 6. svibnja 2020. godine.

Sva pitanja u vezi s primjenom smjernica i preporuka knjižnice mogu se uputiti nadležnim matičnim službama.

Prethodne obavijesti.

The post Naputak o radu hrvatskih knjižnica – s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 – 7. svibnja 2020. appeared first on .

Mađunarodni akademski izdavač Taylor & Francis omogućio je do 30. lipnja 2020. godine hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici  probni pristup zbirci od 120 000 e-knjiga iz svih područja znanosti koje su mrežno dostupne za čitanje.

Zbirci se pristupa preko proxy poslužitelja na glavnome izborniku Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

Upute za pretraživanje i ostale pojedinosti.

Sve ostale pojedinosti o bazama podataka za hrvatsku akademsku i istraživačku zajednicu također su dostupne u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Taylor & Francis eBooks omogućio probni pristup zbirci od 120 000 e-knjiga appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pripremila je infoletak za knjižnice o vraćanju i posudbi građe u uvjetima bolesti COVID-19 te mjerama kojih se pritom potrebno pridržavati. Knjižnice mogu preuzeti i prilagoditi letak prema izrađenim uputama te ga otisnuti i postaviti u prostor knjižnice na vidljivo mjesto za korisnike i djelatnike.

Letak za knjižnice – Upute
Letak za knjižnice s Drive-in uslugom – Upute

Podsjećamo i na preporuke sadržane u Smjernicama za rad s građom i korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (27. travnja 2020.) te na ostale smjernice koje su dostupne na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo NSK.

The post Posudba građe u uvjetima bolesti COVID-19 appeared first on .

Neprofitna udruga Internet archive je za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19 pokrenula novu uslugu, digitalnu knjižnicu nazvanu National Emergency Library koja u svojemu fondu čuva 1,4 milijuna digitalnih knjiga. Navedene knjige su na engleskom jeziku a mogu se čitati u cijelom svijetu uključujući Hrvatsku. Odabrane knjige se posuđuju na 14 dana, a  mogu se čitati na mrežnoj stranici digitalne knjižnice ili skinuti na računalo u formatu PDF ili ePub.

National Emergency Library će spomenutu uslugu prema dostupnim podatcima pružati dok se ne smiri globalna pandemija koju je izazvala bolest COVID-19.

Internet Archive je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle. Bavi se održavanjem on-line knjižnice i arhive mrežnih i multimedijalnih sredstava. Članica je Udruge američkih knjižnica American Library Association.

The post Omogućena besplatna posudba 1,4 milijuna digitalnih knjiga appeared first on .

U povodu Dana Europe koji se obilježava 9. svibnja 2020. godine, Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pripremio je online izložbu publikacija i dokumenata na temu europskoga zelenog plana, jedne od šest glavnih strategija Europske komisije za razdoblje 2019. – 2024. Riječ je o publikacijama u nakladi Ureda za publikacije Europske unije.

Iako je trenutačno sva pozornost usmjerena na borbu s pandemijom koronavirusa, postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. godine, neizmjerno je bitan izazov i  prilika našega doba. U tu je svrhu Europska komisija predstavila europski zeleni plan – pomno razrađen paket mjera koji bi građanima i tvrtkama u Europi trebao omogućiti koristi od održive zelene tranzicije. Mjere i popratni okvirni plan usmjereni su na klimu, čistu energiju, mobilizaciju industrije, učinkovitu uporabu resursa i pravednu tranziciju.

Sa željom da se šira javnost pobliže upozna s tom vrijednom strategijom te pronađe načine na koje se može uključiti u njezino ostvarivanje, Europski dokumentacijski centar NSK ovom izložbom predstavlja informativne publikacije i dokumente koji su dostupni u cjelovitome tekstu.

Kako bi javnost dodatno uključila u klimatsku politiku te potaknula pojedince na razmjenu informacija, prijedloga, ideja i kreativnosti na temu klimatske politike, Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o budućem europskom sporazumu o klimi. U savjetovanju je moguće sudjelovati do 27. svibnja 2020. godine.

The post Europski zeleni plan – online izložba publikacija Europskoga dokumentacijskog centra NSK u povodu Dana Europe appeared first on .

Bitno je očima nevidljivo.

The post Citat 4. svibnja 2020. appeared first on .

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja, kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku:

Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!

Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!

Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!

(Opomena)

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić …

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

The post „Na svom koncu mjesto u prah prijeđi sav u zvijezde!“ – uz 95. obljetnicu smrti Antuna Branka Šimića appeared first on .

U travi se žute cvjetovi
I zuje zlaćane pčele,
Za sjenatim onim stablima
Krupni se oblaci bijele.

I nebo se plavi visoko
Kud nečujno laste plove; –
Pod brijegom iz crvenih krovova
Podnevno zvono zove.

A dalje iza tih krovova
Zlatno se polje stere
Valovito, mirno i spokojno –
I s huma se k humu vere…

(Pejzaž I)

Čitajući stihove jedne od najljepših antologijskih pjesama, prisjećamo se hrvatskoga pjesnika Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljubosav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se je kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina. (…)

(Adieu)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 145. obljetnicu rođenja Mozarta hrvatskoga pjesništva appeared first on .

Nakladnička kuća Sveučilišta u Oxfordu Oxford University Press održat će 8. svibnja 2020. godine u 11 sati mrežni seminar (webinar) o korištenju platforme Oxford, objavljivanju znanstvenih radova, stvaranju i uređivanju osobnih profila te o ostalim dostupnim mogućnostima i sadržajima.

Prijave na mrežni seminar.

Pojedinosti o svim bazama podataka za hrvatsku akademsku i istraživačku zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Mrežni seminar nakladničke kuće Oxford University Press appeared first on .

Kako bi se u skladu s mjerama suzbijanja pandemije bolesti COVID-19 broj ulazaka u prostor Knjižnice smanjilo na najmanju moguću mjeru, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 27. travnja 2020. godine uspostavila je Uslugu brzog povrata građe (tzv. drive-in povrat). Usluga je korisnicima dostupna od ponedjeljka do petka od 8.30 do 14.30 pred ulazom u Digitalni laboratorij NSK, sa sjeveroistočne strane Knjižnice, u dnu stepeništa kod glavnog korisničkog ulaza. Korisnici će građu moći odložiti u posebno označene košarice, a dežurnom knjižničaru ostavit će osobne podatke kako bi mogli primiti obavijest o naknadno provedenom razduživanju građe.

Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 27. travnja 2020. godine otvorena je za korisnike prema ograničenom sustavu rada. Radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka do petka je od 8 do 15 sati, dok je subotom Knjižnica otvorena od 9 do 14 sati. Sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za rad knjižnica, Knjižnica do daljnjeg pruža isključivo usluge posudbe i povrata građe te vrši upise novih korisnika. Rad u čitaonicama trenutačno nije moguć, a plan otvaranja čitaonica odvijat će se u skladu s daljnjim uputama Zavoda. Također, Knjižnica osigurava i pružanje usluga čija dostupnost se može omogućiti na posredan način – elektroničkom poštom ili nekim drugim elektroničkim putem.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na Portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama o mogućim daljnjim izmjenama u radu i uslugama Knjižnice prema uputama nadležnih tijela vezanim uz pandemiju bolesti COVID-19.

The post Uspostavljena Usluga brzog povrata građe appeared first on .

Nakon što je od 19. ožujka 2020. godine u skladu s mjerama suzbijanja pandemije bolesti COVID-19 bila zatvorena za korisnike, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske otvorena je za korisnike 27. travnja 2020. godine prema ograničenome sustavu rada.

U skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo za rad knjižnica, Knjižnica trenutačno pruža samo usluge posudbe i povrata građe te obavlja upise novih korisnika.

Rad u čitaonicama do daljnjega neće biti moguć, a plan otvaranja čitaonica odvijat će se u skladu s daljnjim uputama Zavoda. Radno je vrijeme Knjižnice od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati, a subotom od 9 do 14 sati. U subotu 2. svibnja 2020. godine Knjižnica će biti zatvorena.

Korisnici se trebaju pridržavati uputa nadležnih tijela povezanih s pojačanom higijenom ruku, za koju su svrhu na ulazu i u ostalim dijelovima svih korisničkih prostora postavljeni spremnici sa sredstvom za dezinfekciju ruku. Prema istim uputama, trebaju izbjegavati korištenje dizala zajedno s više od dvije osobe istodobno.

Kako bi se broj ulazaka u prostor Knjižnice smanjilo na najmanju moguću mjeru, upućujemo korisnike da za provjeru dostupnosti željene građe prethodno kontaktiraju naše knjižničare na e-adresu informacijski.centar@nsk.hr ili telefonski na broj 01/6164-002.

Korisnici će posuđenu građu moći vratiti i bez ulaženja u Knjižnicu, za što je uspostavljena Usluga brzoga povrata (tzv. drive-in povrat), a koja je korisnicima dostupna od ponedjeljka do petka od 8.30 do 14.30 sati pred ulazom u Digitalni laboratorij NSK, sa sjeveroistočne strane Knjižnice, u dnu stepeništa kod glavnoga korisničkog ulaza. Građa se odlaže u posebno označene košarice, a dežurnomu knjižničaru ostavit će osobne podatke kako bi mogli primiti obavijest o naknadno provedenome razduživanju građe.

Za svu građu posuđenu do 19. ožujka 2020. godine rok je posudbe do 11. svibnja 2020. godine.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na Portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama o mogućim daljnjim izmjenama u radu i uslugama Knjižnice prema uputama nadležnih tijela povezanima s pandemijom bolesti COVID-19.

The post Obavijest o radu Knjižnice za korisnike prema ograničenome sustavu rada – 28. travnja 2020., 12.30 appeared first on .

Hrvatsko knjižnično vijeće na sjednici održanoj 16. travnja 2020. godine usvojilo je Naputak o radu hrvatskih knjižnica, s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

U ovome kriznom vremenu bitno je da knjižnice, a posebno narodne knjižnice kao ustanove u sustavu kulture, osiguraju neprekidnost rada i, koliko god je moguće, ostanu dostupne korisnicima kao bitna potpora zajednici.

Naputak o radu hrvatskih knjižnica.

Smjernice za rad s građom i korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu od 27. travnja 2020. godine.

The post Naputak o radu hrvatskih knjižnica – s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 appeared first on .