Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osvojila je srebrnu medalju na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020 za SMART sustav Smart Library NSK čiji su autori djelatnici Knjižnice Dragana Koljenik, Ivana Matijević, Marko Orešković i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec.

Srebrnu medalju primila je Dragana Koljenik u subotu 17. listopada 2020. godine kada je održana svečana dodjela nagrada i priznanja 18. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2020. Dodjelom zlatnih, srebrnih i brončanih medalja te dodjelom Grand Prixa kao i posebnih nagrada i priznanja u subotu je i zatvoren ovaj najveći hrvatski inovatorski skup koji se od 15. do 17. listopada održavao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Nagrađeni sustav Smart Library NSK na izložbi ARCA 2020 privukao je veliko zanimanje posjetitelja izložbe, osobito srednjoškolaca i studenata. Riječ je o zaokruženome sustavu SMART koji se sastoji od mobilne aplikacije za korisnike, mrežne aplikacije za upravljanje sadržajem i fizičke infrastrukture sastavljene od uređaja za unutarnju navigaciju (beacona) u prostoru Knjižnice.

Smart library NSK otvara put stvaranju mreže knjižnica te drugih kulturnih i neprofitnih ustanova na infrastrukturi IoT kao dijelu buduće mreže organizacija u pametnome gradu na temelju nove generacije 5G mreža. I dok mobilna aplikacija služi kao tzv. pametni vodič za korisnike Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te omogućuje korištenje analognih i digitalnih usluga knjižnice u jednome alatu, ona i transformira tradicionalnu ulogu knjižnice, pružajući korisnicima mogućnost da sami odlučuju na koji način žele koristiti pojedine usluge, bilo tradicionalne, bilo digitalne. Za razliku od komercijalnih rješenja, aplikacija je besplatna za sve korisnike, a otvoreni kôd aplikacije omogućit će ostalim knjižnicama u Hrvatskoj da ju prilagode za svoje potrebe.

Osim ovoga sustava, djelatnici NSK na izložbi su predstavljali i rad Digitalnoga laboratorija NSK otvorenoga početkom 2020. godine upravo radi poticanja kulture inovacija u knjižničarstvu i osiguranja prostora za knjižničare, korisnike NSK i zainteresiranu javnost za eksperimentiranje s novim tehnologijama.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je jedan od 200-tinjak izlagača koji su se na izložbi ARCA 2020 predstavili s inovacijama i novim tehnologijama iz različitih područja ljudskoga djelovanja, a koji su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih i razvojnih tvrtki iz Hrvatske i inozemstva.

Predstavljene su i inovacije učenika srednjih tehničkih škola i studenata hrvatskih sveučilišta, među kojima i Sveučilišta u Zagrebu, a poseban program radionica iz područja STEM-a bio je priređen za djecu osnovnoškolskoga uzrasta. U sklopu izložbe održana je i panel rasprava Poduzetništvo i inovacije u vrijeme korone.

Trodnevnu izložbu ARCA 2020 otvorio je u četvrtak 15. listopada 2020. godine izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića doc. dr. sc. Velibor Mačkić. Na svečanome otvorenju izlagačima i okupljenim uzvanicima obratili su se i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Ivan Bračić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije Vjeran Vrbanec te prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.

Međunarodna izložba inovacija ARCA održala se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Supokrovitelji izložbe bili su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a suorganizatori Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma (IFIA), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Inovacijski centar Nikola Tesla (ICNT) i Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK). Partner izložbe bio je Zagrebački inovacijski centar (ZICER), pokrovitelj HS Produkt, a generalni sponzor Končar Elektroindustrija d.d.

The post Održana 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020 appeared first on .

Na početku Mjeseca hrvatske knjige 2020., koji je posvećen ekološkim temama, Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu priredila je virtualnu izložbu Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK. Autorica izložbe je viša kustosica Maja Karić, djelatnica Zbirke.

Životinje se kao inspiracija ili usputan motiv pojavljuju u velikom broju umjetničkih ostvarenja, još od razdoblja paleolitskog „špiljskog slikarstva“. Bez obzira na to je li im pridan značaj simbola, metafore ili je riječ o umjetničkoj studiji, životinje su u likovnoj umjetnosti zabilježene nizom različitih likovnih tehnika, od kojih je izložba obuhvatila grafike, crteže, razglednice i plakate iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Osim informativnog dijela, izložba Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK donosi i kutak za razbibrigu koji uključuje igre za najmlađe, gdje se svi mogu zabaviti slažući puzzle, memory, osmosmjerke ili slikovne križaljke.

Dio tekstova ove virtualne izložbe preuzet je iz kataloga izložbe Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kojom je Zbirka 2019. godine proslavila svoj stoti rođendan.

Boris Bućan: Tigar : drama Marijana Matkovića…, sitotisak, 1969. (GZP 883/2000)

The post Virtualna izložba “Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK” appeared first on .

U četvrtak 15. listopada u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad otvoren je Mjesec hrvatske knjige 2020. Svečanom događaju nazočili su predstavnici nadležnih institucija, gradski oci, organizatori i velik broj zaljubljenika u ovu manifestaciju koja već desetljećima uspješno promiče knjigu i čitanje.

Na svečanom otvaranju su pozdravne riječi okupljenima uputili mr. sc. Ivančica Đukec Kero, voditeljica Matične i razvojne službe Knjižnica grada Zagreba u ime predsjednice Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020. Višnje Cej; Senka Kušar Bisić, ravnateljica Gradske knjižnice Ivanić-Grad; Javor Bojan Leš, gradonačelnik grada Ivanić-Grada; dr. sc. Jadranka Dujić Frlan, voditeljica Odsjeka za kulturu Zagrebačke županije te dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, koji je Skup pozdravio u ime ministrice kulture i medija i predsjednika Vlade. Svečanost je moderirala Nela Marasović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a svečani program započeo je glazbenim nastupom Trija Ping Pong.

Svečanosti otvaranja su u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nazočile Frida Bišćan, savjetnica za školske knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo te Dobrila Zvonarek, članica Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020.

U povodu 50. godišnjice obilježavanja Dana planeta Zemlje, ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je našem planetu i zaštiti okoliša, uz moto Razlistaj se!. Tijekom mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenog, u knjižnicama diljem Hrvatske održat će se gotovo 1700 programa, uz značajan broj virtualnih akcija. Među njima je i jedan središnji program, Čitateljski maraton, koji organizira Hrvatsko čitateljsko društvo. Pod nazivom Minuta za čitanje 23. listopada knjižnice će objaviti videozapise jednominutnog čitanja korisnika, knjižničara i svih koji se žele pridružiti akciji.

Novonastaloj situaciji prilagođen je i Nacionalni kviz za poticanje čitanja, koji se do 23. listopada održava pod nazivom Istraživači planeta Z. Za razliku od prethodnih godina, djeca za rješavanje kviza ne moraju pročitati tri knjige, već proučiti i istražiti mrežne poveznice koje se kriju u svakom pitanju. Završna svečanost kviza i zatvaranje Mjeseca hrvatske knjige održat će se 13. studenog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Proslov za programsku knjižicu Mjeseca hrvatske knjige 2020. napisala je hrvatska pjesnikinja Božica Jelušić. Osobito područje njezina zanimanja su kajkavska književnost i ekologija, čemu je intenzivno posvećena posljednja tri desetljeća.

Pokrovitelj Mjeseca hrvatske knjige je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.

Književnost je nezamisliva bez prirodoslovnih i prirodi posvećenih tema. Osjećaji dobrog i lijepog, koje priroda u nama budi, neprestani su izvor beskonačne priče o mijenama, o nadi koja je pogonsko gorivo cijeloga našega postojanja.

Božica Jelušić, Iz Proslova programske knjižice Mjeseca hrvatske knjige 2020.

The post Svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige 2020. appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nastavila je s aktivnostima na projektu Traditional children’s stories for a common future – TRACE koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 i nemogućnosti provedbe projektnih aktivnosti u prvotno ugovorenome vremenu trajanja do 31. kolovoza 2020. produljio svoje trajanje za 11 mjeseci, točnije do 31. srpnja 2021. godine. Priprema se platforma na kojoj će se objaviti svi obrazovni materijali i dječji radovi nastali tijekom Projekta, a koji će omogućiti održivost programa kada Projekt i službeno završi.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu odobren je projekt iz Erasmus+ programa Europske unije pod nazivom Traditional children’s stories for a common future – TRACE. Projekt vrijedan 178.330,00 eura provodi se od 1. rujna 2018. godine u suradnji s partnerima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Svrha je Projekta upoznati ciljne skupine, učitelje, nastavnike i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja. Odabrana je i prevedena na engleski 21 tradicionalna priča iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Riječ je o tradicionalnim pričama tih zemalja koje su vrijedan dio europske kulturne baštine.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinator je Projekta, a partneri su na Projektu Udruga za poticanje neformalnoga obrazovanja, kritičkoga mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), University of Peloponnese (Corinth, Grčka), Biedriba Radošās Idejas (Riga, Latvija) i Fundación Euroárabe de Altos Estudios (Granada, Španjolska).

Iz Hrvatske su odabrane priče Froggy girl (Žabica djevojka), The black ram (Crni ovan), The story of the Plitvice lakes (Priča o Plitvičkim jezerima), Manda’s well (Mandino vrelo, autor Nada Mihaljević), Red rocks (Crvene stine) i Don’t bump into a tree nor hit the ston (Ni u drvo ni u kamen), iz Grčke Theseus and the Minotaur (Tezej i Minotaur), Icarus & Daedalus Wings (Priča o Dedalu i Ikaru), The Man, the Boy and the Donkey (Dječak, čovjek i magarac), iz Latvije Golden Egg (Zlatno jaje), The little bread bun (Malo pecivo), The old man’s mitten (Starčeva rukavica), Wild animals and the dough box maker (Divlje životinje i izrađivač kutija za kruh), The bee is punished for lying (Kako je pčela kažnjena za laž), The fly is granted the freedom of choice (Kako je muha dobila slobodu izbora), The grateful creatures (Zahvalna stvorenja) i The Star tram (Zvjezdani tramvaj, autor Juris Zvirgzdiņš) te iz Španjolske The monk and the weasel (Redovnik i lasica), The traveller and the goldsmith (Putnik i zlatar), The caliph, the shepherd and happiness (Kalif, pastir i sreća) i How to teach an elephant to speak (Kako naučiti slona govoriti). 

The post Nastavljene aktivnosti na projektu „TRACE“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 15. do 17. listopada 2020. godine održat će se 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020 u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Na izložbi će se predstaviti više od 200 izlagača s inovacijama i novim tehnologijama iz gotovo svih područja ljudskoga rada, a značajno mjesto inovatorskoga događanja zauzimaju inovacije mladih autora, učenika srednjih tehničkih škola te studenata hrvatskih sveučilišta. Poseban program za učenike srednjih škola pripremljen je i u obliku STEAM radionica izradbe robotskih kolica s daljinskim upravljanjem te izradbe igraće konzole Nibble.

Na izložbi će se i ove godine kao izlagač predstaviti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sa SMART sustavom Smart Library NSK, a djelatnici Knjižnice na izložbi će predstaviti i rad Digitalnoga laboratorija NSK.

Osim po velikome broju inovacija inozemnih izlagača, ovogodišnja ARCA specifična je i po posebnome dijelu izložbe Inventions VS Corona, gdje će biti predstavljena najbolja rješenja na natjecanju koje je organizirala Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma (IFIA) kako bi motivirala stvaranje izuma i inovacija koje pomažu u borbi protiv koronavirusa.

Svečano otvorenje 18. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2020 održat će se u četvrtak 15. listopada 2020. godine u 11 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Izložba će za posjetitelje biti otvorena u četvrtak 15. listopada od 11 do 18 sati, u petak 16. listopada od 10 do 18 sati, a u subotu 17. listopada 2020. godine od 10 do 16 sati, kada je predviđen program svečanoga zatvaranja izložbe i dodjele nagrada izlagačima. Osim brončanih, srebrnih, zlatnih medalja te najznačajnije Grand Prix nagrade, prvi put dodjeljuje se i nagrada WIPO koju dodjeljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO).

Ovogodišnja izložba ARCA održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Supokrovitelji su izložbe Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a suorganizatori Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma (IFIA), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Inovacijski centar Nikola Tesla (ICNT) i Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK). Partner je izložbe Zagrebački inovacijski centar (ZICER), pokrovitelj HS Produkt, a generalni je pokrovitelj Končar Elektroindustrija d.d..

Posjet izložbi i svim popratnim programima besplatan je za sve posjetitelje, uz napomenu da se obvezno pridržavaju svih uputa Nacionalnoga stožera civilne zaštite.

The post 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020 appeared first on .

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnih prostora

Podaci o poslovnim prostorima

Lokacija:

• natječajem se daje u zakup poslovni prostor u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se nalazi na adresi Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu, u nizu lokala na Ulici Hrvatske bratske zajednice.

Površina i namjena poslovnog prostora:

• natječajem se, kao cjelina, daje u zakup poslovni prostor koji se sastoji od dva međusobno spojena poslovna prostora, jedan površine 156,20 m2, u tlocrtu zgrade označen brojem 2 te 245,40 m2, u tlocrtu zgrade označen brojem 3.

Opremljenost:

• poslovni prostor se nalazi u stanju potpune građevinske dovršenosti i opremljenosti (priključak električne energije, voda, grijanje, ventilacija, sanitarni čvor, mogućnost priključka na klimatizaciju),
• poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju pa je budući zakupnik obvezan predmetni poslovni prostor urediti odnosno po potrebi privesti svrsi o svom trošku. Uložena sredstva nakon isteka roka zakupa se ne vraćaju zakupniku,
• poslovni prostor je moguće razgledati radnim danom od 10:00 do 13:00 sati prema dogovoru uz prethodnu najavu na telefon 616-4015 ili e-mail ipalasti@nsk.hr.

Zakup:

• poslovni prostor daje se u zakup na razdoblje od 5 (pet) godina, za obavljanje svih djelatnosti izuzev ugostiteljske djelatnosti,
• minimalna cijena zakupa poslovnog prostora bez PDV-a iznosi 6,00 Eura/m2 mjesečno za prostore 2 i 3.
• iznosi se izračunavaju u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostavljanja ponude,
• režijske troškove snosi zakupnik u cijelosti, a oni obuhvaćaju sva važeća i buduća davanja koja utvrđuju i naplaćuju državna tijela i/ili jedinice lokalne uprave i samouprave,
• osim troškova zakupnine i režijskih troškova, zakupnik je dužan snositi troškove svih isprava potrebnih za obavljanje djelatnosti koje zahtijevaju ovlaštena tijela, troškove održavanja poslovnog prostora, namještaja i opreme, troškove nabave novog namještaja i opreme te troškove polica osiguranja.

Uvjeti natječaja

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje su registrirane za obavljanje tražene djelatnosti.

Ponuda za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati:

– podatke o podnositelju ponude (naziv pravne osobe, OIB i adresa sjedišta s naznakom odgovorne osobe, odnosno naziv obrta, ime i prezime, OIB, adresu prebivališta),

–  izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog, ili drugog odgovarajućeg registra, ili rješenje za fizičke osobe, iz kojih mora biti vidljivo da je natjecatelj registriran za obavljanje djelatnosti iz natječaja, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ne starije od 6 mjeseci od objave u Oglasnom djelu Narodnih novina te presliku osobne iskaznice za fizičke osobe,

– bilancu ili račun dobiti i gubitka odnosno odgovarajući financijski izvještaj (bon-1) za posljednje 3 (tri) financijske godine, ukoliko je primjenjivo;

– sol-2 ili bon-2 ne stariji od 30 dana (original ili ovjerena preslika) do dana slanja objave u Oglasnom dijelu Narodnih novina, ukoliko je primjenjivo;

–  potvrdu nadležnog općinskog suda da protiv fizičke osobe ili odgovorne osobe u tvrtki nije podignuta optužnica, niti je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela;

– potvrdu porezne uprave o uplaćenim porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koja se prilaže u neovjerenoj preslici (neovjerenom preslikom smatra se i neovjereni ispis elektroničke isprave), ne stariju od 30 dana do objave oglasa u Oglasnom djelu Narodnih novina,

– jasno navedenu visinu ponuđene mjesečne zakupnine po m2 površine, bez PDV-a,

– suglasnost ponuditelja za uplatu jamstva za izvršenje ugovornih obveza koje podrazumijeva uplatu pologa u iznosu 1 mjesečne zakupnine, uvećane za PDV, na IBAN zakupodavca. Dokaz o uplati mora biti vidljiv na računu zakupodavca na dan potpisa ugovora s izabranim ponuditeljem. Iznosi zakupnine se izračunavaju u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostave ponuda. Zakupodavac polog može iskoristiti u slučaju da odabrani ponuditelj u dospijeću ne podmiri ispostavljeni račun za zakupninu prostora te režijske troškove. Zakupodavac zadržava 50 % uplaćenog pologa ponuditelja koji je izabran kao najpovoljniji, a odbije potpisati Ugovor. Neuplata jamstva za izvršenje ugovornih obveza neotklonjiv je nedostatak za sklapanje ugovora.

Sukladno odredbama članka 6. stavka 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

Pravo sudjelovanja nemaju osobe odnosno poslovni subjekti koji imaju u zakupu poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje ne ispunjavaju obveze iz ugovora o zakupu ili ih neuredno ispunjavaju zaključno sa danom prijave na natječaj, te imaju prema Republici Hrvatskoj dugovanje po bilo kojoj osnovi, uključujući i ako se prijave na natječaj putem novoosnovanih poslovnih subjekata.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje svih uvjeta javnog natječaja, s priloženom traženom dokumentacijom, sadrži ukupno najviši mjesečni iznos zakupnine po kvadratnom metru površine.

Pisane ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta javnog natječaja dostavljaju se u zatvorenim kuvertama neposredno u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu ili preporučenom poštom na adresu:

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom «Ponuda za zakup poslovnog prostora (2 i 3) – ne otvarati»

Rok za dostavu pisanih ponuda je 20 (dvadeset) dana od objave javnog natječaja.

Natječaj je objavljen u Narodnim novinama i internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (www.nsk.hr).

Otvaranje ponuda neće biti javno.

Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

O ishodu javnog natječaja sudionici će biti obaviješteni u roku od 15 (petnaest) dana od proteka roka za predaju ponuda. S odabranim ponuditeljem sklopit će se, najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana obavijesti o prihvaćanju ponude, ugovor o zakupu na određeno vrijeme od 5 godina kao ovršna (solemnizirana) isprava na trošak ponuditelja-zakupnika. U slučaju da odabrani ponuditelj u tom roku ne pristupi sklapanju ugovora zakupodavac će odabrati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude i pravo poništenja ovoga natječaja u bilo koje vrijeme prije zaključenja ugovora, bez obveze obrazloženja razloga i bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima, što ponuditelji prihvaćaju prijavom na natječaj.

Sve informacije o oglašenom natječaju mogu se dobiti u Uredu za javnu nabavu NSK, radnim danom od 9:00 do 12:00 sati ili na broj telefona 01/616-4036, ili e-adresu jopalk@nsk.hr.

Glavna ravnateljica

prof. dr. sc. Ivanka Stričević

The post Javni natječaj za davanje u zakup poslovnih prostora appeared first on .

Četiri djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dobitnice su Kukuljevićeve povelje i nagrade Eva Verona čija je dodjela upriličena 9. listopada 2020. godine u sklopu svečanoga zatvaranja 45. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva. Kukuljevićevu povelju dobile su savjetnica za školske knjižnice u Zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Frida Bišćan te knjižničarska savjetnica i koordinatorica Odsjeka za obradu omeđene građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Vesna Hodak, dok su nagradu Eva Verona dobile urednica portala i društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik i viša knjižničarka u Informacijskome centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivana Matijević.

Iz obrazloženja koje je na svečanoj dodjeli nagrada pročitala predsjednica Ocjenjivačkoga odbora za dodjelu Kukuljevićeve povelje i nagrade Eva Verona za 2020. godinu mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, rukovoditeljica Odjela Korisničke službe, izdvojeni su dijelovi koji svakako potvrđuju da su nagrade pravilno dodijeljene.

Frida Bišćan dala je golem doprinos narodnomu i školskomu knjižničarstvu radom s različitim skupinama korisnika, osobito osobama s posebnim potrebama, nacionalnim manjinama te djecom i mladima u programima razvoja matične djelatnosti, poticanju pismenosti i čitanja te društvenoj integraciji. Svojim stručnim radom, marljivošću i zalaganjem u struci uzor je mladim naraštajima knjižničara.

Stečeno znanje iz katalogizacije i primjenu novih bibliografskih formata i sustava Vesna Hodak već 25 godina neumorno predstavlja i nesebično prenosi različitim oblicima edukacije knjižničarima iz svih vrsta knjižnica u Republici Hrvatskoj, studentima knjižničarstva i magistrima knjižničarstva u sklopu stručnoga osposobljavanja.

Dragana Koljenik jedna je od autorica prve mobilne aplikacije u hrvatskim knjižnicama Pozdrav iz Zagreba za koju je dobila nekoliko nacionalnih i međunarodnih priznanja za inovativnost i promidžbu. Voditeljica je Digitalnoga laboratorija NSK, projekta Smart Library NSK te Središnjega sustava za narodne knjižnice. Riječ je o vrijednoj i talentiranoj mladoj knjižničarki koja svojim svakodnevnim radom nastoji pridonijeti i unaprijediti hrvatsko knjižničarstvo.

Ivana Matijević bavi se pružanjem bibliometrijskih usluga na nacionalnoj razini. Članica je Pregovaračkoga povjerenstva na projektu Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori i Povjerenstva za razvoj repozitorija Dabar. Predsjednica je Komisije za informacijske tehnologije Hrvatskoga knjižničarskog društva,  dopredsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva te urednica časopisa Novi uvez, glasila Zagrebačkoga knjižničarskog društva. Svoju je inovativnost najbolje pokazala u projektu Smart Library NSK te kao članica povjerenstva za razvoj programa Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice.

Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je nagradu Kukuljevićeva povelja kao oblik javnoga priznanja knjižničnim djelatnicima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva za dugogodišnji rad i značajne rezultate na poboljšanju knjižničarske djelatnosti. Povelja je nazvana imenom zaslužnoga hrvatskog bibliofila i bibliografa Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, a dodjeljuje ju Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva na prijedlog Ocjenjivačkoga odbora.

Nagrada Eva Verona dodjeljuje se mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Nagrada je nazvana imenom prof. dr. Eve Verone, istaknute hrvatske knjižničarke i znanstvenice, a dodjeljuje je Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva na prijedlog Ocjenjivačkoga odbora.

Čestitamo našim kolegicama i želimo im još puno uspjeha u daljnjem radu!

The post Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dobitnice Kukuljevićeve povelje i nagrade „Eva Verona“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 7. do 10. listopada 2020. godine pod nazivom Knjižnice u doba krize održana je 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva i istoimena virtualna konferencija. Uz Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD), koje je održanim programima ujedno obilježilo 80. obljetnicu svojeg osnutka, u organizaciji Skupštine i konferencije sudjelovali su Zagrebačko knjižničarsko društvo i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Oba programa uslijed okolnosti vezanih uz epidemiju bolesti COVID-19 održala su se u hibridnom izdanju, uz prijenos programa preko mrežne aplikacije. Tematski i radni dio Skupštine održani su u virtualnom obliku te elektroničkim glasanjem.

Na otvorenju Skupštine pozdravne govore održali su predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Alka Stropnik, voditeljica Gradske knjižnice Zagreb Ismena Meić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija i izaslanik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak, koji je nakon toga održao i pozvano izlaganje o aktivnostima Ministarstva vezanim uz izgradnju zakonodavnog okvira knjižnične djelatnosti. Pozvano je izlaganje na temu digitalne demokracije održala prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Plenarna izlaganja u povodu 80. obljetnice HKD-a održali su dr. sc. Dijana Machala (Krize ili prilike: prigodom 80. obljetnice Hrvatskoga knjižničarskog društva), Kornelija Petr Balog ((„Vjesnik bibliotekara Hrvatske“ – prvih 70 godina djelovanja časopisa) i Dunja Marija Gabriel (70. obljetnica rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva).

U sklopu dva tematska bloka posvećena međunarodnoj knjižničnoj suradnji održano je šest izlaganja istaknutih svjetskih stručnjaka u području informacijsko-komunikacijskih znanosti znanosti, a 36 prijavljenih izlaganja održano je u sklopu sjedećih tematskih cjelina: E-posteri, Upravljanje knjižnicama u kriznim situacijama, Odgovor knjižnica i knjižničarske zajednice na krizu COVID-19, Knjižnice i digitalizacija – razvoj analognih i digitalnih zbirki, Knjižnične usluge na daljinu (virtualne, hibridne, digitalne), Razvoj i perspektive djelovanja knjižničarskih društava na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Društveni utjecaj knjižnica i krizno komuniciranje s javnošću, Knjižnične usluge i programi u kontekstu upravljanja kriznim situacijama, Virtualni programi knjižnica u doba pandemije COVID-19, Knjižnične zgrade i prostori pod utjecajem elementarnih nepogoda i Informacijska pismenost u kontekstu pandemije COVID-19.

Kao predstavnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izlaganja su održale Renata Petrušić (Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iz perspektive digitalnih knjižnica), Karolina Holub, Ingeborg Rudomino i Marta Matijević (Putovanje kroz vrijeme: od prihvata do vizualizacije online publikacija), Dobrila Zvonarek, u suradnji s Vanjom Štalec Obradović i Ivanom Radenović iz Knjižnica grada Zagreba („Noć knjige“ online – moguće je!), Ivona Milovanović, u suradnji s prof. dr. sc. Radovanom Vranom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Željkom Salopek iz Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH), Ivana Kežić Pucketić, Ivona Milovanović i Dolores Mumelaš (Kako do informacija dok traje izolacija? Pitajte knjižničara!) te Frida Bišćan, Dunja Marija Gabriel, dr. sc. Aleksandra Pikić i dr. sc. Breza Šalamon-Cindori (Posljedice potresa i oborinskih voda u knjižnicama u Zagrebu i okolici). U sesiji E-posteri kao predstavnice NSK sudjelovale su Antonija Filipeti (Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH: perspektive poslovanja u doba pandemije) te dr. sc. Dragica Krstić i Gabriela Aleksić (Važnost sveobuhvatnog upravljanja rizicima od katastrofa za zaštitu knjižnične građe).

Matilda Justinić iz Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice NSK sudjelovala je u pripremi Skupštine kao članica Programskog odbora, a Monika Batur iz Odjela NSK Obrada i dr. sc. Dijana Machala kao članice Organizacijskog odbora. Voditeljica Odjela NSK Korisničke službe Blaženka Peradenić-Kotur predsjedala je Ocjenjivačkim odborom za dodjelu Kukuljevićeve povelje, u kojem je kao članica sudjelovala i koordinatorica Informacijskog centra NSK Irena Pilaš.

Na radnom dijelu Skupštine za predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva ponovo je izabrana dosadašnja predsjednica dr. sc. Dijana Machala, a u sklopu programa dodijeljene su i stručne nagrade Kukuljevićeva povelja i nagrada „Eva Verona“. Kukuljevićevom poveljom nagrađene su savjetnica za školske knjižnice u Zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica i koordinatorica Odsjeka za obradu omeđene građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Vesna Hodak, voditeljica Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vedrana Juričić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katica Matković Mikulčić i knjižničarska savjetnica i koordinatorica Glazbenog odjela Gradske knjižnice Zagreb Sanja Vukasović-Rogač.

Ovogodišnjim dobitnicama nagrade „Eva Verona“ proglašene su urednica portala i društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik, viša knjižničarka u Informacijskom centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivana Matijević, diplomirana knjižničarka u Zbirci za etnologiju i kulturnu antropologiju te Zbirci za povijest umjetnosti Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lorena Martinić i viša knjižničarka u Odjelu rada s korisnicima Sveučilišne knjižnice u Rijeci Dora Rubinić.

The post Održana 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva appeared first on .

Od 12. listopada 2020. godine čitaonica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ponovno je otvorena za korisnike.

Radno je vrijeme čitaonice od 8 do 16 sati, a korisnici su obvezni pridržavati se vrijedećih epidemioloških mjera.

Građa za rad naručuje se dan prije osobno, telefonski ili na e-adresu zbirka.rijetkosti@nsk.hr.

The post Ponovno otvorena čitaonica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK appeared first on .

Možemo li zamisliti svijet bez glazbe? Bez pjesme, plesa, kućne glazbe i koncerata? Ni u svijetu niti kod čovjeka ništa se ne događa bez glazbe. Glazba se često doživljava kao dah kojim su bogovi čovjeku udahnuli život. Svatko tko ima smisla za glazbu i voli je, osjeća u sebi nešto poput božanskog daha koji mu daje osjećaj da nije uzalud na ovome svijetu te da nije sam.

(Pero Gotovac – sin Jakova Gotovca)

Hrvatski operni dirigent i skladatelj, zapravo samouk umjetnik, Jakov Gotovac, rođen je 11. listopada 1895. u Splitu, a umro je 16. listopada 1982. godine u Zagrebu. Školovao se u Splitu i Zagrebu, gdje je glazbu učio kod Antuna Dobronića i Josipa Hatzea. Karijeru je započeo organizirajući orkestralnu i zborsku sekciju filharmonijskoga društva u Šibeniku. Djelovao je od 1923. do 1958. godine kao operni dirigent u Zagrebu. Bio je nenadmašan zborovođa akademskoga društva Mladost, a vodio je i pjevačka društva Jug, Pavao Markovac i Vladimir Nazor.

Kao skladatelj Gotovac je pripadnik nacionalnoga glazbenog smjera te je za svoja vokalna djela često uzimao narodne tekstove. U njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenoga folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela ističu se ljubavna lirika i humor. Gotovčeve su najuspjelije skladbe djelo za zbor Koleda, orkestralno Simfonijsko kolo, romantična narodna opera Morana te scenska glazba za Gundulićevu Dubravku.

Ipak, najpoznatije mu je djelo opera Ero s onoga svijeta, koja ga je proslavila izvan granica domovine – izvedena je u više od 80 europskih glazbenih pozornica, čak na devet jezika. Zahvaljujući raskošnoj, raspjevanoj melodici i dopadljivu libretu, svrstala se i među najuspjelije komične opere. Nastala je 1935. godine na tekst Milana Begovića, a praizvedena je 2. studenoga iste godine. U fondu Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se rukopis opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, kao i rukopisne i tiskane solo popijevke.

Jakov Gotovac bio je akademik i dobitnik nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade AVNOJ-a. Obogatio je hrvatsku solo popijevku brojnim skladbama nadahnutim hrvatskim glazbenim folklorom.

Smatra se jednim od naših umjetnika koji je nekada živio i stvarao umjetnička djela, a danas svi njegujemo uspomenu na ta vremena.

Oduvijek sam volio glazbu. Kao takav, dobro sam se uklopio u moj rodni grad, Split. Završio sam akademiju dramskih umjetnosti, ali srce me i dalje vuklo glazbi jer, kako je i sam Nietzsche rekao: „U glazbi strasti uživaju u sebi samima.”

The post Uz 125. obljetnicu rođenja hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca appeared first on .

Uoči rođendana akademika Tonka Maroevića, koji bi u listopadu proslavio 79. rođendan, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavit će pjesničko-grafičku mapu Hommage Tonku Maroeviću, koja je izašla u nakladi Zbirke Biškupić. Ovim predstavljanjem odajemo počast istaknutom povjesničaru naše kulture, književniku i prevoditelju, dragom suradniku koji nas je nedavno napustio.

Predstavljanje pjesničko-grafičke mape Hommage Tonku Maroeviću održat će se u ponedjeljak 19. listopada u 13 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Mapu čine grafički listovi 33 hrvatska likovna umjetnika koji su kroz različite grafičke tehnike ispričali svoj doživljaj prerano umrlog akademika. Stihove u mapi napisao je bard hrvatske književnosti akademik Luko Paljetak. Ovo bibliofilsko izdanje umjetnički je oproštaj od velikog Tonka, ali i pokušaj da se njegov lik, stihom i grafikom, na osobit način sačuva u hrvatskoj kulturi.

Hvala Tonku za desetljeća druženja, suradnje i susreta, često i usputnih s obvezatnim pitanjem radiš li što novo. Hvala mu na dobroti, na toleranciji, na pomoći, na svemu što je učinio za svoje prijatelje, za životne suputnike, za hrvatsku književnost i umjetnost, za hrvatsku kulturu koju je toliko volio i poštivao.

Iz popratnog teksta Hommage prijatelju Tonku Bože Biškupića

The post Predstavljanje pjesničko-grafičke mape „Hommage Tonku Maroeviću“ appeared first on .

… Gle! – Grad predamnom u raskoši spava,
pun blaga i zlata, kano nebo zvijezda! –
Gle! st’ijene slavne i te Crkve svete. –
gle! more sinje, našijeh broda trku, –
i Dvor Knezova gdje Sloboda vladâ, –
sve to u bezdan nek’ se sruši, Vilo,
nek Val proguta, ako slogu zgazi! (…)

(Gundulićev san)

Jedan od najistaknutijih dramskih pisaca moderne Ivo Vojnović, često nazivan i posljednjim dubrovačkim pjesnikom, rođen je 9. listopada 1857. godine u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu polazio je u Splitu i Zagrebu, u kojem je diplomirao pravo. Kao državni službenik boravio je u Križevcima (1884.) i Bjelovaru (1889.). Upravnim činovnikom postao je u Dubrovniku (1892. – 1899.), odakle se uputio u Zadar i Supetar na Braču (1903.). U svibnju 1907. zbog novčane je afere otpušten iz državne službe bez prava na mirovinu pa je imenovan dramaturgom zagrebačkoga kazališta; tu je dužnost obavljao do lipnja 1911. godine. Austrijske vlasti uhitile su ga u srpnju 1914. godine u Dubrovniku; zatočen je u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. Od proljeća 1919. živio je u Francuskoj, najviše u Nici, odakle se 1922. godine vratio u Dubrovnik. Iako mu je vid bio teško oštećen, često je javno nastupao u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Pragu i Beogradu interpretirajući svoja djela, hoteći osigurati sredstva za život. Umire slijep 30. kolovoza 1929. godine u Beogradu, u 72. godini života.

U književnosti se javlja 1880. godine kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac, objavljuje pripovijetku Geranium s naznakama bovarizma i protomodernizma, s dubrovačkim vedutama i ozračjem, nakon koje je napisao pripovijetku Perom i olovkom (1884.) i kraći roman Ksanta (1886.). Prozna komedija Psyche (1889.) Vojnovićev je dramski prvijenac: označuje zaokret u hrvatskome kazalištu i književnosti. U povodu otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu na natječaju raspisanu za dramsku praizvedbu pobjeda Psyche značila je i proglašenjem Vojnovića začetnikom moderne hrvatske drame. U razdoblju između 1891. i 1901. godine nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci – kronika o propasti Dubrovačke Republike, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dubrovačka trilogija u režiji Koste Spaića od 1964. do 1971. godine na tri lokacije, u Kneževu dvoru, Sponzi i gruškome ljetnikovcu, antologijska je predstava Dubrovačkih ljetnih igara, prva izvedba Konteove tročinke u Dubrovniku. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja. U siječnju 2012. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu premijerno je izvedena dramska predstava Maškarate ispod kuplja. Prevodio je s talijanskoga, francuskoga i njemačkoga jezika, a sam je prevođen na brojne svjetske jezike. Najviše uspjeha postigao je dramskim tekstovima, posebno onima napisanima na dubrovačkome idiomu hrvatskoga jezika, koji ga obilježuje u svijesti čitatelja i gledatelja. Većina mu je drama izvođena i u inozemstvu. Godine 2009. objavljena su Pisma Iva Vojnovića, a u povodu obilježavanja 80. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Iva Vojnovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavili su trosveščano izdanje Pisma Iva Vojnovića. Tom prigodom otvorena je i izložba Jedan po jedan dohodu vlastela koja je popraćena katalogom. Pisma Iva Vojnovića pokazuju da je Ivo Vojnović najviše pisao bratu Luju (418 pisama), mami Mariji (329) i sestri Gjeni (238). Neka od tih pisama (npr. pismo Iva Vojnovića Juliju Benešiću iz 1918.), koja se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, reproducirana su u katalogu, koji donosi i ilustracije ostalih izložaka – faksimila Vojnovićevih rukopisa, preslike naslovnica časopisa ili knjiga, fotografije, plakata uz izvedbe Vojnovićevih drama te planova i karata iz vremena Vojnovićeva života u Dubrovniku.

Hrvatski književnik Ivo Vojnović u svojem je književnome djelu, kao i u životu, stvorio čudesnu mješavinu modernoga i tradicionalnoga, izvornoga talenta i učenosti, aristokratske drskosti i građanske nesigurnosti. Bio je tvorac najboljih hrvatskih drama.

Po Ivu Vojnoviću nazvana je ulica na Lapadu (Vojnović).

Kao suncokret koji više nije imao snage gledati za suncem 30. kolovoza 1929. godine klonuo je plemeniti život mirnoga i umornoga pjesnika Iva Vojnovića. Pokopan je u Dubrovniku, na Mihajlu.

Kada je 30. kolovoza 1929. u beogradskoj bolnici Vojnović izrekao: „Doktore, to je smrt“, izgovorio je u stvari riječi svog Orsata: „To je smrt!“ Život i kazalište postali su jedno. Ivo Vojnović je finalmente stigao među svoje, i sada leži na groblju na Mihajlu, ondje „gdje su navijek spali djedovi mrtvi, kad je Knez još vlado“, nastavljajući živjeti životom svih svojih muških i ženskih likova, trajno zasluživši naziv: pjesnik Dubrovnika.

(Luko Paljetak)

The post Pjesniku Dubrovnika – uz 163. obljetnicu rođenja Iva Vojnovića appeared first on .

Hrvatski arhiv weba (HAW) na svom je portalu objavio novu, 14. tematsku zbirku, koja okuplja mrežne sadržaje vezane uz izbore za zastupnike u Hrvatski sabor održane 5. srpnja 2020. godine.

Tematska zbirka Izbor zastupnika za Hrvatski sabor 2020. sadrži 2084 poveznice prikupljene s nacionalnih mrežnih domena, uključujući mrežne stranice političkih stranaka, blogove i sadržaje objavljene na novinskim portalima te portalima koji objavljuju vijesti samo mrežno.

Prikupljene poveznice javno su dostupne i pohranjene na način da se korisnicima omogući cjelovito iskustvo pregledavanja sadržaja, uz puni doživljaj izgleda i dinamičnih elemenata (engl. look and feel) izvornika.

Osim ove zbirke, na portalu Hrvatskog arhiva weba dostupne su tematske zbirke vezane uz hrvatske parlamentarne izbore 2011., 2015. i 2016. godine, uz još deset tematskih zbirki posvećenih drugim temama.

The post Nova tematska zbirka na portalu Hrvatskog arhiva weba: „Izbor zastupnika za Hrvatski sabor 2020.“ appeared first on .

Zaljubljenici u čitanje znaju da je ovaj dio godine na osobit način posvećen knjigama. Naime, sredinom listopada započinje jedna od knjiških manifestacija s najduljom tradicijom u Hrvatskoj – Mjesec hrvatske knjige.

U povodu 50. godišnjice obilježavanja Dana planeta Zemlje, ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je našem planetu i zaštiti okoliša, uz moto Razlistaj se! Tijekom mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenog, knjižnice diljem Hrvatske raznovrsnim programima na zadanu temu promicat će čitanje, važnost knjige i knjižnica.

Svečanost otvaranja Mjeseca hrvatske knjige 2020. održat će se u četvrtak 15. listopada u 12 sati u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad.

Kao i svake godine, u okviru manifestacije održat će se i Nacionalni kviz za poticanje čitanja, ovaj put uz naziv Istraživači planeta Z. Zbog epidemiološke situacije, za ovogodišnji će Kviz umjesto knjiga trebati istražiti i proučiti ponuđene provjerene online izvore informacija.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, osim što je sudjelovala u radu Programskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020., tijekom njegova trajanja javnosti će predstaviti nekoliko vlastitih programa.

1. Dana 23. listopada u 12 sati u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom organizirat ćemo panel-raspravu Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u povodu 70. obljetnice kontinuiranog rada.

2. Dana 27. listopada u 12 sati predstavljamo pjesničko-grafičku mapu Hrvatska/10 pjesnika Zdenke Pozaić.

3. Dana 3. studenoga u 10 sati serijom tematskih predavanja obilježavamo 500. obljetnicu rođenja Matije Vlačića Ilirika: Flaciana u NSK: u povodu 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika.

4. Dana 5. studenoga, nakon provedenog tematskog harvestiranja, predstavljamo tematsku zbirku Zaštita okoliša na Hrvatskom arhivu weba.

5. Dana 9. studenoga predstavljamo radionicu Virtualna Papiraonica u kojoj kolege konzervatori i restauratori Odjela Zaštita i pohrana NSK sve zainteresirane uče kako pretvorbom u razne ukrasne i uporabne predmete knjigama možemo produljiti život.

6. U povodu Dana hrvatskih knjižnica, od 11. do 13. studenog, akcijom Knjigu vrati, ništa ne plati! potičemo korisnike da nam vrate naše knjige koje predugo drže na kućnim policama.

Osim prijavljenih programa, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Mjesecu hrvatske knjige pojačano će predstavljati sadržaje iz svojeg fonda koji su povezani s knjigom i čitanjem – osobito na tragu ovogodišnje teme.

Pokrovitelj Mjeseca hrvatske knjige 2020. je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada Zagreba.

The post Ususret Mjesecu hrvatske knjige 2020. appeared first on .

U sklopu projekta Digitalne knjižnice za lokalni razvoj, Institut za razvoj i obrazovanje mladih (IRIM) održao je 2. listopada 2020. godine edukaciju o konceptu Citizen science te radionicu o korištenju ranije doniranih kompleta opreme za mjerenje ekoloških varijabli. Riječ je o AQ:bit uređajima za mjerenje atmosferskih varijabli – temperature, relativne vlažnosti, tlaka zraka i koncentracije mikročestica.

Radionica se održala u Digitalnome laboratoriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a sudjelovale su i predstavnice Odjela Posebne zbirke NSK i Odjela Zaštita i pohrana NSK s obzirom na to da su takvi uređaji i tehnologija Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od posebne važnosti u smislu očuvanja i zaštite vrijedne građe koju posjeduje.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Digitalni laboratorij NSK još jednom zahvaljuju IRIM-u na višegodišnjoj uspješnoj suradnji.

The post Održana radionica za korištenje uređaja za mjerenje atmosferskih varijabli u Digitalnome laboratoriju NSK appeared first on .

Najpopularniji vedutist hrvatske grafike Vladimir Kirin preminuo je 5. listopada 1963. godine u Zagrebu.

Vladimir Kirin bio je istaknuti hrvatski grafičar, slikar i grafički urednik. Vedute, ponajprije Zagreba, ali i Trogira, Splita, Dubrovnika te Zadra, slike Gornjega grada otisnute na brojnim kalendarima, kao i ilustracije za slikovnice i knjige za djecu, među kojima posebno vrijedi spomenuti Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić, najpoznatiji su dijelovi njegova opusa.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se pojedini crteži i grafike te grafičke mape Vladimira Kirina.

Među ostalima, ističe se izvorni crtež tušem za naslovnicu Zbornika Matice hrvatske o tisućgodišnjici hrvatskoga kraljevstva.

Godine 1925. Vladimir Kirin izradio je i grafičku mapu Zagreb koju je od njega naručila Općina slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba, koja je također dostupna u Grafičkoj zbirci. Mapa se sastoji od 24 lista u tehnici bakrotiska, nastalih prema crtežima u olovci i ugljenu. Na listovima su prikazane vizure i barokna arhitektura grada. Predgovor je napisao Artur Schneider, povjesničar umjetnosti i prvi voditelj Grafičke zbirke.

U Zbirci se nalazi i mapa Litografije, nastala 1921. godine. Mapa sadrži listove s prikazima najupečatljivijih motiva Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence, gradova koje je posjećivao ili u njima duže boravio.

Mape Split, Šibenik i Trogir iz ciklusa su dalmatinskih gradova koje su nastale 1922. te 1923. godine u tehnici litografije. Listovi prikazuju monumentalne spomenike dalmatinskih gradova, poput palača, crkava i katedrala, ali i uske, mračne uličice, motive koje je Kirin bilježio u svojim blokovima za skiciranje pa ih potom prenio u grafičke listove.

The post Uz obljetnicu smrti Vladimira Kirina appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu je 1. listopada 2020. godine po šesti put održana svečanost Knjižna booka.

Na svečanome su otvorenju nazočne pozdravili predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

U sklopu manifestacije izloženi su učenički likovni radovi Lektira slikom Bauhusa i Hanibal Lucić, Jur nijedna na svit vila, izložba plakata Knjižnica i ja i Mjesec školskih knjižnica, izložba skulptura Pozdrav polarnom snu te knjiga Zapis o ptici zajedno sa izlošcima vezanim uz tematiku knjige.

Na svečanosti su dodijeljene nagrade za učenike osnovnih i srednjih škola za nacionalni natječaj Stvarajmo eKreativno!, nacionalni literarni natječaj Posadi priču! i nacionalni literarni natječaj Kanižajada Limačijada.

Manifestaciju je organizirala Hrvatska udruga školskih knjižničara, a njezini su suradnici Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Školska knjiga, Naklada Ljevak, Alka script, Alfa, Katarina Zrinski, Lektira, Naša djeca, Mozaik knjiga, Disput, Hoću knjigu, Ibis grafika, ITG i Point.

Svečanost pod nazivom Knjižna booka pokrenula je Hrvatska udruga školskih knjižničara radi promicanja knjige te poticanja čitanja i čitalačkih navika učenika.

The post U NSK održana „Knjižna booka“ appeared first on .

Sveučilišni računski centar Srce u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom Rijeka, Sveučilišnom knjižnicom u Splitu, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu objavio je priručnik o upravljanju istraživačkim podacima Istraživački podaci – što s njima?. Priručnik je izrađen u sklopu projekta RDA Europe 4.0 te predstavljen 17. rujna 2020. godine na konferenciji PUBMET2020.

Namijenjen istraživačima, studentima, knjižničarima, ali i svim ostalim zainteresiranima za upravljanje istraživačkim podacima, priručnik pruža smjernice za upravljanje podacima prije, tijekom i nakon istraživanja, tj. u svim fazama „životnog ciklusa“ istraživačkih podataka. Donosi upute i preporuke za upravljanje ovom vrstom podataka u skladu s hrvatskom znanstvenom infrastrukturom i ostalim uvjetima. Također, u njemu su predstavljene najbolje postojeće prakse upravljanja istraživačkim podacima vezane uz njihovo što učinkovitije dijeljenje te ponovnu uporabu prema načelima sustava FAIR (engl. Findable, Accessible, Interoperable, Reusable). Dodatno, priručnik pruža pristup alatima informacijskih i komunikacijskih tehnologija namijenjenim upravljanju istraživačkim podacima.

Uslijed činjenice da istraživački podaci predstavljaju temelj znanstvenih otkrića, dostignuća, pretpostavki i zaključaka, učinkovito upravljanje njima predstavlja iznimno važan dio istraživačkog rada. Sudionici u izradi ovog vrijednog priručnika pripremili su ga s ciljem poticanja istraživačke zajednice na još šire osvještavanje važnosti sustavnog i organiziranog upravljanja ovom vrstom podataka, a u svrhu postizanja njihove bolje pronalazivosti, veće dostupnosti te šireg dijeljenja i ponovne uporabe.

The post NSK sudjelovala u izradi priručnika o upravljanju istraživačkim podacima „Istraživački podaci – što s njima?“ appeared first on .

… od svih otpora trenja, onaj koji najviše usporava ljudsko kretanje je neznanje.

The post Citat 1. listopada 2020. appeared first on .

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula
Koja pjesmice sklada,
Svijetlu je suze utrla
Što mi sa zjena pada.
– Tako silazim, gospojo,
Stubama tvojega grada.

(Adieu)

Čitajući stihove pjesme Adieu, koju možemo nazvati i pjesnikovim oproštajem, prisjećamo se Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljuboslav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

The post Adieu! – uz 111. obljetnicu smrti Vladimira Vidrića appeared first on .