Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 1 hour 56 min ago

Otklonjene poteškoće pri pristupu središnjim sustavima AAI@EduHr iz inozemstva

Thu, 03/26/2020 - 12:55

Sveučilišni računski centar (Srce) 18. ožujka 2020. obavijestio je znanstvenu i akademsku zajednicu da je zbog kibernetičkih napada na središnje sustave AAI@EduHr do daljnjega onemogućen pristup s računala koja nisu u mrežama pružatelja internetskih usluga na području Republike Hrvatske, i to onima u sustavima nadležnosti Srca i CARNeta koja se oslanjaju na sustav AAI@EduHR. Slijedom navedenog, udaljeni pristup putem proxy servera na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu – Portal e-izvori i putem Shibboleth prijave nije bio moguć korisnicima koji se trenutačno nalaze u inozemstvu. Sljedeći dan, 19. ožujka 2020., otklonjene su poteškoće te sustav AAI@EduHr radi stabilno i prilikom spajanja iz inozemstva. U slučaju problema s pristupom, molimo da se javite na adresu e-pošte baze@nsk.hr.

Tijekom navedenih poteškoća, korisnicima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koji se trenutačno nalaze u Hrvatskoj bile su dostupne baze podataka i zbirke časopisa putem proxy servera na Portalu e-izvori i putem Shibboleth prijave za udaljeni pristup.

Odabirom opcije Proxy na glavnom izborniku Portala e-izvori i nakon unosa svojih AAI korisničkih podataka, nudi se popis baza podataka i zbirki e-časopisa u nacionalnoj licenciji koje su dostupne putem proxy servera. Treba se odabrati željeni e-izvor i nakon toga se može pristupiti pretraživanju.

Shibboleth prijava omogućena je odabirom i odlaskom na željenu bazu podataka putem Portala e-izvori. Na mrežnoj stranici odabrane baze odabere se log in/Institutional log in/Shibboleth te se u padajućem izborniku ili u tražilici pronađe ili upiše AAI@EduHr – Croatian Research and Education Federation ili naziv ustanove (University of…. Faculty/Academy/Institute…). Unosom AAI korisničkih podataka moći će se pristupiti pretraživanju.

Udaljeni pristup putem Shibboleth prijave omogućen je za sljedeće baze podataka:

Nacionalna licencija

EBSCOhost: CAB Abstracts, CINAHL with Full Text, Inspec, MathSciNet, PsycARTICLES, PsycINFO

Cambridge Journals

Ovid: Evidence-Based Medicine Reviews (EBMR)

IEEE/IE Electronic Library (IEL) / MIT Press eBooks

IOPscience extra

JSTOR

Scopus

SpringerNature Journals Complete Collection

Web of Science Core Collection, Web of Science Citation Connection and Journal & Highly Cited Data

Sveučilište u Zagrebu

ProQuest: ProQuest Central, Academic Complete, Academic Video Online, ProQuest Dissertations & Theses Global (PQDT), Social Science Premium Collection

InCites

EBSCO: RILM Abstracts of Music Literature with Full Text

 

Pojedinosti o svim e-izvorima dostupne su u sklopu Portala e-izvori.

The post Otklonjene poteškoće pri pristupu središnjim sustavima AAI@EduHr iz inozemstva appeared first on .

Digitalni laboratorij NSK podržao akciju Hrvatskog studentskog zbora za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19

Wed, 03/25/2020 - 22:55

Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uključio se u hvalevrijednu akciju izrade vizira za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19 donacijom cjelokupne zalihe filamenata i posudbom 3D pisača. Akciju je pokrenuo student Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu Slaven Damjanović, a Hrvatski studentski zbor preuzeo je njezinu koordinaciju na nacionalnoj razini.

Hrvatski studentski zbor poziva sve koji su u mogućnosti da doniraju repromaterijal i dodatnu opremu kako bi se nastavilo s akcijom.

Svi upiti i prijedlozi vezani uz akciju Zboru se mogu uputiti elektroničkom poštom i preko stranice Zbora na društvenoj mreži Facebook.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Digitalni laboratorij NSK podržao akciju Hrvatskog studentskog zbora za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19 appeared first on .

Podsjetnik o trenutno dostupnim uslugama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Wed, 03/25/2020 - 12:18

S ciljem što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prilagođava svoj rad uputama i smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnog kriznog stožera, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

U skladu s trenutnom situacijom, Knjižnica je od 19. ožujka 2020. godine zatvorena za korisnike, a rok posudbe za sve trenutačno posuđene knjige produljen je do 20. travnja 2020. godine.

Korisnicima i nadalje stoji na raspolaganju usluga Pitajte knjižničara, te usluge povezane s pružanjem bibliografsko-referalnih i kataložnih informacija, kao i bibliometrijske usluge.

Zaposlenici Odjela Bibliografsko središte (Ured za izradu CIP zapisa, uredi za ISBNISSN i ISMN te Ured za DOI) svoje poslove obavljaju od kuće i upite rješavaju putem elektroničke pošte u redovnom roku.

Obvezne primjerke i dalje je moguće dostaviti u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu svakoga dana (osim vikendom) do 13 sati.

Knjižnica i dalje pruža stručnu i tehničku podršku knjižnicama članicama Integriranog knjižničnog sustava preko portala IKS i BUKI, kao i stručno-savjetodavne potpore u poslovanju školskih, narodnih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica.

Od dostupnih online usluga tu je i Hrvatski arhiv weba, Predmetni sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuNormativna baza UDKHrvatski UDK OnlinePortal Katalogizacija i klasifikacijaDigitalne zbirke NSK.

Pojedinosti.

The post Podsjetnik o trenutno dostupnim uslugama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Noć knjige ide dalje – 23. travnja virtualno slavlje knjige!

Wed, 03/25/2020 - 09:21

U jeku vijesti vezanih uz širenje koronavirusa, organizatori Noći knjige ne odustaju od ideje da se manifestacija održi, ali u skladu s trenutnim okolnostima i u okvirima odgovornog i mogućeg. Ovogodišnju Noć knjige obilježit će, tako, online programi kao i virtualno otvaranje Noći knjige.

Organizatori manifestacije pozivaju stoga sve zainteresirane da se proslavi knjige i čitanja 23. travnja priključe na način na koji mogućnosti dopuštaju. A mogućnosti su i dalje brojne – na razini akcija, natječaja, inicijativa, i njihova realizacija seže ponajprije u sferu virtualnog. Vrijeme koje je pred nama idealno je za druženje s knjigom i čitanje. Iskoristite stoga svoje online kanale, društvene mreže, video i audioservise, prijenose uživo i ostale mogućnosti s kojima raspolažete kako bismo jedinstvenom akcijom pogled javnosti usmjerili na knjigu, koja se u ovim izazovnim i neizvjesnošću ispunjenim vremenima pokazuje kao utočište, utjeha, razbibriga, pa i imperativ.

Tema promjene i uz nju vezanih knjiga koje su mijenjale svijet organizatorima je i dalje aktualna i izazovna. No promjena je zahvatila i samu Noć knjige. Stoga, ako vas je trenutna situacija ponukala da knjigu promišljate u nekom drugom kontekstu ili da na drugi način govorite o njezinoj ulozi i vrijednosti, organizatori Noći knjige vas potiču da mašti date na volju.

Svoje programe i akcije u Noći knjige 2020. možete prijaviti do 23. travnja putem online prijavnice. Promidžbeni materijali neće se, kao prethodnih godina, slati poštom, već će ih se moći preuzeti iz rubrike Promo i Press na mrežnoj stranici Noći knjige.

Također, svi koji su do sada prijavili program u sustav Noći knjige, a nisu ga u mogućnosti održati niti prebaciti u virtualnu inačicu, organizatore o tome mogu obavijestiti na adresu e-pošte kako bi se mogle izvršiti odgovarajuće izmjene:

– za narodne knjižnice: Vanja Štalec
– za škole (školske knjižnice), vrtiće, ustanove: Dobrila Zvonarek
– za knjižare, nakladnike i sve ostale: Iva Perković.

Podsjetimo, organizatori Noći knjige su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANAKnjižni blok – Inicijativa za knjiguportal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

The post Noć knjige ide dalje – 23. travnja virtualno slavlje knjige! appeared first on .

EBSCO omogućio pristup bazama podataka i e-izvorima o bolesti COVID-19

Tue, 03/24/2020 - 17:01

EBSCO Information Services omogućio je pristup e-izvorima i mrežnim mjestima na kojima se mogu pronaći aktualne i slobodno dostupne informacije vezane uz širenje bolesti COVID-19.

Tvrtka EBSCO organizira i niz webinara o korištenju i promociji elektroničkih izvora za vrijeme pandemije koji su namijenjeni prvenstveno knjižničarima koji se bave elektroničkim izvorima. Vrijeme održavanja webinara je standardno vrijeme na istočnoj obali SAD-a (trenutno na +5 sati u odnosu na to vrijeme, ali od idućega vikenda će biti na +6 sati).

Pojedinosti o svim online bazama dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post EBSCO omogućio pristup bazama podataka i e-izvorima o bolesti COVID-19 appeared first on .

Kultura u doba koronavirusa – „Virtualne izložbe“ NSK predstavljaju hrvatsku digitaliziranu baštinu

Tue, 03/24/2020 - 01:37

Premda zatvorena za korisnike s ciljem što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pruža svojim korisnicima i svim zainteresiranima za vrijednu baštinu koja se čuva u njezinim zbirkama, kao i u ostalim hrvatskim baštinskim ustanovama, mogućnost razgledavanja izložbi u mrežnom okruženju, preko portala Knjižnice Virtualne izložbe.

Prva izložba Knjižnice u sklopu njezinog programa digitalizacije izrađena je 2012. godine kao dio projekta Restauracija i digitalizacija djela Ruđera Boškovića, nakon čega je Knjižnica objavila još 12 izložbi, od kojih je najnovija Lisinski 200, posvećena 200. obljetnici rođenja najpoznatijeg hrvatskog skladatelja.

Izložbama se na interaktivan način predstavlja vrijedna digitalizirana baština, dok se dinamičnim popratnim sadržajima, poput pitalica i slagalica, tu baštinu na zanimljiv i kreativan pokušava približiti mlađim naraštajima. U izradi izložbi sudjeluje nekoliko odjela Knjižnice čijim aktivnostima koordinira Centar za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo, a tehničku potporu njihovoj izradi pruža Odjel Knjižnice Informacijske tehnologije te odnedavno kao vanjski suradnik i tvrtka Plava tvornica.

Trenutačno je u pripremi izrada sedam novih izložbi, a plan razvoja portala usmjeren je na daljnja unapređenja u interdisciplinarnom predstavljanju hrvatske kulturne i znanstvene baštine te uže povezivanje s područjem kreativnih industrija.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve svoje korisnike, kao i sve građane Republike Hrvatske, da se savjesno i odgovorno pridržavaju svih mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 uvedenih od strane nadležnih nacionalnih tijela te sve svoje aktivnosti, pa tako i one povezane s područjem kulture, usklade s tim mjerama.

The post Kultura u doba koronavirusa – „Virtualne izložbe“ NSK predstavljaju hrvatsku digitaliziranu baštinu appeared first on .

Zagreb-grade divni moj!

Mon, 03/23/2020 - 13:09

U nekim nadasve drugačijim vremenima i u nekome sasvim drugom kontekstu, jedan je veliki čovjek napisao: Grad – to ste vi. Antologijski esej Siniše Glavaševića Priča o gradu postao je, zahvaljujući svojoj poruci i sugestivnosti, priča o svakome gradu. Pa tako i o Zagrebu, koji je jučer pretrpio velike štete: materijalne, ali i one koje je nemoguće popisati – jer tragove ostavljaju na duši.

Augusta Šenou jučer se citiralo možda više nego ikada prije. Njegova pjesma Zagrebu, apoteoza rodnoga grada čiji su stihovi nakon potresa mahom punili portale i društvene mreže, objavljena je u Vijencu davne 1872. godine. Njezin poklič Zagreb-grade divni moj! mnoge je oči napunio suzama, osobito onda kada je prvi strah od trešnje popustio, pa smo svoje pouzdanje smjestili u vrijedne ruke onih kojih su priskočili u pomoć: vojske, policije, vatrogasaca, pripadnika civilne zaštite i brojnih volontera.

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu suosjećaju sa svima koji su u jučerašnjem nemilom događaju pretrpjeli štetu. Kao središnja knjižnica zagrebačkoga sveučilišta, u mislima smo osobito uz naše kolegice i kolege iz Rektorata Sveučilišta u Zagrebu čija je zgrada teže oštećena, kao i studente Pravnoga fakulteta, koji su naši brojni korisnici.

U vremenima zbrajanja štete i mjera koje su na snazi kao zaštita od širenja epidemije uzrokovane koronavirusom, potičemo vas da se upoznate s izložbom Pozdrav iz Zagreba koja promiče ljepote glavnoga hrvatskog grada zabilježene na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a koja je zaživjela i kao mobilna aplikacija.

Poput Augusta Šenoe, pozivamo vas da ne klonete duhom i vjerujete u budućnost našega Zagreba. Kao i Siniša Glavašević, podsjećamo vas – grad to smo mi.

Zagreb-grade, naša glavo,
Zagreb-grade, štite naš,
Zagreb-grade, naša slavo,
Kao sunce ti nam sjaš.
Budi velik,
Jak kô čelik,
Tisuć ljeta slavan stoj!
Tko ti klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

(August Šenoa, iz pjesme Zagrebu)

The post Zagreb-grade divni moj! appeared first on .

Obavijest nakladnicima – 20. ožujka, 15.00

Fri, 03/20/2020 - 14:42

Sukladno Odluci o privremenoj organizaciji rada – Epidemija COVID-19 Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 19. ožujka 2020., zaposlenici Odjela Bibliografsko središte, Ureda za izradu CIP zapisa, Ureda za ISBNISSN i ISMN te Ureda za DOI svoje poslove obavljaju od kuće te uredi nisu telefonski dostupni.

Stoga upućujemo nakladnike da svoje upite šalju putem elektroničke pošte. Zahtjevi i upiti rješavaju se u redovnom roku, a za moguće tehničke probleme pri ispunjavanju obrazaca ili produljenje roka rješavanja zahtjeva, molimo razumijevanje.

The post Obavijest nakladnicima – 20. ožujka, 15.00 appeared first on .

Podaci o pandemiji bolesti COVID-19 dostupni u sklopu probnog pristupa bazi podataka GIDEON

Fri, 03/20/2020 - 10:01

S obzirom na trenutačne okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19, za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu do 17. svibnja 2020. godine omogućen je probni pristup bazi podataka Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON) tvrtke Ovid Technologies.

Pored više od 30 000 grafičkih prikaza i slika, baza sadrži podatke o zaraznim bolestima u svakoj zemlji, a svakodnevno posuvremenjivanje podataka o najnovijim izbijanjima epidemija čini je iznimno korisnim alatom u dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji uzročnika i liječenju.

Budući da mnogi korisnici i članovi hrvatske akademske i znanstvene zajednice trenutačno nisu u mogućnosti biti u svojim matičnim ustanovama, bazi je omogućen udaljeni pristup na temelju upisa korisničkih podataka o kojima će elektroničkom poštom biti obaviještene sve uključene ustanove.

Pojedinosti o svim ostalim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, više pojedinosti o bazi podataka GIDEON, kao i video upute za ciljano pretraživanje podataka i informacija o bolesti COVID-19, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Podaci o pandemiji bolesti COVID-19 dostupni u sklopu probnog pristupa bazi podataka GIDEON appeared first on .

„Riječ po riječ na papir teče…“ – uoči Svjetskoga dana poezije

Fri, 03/20/2020 - 08:55

Riječ po riječ na papir teče,
Neizrečena, napisana.
I motrim je: gle, već ne peče –
Ne peče, zvučna, zakovana.

I tko će vagnut sve te riječi,
Nanizane, preboljene.
Zar posao ja nemam preči,
No te riječi nevoljene? (…)

(I. G. Kovačić – Starinski stihovi)

Osim što se 21. ožujka slavi Svjetski dan poezije i prvi dan proljeća, on je bitan i zato što se 21. ožujka 1913. godine u Gorskome kotaru rodio hrvatski pjesnik, esejist, pripovjedač i kritičar Ivan Goran Kovačić.

Pisanjem poezije mnogi su pjesnici izražavali svoje osjećaje i misli… Svi znamo kako pjesma u nama budi posebne osjećaje i teško je nekada ne zaljubiti se u neke stihove. Zato uzmimo olovku u ruke, iskažimo svoje osjećaje stihovima i pronađimo pjesnika koji se negdje duboko skriva u nama…

Svjetski dan poezije (engl. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine radi promicanja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Istaknuto je kako treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesničkim nastojanjima.

Prema podatcima koje posjeduje Nacionalni odbor za proslavu Dana poezije koji je od 1990-ih smješten na Floridi (SAD), Svjetski dan poezije slavio se još od 1505. godine. Uglavnom se obilježavao u listopadu, najčešće 15. listopada, na rođendan velikoga rimskog pjesnika Vergilija. Sve do UNESCO-ova službenog proglašenja, praznik je naizmjenično slavljen u listopadu i studenome. Ta tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.

Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života.

(Jacques Prévert)

The post „Riječ po riječ na papir teče…“ – uoči Svjetskoga dana poezije appeared first on .

Jezik opjevan pjesmom – u spomen na Petra Preradovića

Thu, 03/19/2020 - 08:42

Kao vječno more sinje
U kretu si gipkom, lakom,
Podaje se dahu svakom,
I mreška se i propinje,
(Kakva moć je vjetra koga) –
Zuji, zveči, zvoni, zvuči,
Šumi, grmi, tutnji, huči –
To je jezik roda moga! …

(Jezik roda moga)

Hrvatski jezik, rodoljublje, vjera i uspjesi nadahnjivali su pjesnika Petra Preradovića. Daleko od rodnoga kraja, od onih kojima se uvijek vraćao, pjesnik je sve više sazrijevao i u njem je rasla ljubav prema jeziku kojem se sve više vraćao i koji ga je snažio. Pjesmom je slavio ljepotu jezika jer je upravo u jeziku vidio i budućnost naroda iz kojega je ponikao…

Petar Preradović, najplodniji i najomiljeniji pjesnik ilirskoga preporodnog doba, rodio se 19. ožujka 1818. godine u Grabrovnici, u đurđevačkoj krajiškoj pukovniji. Zbog rane očeve smrti Preradović je bio prisiljen opredijeliti se za vojničku službu. Školovao se u Vojničkome zavodu u Bjelovaru i Bečkome Novom Mjestu. Službovao je u više mjesta širom Italije i Hrvatske te je postupno napredovao.

Školujući se i službujući u vojsci izvan domovine, u jednome je životnom razdoblju Preradović gotovo zaboravio materinski jezik. Prve pjesme napisao je na njemačkome jeziku. Tematski Preradoviće pjesme mogu se podijeliti na ljubavne, rodoljubne i refleksivne. Susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim na Preradovića djeluje presudno – počinje pisati na hrvatskome, a rodoljubni ga je zanos toliko ponio da su mu jezik i domovina temeljno poetsko nadahnuće.

U domoljubnim pjesmama Zora puca napisanoj za prvi broj Zore dalmatinske, zatim Putnik, Rodu o jeziku i Jezik roda moga osjeća se oduševljenje što se hrvatski narod nacionalno budi.

Osim budnica, piše i ljubavnu te refleksivnu poeziju. Ipak, u ljubavnome i misaonome pjesništvu pomalo je mračan pjesnik, osamljenik kojega je slomila svakodnevica. Za te tematske preokupacije imao je nesretnih povoda u vlastitome životu – umrli su mu žena i djeca, a ni s drugim brakom nije imao sreće. Najpoznatije su pjesme iz toga razdoblja Mrtva ljubav i Miruj, miruj srce moje, koja je i uglazbljena. Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis popijevke Miruj, miruj srce moje.

Uza sve to, Preradović je autor brojnih soneta, oda, prigodnica, himni, balada, elegija, romanci i nadgrobnica.

Cjelokupnim opusom Petar Preradović zauzeo je jedno od vodećih mjesta u hrvatskoj književnosti, a svakako je pjesnik koji najbolje izražava hrvatski duhovni, pa i politički život, od 30-ih do 70-ih godina 19. stoljeća.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Petra Preradovića. Na portalu Starih hrvatskih novina dostupni su primjerci digitalizirane Zore dalmatinske, novina s kojima je Petar Preradović plodno surađivao, dok su mu neka djela dostupna i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Petar Preradović umro je kao general 18. kolovoza 1872. u Austriji, bio je pokopan u Beču, ali su mu 14. srpnja 1879. godine posmrtni ostatci preneseni u mirogojske arkade u Zagrebu. Grob krase završni stihovi iz pjesme Putnik.

… U tvom polju daj mu groba,
S tvojim cvijećem grob mu kiti!

The post Jezik opjevan pjesmom – u spomen na Petra Preradovića appeared first on .

Obavijest korisnicima o zatvaranju Knjižnice u skladu s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19 19. ožujka 2020. 7.30

Thu, 03/19/2020 - 07:05

S ciljem što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prilagođava svoj rad uputama i smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnog kriznog stožera, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, slijedom čega je od 19. ožujka 2020. godine Knjižnica zatvorena za korisnike.

Posebno uspostavljenim rasporedom dežurstava djelatnici Knjižnice osigurat će pružanje svih usluga Knjižnice čija dostupnost se može omogućiti na posredan način – odgovorima na telefonske upite, one upućene elektroničkom poštom ili nekim drugim elektroničkim putem. Tu su uključene usluge Odjela Bibliografsko središte, ureda za izradu CIP zapisa, ureda za ISBN, ISSN i ISMN te ureda za DOI. Također, Knjižnica će nastaviti s pružanjem stručne i tehničke podrške knjižnicama članicama Integriranog knjižničnog sustava preko portala IKS i BUKI, kao i stručno-savjetodavne potpore u poslovanju školskih, narodnih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica. Korisnicima i nadalje stoji na raspolaganju usluga Pitajte knjižničara, te usluge povezane s pružanjem bibliografsko-referalnih i kataložnih informacija, kao i bibliometrijske usluge.

Građa Knjižnice može se pretraživati korištenjem Kataloga NSK te portala NSK s digitaliziranom i izvornom digitalnom građom – Digitalne zbirke NSK, Stare hrvatske novine, Stari hrvatski časopisi, Hrvatski arhiv weba, Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova, Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova, Glagoljica.hr i Virtualne izložbe.

Rok posudbe za sve trenutačno posuđene knjige produljen je do 20. travnja 2020. godine.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na Portalu Knjižnice i profilima Knjižnice na društvenim mrežama vezane uz izmjene u radu Knjižnice uslijed provođenja mjera suzbijanja širenja bolesti COVID-19.

The post Obavijest korisnicima o zatvaranju Knjižnice u skladu s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19 19. ožujka 2020. 7.30 appeared first on .

Obavijest u vezi s otvorenim natječajima za radna mjesta

Wed, 03/18/2020 - 15:18

Prijave na natječaje za radna mjesta koji su u tijeku prikupljaju se u skladu s natječajnim rokovima. S obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19, daljnji će se postupci u vezi s provedbom natječajnih procedura voditi s odgodom.

Obavijest o nastavku provedbe natječajnih postupaka bit će pravodobno objavljena na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Obavijest u vezi s otvorenim natječajima za radna mjesta appeared first on .

„Blaga svjetlost sipi sa visina…“ – u spomen na Antuna Gustava Matoša

Tue, 03/17/2020 - 08:33

Mlačna noć; u selu lavež; kasan
Ćuk il netopir;
Ljubav cvijeća—miris jak i strasan
Slavi tajni pir.

Sitni cvrčak sjetno cvrči, jasan
Kao srebren vir;
Teške oči sklapaju se na san,
S neba rosi mir.

S mrkog tornja bat
Broji pospan sat,
Blaga svjetlost sipi sa visina;

Kroz samoću, muk,
Sve je tiši huk:
Željeznicu guta već daljina.

(Notturno)

Čitajući stihove jedne od najljepših pjesama, prisjećamo se znamenitoga hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša. Bez njegova stvaralaštva na prijelazu stoljeća, hrvatska književnost ne bi bila onakva kakvu je danas poznajemo. Smatra se da ju je Matoš pokrenuo iz razdoblja mirovanja i uveo u okruženje svjetske pisane riječi.

Antun Gustav Matoš rođen je 13. lipnja 1873. godine u Tovarniku u zapadnome Srijemu. S dvije godine preselio je s roditeljima u Zagreb gdje je njegov otac radio kao učitelj, a poslije i kao orguljaš u crkvi sv. Marka. U Zagrebu je pohađao pučku školu i Gornjogradsku gimnaziju. Kao zanimljivost vrijedi spomenuti kako je u gimnaziji pao sedmi razred, s negativnim ocjenama iz propedeutike, fizike i hrvatskoga jezika. Uz redovitu školu, pohađao je i satove violončela.

Nakon završene gimnazije u Beču se upisuje na Vojni veterinarski fakultet. Zbog loših rezultata izgubio je novčanu potporu te je morao napustiti studij i vratiti se u Zagreb. U časopisu Vienac 1892. godine objavljuje svoju novelu Moć savjesti, koja se smatra početkom razdoblja moderne. Iste godine odlazi u vojsku, ali već sljedeće bježi iz vojske, prvo u Srbiju (Beograd), a zatim u Pariz, 1899. godine. U Beogradu živi boemski, svira u kazališnome orkestru kao čelist, piše za novine književne kritike i bavi se književnim radom. Ondje započinje svoju feljtonističku, esejističku i kritičarsku djelatnost.

Nakon Beograda i kraćega zadržavanja u Münchenu i Beču odlazi u Ženevu. Iz Ženeve putuje u Pariz, živeći na rubu bijede. Pariz ga je privukao jer je u to doba bio središte europskoga kulturnog života. Tu se susreće s književnim djelima i piscima koji će utjecati na njegov rad. Upoznat će se s djelima Poa, Baudelairea i Gautiera.

Godine 1908. vraća se u Zagreb, nakon što su ga austrougarske vlasti pomilovale. Po povratku polaže ispite za učitelja Više pučke škole, ali nigdje ne uspijeva dobiti stalan posao. Kao 40-godišnjak u Italiji bezuspješno pokušava liječiti rak grla i uha. Preminuo je 17. ožujka 1914. godine u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoj.

Pripovjedački Matošev opus (Iverje, Novo iverje, Umorne priče) sadrži široku panoramu tema i motiva. Tematski se može podijeliti na novele s nacionalnom tematikom (Kip domovine leta 188*, Nekad bilo sad se spominjalo i dr.) i novele s kozmopolitskim temama i neobičnim likovima (Cvijet s raskršća, Camao, Miš, Balkon, Iglasto čeljade i dr.). Matoš je jedan od najboljih hrvatskih putopisaca. Pišući o svojim putovanjima, služi se uglavnom impresionističko-asocijativnom metodom (Oko Lobora).

Antun Gustav Matoš počeo je pisati i objavljivati pjesme dosta kasno – približno 1906. godine. Napisao ih je osamdesetak, a skupljene su i tiskane u zbirci Pjesme, tek 1923. godine, nakon pjesnikove smrti, a dostupna je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bile su prava novost u onodobnoj hrvatskoj književnosti, donoseći pjesničko iskustvo francuskoga simbolizma, posebno u području glazbenosti riječi i stihova. U njima je ostvarena ogledna strogost sonetnoga stiha, ali i začudnost pjesničke riječi oslobođene dotadašnje tradicije. Među sonetima nekoliko ih je antologijske vrijednosti (Utjeha kose, Nokturno, Djevojčici mjesto igračke, 1909). Njegovi pjesnički učenici – Ljubo Wiesner i Tin Ujević – nastavili su, svaki na svoj način, tragom učitelja.

Matoš je tvorac hrvatske impresionističke i stilističke kritike, ističući dojam, impresiju kao temeljno polazište u kritičarskome radu. Pisao je o najznamenitijim ličnostima suvremene hrvatske lirike, i to o Vidriću, Domjaniću, Begoviću i Kranjčeviću.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu stotu je obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša obilježila brojnim događanjima, uključujući predstavljanje Virtualne zbirke djela Antuna Gustava Matoša i kampanju Matoš i ja za promicanje vrijednosti Matoševih djela, njihovo čitanje te izgradnju virtualne zbirke.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio njegove rukopisne ostavštine, uključujući pjesme Bajaderin sonet, Maćuhica i Živa smrt, dio korespondencije, kritički osvrt Lirska šetnja te feljton Literatura i skandali.

U Knjižnici su pohranjeni i Matoševi Ogledi iz 1905., kao i zbirka Pjesme iz 1923. godine.

Nakon Matoševe smrti brojne novine i časopisi dostupni na Portalu starih novina i časopisa, uključujući Jutarnji list, pisali su o njem i njegovu stvaralaštvu.

Danas njegovo ime nose brojne ulice, škole, knjižnice, knjižare, nakladničke kuće te kulturna društva. Matoš na klupi Ivana Kožarića, nakon Zagreba i Siska, od veljače 2014. godine, poticajem Udruge AMCA (Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta) u Parizu, promatra šetače i život gradića Issy les Moulineaux pokraj Pariza.

Nitko u hrvatskoj prozi nije pisao ljepše, zvučnije, ekspresivnije od njega.

(Ivo Frangeš)

Izvor naslovne fotografije: Darko Čižmek, 2014.

The post „Blaga svjetlost sipi sa visina…“ – u spomen na Antuna Gustava Matoša appeared first on .

Obavijest korisnicima Knjižnice 16. ožujka 2020. u 9.30

Mon, 03/16/2020 - 09:22

Poštovani korisnici,

s obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19, molimo vas da neprekidno pratite objave na mrežnoj stranici Knjižnice preko koje ćemo vas obavještavati o otvorenosti Knjižnice, radnome vremenu i mogućim promjenama.

Djelatnici Knjižnice redovito prate upute i odluke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnoga kriznog stožera i nadležnih ministarstava – Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Radi što učinkovitije zaštite od širenja koronavirusa, od ponedjeljka 16. ožujka 2020. godine ograničava se broj korisnika koji istodobno borave u prostoru Knjižnice, posebno u čitaonicama, a svrha je izbjeći situacije mogućih bliskih kontakata. Knjižničari će vas uputiti na slobodna mjesta za rad u čitaonicama. Moguće je da će ulazak u Knjižnicu povremeno biti ograničen dok se ne smanji broj ljudi koji u njoj može boraviti istodobno.

Rok posudbe knjiga produžuje se do 31. ožujka 2020. godine.

Usluga večernjega rada prekida se do daljnjega.

Molimo korisnike pojedinačnih soba za studijski rad da se obrate Odjelu Korisničke službe kako bi dogovorili postupke u slučaju zatvaranja Knjižnice za korisnike.

Molimo korisnike da se pridržavaju uputa koje za sve građane objavljuju nadležna nacionalna tijela, a dok borave u Knjižnici, neka se pridržavaju uputa o kretanju u prostoru i dezinfekciji ruku te da izbjegavaju korištenje dizala ako u njima boravi više od dvije do tri osobe.

The post Obavijest korisnicima Knjižnice 16. ožujka 2020. u 9.30 appeared first on .

Odgođeno održavanje Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata

Mon, 03/16/2020 - 09:10

Zbog situacije nastale širenjem bolesti COVID-19 odgađa se održavanje Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata. D-fest, koji se trebao održati u svibnju, održat će se 8. i 9. listopada 2020. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Novi je rok za prijavu izlaganja na D-festu 28. lipnja 2020. godine.

Pojedinosti o Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.

 

Prijave izlaganja

Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 28. lipnja 2020. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 3. srpnja 2020. godine.

 

The post Odgođeno održavanje Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Obavijest o otkazivanju edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“

Mon, 03/16/2020 - 08:14

U skladu s uputama i odlukama nadležnih tijela i ustanova povezanima sa situacijom izazvanom širenjem bolesti COVID-19, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donijela je odluku da se do daljnjega otkažu edukacijske radionice organizirane u sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, od kojih se prva sljedeća, pod nazivom Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti, trebala održati 18. ožujka 2020. godine.

Nove edukacijske radionice bit će organizirane kada za to budu postajali potrebni uvjeti, a raspored njihova održavanja bit će pravodobno objavljen.

Pojedinosti o svim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Obavijest o otkazivanju edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ appeared first on .

Obavijest korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Sun, 03/15/2020 - 21:13

Poštovani korisnici,

s obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19, molimo vas da neprekidno pratite objave na mrežnoj stranici Knjižnice preko koje ćemo vas obavještavati o otvorenosti Knjižnice, radnome vremenu i mogućim promjenama.

Djelatnici Knjižnice redovito prate upute i odluke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnoga kriznog stožera i nadležnih ministarstava – Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Radi što učinkovitije zaštite od širenja koronavirusa, od ponedjeljka 16. ožujka 2020. godine ograničava se broj korisnika koji istodobno borave u prostoru Knjižnice, posebno u čitaonicama, a svrha je izbjeći situacije mogućih bliskih kontakata. Knjižničari će vas uputiti na slobodna mjesta za rad u čitaonicama. Moguće je da će ulazak u Knjižnicu povremeno biti ograničen dok se ne smanji broj ljudi koji u njoj može boraviti  istodobno.

O postupcima povezanima s prekoračenjem roka za vraćanje knjiga onih korisnika koji zbog mjere samoizolacije ne mogu vratiti knjige u predviđenome roku, obavijestit ćemo vas naknadno.

Molimo korisnike pojedinačnih soba za studijski rad da se obrate Odjelu Korisničke službe kako bi dogovorili postupke u slučaju zatvaranja Knjižnice za korisnike.

Molimo korisnike da se pridržavaju uputa koje za sve građane objavljuju nadležna nacionalna tijela, a dok borave u Knjižnici, neka se pridržavaju uputa o kretanju u prostoru i dezinfekciji ruku te da izbjegavaju korištenje dizala ako u njima boravi više od dvije do tri osobe.

The post Obavijest korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 03/13/2020 - 09:51

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Zajednički poslovi
– rukovoditelj Odsjeka Tajništvo – Odjel Zajednički poslovi
– konzervator u Odjelu Zaštita i pohrana
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi Odsjek Tajništvo
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 13. ožujka 2020.

Fri, 03/13/2020 - 09:48

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Zajednički poslovi
– rukovoditelj Odsjeka Tajništvo – Odjel Zajednički poslovi
– konzervator u Odjelu Zaštita i pohrana
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi Odsjek Tajništvo
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Više pojedinosti o Natječaju.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 13. ožujka 2020. appeared first on .

Pages