Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Dugo u noć, u zimsku gluhu noć,
Moja mati bijelo platno tka.

Njen pognuti lik i prosjede njene kose
Odavna je već zališe suzama.

Trak lampe s prozora pružen je čitavim dvorištem
Po snijegu što vani pada
U tišini bez kraja, u tišini bez kraja:
Anđeli s neba, nježnim rukama,
Spuštaju smrzle zvjezdice na zemlju
Pazeć da ne bi zlato moje probudili.

Dugo u noć, u zimsku pustu noć,
Moja mati bijelo platno tka.

O, majko žalosna! kaži, što sja
U tvojim očima

Dugo u noć, u zimsku bijelu noć?

(Dugo u noć, u zimsku bijelu noć)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkoga knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post „Moja poezija izraz je mojeg života…“ – uz 115. obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Digitalni laboratorij NSK uspostavili su suradnju s Društvom športske rekreacije Aktivan život, organizatorima Zagrebačkoga noćnog cenera koji će se zbog epidemiološke situacije održati u virtualnome izdanju.

Kao i prethodnih osam godina, i ove su godine 8. studenoga zagrebačkim ulicama trebale trčati tisuće trkača iz Hrvatske i inozemstva na tradicionalnoj uličnoj utrci Zagrebački noćni cener. Zbog epidemiološke situacije u zemlji fizičko izdanje tradicionalne zagrebačke ulične utrke koje je trebalo krenuti ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otkazano je nakon, kako na mrežnim stranicama Cenera ističu organizatori, brojnih neprospavanih noći, telefonskih razgovora te velikoga truda i rada članova organizacijskoga tima.

Cener je doživio potres baš kao i Zagreb u ožujku, ali to ga neće slomiti, poručuju ipak organizatori i pozivaju sve ljubitelje ovoga sporta na virtualno izdanje Cenera pod nazivom Cener po kvartu.

Zanimljivost je da će, zahvaljujući djelatnicima Digitalnoga laboratorija NSK, troje najbržih trkača u kategoriji žena i muškaraca virtualnoga Cenera prvi put dobiti medalje isprintane na 3D pisaču.

Virtualni Cener po kvartu održava se do 8. studenoga, a sve pojedinosti o utrci dostupne su na mrežnoj stranici i stranici Zagrebačkoga noćnog cenera na Facebooku.

Suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s Društvom športske rekreacije Aktivan život nastavak je djelovanja Knjižnice na promicanju aktivnoga načina života građana u sklopu kojega je vježbanjem na radnome mjestu u rujnu ove godine obilježen i Europski tjedan sporta.

The post NSK i Digitalni laboratorij NSK partneri virtualne utrke „Cener po kvartu“ appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– pomoćnik glavnoga ravnatelja za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu
– pomoćnik glavnoga ravnatelja za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske
– pomoćnik glavnoga ravnatelja za financijske i pravne poslove.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– pomoćnik glavnoga ravnatelja za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu
– pomoćnik glavnoga ravnatelja za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske
– pomoćnik glavnoga ravnatelja za financijske i pravne poslove.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 4. studenoga 2020. appeared first on .

Dana 2. studenog 2020. godine, u 83. godini života, napustio nas je Mladen Kušec, istaknuti hrvatski književnik, novinar i publicist, koji je svoj dugogodišnji profesionalni rad prije svega posvetio djeci i mladima. Uzajamna naklonost između Kušeca, neprijepornog miljenika djece, i djece, koja su za njega uvijek bila nepresušni izvor nadahnuća, iznjedrila je bogatstvo trajno zabilježene dječje mudrosti koja bi bez Kušeca i njegova urođenog dara da nam odškrine dječji svijet puno teže našla put izvan granica tog svijeta.

Prošle je godine u povodu obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige bio gost u sklopu programa svečanosti Knjižna booka koji se već niz godina održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a u kojoj prigodi smo mogli svjedočiti još jednom Kušecovu živopisnom susretu s djecom.

Mladen Kušec rođen je 1938. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju te diplomirao na Filozofskom fakultetu. Na Radioteleviziji Zagreb počeo je raditi 1963. godine, istaknuvši se kao novinar i urednik radijskih i televizijskih emisija za djecu i mlade Tonkica Palonkica, frrr…, Patuljci pojma nemaju, Hihotići, Bijela vrana i dr. U razdoblju od 1989. do 1994. godine bio je urednik Obrazovnog i dječjeg programa Hrvatskog radija, a potom i glavni urednik Radio Sljemena. Autor je tridesetak knjiga za djecu i mlade (Dobar dan, Volim te, Plavi kaputić, Lili i Vili, Slijedi me i dr.), a uređivao je i originalni radijski putopis Zagonetno putovanje – Putujemo Hrvatskom.

Dobitnik je niza nagrada, među kojima su nagrada Hrvatskog novinarskog društva Zlatno pero za roman Donatela (1989.), nastao prema jedinstvenoj radijskoj emisiji Bijela vrana, te nagrada Mato Lovrak za roman Mama, tata i ja (1992.). Godine 1991. dobio je nagradu Hrvatske radiotelevizije za životno djelo Ivan Šibl, a za već spomenutu, kultnu radijsku emisiju Bijela vrana 2018. godine nagrađen je Večernjakovom ružom.

The post In memoriam Mladen Kušec appeared first on .

U povodu obilježavanja ovogodišnjeg Dana Sveučilišta u Zagrebu na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Virtualne izložbe NSK objavljena je izložba Sveučilište – jučer, danas, sutra, pripremljena u sklopu projekta koji je Sveučilište provelo u suradnji s Knjižnicom, pod nazivom Virtualna izložba 350. godina Sveučilišta u Zagrebu.

Dan Sveučilišta obilježava se 3. studenog, na dan kada je na saboru Hrvatskog kraljevstva 1671. godine prihvaćena odluka rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. kojom je dvije godine ranije, 23. rujna 1669. godine, Isusovačka akademija, preteča današnjeg Sveučilišta, stekla status sveučilišne ustanove.

Ova virtualna izložba predstavlja 350 godina neprekinutog djelovanja najstarijeg hrvatskog sveučilišta s neprekidnim djelovanjem i jednog od najstarijih u Europi te na vremenskoj lenti daje pregled ključnih trenutaka iz njegove povijesti i povijesti njegovih sastavnica, pružajući uvid u najstarije spomene relevantnih događaja, tema ili lokaliteta, s prikazom rektora Sveučilišta od 1874. godine do danas. Svi sadržaji predstavljeni na vremenskoj lenti slikovno su i/ili tekstualno povezani sa sadašnjošću, kako bi ih se što više približilo suvremenom virtualnom posjetitelju.

U sklopu izložbe istraživačima su dostupne cjelovite preslike knjiga, časopisa, disertacija i arhivske građe sadržajno povezane sa Sveučilištem i njegovim djelovanjem, a povijest Sveučilišta predstavljena je i kroz stručne i znanstvene radove o povijesnim događajima na Sveučilištu iz digitalnih zbirki Sveučilišta i Knjižnice, kao i onih Knjižnica grada Zagreba te Hrvatskog muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu Sveučilištu i svim njegovim djelatnicima čestita njihov dan.

The post „Sveučilište – jučer, danas, sutra“ – virtualna izložba u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 30. listopada 2020. godine održan je deseti samostalni stručni skup Hrvatske udruge školskih knjižničara pod nazivom Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima.

Na svečanome su otvorenju nazočne pozdravili predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Naziv ovogodišnjeg skupa, Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima inspiriran je poznatom izrekom Dao ti Bog da živiš u zanimljivim vremenima.

Uz stručni skup održana je i 18. izborna Skupština te svečana dodjela Nagrade Višnja Šeta i Nagrade poezija među profesijama za 2020. godinu.

Nagradu Višnja Šeta dobile su Goranka Braim Vlahović i Irena Bando, a Nagradu poezija među profesijama Nikolina Hader.

The post Održan stručni skup „Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima“ appeared first on .

Vojnik sam pisane riječi, ne mača.

The post Citat 2. studenog 2020. appeared first on .

Blagdan Svih svetih i Dušni dan uvijek su posebni dani u godini kada usporimo korak i posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljamo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Sjećamo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama. Ovo razmišljanje završit ćemo porukom našega poznatog suvremenika i nobelovca Ive Andrića: „Živite i borite se kako najbolje umijete, molite se Bogu i volite svu prirodu, ali najviše ljubavi, pažnje i sućuti, ostavite za ljude, ubogu braću svoju, čiji je život nestalni pramen svjetla između dviju beskonačnosti.“

Uoči blagdana Svih svetih prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Gustava Krkleca koji je 30. listopada napustio zemaljsku tamnicu vremena i otišao svojom dalekom, nebeskom, srebrnom cestom.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

I brzojavi stižu sa svih strana,
vijenci i trake; tutnje kolodvori:
Šeširi crni poput crnih vrana:
„Gubitak težak! Sve nas tuga mori!“

A mene nema! Ali kiša pljušti.
I krošnja vrbe ponad mene šušti.
Čemu se oblak u tom času proli?

Ne mogu reći, a da mogu, ja bi
viknuo svima u toj mračnoj grabi:
„Nek samo pljušti.
Baš me prsluk boli!“

(Umjesto oporuke)

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama – Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 380 zapisa o njegovim djelima.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja nikada nisam htio da pjevam ni pticama, ni zvijerima, ni stablima, ni talasima morskim, već srcu ljudskom, i tražio sam ritam, riječ i zvuk za to, za takvo srce, meni uvijek blizo i srodno, a ipak tako svoje, tako zagonetno. I kad to srce nije razumjelo jedan glas, ja sam, na svojoj svirali, – ne na harfi ili na liri – izvabio drugi, bliži zvuk, pastirski, ja sam pokušao da sviram svirku od pastira rodnog sela zagorskog.
Nemam, dakle, niti sam imao ikad pretenzija koje su drugi, gotovo uvijek, silom, htjeli da mi nametnu. Ovaj krug, ova cjelina, ovaj splet, ovaj svijet koji sam dao, koji je sav tu, neka bude kao vrelo bar za jednu kap vode žednome, neka bude bar jedan trak svjetlosti u mraku, neka bude blagi melem, neka bude šta hoće, ali svakako će biti jedan – možda mali, ali dostižan – dio onog mene koji sam bio najbliži nedostižnome, neizmjernome.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Gustava Krkleca appeared first on .

Zbog situacije nastale širenjem bolesti COVID-19 od ponedjeljka 2. studenoga 2020. godine korisnicima je usluga Večernjega rada NSK dostupna od 21 do 22 sata.

Predbilježbe za korištenje usluge primaju se preko aplikacije, telefonski na 01/6164 002 ili osobno u Informacijskome centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U skladu s mjerama fizičke udaljenosti u prostoru provođenja Usluge (nulta razina) istodobno može boraviti najviše 65 osoba.

Korisnicima se prilikom ulaska u Knjižnicu beskontaktnim toplomjerom mjeri tjelesna temperatura te je onemogućen ulazak onima s izmjerenom temperaturom 37.2 °C i više.

Pri svakome izlasku iz korisničkoga dijela Knjižnice (izlazna rampa) korisnici su dužni ponijeti svoje stvari sa sobom. Povratak u prostor za nastavak korištenja usluge Večernjega rada nije moguć.

Korisnicima se preporučuje nošenje zaštitnih masaka. Dužni su koristiti košarice te se kretati u posebno označenim prostorima, pridržavajući se mjera fizičke udaljenosti, samozaštite i zaštite drugih.

The post Novo radno vrijeme Večernjega rada NSK appeared first on .

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati! – poznati su stihovi koje je velikan hrvatske poezije Silvije Strahimir Kranjčević izrekao u svojoj pjesmi Mojsije.

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 215 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

The post „Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz 112. obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 28. listopada 2020. appeared first on .

U sklopu projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Središnji sustav narodnih knjižnica Narodnoj knjižnici Ploče dodijeljena je nagrada Najbolji mali web za 2020. godinu. U zadnje tri godine, koliko se za najbolju mrežnu stranicu izrađenu u sklopu Projekta dodjeljuje ova nagrada, nagradu su dobile i Narodna knjižnica i čitaonica Gunja (2019.) te Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci (2018.).

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi Projekt od 2014. godine u svrhu povećanja prisutnosti narodnih knjižnica Republike Hrvatske na internetu, te u sklopu njegovih aktivnosti zajedno s vanjskim suradnicima neprekidno radi na pružanju knjižnicama tehničke, sadržajne i edukativne potpore u stvaranju vlastitih mrežnih stranica.

Narodne knjižnice u Sustav se mogu uključiti na dva načina – upućivanjem zahtjeva za besplatnim otvaranjem mrežne stranice u sklopu Projekta ili prijavom bez izrade mrežne stranice, ako je već posjeduju.

Projekt Središnji sustav narodnih knjižnica novčano potpomaže Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čestita ovogodišnjoj knjižnici dobitnici i želi svim njezinim djelatnicima puno uspjeha u daljnjem radu, osobito u mrežnom okruženju.

The post Narodnoj knjižnici Ploče dodijeljena nagrada „Najbolji mali web“ za 2020. godinu appeared first on .

Uz pridržavanje sviju propisanih epidemioloških mjera, u petak 23. listopada održana je panel-rasprava u povodu obilježavanja 70. obljetnice rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

U prvome dijelu programa predsjednici pet komisija i jedne radne grupe predstavili su svoj rad u okviru Sekcije za narodne knjižnice, a u drugome dijelu dr. sc. Dijana Machala, predsjednica HKD-a, održala je prezentaciju o aktualnoj raspravi u okviru IFLA-e vezano uz prijedlog promjene ustroja stručnih tijela i o tome kako se to može odraziti na ustroj stručnih tijela HKD-a. O radu pojedinih komisija i radne grupe raspravljali su posebni gosti, a panel-rasprava dala je i prijedlog smjera razvoja i organizacije HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u odnosu na aktualne prijedloge promjena ustroja stručnih tijela Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA).

Ova panel-rasprava jedan je od programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i HKD-a u Mjesecu hrvatske knjige 2020.

The post Održana panel-rasprava „Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice“ appeared first on .

U multimedijalnoj dvorani Kluba Matis u Hrvatskoj matici iseljenika 21. listopada 2020. godine svečano je predstavljen Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina, projekt koji su zajednički ostvarili Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika. U rad na projektu bili su uključeni brojni stručni suradnici, među kojima i dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljanju je nazočila dr. sc. Vesna Golubović, voditeljica Odjela Nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uvodne su riječi na svečanome predstavljanju uputili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac. O Leksikonu su govorili prof. dr. sc. Vladimir P. Goss, prof. dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić te urednici prof. dr. sc. Vlado Šakić i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak. U glazbenome je dijelu programa nastupila kantautorica Elis Lovrić.

Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina sveobuhvatno je leksikografsko djelo koje sadrži 1096 stranica i 3464 natuknice te donosi jedinstven opis fenomena hrvatskih migracija u razdoblju od novoga vijeka sve do suvremene mobilnosti, s posebnim naglaskom na migracije u 19. i 20. stoljeću. Riječ je o referentnome djelu koje sadrži leksikografsko blago sažeto iz građe relevantne za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, obuhvaćajući pokrete, organizacije, događanja i ljude iz 45 zemalja svijeta.

U abecedariju znamenitih iseljenika u Leksikonu čitatelji će susresti istaknute poznate osobe iz razdoblja Nikole Tesle do najcitiranijega znanstvenika današnjice Paška Rakića, fizičare poput Danijela Denegrija, Davora Pavune ili mladoga izumitelja Marina Soljačića, nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, otkrivača daktiloskopije Ivana Vučetića, znanstvenika Dubravka Justića, Igora Mezića, Branka Ruščića i Eugena Korena te astrofizičara Dragutina Karla Rakoša, pravnici Mirjan Damaška i Eduard R. Antonich, molekularni biolog Miroslav Radman te slavni Ivan Đikić, astronom Željko Ivezić, onkolog Luka Milas, slavna balerina Mie Čorak Slavenska, glasoviti vinar Miljenko Grgich, gospodarstvenici Paško Baburica i Andrónico Abaroa Luksic, utemeljitelj arhivistike u zemljama Južne Amerike Zlatko Aurelije Tanodi, otac naše digitalne ere Branko Souček i dr. Među umjetnicima ističu se sopranistica Zinka Kunc, kipari Ivan Meštrović, Josip Turkalj, Seka Severin Tudja, Lily Garafulic i Ante Dabro te slikari Anton Cetin, Charles Bilich i Leo Junek.

Bitno je spomenuti i pisce i urednike iz iseljeničkih časopisa poput Vinka Nikolića, Borisa Marune, Vinka Grubišića, Karla Mirtha, Jere Jareba, Luke Brajnovića, Ante Cilige, Radovana i Božidara Latkovića, Jure Bogdana, Bogdana Radice, Ivone Dončević, Stjepana Šuleka, Jakše Kušana, Branka Salaja, Bože i Malkice Dugeč, Lovre Bogovića, Mate Meršića, Živka Mandića i dr. Obrađeni su veliki književnici kao što su Anthony Mlikotin, Melissa Milich, Vladimir P. Goss, Josip Novakovich, Janko Deur i Marica Bodrožić, uz naše pisce hispanističkoga svijeta poput Juana H. Mihovilovicha, Nicolása Mihovilovića Rajčevića, Eugenija Mimice Barassija, Ramona Dijaza Eterovicha, Andrésa Moralesa Milohnića i autora niza svjetskih književnih uspješnica Antonija Skármete iz Čilea i dr.

The post Predstavljen „Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina“ u Hrvatskoj matici iseljenika appeared first on .

U petak 23. listopada u 12 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se panel-rasprava u povodu obilježavanja 70. obljetnice rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Program će se održati u dva dijela. U prvom će predsjednici pet komisija i jedne radne grupe predstaviti svoj rad u okviru Sekcije za narodne knjižnice, a u drugom dijelu predviđena je prezentacija o aktualnoj raspravi u okviru IFLA-e vezano uz prijedlog promjene ustroja stručnih tijela i o tome kako se to može odraziti na ustroj stručnih tijela HKD-a. O radu pojedinih komisija i radne grupe raspravljat će posebni gosti (po jedan od svake Komisije te Radne grupe) koji su bili njihovi istaknuti članovi. U drugome dijelu programa panel-rasprava trebala bi dati i prijedlog smjera razvoja i organizacije HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u odnosu na aktualne prijedloge promjene ustroja stručnih tijela Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA).

U programu će, između ostalih, sudjelovati dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva i Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo i predsjednica Komisije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Ova panel-rasprava jedan je od programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i HKD-a u Mjesecu hrvatske knjige 2020., a održat će se uz pridržavanje sviju važećih epidemioloških mjera.

The post Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice – panel-rasprava u povodu 70. obljetnice kontinuiranoga rada appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 19. listopada 2020. godine predstavljena je pjesničko-grafička mapa Hommage Tonku Maroeviću koja je objavljena u nakladi Zbirke Biškupić.

Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravili su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, akademik Pavao Pavličić, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tajnik Razreda za književnost HAZU, te ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

O pjesničko-grafičkoj mapi Hommage Tonku Maroeviću govorili su akademik Krešimir Nemec, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilšne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Tamara Ilić Olujić i nakladnik Božo Biškupić. Bard hrvatske književnosti akademik Luko Paljetak, koji je ujedno i autor stihova u mapi, pročitao je odabrane stihove iz Sonetnoga vijenca posvećenoga Tonku Maroeviću.

Na predstavljanju pjesničko-grafičke mape Hommage Tonku Maroeviću nazočio je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Mapu čine grafički listovi 33 hrvatskih likovnih umjetnika koji su različitim grafičkim tehnikama ispričali svoj doživljaj prerano preminuloga akademika. Ovo bibliofilsko izdanje umjetnički je oproštaj od velikoga Tonka, ali i pokušaj da se njegov lik, stihom i grafikom, na osobit način sačuva u hrvatskoj kulturi.

Ovim predstavljanjem odali smo počast Tonku Maroeviću, istaknutomu povjesničaru naše kulture, književniku i prevoditelju, dragom suradniku koji nas je nedavno napustio.

Hvala Tonku za desetljeća druženja, suradnje i susreta, često i usputnih s obvezatnim pitanjem radiš li što novo. Hvala mu na dobroti, na toleranciji, na pomoći, na svemu što je učinio za svoje prijatelje, za životne suputnike, za hrvatsku književnost i umjetnost, za hrvatsku kulturu koju je toliko volio i poštivao.

(Iz popratnoga teksta Hommage prijatelju Tonku Bože Biškupića)

The post Predstavljena pjesničko-grafička mapa „Hommage Tonku Maroeviću“ appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu privela je kraju natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK, a u sklopu projekta Mreža virtualnih izložbi kulturne baštine: razvoj obrazovnih sadržaja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Na ovogodišnji Natječaj mogli su se javiti stručni suradnici knjižničari i nastavnici koji određenu nastavnu temu žele približiti učenicima u obliku virtualne izložbe. Prilikom prijave na Natječaj bilo je potrebno dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje te navesti popis građe koja se planira skenirati.

Na Natječaj je pristiglo 14 prijedloga, od kojih je Povjerenstvo za dodjelu nagrade, u sastavu Anita Marin, dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, Renata Petrušić, Vesna Vlašić, Dobrila Zvonarek i Dragana Koljenik, jednoglasno odabralo sljedeće radove:

Povijest tehničkog dokumentiranja – od crtanja rukom do računalne izrade nacrta (predlagatelj: Tehnička škola za strojarstvo i mehatroniku, Split)

Ljekarništvo u Bjelovaru do 1945. (predlagatelj: Medicinska škola Bjelovar).

Odabrani prijedlozi bit će nagrađeni novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna, darovnim bonom u ukupnoj vrijednosti do 5.000,00 kuna (do 2.500,00 po izložbi) kojim će se omogućiti digitalizacija građe iz fonda NSK, tehničkom podrškom za izradu virtualne izložbe, pomoći u izradi metapodataka te diskovnim prostorom za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prilikom odabira, kako je i najavljeno, prednost su imali prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbirki NSK i izložbe koje se mogu koristiti u nastavi. Također, Povjerenstvo se ravnalo kriterijima cjelovitosti prijave, pravne valjanosti u pogledu autorskih prava za uporabu predviđenih djela u izradi izložbe te udjelu građe iz zbirki NSK u projektu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica čestita dobitnicima te zahvaljuje svima koji su poslali svoje prijedloge na natječaj uz poticaj da i dalje prate inicijative kojima se planira koristiti građa NSK kao sredstvo za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku.

The post Rezultati nagradnoga natječaja „Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK“ appeared first on .

Zaklada CENL (Conference of European National Librarians), koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe, iz novoosnovanih fondova za pomoć knjižnicama pogođenim pandemijom bolesti COVID-19 (Covid-19 Support Fund) te za potporu projektima posvećenim okupljanju građe i izvora vezanih uz zajednice nedovoljno zastupljene u zbirkama knjižnica članica Zaklade (Hidden Stories Support Fund) Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijelila je novčana sredstva za nabavu novog sustava za obavještavanje korisnika o novostima o radu Knjižnice u okolnostima pandemije te pripremu virtualne izložbe o romskoj zajednici u Hrvatskoj The Roma on the Road / Roma pe Droma. Ukupni iznos od 5.000,00 eura, po 2.500,00 eura za svaku od dvije navedene svrhe, Knjižnici je dodijeljen temeljem prijave NSK na javni poziv Zaklade CENL koji je bio otvoren do 17. rujna 2020. godine.

Novi suvremeni informacijsko-komunikacijski sustav za obavještavanje korisnika o novostima o radu Knjižnice u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 sastojat će se od dva velika zaslona na ulazu u Knjižnicu, dva podna zaslona na 3. i 4. katu Knjižnice te 40 okvira u dizalima i na ulazima u čitaonice u kojima će se u A3 formatu isticati najnovije obavijesti o izmjenama u radu Knjižnice. Novim će se sustavom poboljšati obavještavanje korisnika o radu i uslugama Knjižnice, s osobitim naglaskom na obavijesti vezane uz okolnosti pandemije bolesti COVID-19 kao što su izmjene u prilagodbi rada, usluga, radnog vremena i/ili pravila ponašanja važećim epidemiološkim mjerama, broj slobodnih mjesta za rad itd. Očekuje se kako će bolja dostupnost i veća vidljivost ovakvih obavijesti uvelike pridonijeti smanjenju nepotrebnih ulazaka u zgradu Knjižnice i optimizaciji kretanja korisnika, što će u konačnici dovesti do stvaranja sigurnijeg i zdravijeg okruženja u prostoru Knjižnice te na taj način i daljnjeg poboljšanja rada Knjižnice, koja pravodobno obavještavanje svojih korisnika smatra svojim glavnim zadatkom.

Virtualna izložba o romskoj zajednici u Hrvatskoj The Roma on the Road / Roma pe Droma bit će izrađena u suradnji Knjižnice sa Savezom Roma Kali Sara te Središnjom knjižnicom Roma u Hrvatskoj, osnovanom pri Savezu 2020. godine. Kao jedina knjižnica takve vrste u Europi, a najvjerojatnije i u svijetu, Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj okuplja bogat fond građe koja svjedoči o povijesti, kulturi, tradiciji, seobama, patnji te postignućima romskog naroda. Za potrebe izložbe digitalizirat će se izabrana građa iz zbirki knjiga, rukopisa, fotografija, crteža, slikovnih i zvučnih zapisa te ostalih vrsta izvora koji se odnose na zajednicu Roma u Republici Hrvatskoj i šire. Projekt izrade izložbe javnosti će biti predstavljen na Svjetski dan Roma 7. travnja 2021., a sama izložba na Svjetski dan romskog jezika 5. studenog 2021. godine.

The post NSK dodijeljena sredstva iz novoosnovanih fondova potpore zaklade CENL appeared first on .