Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Zbog žurne intervencije na sanaciji vodoopskrbnoga prstena oko Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu danas 27. rujna 2021. godine u vremenu od 15 do najmanje 19 sati doći će do zatvaranja glavnoga vodoopskrbnog ventila.

Knjižnica će biti zatvorena danas poslijepodne, što uključuje i vrijeme večernjega rada.

Slijedom ove obavijesti, molimo vas da planirate i prilagodite svoje aktivnosti te pratite obavijesti na službenoj mrežnoj stranici Knjižnice.

Zahvaljujemo na razumijevanju!

The post Obavijest o izvanrednome zatvaranju Knjižnice 27. rujna 2021. appeared first on .

Zbogom, kućo bijela,
pravilna kocko na moru.
Galeb te spaja s modrinom,
a bor ti kruni krov.

Zbogom, kućo bijela,
s vijencem od dunja na tavanu
i žitom u podrumu.
Mala tvrđavo sreće,
mir s tobom!

Zora je zračila tvoje sobe
a zvijezde se rojile noću
u krčagu vode na stolu.
U tebe su ulazili prosci
sa zastavom i jabukom.

Iz tebe su izlazili mrtvi djedovi
nošeni s glavom prema moru.

Podne rasipa iskre dragulja.
Modri bljesak.

Evo, sunčan trak pada
u sobu, kroz kapke,
i traži bosa dječaka,
što se skutrio u kutu.

(Zbogom, kućo bijela)

U namjeri da oživimo sjećanja na zaboravljene hrvatske pjesnike, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Viktora Vide.

Veliki broj hrvatskih pjesnika bio je prisiljen napustiti svoju domovinu i živjeti u tuđem svijetu, odvojen od zemlje i jezika kojemu pripadaju. Tu svakako ubrajamo i Viktora Vidu.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća Viktor Vida rođen je 2. listopada 1913. godine u starodrevnome hrvatskom gradu Kotoru. Tu je polazio pučku školu i gimnaziju – od sedmoga razreda u Podgorici. Godine 1933. upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Diplomirao je u listopadu 1937. godine. Sljedeće je godine dobio i iskoristio jednogodišnju stipendiju za dodatni studij talijanskoga jezika i književnosti u Rimu. Nakon povratka u Zagreb 1939. godine dobio je mjesto knjižničara u Talijanskome institutu. Godine 1941. predavao je u Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu te je bio dodijeljen romanskomu seminaru na Filozofskome fakultetu. U travnju 1942. vraćen je na službu u gimnaziju, no već u lipnju Vida odlazi u Italiju, najprije u Veneciju, a onda je od travnja 1943. godine u Rimu radio kao prevoditelj i član uredništva u Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Rad Agencije bio je krajem rujna 1943. godine obustavljen pa je tako i Vida ostao bez namještenja. Životari kojekako, dok nije u rujnu 1946. godine dobio činovničko namještenje u Ponificia Commissione Assistenza u Rimu. Za svojega boravka u Rimu, Vida je često zalazio u poznatu bohemsku kavanu Greco, gdje su se sastajali rimski umjetnici, pa je on među svoje dobre znance ubrajao mnoge talijanske književnike i slaviste. S ugodnošću se sjećao svojih rimskih susreta s hrvatskim umjetnicima Meštrovićem i Kljakovićem te publicistom Radicom. Godine 1948. odlazi sa svojom malom obitelji – suprugom Mirom i sinom Klaudijem u Buenos Aires. U Argentini je okusio svu gorčinu emigrantskoga života, dok se nije, na kraju, u ožujku 1950. godine smirio kao skromni državni činovnik. U franjevačkome mjesečniku Glas sv. Antuna tada je objavio većinu svojih pjesama, feljtona, književnih osvrta i eseja. U drugoj polovici pedesetih godina intenzivnije surađuje u Hrvatskoj reviji. U posljednjem desetljeću svojega života objavio je dvije zbirke pjesama Svemir osobe i Sužanj vremena, a njegove Sabrane pjesme priredio je u Buenos Airesu 1962. godine u Knjižnici Hrvatske revije Vinko Nikolić s predgovorom Ive Lendića. Posmrtno su objavljene još dvije zbirke pjesama Otrovane lokve i Otključana škrinjica.

Pjesničko djelo Viktora Vide, iako homogeno, dijeli se na dva dijela: poetske početke (tridesetak pjesama ispjevanih u Hrvatskoj do 1942. godine i njegova odlaska u emigraciju) i na mnogo veći i zreliji opus objavljen uglavnom u Argentini.

Viktor Vida bio je pjesnik introvertirane lirike, ispovjedne poetske proze i tragičnoga osjećaja života. Njegov je stil istodobno svečan i jednostavan – bremenit smislom, ali sadržajan i formalno savršen. Svojim stihovima objedinjuje sve četiri duhovne paradigme ljudske duše: umjetnost, religiju, filozofiju i prirodu. Podjednako je i pjesnik i klasik modernih nadahnuća. Bio je prisiljen, kao i mnoštvo hrvatskih pjesnika, najveći dio svojega života i stvaralaštva proživjeti u progonstvu, najprije u Italiji, zatim u Argentini.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 100 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Viktor Vida počinio je samoubojstvo 25. rujna 1960. godine u Buenos Airesu.

U prokislo jesensko jutro, u nedjelju 25. rujna 1960., u 9.15, krenuo je pjesnik u susret Smrti, s kojom se suočio pod užasnom krinkom zasopljene, užarene lokomotive, i golemo svijetlo oko zauvijek je ugasilo mudre oči vidovnjaka divnih pjesničkih svjetova, i bila je po svijetlim tračnicama prolivena nesmirena krv jednog nesretnog hrvatskog boema, daleko od dragog zavičaja… Okrutno je bio pogažen još jedan ispaćeni hrvatski život… U dalekom Buenos Airesu.

(Vinko Nikolić)

The post „Zbogom, kućo bijela…“ – uz 61. obljetnicu smrti Viktora Vide appeared first on .

U povodu ovogodišnjeg izdanja Europskog tjedna sporta, u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europskog dokumentacijskog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (EDC NSK) s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj te Ministarstvom turizma i sporta RH 23. rujna 2021. održana je šahovska priredba NSK simultanka, u sklopu koje je 15 igrača odmjerilo snage s hrvatskim šahovskim velemajstorom Alojzijem Jankovićem.

Okupljene igrače i promatrače pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, podsjetivši na prošlogodišnje sudjelovanje Knjižnice u Europskom tjednu sporta, u sklopu kojeg je Knjižnica svojim programima izborila mjesto među finalistima natječaja za nagradu #BeCROactive u kategoriji Radno mjesto. Glavna ravnateljica Stričević istaknula je povezanost šaha i njegovog povoljnog učinka na razvoj kognitivnih sposobnosti s knjižnicama kao izvorom znanja i ustanovama koje svojom djelatnošću također potiču razvoj umnih sposobnosti.

Nazočnima se obratio i velemajstor Janković, istaknuvši svoje dugogodišnje članstvo u Knjižnici, kojoj se uvijek rado vraća, te ujedno naglasio povoljan utjecaj šaha kao „vježbe za mozak“ na ljudsko zdravlje.

Kao sudionici simultanke i izazivači velemajstora Jankovića u ogledu su sudjelovali (navedeno abecednim redom) Nikolina Barić, Vigor Božičević, Tomislav Cezner, Saša Drach, Lovre Dražančić, Tomislav Horvatin, Ivan Kapec, Grgur Knezić, Marin Knežević, Silvio Lebinac, Daniel Matić, Šimun Matišić, Mario Miholjančan, Marko Silić i Zoran Vidić. Svih za otprilike sat vremena odigranih 15 partija završilo je pobjedom velemajstora Jankovića, nakon čega su igračima uručene nagrade za sudjelovanje, pod pokroviteljstvom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Ministarstva turizma i sporta, a Saša Drach, Silvio Lebinac i Daniel Matić odabrani su kao tri najuspješnija igrača.

U sklopu priredbe bila je izložena odabrana građa iz fonda NSK vezana uz šah te plakati šahovskih turnira iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Svrha održane priredbe bila je promidžba sporta, s naglaskom na popularizaciju šaha, jedne od najstarijih i najraširenijih igara na ploči u svijetu.

The post Šahovskom priredbom „NSK simultanka“ obilježen Europski tjedan sporta 2021. appeared first on .

Stručni skup 17. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama održat će se 24. rujna 2021. godine u hibridnome obliku pod nazivom Osobe s teškoćama čitanja u kontekstu multikulturalnosti.

U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odvijat će se izlaganja, a prijavljeni sudionici pratit će program okrugloga stola preko aplikacije Zoom koja će ga prenositi uživo.

Organizator je 17. okrugloga stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva, a suorganizatori Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Komisija za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva i Radna grupa za manjinske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva. Skup se održava uz novčanu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Program će obuhvaćati pozvana izlaganja stručnjaka iz različitih područja koji rade s ovim skupinama, panel raspravu stručnjaka i publike te pregled primjera dobre prakse.

Na otvorenju Okrugloga stola pozdravne riječi uputit će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Ivanka Stričević te predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva i pomoćnica za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala.

Sudionici Skupa dobit će uvid koliko je društvo informirano, senzibilizirano i educirano o osobama sa specifičnim poteškoćama učenja i kako im omogućiti lakši pristup knjigama, djelima i informacijama prilagođenima njihovim specifičnim teškoćama.

Program 17. okrugloga stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama.

The post 17. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 14. do 16. listopada 2021. godine u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske održat će se 19. međunarodna izložba inovacija, ARCA 2021.

Na Izložbi će biti predstavljene inovacije i nove tehnologije u gotovo svim područjima ljudskoga djelovanja, od industrije do svagdašnjice, a koje su plod rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih uspješnih kao i tek osnovanih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Irana, Kine, Makedonije, Poljske, Slovenije i Srbije.

Istaknuto mjesto u programu Izložbe i ove godine pripada inovacijama mladih autora, učenika srednjih tehničkih škola kao i studenata hrvatskih sveučilišta. Za njih i za djecu osnovnoškolskoga uzrasta pripremljen je poseban program događanja s radionicama u području STEM.

Izložba ARCA 2021. svečano će biti otvorena u četvrtak 14. listopada u 10 sati, a zatvorit će se već tradicionalnom dodjelom nagrada – brončanih, srebrnih i zlatnih medalja te dodjelom Grand Prixa za najbolju inovaciju, najznačajnije nagrade Izložbe.

Izložba već godinama po uzoru na najutjecajnije srodne svjetske sajmove i izložbe promiče izumiteljstvo i inovacije i jedno je od najznačajnijih događanja u kalendaru međunarodnoga saveza nacionalnih udruga izumitelja (International Federation of Inventors’ Associations – IFIA).

Udruga inovatora Hrvatske zajedno sa suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima ovogodišnje Izložbe poziva sve zainteresirane da posjete najveće okupljanje izumitelja u Hrvatskoj i upoznaju njihove najnovije ideje i izume.

Posjet Izložbi i svim popratnim programima besplatan je za sve posjetitelje, uz obvezno pridržavanje važećih epidemioloških mjera.

Više pojedinosti o Izložbi.

The post ARCA 2021. – 19. međunarodna izložba inovacija appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– konzervator u Odjelu Zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– konzervator u Odjelu Zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 22. rujna 2021. appeared first on .

Dana 17. rujna 2021. godine provedena je revizija sadržaja na polici za rezervaciju građe za korisnike usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Večernji rad (polica u čitaonici u prizemlju (razina 0), iza pulta djelatnika zaduženih za sigurnost).

Navedena je revizija bila nužna jer su se na polici nalazili sadržaji koji se nisu podizali tijekom duljeg razdoblja, u rasponu od više mjeseci do nekoliko godina. Naslovi iz fonda Knjižnice po reviziji su vraćeni u čitaonice iz kojih su posuđeni, dok je sav ostali sadržaj (osobne bilješke, bilješke s predavanja, osobne fotokopije i knjige izvan fonda NSK) privremeno pohranjen i dostupan za preuzimanje zainteresiranim korisnicima.

Za preuzimanje navedenih sadržaja potrebno se javiti knjižničarima za pultom Informacijskog centra NSK, u prizemlju, do početka prosinca 2021. godine, nakon čega ih Knjižnica više neće čuvati.

Nastavno na provedenu reviziju, Knjižnica obavještava korisnike usluge Večernji rad da se oni među njima koji nadalje žele koristiti građu već korištenu temeljem rezervacije u tu svrhu trebaju koristiti desnim dijelom navedene police (u čitaonici u prizemlju (razina 0), iza pulta djelatnika zaduženih za sigurnost), gdje prilikom ostavljanja već korištene građe koju i nadalje žele koristiti u nju trebaju umetnuti ispunjeni obrazac za rezervaciju.

Korisnici usluge Večernji rad koji samo vraćaju korištenu građu u tu svrhu trebaju koristiti lijevi dio iste police, uz umetanje ispunjenog obrasca u građu koju vraćaju.

U slučaju potrebe za pojašnjenjima korisnici se mogu obratiti knjižničarima za pultom Informacijskog centra NSK ili poslati svoj upit Centru na adresu elektroničke pošte informacijski.centar@nsk.hr.

The post Obavijest korisnicima usluge NSK Večernji rad appeared first on .

Stručno-znanstveni skup 17. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica održat će se od 30. rujna do 2. listopada 2021. godine u Lovranu u obliku hibridne konferencije pod nazivom Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva. Suorganizatori su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Sveučilišna knjižnica Rijeka, a pokrovitelj je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Pod nazivom Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima ovogodišnjim će Skupom biti obuhvaćene sljedeće tematske cjeline:

– Autorsko i srodna prava – nove okolnosti i digitalno okružje

– Kompetencije i vještine knjižničara za rad u digitalnom okružju

– Uloga i položaj knjižnica u digitalnom okružju

– Prostor, usluge i građa knjižnica u digitalnom okružju.

Konferencija Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima započinje 30. rujna otvorenjem okrugloga stola Uloga knjižničara u pružanju potpore znanstvenicima s obzirom na promjene u načinima znanstvene komunikacije na kojem će sudjelovati dvoje pozvanih izlagača, i to prodekanica za znanost Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Ivana Kunda i voditelj Ureda za istraživanje Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter, a u programu otvorenja Konferencije 1. listopada 2021. godine predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, predsjednica Američkoga knjižničarskog društva 2018. – 2019. Loida Garcia-Febo te izvanredna profesorica Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Romana Matanovac Vučković.

Na otvorenju skupa 17. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica 1. listopada 2021. godine pozdravne riječi uputit će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Ivanka Stričević te predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva i pomoćnica za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala.

Na Konferenciji će sudjelovati i brojni drugi stručnjaci koje će izlaganjima, radionicama te okruglim stolovima približiti suvremena dostignuća iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti.

Program Konferencije.

The post 17. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica appeared first on .

… Hvala ti, dobri gospodaru, na svemu dobru, što mi ga daješ. Ali ja volim ostati u svojoj nesreći, a znati, da imam sina, negoli da mi dadeš sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da moram zaboraviti sina!
Kad je baka ovo izrekla, strahovito jeknu cijela dubrava, prestadoše čari u šumi Striborovoj, jer je baki bila draža njezina nevolja, nego sva sreća ovog svijeta.
Zanjiše se čitava šuma, provali se zemlja, propade u zemlju ogromni dub sa dvorovima i sa selom srebrom ograđenim, nestade Stribora i Domaćih, — ciknu snaha iza duba, pretvori se u guju — uteče u rupu — a majka i sin nađoše se nasred šume sami, jedno uz drugo.
Pade sin pred majku na koljena, ljubi joj skute i rukave, a onda je podiže na svoje ruke i nosi kući, kuda sretno do zore stigoše…

(Šuma Striborova – Priče iz davnine)

Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić-Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo da postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić-Mažuranić, preminule 21. rujna 1938. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova.

Ivana Brlić-Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić-Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

The post Uz 83. obljetnicu smrti hrvatskoga Andersena appeared first on .

U petak 17. rujna u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je Drugi stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki: Obvezni primjerak – razvoj i uloga. Organizator Skupa bilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo, odnosno njegova Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, a suorganizator Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Središnja tema ovogodišnjega skupa bila je utvrđivanje stanja i položaja obveznoga primjerka u odnosu na primjenu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, 98/19), koji je knjižnicama u sustavu obveznoga primjerka prvi put omogućio odabir građe koju prikupljaju, pojedinosti kojega su postupka uređene odredbama zasebnoga, podzakonskoga akta, Pravilnika o obveznom primjerku (NN 66/2020). Skup je otvorio stručnu raspravu o stanju i položaju sustava obveznoga primjerka na državnoj i županijskoj razini te o mogućnostima razvoja i uloge ovoga sustava u budućnosti.

Na početku programa okupljene je u ime domaćina pozdravila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne u Zagrebu. U ime organizatora skupu se obratila dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, a kao izaslanik Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske pozdravni govor održao je dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik.

Program Skupa obuhvatio je pozvano izlaganje Irene Sešek, voditeljice Odjela nabava i upravljanje izvorima u Narodnoj i univerzitetnoj knjižnici u Sloveniji, naziva Obvezni primjerak u Republici Sloveniji. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održala je izlaganje Legislativni okvir za obvezni primjerak u Republici Hrvatskoj: htijenja, dvojbe, rezultati, a djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, knjižničarske savjetnice Karolina Holub i Ingeborg Rudomino, izlaganje Dostava, prihvat i pohrana obveznog primjerka online publikacija: stanje i perspektiva. Dr. sc. Vesna Golubović, knjižničarska savjetnica, rukovoditeljica Odjela Nabava i izgradnja zbirki okupljenima je predstavila portal Hrvatski obvezni primjerak. Moderatorica programa bila je Kristina Romić, predsjednica Komisije za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu.

S ciljem utvrđivanja stanja i položaja obveznog primjerka na državnoj i županijskoj razini, edukacije i povezivanja svih dionika sustava te učinkovitije suradnje s nakladnicima i antikvarima, održan je Okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelji knjižnica u sustavu obveznog primjerka, Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić i Irena Sešek. Moderatorica Okruglog stola bila je dr. sc. Vesna Golubović.

Drugi stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki održao se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Održan Drugi stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki: “Obvezni primjerak – razvoj i uloga” appeared first on .

i gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru

(More)

Uz antologijsko More, po mnogima jednu od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti, prisjećamo se jednoga od najboljih hrvatskih književnika Josipa Bepa Pupačića.

Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

The post „I dobrojutro more more kaže…“ – u spomen na Josipa Pupačića appeared first on .

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u srijedu 29. rujna 2021. godine u 11 sati održat će se predstavljanje Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima.

Pravilnik KAM objavljen je u lipnju 2021. godine u online obliku u sunakladništvu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva i Muzejskoga dokumentacijskog centra.

Pravilnik KAM skup je uputa za ujednačen opis građe koja se čuva u baštinskim ustanovama Republike Hrvatske. Svrha mu je omogućiti suradnju knjižnica, arhiva i muzeja u cjelovitome predstavljanju nacionalne baštine, posebno u digitalnome okruženju. Pravilnik je rezultat  višegodišnjega rada u sklopu programa Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju (2014. – 2019.) provedenoga u suradnji knjižničarske, arhivističke, muzejske i akademske zajednice te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Predstavljanje Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima appeared first on .

U povodu sastanka ravnateljice Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Borke Bobovec i njegova voditelja akademika Andrije Mutnjakovića s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević i voditeljicom Grafičke zbirke NSK mr. sc. Tamarom Ilić-Olujić Knjižnici je darovana mapa pod nazivom Kinetic architecture 1964-1990.

Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u sklopu svoje edicije Arhitektonika objavio je u srpnju ove godine mapu s projektima kinetičke arhitekture istaknutoga hrvatskog arhitekta akademika Andrije Mutnjakovića. Mapa pod nazivom Kinetic architecture 1964-1990 objavljena je na engleskome jeziku u 50 brojčano označenih i potpisanih primjeraka te je namijenjena relevantnim ustanovama u Hrvatskoj i svijetu.

Projekti kinetičke arhitekture prikazani u mapi dio su eksperimentalnih istraživanja akademika Mutnjakovića koja je sabrao u knjizi Andrija Mutnjaković Kinetička arhitektura / Kinetic Architecture iz 1995. godine. Knjiga je stekla međunarodno priznanje uvrštavanjem u leksikon Oxford Dictionary of Architecture 2016.

Ovim je darom Grafička zbirka NSK postala bogatija za još jednu vrijednu jedinicu koju potpisuje akademik Andrija Mutnjaković.

The post Mapa „Kinetic architecture 1964-1990“ akademika Andrije Mutnjakovića darovana NSK appeared first on .

Izložba djela likovnoga umjetnika Dimitrija Popovića nazvana Dimitrije i Dante otvorena je  14. rujna u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a moći će se razgledati do 29. rujna 2021. godine.

Na otvorenju izložbe okupljene je pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Ivanka Stričević i voditeljica Grafičke zbirke NSK mr. sc Tamara Ilić-Olujić. O opusu Dimitrija Popovića govorila je povjesničarka umjetnosti dr. sc. Mikica Maštrović, dok je o značaju Božanstvene komedije govorio direktor Talijanskoga instituta u Zagrebu dr. Gian Luca Borghese. Na kraju otvorenja okupljenima se obratio i autor izložbe Dimitrije Popović.

Dana 14. rujna 2021. godine obilježila se velika obljetnica jer je toga dana prije 700 godina preminuo veliki književni bard Dante Alighieri. Ostavio je neizbrisiv trag u književnosti, ali i cjelokupnoj umjetnosti zapadnoga kulturnog kruga. Njegovo remek-djelo Božanstvena komedija nadahnulo je mnoge pisce, ali i ostale umjetnike do današnjih dana.

U djelu Dantea Alighierija svoje cjeloživotno nadahnuće pronašao je i likovni umjetnik Dimitrije Popović. Motive koje je pronašao u Danteovu djelu prenio je na grafike, crteže i slike, a dio spomenutih umjetnina moći će se razgledati na izložbi Dimitrije i Dante.

Hrvatski slikar, kipar i grafičar Dimitrije Popović rođen je 4. ožujka 1951. godine u Crnoj Gori u gradu Cetinju. U Zagrebu je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine. Imao je velik broj uspješnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao je s umjetnicima kao što su Salvador Dali, Ernst Fuchs, Victoro Brauner, Dado Đurić, Leonor Fini i dr. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Dimitrije Popović član je Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Ruske akademije književnosti, Slavenske akademije književnosti i umjetnosti (Bugarska), Crnogorskoga PEN centra, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga društva pisaca.

The post Otvorena izložba „Dimitrije i Dante“ u NSK appeared first on .

… Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kućne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenjskom nebu.
Kako u čitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je on da je to bila dušica njegove Janice. (…)

(Breza)

Da bismo doznali kako je nastala Breza, što je bio povod književniku Slavku Kolaru da napiše jedno od najpoznatijih djela hrvatske književnosti, potrebno je samo otvoriti stranice njegova života. Književnik Zvonimir Kulundžić jednom je prigodom rekao: „Breza je ne samo jedan od vrhunskih Kolarovih dometa nego i nesumnjivi biser hrvatske novelistike.“

Suvremeni hrvatski pisac i dramatik Slavko Kolar rodio se 1. prosinca 1891. godine u Palešniku pokraj Garešnice. Djetinjstvo je proveo u rodnome mjestu gdje mu je otac bio učitelj. Gimnaziju je nastavio u Požegi i Zagrebu, zatim Višu gospodarsku školu u Križevcima. Kao agronom često se selio, a u Božjakovini, kao upravitelj poljoprivrednoga posjeda, dočekao je mirovinu.

U prvome razdoblju književnoga rada, kada objavljuje Nasmijane pripovijesti, Kolarov pristup temi anegdotalne je prirode, a humor mu je bezazlen. Nakon zbiraka novela Ili jesmo ili nismo i Mi smo za pravicu sredinom 30-ih godina sasvim je sigurno kako se Kolar iz bogate tradicije hrvatske seoske i malograđanske novele izdvaja svojim bolno humorističnim pogledom na društvo u kojem žive njegovi junaci.

Književnom analitičnošću Kolar se obračunava s poluinteligentnima naših sredina. U opisima sela, drugoj ključnoj temi Kolarove proze, nailazimo na tople, nenametljive i obične ljude. Negativnosti ljudskih naravi ne mimoilaze ni seosko ozračje, ali njima se Kolar tiho ruga, bez prevelike zlobe. Majstorski je uspijevao ocrtati tragičnu sudbinu pojedinca, nespremnoga na žrtvu koja se od njega traži. Ostat će tako kao paradigmatski likovi hrvatske književnosti tragični junaci njegove Breze i Svoga tela gospodar, koji su preneseni i na filmsko platno, a Breza i u kazalište. U posljednjoj stvaralačkoj fazi Kolar dolazi do bespoštedne satire u knjigama Natrag u naftalin 1946. i Glavno da je kapa na glavi 1956. godine. To su pripovijesti iz gradskoga života, i to onoga tijekom Drugoga svjetskog rata.

Radeći sporo i nenametljivo, napisavši relativno malo, Slavko Kolar ipak je dao osebujan doprinos hrvatskoj književnosti. Slavku Kolaru književnost je bila uzgredan posao jer je jedan od malobrojnih pisaca koji je, završivši studij, radio u svojoj struci do mirovine.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se dio Kolarove književne ostavštine, a na izložbi Blago NSK, koja je bila postavljena u povodu 400. obljetnice Knjižnice, bilo je izloženo izdanje pripovijetke Mi smo za pravicu iz 1936. godine.

Hrvatski književnik Slavko Kolar preminuo je 15. rujna 1963. godine u Zagrebu. Šest godina poslije njegove smrti, na njegovu mirogojskom grobu, Odbor za izdavanje njegovih Sabranih djela svečano je zasadio brezu prenesenu iz šume pokraj Kupskoga.

… Oči su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za kosu rekoše neki da je crvenkasta, a neki da je zlatna ili pozlaćena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom lišcu i onim nasmijanim, malim usnicama. Neki šumar, to jest sam gospodin nadšumar, Markov šef i bog bogova, kad je vidio Janicu još kao djevojku, sav se bio oduševio. – To je cura! – rekao je on. – Vidiš li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza! Upravo kao breza! Gotovo bi rekao; otmjena pojava! (…)

(Breza)

The post Uz obljetnicu smrti Slavka Kolara appeared first on .

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 13. rujna 2021. godine posjetili su polaznici XXIV. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić”.

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu okupljene uzvanike prigodnim je obraćenjem pozdravio koordinator procesa Informacijskoga centra mr. sc. Ivo Tokić.

Tijekom dvosatnoga posjeta Knjižnici polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić” upoznali su se s uslugama i informacijskim izvorima koje pruža Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Polaznike je o radu i povijesti Knjižnice, usluzi međuknjižnične posudbe kao i ostalim uslugama korisničkih službi obavijestila Ana-Marija Tkalčić te su posjetili i razgledali korisničke prostore Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sa značenjem i vrijednim djelima hrvatske pisane baštine Zbirke rukopisa i starih knjiga upoznao ih je Ivan Kapec, dok je u Zbirci službenih publikacija polaznike informirala o sadržaju najveće zbirke službenih publikacija Republike Hrvatske, stranih država i međunarodnih organizacija Dolores Mumelaš.

Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić” razgledali su i čitaonice sa slobodnom pristupom građi na trećem i četvrtome katu te Čitaonicu tekućih hrvatskih i stranih časopisa, a Zbirku knjižnične građe o Domovinskom ratu predstavio je Hrvoje Špac.

Radionice pod nazivom Elektronički izvori znanstvenih informacija i vrednovanje znanstvene produktivnosti održale su Dolores Mumelaš i Ivana Matijević te su polaznike upoznale s različitim korisnim e-izvorima, uslugama bibliometrijskih i tematskih pretraživanja i dr.

Polaznici XXIV. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uručili su zahvalnicu za dugogodišnju iznimno dobru suradnju i pomoć u edukaciji polaznika, a polaznicima Ratne škole, kao i svake godine, uručene su članske iskaznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na kraju posjeta, polaznike Ratne škole „Ban Josip Jelačić” pozdravila je i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić” najviša je vojno-obrazovna ustanova u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga i druge državne dužnosnike za najviše vojne i civilno-vojne dužnosti. Svrha je polaznike osposobiti za donošenje strateških odluka u području obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U sklopu nastavnoga programa svaki naraštaj Ratne škole već tradicionalno posjećuje Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

The post Polaznici XXIV. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” u posjetu NSK appeared first on .

U organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD), Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) i Sveučilišne knjižnice Rijeka (SVKRI) u sklopu programa 17. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica od 30. rujna do 2. listopada 2021. godine održat će se hibridna konferencija Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima.  

Broj fizičkih sudionika Konferencije ograničen je na 100 sudionika, a rok za uplatu kotizacije po promidžbenoj cijeni produljen do 15. rujna 2021. godine. Zainteresirani za sudjelovanje pri mrežnoj prijavi unose promidžbeni kod l8UARkV7, dok članovi HKD-a uz unos koda 5XMIjS1o ostvaruju dodatni popust od 100 kuna za sve oblike sudjelovanja.

Konferencija se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Preliminarni program Konferencije.

The post Produljen rok za prijave za konferenciju „Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u organizaciji Komisije za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) i NSK u petak 17. rujna 2021. godine održat će se drugi stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki pod nazivom Obvezni primjerak – razvoj i uloga.

Središnja je tema ovogodišnjega skupa utvrđivanje stanja i položaja obveznoga primjerka u odnosu na primjenu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, 98/19), koji je knjižnicama u sustavu obveznoga primjerka prvi put omogućio odabir građe koju prikupljaju, pojedinosti kojega su postupka uređene odredbama zasebnoga, podzakonskoga akta, Pravilnika o obveznom primjerku (NN 66/2020). Cilj je Skupa otvoriti stručnu raspravu o stanju i položaju sustava obveznoga primjerka na državnoj i županijskoj razini kao i o mogućnostima u tome kontekstu u smislu razvoja i uloge ovoga sustava u budućnosti.

Organizacijom Skupa dodatno se želi pomoći knjižničarima čiji je rad povezan s izgradnjom zbiraka na temelju sustava obveznoga primjerka, na državnoj i županijskoj razini (izgradnja nacionalne zbirke Croatica i zavičajnih zbiraka) i omogućivanje dostupnosti i korištenja građe prikupljene na temelju sustava obveznoga primjerka (posudba, međuknjižnična posudba) kao i skrenuti pozornost na smjernice za izgradnju zbiraka na navedenim razinama te na važnost uključivanja u knjižnični fond antikvarne građe.

Skup će se održati uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a sve pojedinosti o Skupu dostupne su na mrežnoj stranici Društva povezanoj s održavanjem Skupa.

The post „Obvezni primjerak – razvoj i uloga“ – drugi stručni skup o izgradnji, upravljanju i evaluaciji zbirki appeared first on .

Za vsaku dobru reč,
Kaj reći si mi znala,
Za vsaki pogled tvoj,
Za vsaki smeh tvoj, fala!

Tak malo dobroga
V živlenju tu se najde,
I če je sunce čas,
Za oblak taki zajde.

A ti si v srce mi
Tak puno sunca dala.
Kaj morem ti neg’ reć:
Od vsega srca fala!

(Fala)

Čitajući jednu od najljepših kajkavskih pjesama, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog kajkavskog pjesnika Dragutina Milivoja Domjanića.

Dragutin Milivoj Domjanić rođen je 12. rujna 1875. godine u Krčima pokraj Adamovca. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskoga stola. Bio je član JAZU/HAZU od 1919., predsjednik Matice hrvatske od 1921. do 1926., a 1927. godine predsjednik je zagrebačkoga odjela PEN kluba.

Prvu pjesmu, domoljubnicu Ljubav k domovini, tiskao je u Bršljanu 1892. godine pod pseudonimom Milivoj Seljan. Surađuje u modernističkim časopisima te podupire mlade u književnome sukobu sa starijim naraštajem. Napisao je i nekoliko crtica te više književnih prikaza koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. Godine 1920. u zagrebačkome Teatru marioneta Velimir Deželić ml. postavio je Domjanićev igrokaz Petrica Kerempuh i spametni osel kao prvu međuratnu lutkarsku predstavu, u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce. Kada se govori o Domjaniću, rjeđe se spominje njegova prevoditeljska djelatnost. Prevodio je poeziju J. W. Goethea, H. Heinea, P. Verlainea, C. Baudelairea, S. Mallarméa, kao i prozu M. Gorkoga i L. N. Tolstoja. Osobito su ga privukle provansalske pjesme francuskoga pjesnika Frédérica Mistrala koje dijele istu sudbinu kao i njegove – i jedan i drugi bili su svedeni na narječje koje je još samo u puku nastavilo živjeti. Prije Prvoga svjetskoga rata počeo je pisati vrlo cijenjene stihove na kajkavskome, narječju svojega rodnog kraja, i tomu je ostao vjeran do kraja života. U to se doba pisanje na kajkavskome narječju smatralo stvaralačkom oporbom jer je nedostajala svijest o mogućnosti modernoga pjesničkog iskaza na tome istoimenom narječju. Prvi je u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnog izraza. Iako je počeo kao pjesnik na štokavskome književnom standardu Pjesme (1909.), Domjanić je najpoznatiji kao pjesnik kajkavskih stihova. Trima kajkavskim zbirkama Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.) i Po dragome kraju (1933.) postao je bard novije kajkavske poezije – klasik kajkavske riječi. Pjevao je o duhovnoj ljubavi, intimi plemićkih domova, gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana.

Mnoge su Domjanićeve pjesme uglazbljene, a među najpoznatijima su Fala i Popevke sem slagal, koje je uglazbio Vlaho Paljetak. Njegova je kajkavska poezija osuvremenila književnost i pomogla njezinoj integraciji u jedinstveni kontekst hrvatske književnosti.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupni su zvučni zapisi pjesama Bele rože i Susedovo dete, a na stranici virtualne izložbe Svakodnevica 1914. u starim hrvatskim novinama dostupna je pjesma Ciklame, krvave ciklame.

Domjanićevo ime nosi i smotra dječjega kajkavskog pjesništva u Sv. Ivanu Zelini. Ova tradicionalna godišnja književno-nakladnička manifestacija održava se u Sv. Ivanu Zelini još od 1970. godine radi poticanja sustavnoga rada s pjesnički nadarenom djecom u osnovnim školama s kajkavskoga govornog područja.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegov rukopis, dok su neke od njegovih pjesama dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić preminuo je 7. lipnja 1933. godine u Zagrebu.

The post U spomen na Dragutina Domjanića appeared first on .