Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Zbog trajanja radova u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čitaonica još uvijek nije dostupna korisnicima za rad.

Molimo da sve upite šaljete na skupnu adresu zbirka.rijetkosti@nsk.hr.

Obavijest o otvaranju čitaonice za korisnike bit će pravodobno objavljena na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Radovi u čitaonici Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK appeared first on .

ISBN 978-953-500-164-5

Preuzimanje

The post Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Ogranak Matice hrvatske u Virovitici poziva sve zainteresirane autore za sudjelovanje u međunarodnome natječaju „Kristalna pepeljara“ za najbolju kriminalističku priču. Natječaj nosi ime jednoga od najuspješnijih djela hrvatskoga književnika Milana Nikolića, popularnoga pisca kriminalističkih romana čije je stvaralaštvo obilježilo pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća.

Međunarodni natječaj za najbolju kriminalističku priču „Kristalna pepeljara“ otvoren je do 1. studenoga 2020. godine, a rezultati će biti objavljeni u medijima te na stranici Ogranka Matice hrvatske u Virovitici na Facebooku.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa, a svi sudionici natječaja bit će pohvaljeni.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Međunarodni književni natječaj „Kristalna pepeljara“ za najbolju kratku kriminalističku priču appeared first on .

Ja Nikola knez Zrinski obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!

Grof Nikola Šubić Zrinski rodio se 1508. godine u gradu Zrinu u obitelji oca Nikole III. Zrinskoga i krbavske kneginje Jelene Karlović, sestre kasnijega hrvatskog bana Ivana Karlovića. Bio je hrvatski državljanin i vojskovođa, jedan od najvećih i najslavnijih hrvatskih velikana, ali i mađarske povijesti. Ratovao je protiv Osmanlija, a već se kao 21-godišnjak istaknuo u borbi za obranu Beča 1529. godine, kao i u obrani Pešte, kada ju je sa 400 hrvatskih boraca spasio od pada. Upravo zbog junaštva kralj Ferdinard I. imenovao ga je hrvatskim banom, a 1556. godine na njegov ga je zahtjev i razriješio banske časti. Posebno je zapamćen po bitki za Siget, u kojoj je 100 000 osmanskih vojnika sa Sulejmanom I. na čelu držalo opsadu grada punih mjesec dana. Unatoč silnim pritiscima da preda grad, Nikola Šubić Zrinski nije se pokolebao i zadao je velike gubitke osmanskoj vojsci. Kada je vidio da više ne može sačuvati grad, junački je krenuo u proboj iz utvrde, pri čem su ga osmanski vojnici uspjeli savladati.

Osim što je bio cijenjen na ovim prostorima i u regiji, Nikola Zrinski bio je cijenjen i poštovan u dalekome Japanu zbog svoje časne i samurajske smrti, zbog koje u počast tome činu, japanski muški zborovi često izvode ariju iz opere Nikola Šubić Zrinski koju su naučili 1919. godine nakon što su se hrvatski mornari povlačili iz Sibira prema domovini. Tada im se nasukao brod, stoga su mornari neko vrijeme bili nastanjeni u Kobeu, gdje su lokalno stanovništvo naučili pjesmu U boj, u boj. Vjerojatno velikim događajem smatra se kada je japanski muški zbor od 1000 ljudi otpjevao U boj, u boj, što je zasigurno bio rekord zborskoga pjevanja.

Hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki utemeljio je iznimno vrijednu zbirku knjiga i rukopisa poznatu pod nazivom Bibliotheca Zriniana, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U fondu Zriniane svakako je potrebno istaknuti djelo Adriai Tengernek Syrenaia (prva pol. 17. st.), autograf Nikole Zrinskoga. U poemi Obsidio Sigethiana Nikola je opjevao svojega pradjeda Nikolu Šubića Zrinskoga koji se poginuo braneći Siget. Knjižnica obitelji Zrinski prispjela je iz Beča u Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu početkom 1892. godine, zaslugom ondašnje hrvatske Vlade. Otkupljena je od bečkoga antikvara Samuela Kendea, koji ju je kupio na dražbi od potomaka velikaške obitelji Daun. Mađarski znanstvenici i kulturni pregaoci, Gábor Hausner, Tibor Klaniczay, Sándor Iván Kovács, István Monok i Géza Orlovszky, rekonstruirali su Knjižnicu obitelji Zrinski te izdali reprezentativan katalog pod naslovom A Bibliotheca Zriniana története és állománya (Budimpešta, 1991.). Bibliotheca Zriniana doživjela je i svoju 3D rekonstrukciju u sklopu projekta 3D Bibliotheca Zriniana koji su 2002. godine zajednički ostvarili mađarska Nacionalna knjižnica Széchényi, Knjižnica Sveučilišta u Segedinu te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Godine 2012. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba ARTE ET MARTE: Knjige o arhitekturi u Zriniani, koja je prvi put javnosti predstavila traktate o arhitekturi iz Zriniane, osobne knjižnice iz 17. stoljeća Nikole VII. Zrinskoga i njegova sina Adama, koja se, nadopunjena knjigama moravskoga plemića Ignaca Jankovskoga z Vlašime, čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bibliotheca Zriniana, knjižnica obitelji Zrinski, proživjela je brojne uspone i padove, kao i obitelj Zrinski, te je, naposljetku, ostala sačuvana kao trajan spomenik identiteta hrvatskoga naroda.

Godine 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je otvorena izložba Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke.

Nikola Šubić Zrinski, stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog, zauvijek je ostao živjeti u hrvatskim srcima, a danas ga, osim nas Hrvata, i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom.

Grof Nikola IV. Zrinski preminuo je 7. rujna 1566. godine u mađarskome gradu Sigetu u 59. godini života.

The post Sjećanje na Nikolu Šubića Zrinskoga appeared first on .

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 4. rujna 2020. godine održano je predstavljanje knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti autorice dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Izdavačke kuće Meridijani.

Okupljene uzvanike prigodnim obraćenjem pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a knjigu su predstavili recenzentica prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, urednik izdanja akademik Dragutin Feletar i autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina.

Knjiga Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti donosi analizu narodnih knjižnica u kontekstu tranzicijskih procesa u hrvatskome društvu i pregled današnjega stanja knjižnica, njihove uloge u lokalnoj zajednici, promjenama koje su ih zadesile te daje bitne smjernice njihova budućeg djelovanja. Kako bi bile učinkovit čimbenik u razvoju društva, knjižnice prema tim smjernicama trebaju imati pozitivnu ulogu u društvenim promjenama, na novi način pristupati knjižničnim korisnicima, bolje razumjeti društveno okruženje u sklopu kojega djeluju te biti bolje prisutne u javnim politikama i razvoju društva na svim razinama političkoga donošenja odluka – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj.

Autorica knjige dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina djeluje u hrvatskome knjižničarstvu već 35 godina, a radi u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici, gdje je 24 godine, do 2019. godine, bila ravnateljica. Upravo je ta knjižnica u knjizi poslužila za empirijsko istraživanje modela hrvatskih narodnih knjižnica koje su se uspješno prilagodile promjenama u društvu i kretanjima u međunarodnome knjižničarstvu u zadnja četiri desetljeća. Studijske boravke, čijim se rezultatima obilno služila u knjizi, imala je u knjižnicama u Danskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj i Njemačkoj, a naknadno i na Islandu. Dobitnica je nekoliko nacionalnih nagrada i priznanja za doprinos knjižničarskoj struci i hrvatskoj kulturi, a među njima i Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za naročit doprinos radu i razvoju hrvatskoga knjižničarstva za 2017. godinu.

Uz teorijski dio koji se temelji na analizi relevantne literature iz knjižničarstva i sociologije, knjiga sadrži i sociološko istraživanje kao model za slična istraživanja. Znanstveni doprinos djela očituje se u činjenici da su u njemu prikupljena nova saznanja, podaci i testirane hipoteze, čime su obogaćena relativno rijetka sociološka istraživanja suvremenih knjižničarskih tema, naročito u hrvatskim razmjerima. Doprinos je i u tome što djelo dovodi do novih spoznaja i pomaka u metodološkim i tematskim nalazima do kojih se došlo primjenom različitih istraživačkih metoda za proučavanje narodnih knjižnica kao važnih čimbenika u suvremenom društvu.

(prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović)

Radi se o prikazu suvremenih knjižnica o kojima ne postoji mnogo literature objavljene na hrvatskom jeziku. Za knjižničare djelo može biti poticajno, jer ukazuje na različita mišljenja o zadaćama knjižnica u suvremenom društvu i omogućuje usporedbu s načelima iznesenim u suvremenim dokumentima o knjižnicama. Zatim ono može pomoći donositeljima odluka na lokalnoj i državnoj razini u procjeni današnje važnosti knjižnica i njihovih zadaća u društvu. Konačno, djelo može biti zanimljivo svakome koga zanima djelovanje javnih ustanova u današnjem društvu.

(prof. dr. sc. Aleksandra Horvat)

The post Predstavljena knjiga „Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti“ u NSK appeared first on .

„Nema više našega Starog Mačka”, rečenica je kojom je otac hrvatskoga stripa ispraćen na vječni počinak… On i njegov najdraži lik iz stripa – postali su jedno.

Andrija Maurović, jedan od najvećih autora stripa u svijetu koji je umijeće stripovnih crteža uzdigao do najviše razine tehničke vještine i estetske vrijednosti, preminuo je 2. rujna 1981. godine u Zagrebu.

Otac hrvatskoga stripa rođen je 29. ožujka 1901. godine u Boki kotorskoj. Nakon godine dana provedene na Akademiji likovnih umjetnosti Andrija Maurović prekida školovanje i započinje suradnju s različitim naručiteljima i izdavačima. Radio je ilustracije, crtao karikature, izrađivao plakate, a od 1935. godine i stripove.

Osebujna stilizacija, sekvence iscrtane lakim, virtuoznim potezom, sugestivno prikazani protagonisti i ozračje pojedi­nih zbivanja, slika prožeta ekspresivnim nabojem, slijed kadrova u kojima se gotovo filmskom dinamikom smjenju­ju različiti prostorni planovi i rakursi – sve to čini Maurovićeve stripove prepoznatljivima na prvi pogled te ih se ni zabunom ne može pripisati nekomu drugom, bilo kojemu autoru u povijesti devete umjetnosti.

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjeduje najveću i najcjelovitiju zbirku stripovnih crteža Andrije Maurovića, njih više od pet stotina: stripove Vjerenica mača, Podzemna carica, Knez Radoslav, Ahura Mazda na Nilu, Tomislav, Mrtvački brod, Opsada, Plantaža Beranda, Brodolomci na otoku Mega, Grička vještica, Rankov odred, Zlatni otok, Crni jahač i Ilustracije iz Zabavnika. U Knjižnici je pohranjeno i osam Maurovićevih crteža tušem, kao i neki od njegovih brojnih plakata.

U sklopu programa Dani otvorenih vrata NSK 2019. godine Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u suradnji s Grafičkom zbirkom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja ove godine slavi stotu obljetnicu svojega postojanja, organizirao je radionicu pod nazivom U svijetu stripa, posvećenu velikanu hrvatskoga stripa Andriji Mauroviću. U sklopu radionica polaznici su se upoznali s bogatom zbirkom stripovnih crteža Andrije Maurovića koje čuva Grafička zbirka NSK, kao i s postupcima njihove zaštite. Građani, učenici i studenti koji su sudjelovali na radionicama mogli su se okušati i u tehnici visokoga tiska na temu stripa.

Godine 2011., u povodu obilježavanja 30. godišnjice smrti Andrije Maurovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila je neke od brojnih stripovnih crteža koje čuva u svojem fondu. Bile su izložene table stripa otkupljene iz privatnih zbiraka koje su pomno restaurirane.

Andrija Maurović nije više među nama, ali njegovi radovi poslužit će kao uzor i poticaj sadašnjim i budućim naraštajima stripovnih crtača.

The post Sjećanje na oca hrvatskoga stripa Andriju Maurovića appeared first on .

… od svih otpora uslijed trenja, onaj koji najviše usporava ljudsko kretanje jest neznanje.

The post Citat 1. rujna 2020. appeared first on .

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 31. kolovoza 2020. godine otvorena je izložba Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan posvećena Dušanu Karpatskomu, najpoznatijemu češkom kroatistu i najvećemu promicatelju hrvatske kulture u Češkoj. Izložba će se moći razgledati do 20. rujna 2020. godine.

Na otvorenju izložbe okupljene su pozdravili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i predsjednik Hrvatsko-češkoga društva Marijan Lipovac. O Dušanu Karpatskome govorili su njegovi prijatelji i suradnici – profesor Zlatko Šešelj i prof. emer. dr. sc. Dubravka Sesar. Na otvorenju je puštena i snimka bivšega češkog veleposlanika u Hrvatskoj dr. sc. Jiříja Kuděle u kojoj se obratio okupljenima, nakon čega je izložbu otvorio državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija dr. sc. Ivica Poljičak. Otvorenje izložbe uveličao je dramski umjetnik Goran Matović koji je čitao pisma Miroslava Krleže upućena Dušanu Karpatskomu.

Izložbu su organizirali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba i tvrtka For Prague iz Praga, uz financijsku potporu Ministarstva kulture Češke Republike te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Autor je izložbe Andreja Stojković, izdavač i publicist iz Praga, dugogodišnji prijatelj i suradnik Dušana Karpatskoga, nakon čije je smrti preuzeo brigu o njegovoj ostavštini.

Na izložbi su prikazana djela Dušana Karpatskoga – njegovi autorski naslovi iz područja leksikografije, povijesti i teorije književnosti, značajniji prijevodi hrvatskih autora, časopisi kojima je bio urednik, kao i brojne fotografije, priznanja i nagrade, plakati, rukopisi, dokumenti, izresci iz novina, pisma te osobni predmeti.

Izložbom je obuhvaćeno gotovo 60 godina djelovanja Dušana Karpatskoga kao prevoditelja, književnoga povjesničara i urednika, ali i velikoga posrednika između dviju bliskih kultura, hrvatske i češke. Dušan Karpatský cijeloga je života promicao interkulturni dijalog između bliskih naroda ne samo na području književnosti nego i kulture uopće te time i danas služi kao uzor i primjer svim kulturnim djelatnicima.

U zasebnim knjigama i antologijama Karpatský je objavio gotovo 70 prijevoda hrvatskih pisaca i time se potvrdio kao najveći prevoditelj hrvatske književnosti na jedan strani jezik. Gotovo cjeloživotni pothvat Dušana Karpatskoga bilo je objavljivanje Sabranih djela Miroslava Krleže na češkome, najprije u devet knjiga u razdoblju od 1965. do 2000., a zatim u sedam knjiga 2013. godine.

Godine 2003. Dušan Karpatský objavio je u Zagrebu Zlatnu knjigu češkog pjesništva, a 2007. u Pragu češku antologiju hrvatskoga pjesništva Koráb koralový (Korablja od koralja). Bio je izvrstan poznavatelj hrvatskoga jezika, a Hrvatsku je nazivao svojom domovinom po izboru.

Karpatský je bio dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, suradnik mnogih hrvatskih kulturnih ustanova te dobitnik niza hrvatskih priznanja. Godine 2001. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, 2002. dobio je Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu, 2008. je postao prvim dobitnikom nagrade Matice hrvatske „Ljudevit Jonke“ za iznimna postignuća u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu, a 2015. dobio je Nagradu Hrvatsko-češkoga društva „Marija i Stjepan Radić“.

Izložba Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan premijerno je bila postavljena u elitnome prostoru Nacionalne knjižnice Češke Republike Klementinum u Pragu od 31. siječnja do 16. ožujka 2019., a zatim je gostovala u dvama hrvatskim gradovima, i to od 5. do 15. prosinca 2019. u Puli u sklopu manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri te od 28. siječnja do 28. veljače 2020. godine u Državnome arhivu u Rijeci. Nakon Zagreba planira se postavljanje izložbe u Bjelovaru i Daruvaru.

The post Otvorena izložba „Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan“ u NSK appeared first on .

Caffe bar NSK započinje s radom 31. kolovoza 2020. godine.

Radno je vrijeme Caffe bara NSK od ponedjeljka do petka od 8 do 15.30.

Radi sigurnosti zabranjeno je unošenje hrane i pića u prostor Restorana i caffe bara NSK.

The post Ponovno otvoren Caffe bar NSK appeared first on .

… Što god je rekla… Zapravo, što god je izmislila, što god je slagala, ostvarilo se, obistinilo se. Tek sad je shvatila koliko je mnogo lagala.
– Ja sam lažljivica! – protisnu ona bijesno kroza zube i udari nogom o pod. (…)

(Lažeš, Melita)

Ako se bilo gdje spomenu imena Koka i Melite, svatko će se, od djetinjstva do zrelih godina, odmah sjetiti književnika Ivana Kušana. Književni tata Koka i Melite rođen je 30. kolovoza 1933. godine u Sarajevu.

Već se u naslovima Kušanovih romana često pojavljuje Koko (Koko i duhovi, Koko u Parizu i Koko u Kninu). I ne samo u naslovima romana, Koko je najčešći gost na stranicama Kušanovih knjiga. Koko nije postao samo junak Kušanovih romana već i junak hrvatske dječje književnosti. On je tu među nama, zajedno s Hlapićem, Perom Kvržicom, Grgom Čvarkom i dr. Ni u jednome romanu Koko se ne izdvaja iz sredine u kojoj se nalazi i s kojom živi. Bez obzira na to što se ne nameće čitatelju, on se svojom pojavom u nekoliko romana i svojim imenom na naslovnoj stranici doima kao središnji lik u cjelokupnome Kušanovu romansijerskom opusu. Bitno je naglasiti kako je roman Koko u Parizu zasićen dijalozima, što je iskoristio kazališni redatelj Miro Međimorec i preradio roman u dramsko djelo. Bitno je naglasiti kako je Koko u Parizu nagrađen 1972. godine nagradama Grigor Vitez i Ivana Brlić-Mažuranić.

Iako je ime Ivana Kušana čvrsto povezano s dječjom knjigom, ni u kojem slučaju ne može se zaobići ni ono književno stvaralaštvo koje je književnik posvetio i odraslijemu čitatelju. Razapet između, Zidom zazidani, Prerušeni prosjak, a ponajviše Toranj, samo su dio onoga što je Kušan još napisao. Brojne kazališne, radijske i televizijske drame, također su dio bogata književnog stvaralaštva ovoga svestranog pisca.

Rođen je u Sarajevu, a od šeste godine živio je u Zagrebu, gdje je završio studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Vraćajući se u Kušanovo djetinjstvo, vraća nam se i sjećanje na Melitu, a to znači i na najkraći Kušanov roman Lažeš, Melita. Dakle, i ne samo Koko! Melita je osebujna junakinja Kušanova opusa. Ona izmišlja, i to uporno. Njezina bujna mašta stvara mnogo problema, ali istodobno zbunjuje, ponajprije roditelje, a ni drugi ne ostaju hladni i neizainteresirani. U romanu Lažeš, Melita nema izrazito dobrih ni izrazito loših. Sva ta djeca, ali i odrasli, nikada ne čine zla djela.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je knjiga Koko i duhovi, koja je također dostupna i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na temelju toga uzbudljivog romana 2011. godine snimljen je igrani film u režiji Danijela Kušana.

… Ne moraš mi vjerovati, ali je sve zaista tako bilo. Nisam ništa izmislio ni dodao – dovršio je Koko priču pozorno se zagledavši u novog prijatelja. (…)

(Koko i duhovi)

Naslovna fotografija snimljena prema videozapisu Hrvatske radiotelevizije.

The post Tvorcu dječje sreće – uz obljetnicu rođenja Ivana Kušana appeared first on .

Rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odvija se u skladu s mjerama suzbijanja epidemije bolesti COVID-19, a usluge Knjižnice korisnicima su dostupne prema ograničenome sustavu rada. Sve protuepidemijske mjere i upute redovito se objavljuju i osuvremenjuju na portalu NSK u sklopu Obavijesti o radu i uslugama Knjižnice vezano uz mjere suzbijanja širenja bolesti COVID-19. Korisnici su dužni pridržavati se svih objavljenih aktualnih mjera, a njihov sažetak  sadržan je u sljedećem

PROTOKOLU ZA KORISNIKE

Broj korisnika koji istovremeno borave u prostoru Knjižnice je ograničen. Podatak o broju korisnika u stvarnom vremenu dostupan je na adresi http://www2.nsk.hr/broj/korisnika/. Popunjenost mjesta u čitaonicama može se provjeriti i upućivanjem upitaInformacijskomu centru NSK elektroničkom poštom na adresu informacijski.centar@nsk.hrili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002.

Kako bi se smanjio broj ulazaka u prostor Knjižnice, korisnicima se preporuča provjeriti dostupnost željene građe upućivanjem upita Informacijskomu centru NSK elektroničkom poštom na adresu informacijski.centar@nsk.hr ili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002.

Prije ulaska u prostor Knjižnice obvezno je staviti zaštitnu masku i ispravno je nositi u svim prostorima knjižnice.

Obvezno je mjerenje temperature na ulazu u Knjižnicu. Ulazak nije dopušten osobama čija je tjelesna temperatura 37,2 °C ili viša.

Obvezna je dezinfekcija ruku nakon ulaza u Knjižnicu i tijekom boravka u Knjižnici.

Obvezna je upotreba košarica.

Dizalo smiju istovremeno koristiti najviše dvije osobe.

Obvezno je pridržavati se propisane distance od 2 m u zatvorenim prostorima i izbjegavati okupljanja i druženja u grupama, osobito u području Caffe bara NSK.

Korisnik treba koristiti uobičajene rute kretanja Knjižnicom, iste kad god je to moguće (kretanje istim hodnikom, dizalima i korištenje istih sanitarnih čvorova).

Svaki korisnik treba pamtiti bliske kontakte i područja kretanja u protekla tri dana.

Radi moguće potrebe za naknadnim utvrđivanjem bliskih kontakata u slučaju pojave bolesti COVID-19, obvezna je prijava korisnika za rad u čitaonici i davanje točnih kontaktnih podataka te bilježenje vremena ulaska i izlaska korisnika prilikom odjave korisnika iz prostora čitaonica.

U slučaju pojave bolesti COVID-19, uz obvezu davanja informacija epidemiologu o boravku u prostoru Knjižnice i kontaktima, informaciju o bolesti treba dostaviti NSK elektroničkom poštom na adresu informacijski.centar@nsk.hr ili telefonskim pozivom na broj 01/6164-002.

Obvezna je karantena vraćene građe u trajanju od 24 do 72 sata što može utjecati na dostupnost građe za posudbu.

U čitaonicama je dopušteno korištenje samo radnih stolova s istaknutom zelenom oznakom Mjesto za rad koja osigurava propisanu fizičku distancu korisnika od najmanje 2 m.

Korisnici smiju koristiti isključivo ono mjesto za rad koje im je dodijeljeno prilikom prijave za rad u čitaonici. Nije dopušteno premještanje ili uklanjanje postavljenih oznaka na radnim stolovima.

Pri svakome izlasku iz korisničkoga prostora u predvorje Knjižnice ili izvan Knjižnice korisnici su obvezni ponijeti sa sobom sve stvari, a košarice vratiti na za to predviđeno mjesto, osim odlaska na stanku, poput primjerice odlaska na 5. kat Knjižnice gdje se nalazi Caffe bar NSK – ostavljanje stvari tada je isključivo na vlastitu odgovornost. Tijekom korištenja usluge Večernjega rada korisnici su dužni sa sobom ponijeti svoje stvari pri svakome izlasku iz korisničkoga prostora u predvorje Knjižnice jer povratak u korisnički prostor za nastavak korištenja ove usluge nije moguć.

U komunikaciji s knjižničarima na pultu obvezno je zadržavanje iza zaštitne pregrade.

Obvezno je praćenje svih službenih obavijesti o protupandemijskim mjerama i postupanje u skladu s njima. U skladu s epidemiološkom situacijom moguće je uvođenje novih mjera ili promjena radnog vremena Knjižnice te je potrebno redovito čitati Obavijesti o radu i uslugama Knjižnice vezano uz mjere suzbijanja širenja bolesti COVID-19 na portalu NSK http://www.nsk.hr.

U slučaju da se korisnik ne pridržava propisanih mjera i nakon što je upozoren bit će obaviještena zaštitarska služba, a korisnik zamoljen da napusti prostor Knjižnice ili udaljen iz prostora Knjižnice.

The post Pravila ponašanja korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u uvjetima pandemije COVID-19 – 28. kolovoza 2020. appeared first on .

67. Pulski filmski festival održat će se od 29. kolovoza do 4. rujna 2020. godine, uz pridržavanje epidemioloških mjera. Za Zlatne Arene natjecat će se 16 filmskih naslova, od kojih šest u programu Hrvatskoga filma i deset u programu Manjinskih koprodukcija.

Festival će otvoriti već prije najavljeni hrvatsko-švicarski film Mare redateljice Andree Štake, koji je na temelju prijedloga hrvatskoga producenta na Festivalskome vijeću, a u skladu sa Statutom Festivala, uvršten u natjecateljski program hrvatskoga filma jer je sudjelovanje hrvatskih filmskih umjetnika u tome filmu većinsko.

Filmski program Pula u Zagrebu, koji tradicionalno predstavlja filmove s Pulskoga filmskog festivala, od 30. srpnja do 1. kolovoza 2020. godine donio je izbor igranih i dokumentarnih filmova u Kino Metropolis Muzeja suvremene umjetnosti i KIC.

Naime, Pulski filmski festival trebao se održati od 18. do 26. srpnja 2020. godine, ali je odlukom županijskoga Stožera civilne zaštite zbog pogoršanja epidemiološke situacije s koronavirusom otkazan, odnosno odgođen.

Pojedinosti o Pulskome filmskom festivalu.

The post 67. Pulski filmski festival appeared first on .

Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika i Društvo hrvatskih književnika raspisali su natječaj za nagradu „Zvane Črnja“ za 2020. godinu koja se  dodjeljuje za najbolju hrvatsku knjigu eseja. Nagrada se dodjeljuje u spomen na hrvatskoga pjesnika, publicista, esejista i kulturnoga povjesničara Zvanu Črnju.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati u natječaju knjigama objavljenima u razdoblju od 1. rujna 2019. do 1. rujna 2020. godine. Za sudjelovanje je potrebno poslati tri primjerka knjige do 10. rujna 2020. godine na adresu:

Istraski ogranak DHK
Sv. Ivana 1
52 100 Pula
– za nagradu „Zvane Črnja“ –.

Nagrada se sastoji od plakete i novčanoga iznosa, a svečana dodjela Nagrade bit će na Pulskim danima eseja u listopadu 2020. godine.

Dobitnici su nagrade „Zvane Črnja“ od 2007. do 2019. godine:

Tomislav Žigmanov – Minimum in maximis: zapisi s ruba o nerubnome (2007.)
Mirko Tomasović – Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti (2008.)
Roman Karlović – Melankolija imperija (2009.)
Dean Duda – Hrvatski književni bajkomat (2010.)
Marko Pogačar – Atlas glasova: antieseji (2011.)
Dunja Detoni Dujmić – Lijepi prostori (2012.)
Marko Grčić – Slijepi Argus (2013.)
Pavao Pavličić – Narodno veselje (2014.).
Marina Šur Puhlovski – Književnost me iznevjerila: eseji s margine (2015.)
Ivica Matičević – Mjera za priču: Književnokritički ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi (2016.)
Jelena Lužina – Marija Crnobori: eseji o fragmentima (2017.)
Damir Barbarić – Putokazi (2018.)
Zlatko Kramarić – Sat hrvatskog, re:vizija prošlih sjećanja (2019.).

The post Raspisan natječaj za dodjelu književne nagrade „Zvane Črnja“ za 2020. godinu appeared first on .

Hrvatski animator i redatelj, autor brojnih kratkometražnih animiranih filmova, doajean Zagrebačke škole crtanoga filma Ante Zaninović rođen je 31. listopada 1934. godine u Beogradu.

Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Autor je brojnih kratkometražnih animiranih filmova poput Truba (1964.), Zid (1965.), koji se smatra njegovim najboljim djelom, Priča bez veze (1966.), Rezultat (1966.), O rupama i čepovima (1967.), Noge (1968.), Ab ovo (1969.), Komentar (1971.), Homo augens (1972.), Dezinfekcija (1975.), Predstava (1983.), Allegro vivace (1983.), Tempo secondo (1987.) i Čarobnjak (1988.).

Bio je suredatelj i suscenarist u dvadesetak epizoda animirane serije Profesor Baltazar. Velikan Zagrebačke škole crtanoga filma režirao je dva kratka igrana filma Weekend (1972.) i Dobro jutro, sine (1978.). Objavio je roman Gesak (1997.) i knjigu legendi o Zagrebu Pero u jantaru (2000.). Animatorsko znanje i fantastična gradnja priče pomogli su mu u crtanju stripa pa se iznimno duhoviti strip Kljunko i ostali godinama pojavljivao na zadnjoj stranici Smiba, zabavno-poučnoga časopisa za djecu.

Prozaist, redatelj, scenarist, crtač, animator i scenograf Ante Zaninović preminuo je 27. kolovoza 2000. godine u Zagrebu.

Izvor naslovne fotografije.

The post Uz 20. obljetnicu smrti velikana Zagrebačke škole crtanoga filma appeared first on .

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ponedjeljak 31. kolovoza 2020. godine u 12 sati bit će svečano otvorena izložba Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan posvećena Dušanu Karpatskomu, najpoznatijemu češkom kroatistu i najvećemu promicatelju hrvatske kulture u Češkoj. Izložba će se moći razgledati do 20. rujna 2020. godine.

Izložbu organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba i tvrtka For Prague iz Praga, uz financijsku potporu Ministarstva kulture Češke Republike te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Autor je izložbe Andreja Stojković, izdavač i publicist iz Praga, dugogodišnji prijatelj i suradnik Dušana Karpatskoga, nakon čije je smrti preuzeo brigu o njegovoj ostavštini.

Na izložbi će biti prikazana djela Dušana Karpatskoga – njegovi autorski naslovi iz područja leksikografije, povijesti i teorije književnosti, značajniji prijevodi hrvatskih autora, časopisi kojima je bio urednik, kao i brojne fotografije, priznanja i nagrade, plakati, rukopisi, dokumenti, izresci iz novina, pisma te osobni predmeti.

Izložbom je obuhvaćeno gotovo 60 godina djelovanja Dušana Karpatskoga kao prevoditelja, književnoga povjesničara i urednika, ali i velikoga posrednika između dviju bliskih kultura, hrvatske i češke. Dušan Karpatský cijeloga je života promicao interkulturni dijalog između bliskih naroda ne samo na području književnosti nego i kulture uopće te time i danas služi kao uzor i primjer svim kulturnim djelatnicima.

U zasebnim knjigama i antologijama Karpatský je objavio gotovo 70 prijevoda hrvatskih pisaca i time se potvrdio kao najveći prevoditelj hrvatske književnosti na jedan strani jezik. Gotovo cjeloživotni pothvat Dušana Karpatskoga bilo je objavljivanje Sabranih djela Miroslava Krleže na češkome, najprije u devet knjiga u razdoblju od 1965. do 2000., a zatim u sedam knjiga 2013. godine.

Godine 2003. Dušan Karpatský objavio je u Zagrebu Zlatnu knjigu češkog pjesništva, a 2007. u Pragu češku antologiju hrvatskoga pjesništva Koráb koralový (Korablja od koralja). Bio je izvrstan poznavatelj hrvatskoga jezika, a Hrvatsku je nazivao svojom domovinom po izboru.

Karpatský je bio dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, suradnik mnogih hrvatskih kulturnih ustanova te dobitnik niza hrvatskih priznanja. Godine 2001. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, 2002. dobio je Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu, 2008. je postao prvim dobitnikom nagrade Matice hrvatske „Ljudevit Jonke“ za iznimna postignuća u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu, a 2015. dobio je Nagradu Hrvatsko-češkoga društva „Marija i Stjepan Radić“.

Izložba Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan premijerno je bila postavljena u elitnome prostoru Nacionalne knjižnice Češke Republike Klementinum u Pragu od 31. siječnja do 16. ožujka 2019., a zatim je gostovala u dvama hrvatskim gradovima, i to od 5. do 15. prosinca 2019. u Puli u sklopu manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri te od 28. siječnja do 28. veljače 2020. godine u Državnome arhivu u Rijeci. Nakon Zagreba planira se postavljanje izložbe u Bjelovaru i Daruvaru.

The post Izložba „Dušan Karpatský (1935. – 2017.), znan i neznan“ u NSK appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Izdavačka kuća Meridijani organiziraju predstavljanje knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti koje će se održati u petak 4. rujna 2020. godine u 11 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uvodnu riječ na predstavljanju knjige održat će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a knjigu će predstaviti recenzenti prof. dr. sc. Aleksandra Horvat i prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović, urednik izdanja akademik Dragutin Feletar i autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina.

Knjiga Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti obrađuje značajne društvene promjene na nacionalnoj, transnacionalnoj i sveopćoj razini na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće te načine na koje se te promjene odražavaju na djelovanje i rad narodnih knjižnica, ali i utjecaj narodnih knjižnica na društvo, ponajprije na život lokalnih zajednica.

Narodne knjižnice u svijetu prošle su u svega nekoliko desetljeća turbulentne promjene koje su redefinirale njihove društvene uloge i zadaće te načine poslovanja s novim medijima i uslugama. Kritički uspoređujući uspješnost prilagođavanja narodnih knjižnica u Hrvatskoj promjenama u suvremenome društvu i aktualnim kretanjima u međunarodnome knjižničarstvu, knjiga Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti na kraju daje smjernice za četiri osnovna oblika budućega djelovanja hrvatskih narodnih knjižnica – knjižnice trebaju imati pozitivnu ulogu u društvenim promjenama, na novi način pristupati knjižničnim korisnicima, bolje razumjeti društveno okruženje u sklopu kojega djeluju te biti bolje prisutne u javnim politikama i razvoju društva na svim razinama političkoga donošenja odluka – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj, kako bi bile učinkovit čimbenik u razvoju društva.

Autorica knjige dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina djeluje u hrvatskome knjižničarstvu već 35 godina, a radi u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici, gdje je 24 godine, do 2019. godine, bila ravnateljica. Upravo je ta knjižnica u knjizi poslužila za empirijsko istraživanje modela hrvatskih narodnih knjižnica koje su se uspješno prilagodile promjenama u društvu i kretanjima u međunarodnome knjižničarstvu u zadnja četiri desetljeća. Studijske boravke, čijim se rezultatima obilno služila u knjizi, imala je u knjižnicama u Danskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj i Njemačkoj, a naknadno i na Islandu. Dobitnica je nekoliko nacionalnih nagrada i priznanja za doprinos knjižničarskoj struci i hrvatskoj kulturi, a među njima i Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za naročit doprinos radu i razvoju hrvatskoga knjižničarstva za 2017. godinu.

Zbog pridržavanja epidemioloških mjera mole se posjetitelji da na predstavljanju knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekt nose zaštitne maske.

The post Predstavljanje knjige „Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti“ u NSK appeared first on .

Faust Vrančić sastavio je i 25. kolovoza 1595. godine objavio u Veneciji prvi rječnik hrvatskoga jezika – Rječnik pet najuglednijih europskih jezika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae (!), & Ungaricae) koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Vrančić hrvatski jezik smatra jednim od pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe. U Dictionariumu se u polaznome  stupcu nalazi latinski (Latine) jezik, a zatim se nižu talijanski (Italice), hrvatski (Dalmatice), njemački (Germanice) i mađarski (Ungarice).

Na naslovnici piše Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmati[c]ae et ungaricae. Cum privilegiis. Venetiis, Apud Nikolaum Morettum, 1595. Zatim dolazi s velikim naslovom posveta s nadnevkom 25. VIII. 1595.: Admodum reverendo viro, D. Alfonso Carrillio autor salutem. U njoj Faust Vrančić svoj petojezični rječnik posvećuje svojemu prijatelju španjolskomu isusovcu Alfonsu Carrillu, koji ga je potaknuo na objavljivanje.

Osim petojezičnoga rječnika, Vrančić u Dictionarium uvrštava i dvostupčani popis hrvatskih riječi koje su prihvatili Mađari, a u završnome poglavlju kršćanskog nauka (Institutio christiana) na pet jezika donosi Deset zapovijedi Božjih, Vjerovanje apostolsko te Oče naš i Zdrava budi Maria.

Faust Vrančić čakavsko narječje naziva dalmatinskim jezikom koje je u ono vrijeme bilo književnim jezikom i njime se u prošlosti govorilo na znatno širem području negoli danas. Rasprostiralo se ne samo po otocima nego i u velikome dijelu dalmatinskoga područja, dopiralo je do Like, porječja Kupe, Slavonije i dijela Bosne, a nekolicina stručnjaka smatra kako se njime govorilo i u Dubrovniku. Ono je Vrančiću kao Šibenčaninu bilo najbliže i on ga je držao najljepšim među trima hrvatskim narječjima. Svoj procvat i vrhunac doživljava u 16. stoljeću. U njem svoju Juditu piše i otac hrvatske književnosti Marko Marulić.

Vrančićevim rječnikom poslužili su se u sastavljanju svojih rječnika Thesaurus Polyglottus i Hieronymus Megiser te hrvatski leksikografi Jakov Mikalja, Juraj Habdelić, Ivan Belostenec i Ardelio Della Bella.

Uz Vrančićevo dopuštenje češki benediktinac Petr Loderecker 1605. godine u drugome izdanju, koje je također dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, pridodaje još dva jezika, češki (Bohemice) i poljski (Polonice), koji su, kao i njemački stupac, otisnuti goticom.

Treće izdanje Vrančićeva rječnika pod naslovom Dictionarium pentaglottum priredio je i u Bratislavi 1834. objavio mađarski liječnik i leksikograf József Török, četvrto izdanje 1971. godine bibliofilski je pretisak Libera, nakladničke kuće Instituta za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Češki slavist Antonín Měšťan pretisnuo je 1984. Lodereckerovo sedmojezično izdanje, a Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu 1990. objavilo je šesto izdanje, dok je Novi Liber 1992. godine priredio sedmo izdanje, što je zapravo vjeran pretisak prvoga. Godine 2005. Novi Liber pretisnuo je i izdanje iz 1605. godine.

The post Uz 425. obljetnicu objavljivanja prvoga tiskanog rječnika hrvatskog jezika appeared first on .

Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova (ZIR) započeo je s radom prije pet godina, 21. kolovoza 2015. godine. ZIR je uspostavljen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) radi trajne pohrane i javnoga pristupa svim završnim i diplomskim radovima obranjenima u Republici Hrvatskoj.

Prema odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 94/13), ZIR objedinjuje sadržaj svih repozitorija završnih i diplomskih radova javnih i privatnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj (sveučilišta, fakulteta, veleučilišta i visokih škola). Studenti dostavljaju rad u institucijski repozitorij matičnoga visokog učilišta, a nakon pohrane rad postaje i dijelom ZIR-a.

U ZIR je pohranjeno više od 113 620 digitalnih objekata, od čega je 41,6 posto u otvorenome pristupu, a radove pregledavaju i preuzimaju korisnici iz gotovo svih zemalja svijeta. Dosad su radovi u ZIR-u pregledani više od 3 968 980 puta.

ZIR je kratica za Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova, a ujedno i naziv brda koje se nalazi u Ličkome polju. Simbolički, povezuje ih zasluženi pogled (zir) prema novim vidicima nakon napornoga rada, odnosno uspona.

The post Peta obljetnica Nacionalnoga repozitorija završnih i diplomskih radova appeared first on .

Čovjek, gdje god bio, nosi svoju ljepotu sa sobom.

(Antun Barac)

Hrvatski književni povjesničar i kritičar Antun Barac rođen je 20. kolovoza 1894. godine u Kamenjaku pokraj Crikvenice. Osnovnu školu završio je u Grižanama, gimnaziju na Sušaku, a na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavensku književnost, njemački i filozofiju. Doktorirao je u Zagrebu 1918. godine monografijom o Vladimiru Nazoru. Kao srednjoškolski profesor radio je u Sušaku i Zagrebu. Od 1930. bio je docent, a od 1938. godine redoviti profesor jugoslavenskih književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Bio je zatočen u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Školske godine 1945./1946. postao je dekan Filozofskoga fakulteta, a 1950./1951. i rektor zagrebačkoga Sveučilišta. Godine 1947. izabran je za redovitoga člana JAZU. Također je bio i predsjednik Hrvatskoga filološkog društva i direktor Seminara za strane slaviste. Utemeljio je Institut za jezik i Institut za književnost JAZU (1952.) te je bio tajnik Akademijina odjela za suvremenu književnost.

Služio se posebnim nacionalnim mjerilom, smatrajući da svaka manja književnost u većoj mjeri odražava društveni život svojega naroda, negoli velika. Odatle i njegov slogan veličina malenih.

Pisao je za novine i književne časopise, a neke je od njih i uređivao. Prije svega, Antun Barac bio je ipak povjesničar književnosti pa njegove monografije Vladimir Nazor (1918.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, August Šenoa (1926.), Mirko Bogović (1933.), Hrvatska književna kritika (1938.), Vidrić (1940.) i Mažuranić (1945.) tvore temeljni fond hrvatske znanosti o književnosti.

Osim toga, uvijek se bunio protiv uniformiranosti u prikazivanju tzv. malih književnosti, a posebno protiv prenošenja gotovih shema iz povijesti velikih književnosti na povijesti malih književnosti. Rad na povijesti novije hrvatske književnosti smatrao je životnim djelom.

Pisao je i o povezanosti hrvatske i srpske književnosti, a bavio se i komparativnim istraživanjima odnosa hrvatske književnosti prema europskima. Posmrtno su tiskana autobiografsko-dnevnička zapamćenja i feljtoni iz ratna vremena Bijeg od knjige.

Akademik Antun Barac preminuo je 1. studenoga 1955. godine u Zagrebu.

Rukopisi, pisma, bibliografski ispisi, prikupljene vrijedne knjige i raznovrsna dokumentacija koju je tijekom života prikupio akademik Antun Barac od 2014. godine postali su dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Rijetki su ljudi koji žive i nakon smrti, a jedan od takvih bez sumnje je i akademik Antun Barac.

(Mate Hraste)

Izvor naslovne fotografije.

The post Uz obljetnicu rođenja Antuna Barca appeared first on .

U sklopu suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišnoga računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce) na razvoju i održavanju Hrvatskoga arhiva weba (HAW) implementirana je podrška za protokol Memento te je HAW postao dio globalne zajednice arhiva weba s podrškom za Memento.

Memento je protokol koji je nastao u sklopu istoimena projekta koji vode Los Alamos National Laboratory i Old Dominion University.

Poznato je da je mreža iznimno dinamičan medij, sadržaj se mijenja iz minute u minutu i prema nekim istraživanjima ponekad nestaje u vrlo kratkome roku te je stoga korisnicima, koji na mreži traže informacije iz prošlosti,  bitno njihovo što jednostavnije i sveobuhvatnije pronalaženje. Memento mreži dodaje vremensku dimenziju s ciljem da korisnici, osim izvornim mrežnim stranicama, jednostavno mogu pristupiti i arhiviranim inačicama mrežnih stranica koje su bile dostupne u nekome trenutku u prošlosti. Pomoću Mementa korisnici do prethodnih inačica mrežnih stranica dolaze preko URL-a i unosom nadnevka za koji ih zanima prethodna inačica mrežne stranice. Pri tome korisnici ne moraju znati koji su arhivi weba dostupni i koji od njih eventualno imaju traženu inačicu mrežne stranice. Ako tražena mrežna stranica postoji u bilo kojem arhivu uključenome u zajednicu Memento, korisnik će dobiti onu arhiviranu stranicu koja je vremenski najbliža traženomu nadnevku.

Memento u ovome trenutku podupire više od 20 arhiva weba u svijetu.

Sve što je potrebno je uključiti dodatak Memento u preglednik (Chrome, Firefox) ili pristupiti portalu Time Travel te započeti putovanje kroz vrijeme na mreži.

The post Hrvatski arhiv weba uključen u Memento appeared first on .