Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 1 hour 42 min ago

U NSK uručeni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za zapošljavanje žena

Fri, 06/19/2020 - 11:04

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 18. lipnja 2020. godine održano je svečano uručenje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu druge faze Poziva ZAŽELI – Program zapošljavanja žena.

Program se novčano potpomaže sredstvima Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a cilj mu je zapošljavanje žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada na poslovima pružanja potpore i podrške za starije i nemoćne na području cijele Hrvatske, s naglaskom na teško dostupna i seoska područja, kao i na otoke.

Ugovore vrijedne više od 192 milijuna kuna u sklopu druge faze Programa uručili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.

U trenutačnoj, drugoj fazi Programa planirano je zapošljavanje 2117 žena koje će brinuti o gotovo 13 tisuća starijih i nemoćnih osoba u Republici Hrvatskoj, dok su u njegovoj prvoj fazi već donesene odluke o novčanom potpomaganju 322 projektna prijedloga vrijedna više od milijardu kuna, a u sklopu kojih je zaposleno 6 tisuća žena i obuhvaćeno 30 tisuća krajnjih korisnika.

The post U NSK uručeni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za zapošljavanje žena appeared first on .

Natječaj za vizualno rješenje Mjeseca hrvatske knjige 2020.

Thu, 06/18/2020 - 08:56

Kalendarska godina broji 12 mjeseci, a čitateljska u Hrvatskoj bilježi još jedan – Mjesec hrvatske knjige.

U tijeku priprema za nadolazeći Mjesec hrvatske knjige, Knjižnice grada Zagreba raspisale su natječaj za vizualno rješenje koje će se primijeniti na tiskane materijale, mrežne stranice i društvene mreže ove manifestacije. Natječaj je otvoren do 12. srpnja, a na njega se mogu prijaviti sve zainteresirane fizičke i pravne osobe s prebivalištem na području Republike Hrvatske.

Mjesec hrvatske knjige nacionalna je manifestacija koju od 1995. godine odlukom Ministarstva kulture organiziraju Knjižnice grada Zagreba, uz podršku i pomoć partnerskih institucija, među kojima je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Tradicionalno se održava od 15. listopada do 15. studenog, obuhvaćajući velik broj događanja i programa povezanih uz knjigu i čitanje.

Ovogodišnja manifestacija posvećena je planetu Zemlji, posebice zaštiti okoliša, uz moto: Razlistaj se!

Pozivamo vas da proučite pojedinosti o ovom natječaju te pratite novosti o pripremi Mjeseca hrvatske knjige 2020.

The post Natječaj za vizualno rješenje Mjeseca hrvatske knjige 2020. appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice 22. lipnja 2020.

Thu, 06/18/2020 - 08:22

U ponedjeljak 22. lipnja 2020. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena.

U utorak 23. lipnja 2020. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 22. lipnja 2020. appeared first on .

Otkazano održavanje Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata

Wed, 06/17/2020 - 14:06

Zbog brojnih nepovoljnih okolnosti Programski odbor Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata donio je odluku da se održavanje jubilarnoga D-festa odgodi za 2021. godinu.

Epidemija bolesti COVID-19 otežala je zadnjih mjeseci poslovanje knjižnica i ostalih baštinskih ustanova, a osobito održavanje stručnih i znanstvenih skupova. U isto vrijeme, pokazalo se koliko je bitna digitalizacija građe i digitalizacija poslovanja baštinskih ustanova, kako su nužne online usluge i digitalni proizvodi, kao i online edukacija, ali i znanje, sposobnosti, kreativnost i odgovornost djelatnika da u kriznim uvjetima budu uz svoje korisnike, uz zajednicu s kojom dijele iste teškoće.

Nadamo se da ćemo se sljedeće godine okupiti obogaćeni novim iskustvima, idejama i planovima te da ćemo na 10. D-festu prikazati brojne rezultate rada u području digitalizacije i primjene digitalnih tehnologija, suradničkih projekata i digitalnoga objedinjavanja, virtualnih izložaba, digitalne humanistike i razvoja online usluga te spoznati više o ulozi koju su baštinske ustanove imale u razdoblju kriznih uvjeta rada.

Pozivamo sve kolegice i kolege koji su planirali sudjelovati na ovogodišnjeme D-festu da nam se pridruže i sljedeće godine u ugodnome, stručnome, kreativnome i poticajnome ozračju kakvo naš interdisciplinarni skup potiče zadnjih deset godina.

The post Otkazano održavanje Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Objavljen Pravilnik o obveznom primjerku

Fri, 06/12/2020 - 14:22

U Narodnim novinama 5. lipnja 2020. godine objavljen je Pravilnik o obveznom primjerku (NN 66/2020), a njegova primjena počinje osmog dana od dana njegove objave, odnosno 13. lipnja 2020. godine.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je odgovorna za prihvat i podjelu građe obveznog primjerka. Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra, izrade nacionalne bibliografije, vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji, pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima, izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki te zbirki službenih publikacija, kao i u svrhu izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice.

Sukladno članku 39. stavku 2. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kojim se omogućava primanje suženog obujma vrsta publikacija prema potrebama knjižnica u sustavu obveznog primjerka te temeljem članka 8. Pravilnika, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavlja se:

– devet primjeraka knjiga, časopisa i zbornika financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima,
– četiri primjerka knjiga, časopisa i zbornika koji nisu financirani ili sufinancirani javnim sredstvima,
– šest primjeraka ostale vrste građe, prema članku 8. stavku 4. Pravilnika, te
– mrežna (online) građa, prema članku 10. Pravilnika.

The post Objavljen Pravilnik o obveznom primjerku appeared first on .

Ponovo dostupna usluga Večernjeg rada NSK – 12. lipnja 2020.

Fri, 06/12/2020 - 13:58

Od ponedjeljka 15. lipnja 2020. korisnicima je ponovno od 21.00 do 24.00 sata dostupna usluga Večernjeg rada NSK. Predbilježbe za korištenje usluge primaju se putem aplikacije, telefonski na 01/6164-002 ili osobno u Informacijskom centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sukladno mjerama fizičke distance u prostoru provođenja Usluge (nulta razina) istodobno može boraviti najviše 65 osoba.

Korisnicima se prilikom ulaska u NSK beskontaktnim toplomjerom mjeri tjelesna temperatura te je onemogućen ulazak onima s izmjerenom temperaturom 37.2 °C i više.

Pri svakom izlasku iz korisničkog dijela knjižnice (izlazna rampa) korisnici su dužni ponijeti svoje stvari sa sobom. Povratak u prostor za nastavak korištenja usluge Večernjeg rada nije moguć.

Korisnicima se preporučuje nošenje zaštitnih maski. Dužni su koristiti košarice, kretati se u posebno označenim prostorima pridržavajući se mjera fizičke distance, kao i samozaštite i zaštite drugih te se upoznati s Uputama za ponašanje u slučaju potresa.

The post Ponovo dostupna usluga Večernjeg rada NSK – 12. lipnja 2020. appeared first on .

Radno vrijeme Caffe bara NSK od 10. do 15. lipnja 2020.

Wed, 06/10/2020 - 10:09

Zbog nadolazećega blagdana Caffe bar NSK zatvorit će se u srijedu 10. lipnja i bit će ponovno otvoren u ponedjeljak 15. lipnja 2020. godine.

Radno je vrijeme Caffe bara NSK od ponedjeljka do petka od 8 do 15.30.

 

 

The post Radno vrijeme Caffe bara NSK od 10. do 15. lipnja 2020. appeared first on .

„Lijepa naša domovino…“ – uz obljetnicu rođenja Antuna Mihanovića

Wed, 06/10/2020 - 07:58

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit’ ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

(Lijepa naša domovino)

Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom nacionalnoga ponosa Hrvata. Tu je neprolaznu slavu stekao znamenitim stihovima o ljepotama svoje domovine. Riječ je o hrvatskoj himni Lijepa naša domovino koju je uglazbio Josip Runjanin.

Hrvatski književnik i političar Antun Mihanović rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu, gimnaziju i studij filozofije. U Beču je studirao pravo u vrijeme kad se tamo razvijala filologija te se i sam počeo zanimati za nju. Tada je više počeo cijeniti svoj jezik te je u tome duhu napisao brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1815. godine, koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezina vrijednost istaknuta je i u članku u novinama Dom i svijet koji je dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. U tome bitnom spisu, koji se pojavio prije hrvatskoga narodnog preporoda, Antun Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. Bio je to prosvjed protiv latinskoga jezika jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti misli te da se samo njim može stvarati narodna kultura. Slava što ju je Antun Mihanović dva desetljeća poslije stekao pjesmom Horvatska domovina, odnosno Lijepa naša domovino, čini se još većom i zaslužnijom imamo li na umu da je svoje djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u duboku snu i kad je Ljudevit Gaj među malobrojnim hrvatskim piscima tražio suradnike za svoju Danicu. Antun Mihanović u to je vrijeme živio u Rijeci i njegova Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u u desetome broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnoga časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska. Više pojedinosti o tijeku događaja od prve objave u Danici do stvaranja himne te o prigodama i mjestima na kojima se izvodila Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina dostupno je na Portalu starih novina i časopisa.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis pjesme Lijepa naša domovino.

O bogatoj Mihanovićevoj književnoj ostavštini svjedoči i približno 120 zapisa o njegovim djelima u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Antun Mihanović preminuo je 14. studenoga 1861. godine u Novim Dvorima nedaleko od Klanjca.

The post „Lijepa naša domovino…“ – uz obljetnicu rođenja Antuna Mihanovića appeared first on .

Izjava IFLA-e o suprotstavljanju knjižnica rasizmu

Tue, 06/09/2020 - 18:42

U odgovoru na zbivanja povezana sa smrću američkog građanina Georgea Floyda, Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) 5. lipnja 2020. godine na svojim mrežnim stranicama objavio je izjavu predsjednice IFLA-e Christine Mackenzie i IFLA-inog glavnog tajnika Geralda Leitnera o suprotstavljanju knjižnica svim oblicima rasizma.

Sadržaj ove izjave, koja se uslijed svjetskog karaktera Saveza može smatrati izjavom kojom globalna knjižničarska zajednica odbacuje rasizam u svim njegovim pojavnostima te koju u cijelosti podržava i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prenosimo u cijelosti:

Izjava predsjednice Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) Christine Mackenzie i glavnog tajnika Saveza Geralda Leitnera: U društvu koje grade knjižnice nema mjesta rasizmu

Potaknuti smrću Georgea Floyda i ostalim slučajevima sličnih smrti posvuda u svijetu, predsjednica Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) Christine Mackenzie i glavni tajnik Saveza Gerald Leitner objavili su izjavu sljedećeg sadržaja:

IFLA osuđuje sve oblike rasizma kao suštinski protivne ljudskim pravima i vrijednostima knjižničarske struke.

Knjižnice su ustanove čije je djelovanje posvećeno postizanju poboljšanja života pojedinaca i zajednica kojima služe. U tom djelovanju knjižnice ne samo da odbacuju svaki oblik diskriminacije, već i aktivno promiču društvenu uključenost, pružajući svima stvarne prilike da ostvare svoja prava na informiranost, kulturu i znanost. U društvu za čiju se izgradnju zalaže IFLA nema mjesta rasnoj diskriminaciji i nasilju potaknutom rasizmom, kojeg je najnedavniji primjer smrt Georgea Floyda, uz nažalost brojne slične primjere diljem svijeta.

Kao svjetska organizacija, IFLA predano radi na omogućivanju svima da se uključe u njezinu djelatnost i izvuku iz nje dobrobit, bez obzira na državljanstvo, tjelesna ograničenja, etničko porijeklo, rod, mjesto življenja, jezik, političke stavove, rasu ili vjersko opredjeljenje.

Temeljem svojih proglasa o narodnim i školskim knjižnicama, kao i izjave o knjižnicama i intelektualnoj slobodi, IFLA opisane vrijednosti primjenjuje i na rad svih tijela Saveza. Kao što je to istaknuto u IFLA-inom proglasu o multikulturnosti kao bitnoj odrednici knjižnica, posvećenost navedenim vrijednostima zahtijeva ulaganje svjesnog napora i značajnog truda kako bi se građu, knjižničnu praksu te vještine knjižničarskog osoblja uskladilo s potrebama svih članova zajednica kojima knjižnice služe. Štoviše, to obvezuje i Savez i knjižnice koje okuplja da aktivno zagovaraju društvenu uključenost na razini najšire zajednice.

Stoga zajedno s našim kolegama, članovima Američkog knjižničarskog društva i Australskog knjižničarskog i informacijskog društva, kao i svim našim kolegama svugdje u svijetu, izražavamo svoju solidarnost sa svima koji su izloženi rasnoj diskriminaciji unutar i izvan područja knjižničarstva. U skladu s tim, nastavit ćemo raditi na promicanju knjižničnih i informacijskih usluga kao načina izgradnje boljeg društva za sve.

Christine Mackenzie
Predsjednica Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova

Gerald Leitner
Glavni tajnik Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova

The post Izjava IFLA-e o suprotstavljanju knjižnica rasizmu appeared first on .

Djelatnici NSK dodijeljena Zlatna povelja Zagrebačkoga knjižničarskog društva

Tue, 06/09/2020 - 15:01

Djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, knjižničarska savjetnica, dobitnica je Zlatne povelje Zagrebačkoga knjižničarskog društva koja joj je dodijeljena na izbornoj skupštini Zagrebačkoga knjižničarskog društva 5. lipnja 2020. godine.

Zlatna povelja Zagrebačkoga knjižničarskog društva strukovno je priznanje za postignute rezultate u knjižničarstvu i promidžbi struke te za osobito zalaganje u promicanju pisane riječi u knjižnicama i suradnji s knjižničarima na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, knjižničarska savjetnica, rukovoditeljica je Odjela Korisničke službe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Dobitnica je Kukuljevićeve povelje za 2018. godinu i Zahvalnice Društva bibliotekara pravnih i srodnih bibliotekara Jugoistočne Europe iste godine. Jedna je od utemeljiteljica Društva bibliotekara pravnih i srodnih bibliotekara Jugoistočne Europe 2008. godine. Neprijeporan je njezin doprinos u razvoju i promidžbi struke redovitom djelatnošću i dugogodišnjim radom u Zagrebačkome knjižničarskom društvu i Hrvatskome knjižničarskom društvu. Bila je predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva tijekom dvaju mandata (2014. – 2018.) te potpredsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva. Bila je članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Članica je Komisije za državne informacije i službene publikacije.

Zlatna povelja Zagrebačkoga knjižničarskoga društva dodijeljena je i Višnji Novosel, voditeljici Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

The post Djelatnici NSK dodijeljena Zlatna povelja Zagrebačkoga knjižničarskog društva appeared first on .

Obavijest o novim uvjetima korištenja usluga Knjižnice prema ograničenome sustavu rada – 8. lipnja 2020.

Mon, 06/08/2020 - 12:57

U sklopu postupne normalizacije rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u skladu s daljnjim popuštanjima mjera suzbijanja epidemije bolesti COVID-19 od 9. lipnja 2020. godine usluge Knjižnice korisnicima će prema ograničenome sustavu rada biti dostupne pod novim uvjetima.

Knjižnica se od navedenoga nadnevka nadalje više neće svakodnevno zatvarati radi dezinfekcije prostora, a u Knjižnici će istodobno moći boraviti 240 korisnika. Prilikom korištenja usluga Knjižnice korisnici su obvezni koristiti košarice te pri svakome izlasku iz korisničkoga prostora u predvorje Knjižnice ponijeti sa sobom sve svoje stvari.

I dalje će se moći koristiti čitaonice na 1., 3. i 4. katu te čitaonice u zbirkama građe posebne vrste, dok će korisnički prostori na nultoj razini i polukatu do daljnjega ostati zatvoreni. Korisnici će do 15 sati moći koristiti stanku za rad u čitaonici u trajanju do sat vremena te za to vrijeme ostaviti svoje stvari na mjestu za rad koje im je dodijeljeno. Caffe bar NSK na 5. katu otvoren je za korisnike od ponedjeljka do petka od 8 do 15.30, a uskoro se očekuje i otvaranje Restorana.

Budući da u skladu s još uvijek valjanim protupandemijskim mjerama ulazak u Knjižnicu nije dopušten osobama čija je tjelesna temperatura 37,2 °C ili viša, korisnicima će prije ulaska u Knjižnicu primjenom beskontaktnoga toplomjera i nadalje biti mjerena tjelesna temperatura. Radi moguće potrebe za naknadnim utvrđivanjem bliskih kontakata u slučaju pojave bolesti COVID-19 Knjižnica će nastaviti voditi posebnu evidenciju o korisnicima čitaonica bilježenjem njihovih točnih kontaktnih podataka i vremena boravka u čitaonicama.

Popunjenost mjesta u čitaonicama i nadalje će se moći pratiti preko posebne aplikacije te provjeriti upućivanjem upita Informacijskomu centru NSK ili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002. Za korištenje soba za studijski rad potrebno je unaprijed se prijaviti na broj telefona 01/6164-065.

Rad u svim čitaonicama i dalje će biti omogućen samo za stolovima na kojima će biti istaknuta oznaka Mjesto za rad, a korisnici će i nadalje za rad moći samo koristiti mjesto koje će im biti dodijeljeno prilikom prijave za rad u čitaonici.

Tijekom boravka u Knjižnici korisnici će u skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i nadalje trebati koristiti zaštitne maske za lice te se pridržavati uputa Zavoda povezanih s pojačanom higijenom ruku, za koju će svrhu na ulazu i u ostalim dijelovima svih korisničkih prostora i nadalje biti dostupni spremnici sa sredstvom za dezinfekciju. Prema istim uputama, dizalo će i dalje moći koristiti najviše dvije osobe istodobno.

Kako bi se broj ulazaka u prostor Knjižnice smanjilo na najmanju moguću mjeru, korisnike također molimo da provjere dostupnost željene građe upućivanjem upita Informacijskomu centru NSK ili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama o daljnjim izmjenama u radu i uslugama Knjižnice povezanima s epidemijom bolesti COVID-19.

The post Obavijest o novim uvjetima korištenja usluga Knjižnice prema ograničenome sustavu rada – 8. lipnja 2020. appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice 11. lipnja 2020.

Mon, 06/08/2020 - 09:22

U četvrtak 11. lipnja 2020. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena.

U petak 12. lipnja 2020. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 11. lipnja 2020. appeared first on .

„Za vsaki smeh tvoj, fala!“ – uoči obljetnice smrti Dragutina Domjanića

Fri, 06/05/2020 - 13:52

Za vsaku dobru reč,
Kaj reći si mi znala,
Za vsaki pogled tvoj,
Za vsaki smeh tvoj, fala!

Tak malo dobroga
V živlenju tu se najde,
I če je sunce čas,
Za oblak taki zajde.

A ti si v srce mi
Tak puno sunca dala.
Kaj morem ti neg’ reć:
Od vsega srca fala!

(Fala)

Čitajući jednu od najljepših kajkavskih pjesama, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog kajkavskog pjesnika Dragutina Milivoja Domjanića.

Dragutin Milivoj Domjanić rođen je 12. rujna 1875. godine u Krčima pokraj Adamovca. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskoga stola. Bio je član JAZU/HAZU od 1919., predsjednik Matice hrvatske od 1921. do 1926., a 1927. godine predsjednik je zagrebačkoga odjela PEN kluba.

Prvu pjesmu, domoljubnicu Ljubav k domovini, tiskao je u Bršljanu 1892. godine pod pseudonimom Milivoj Seljan. Surađuje u modernističkim časopisima te podupire mlade u književnome sukobu sa starijim naraštajem. Napisao je i nekoliko crtica te više književnih prikaza koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. Godine 1920. u zagrebačkome Teatru marioneta Velimir Deželić ml. postavio je Domjanićev igrokaz Petrica Kerempuh i spametni osel kao prvu međuratnu lutkarsku predstavu, u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce. Kada se govori o Domjaniću, rjeđe se spominje njegova prevoditeljska djelatnost. Prevodio je poeziju J. W. Goethea, H. Heinea, P. Verlainea, C. Baudelairea, S. Mallarméa, kao i prozu M. Gorkoga i L. N. Tolstoja. Osobito su ga privukle provansalske pjesme francuskoga pjesnika Frédérica Mistrala koje dijele istu sudbinu kao i njegove – i jedan i drugi bili su svedeni na narječje koje je još samo u puku nastavilo živjeti. Prije Prvoga svjetskoga rata počeo je pisati vrlo cijenjene stihove na kajkavskome, narječju svojega rodnog kraja, i tomu je ostao vjeran do kraja života. U to se doba pisanje na kajkavskome narječju smatralo stvaralačkom oporbom jer je nedostajala svijest o mogućnosti modernoga pjesničkog iskaza na tome istoimenom narječju. Prvi je u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnog izraza. Iako je počeo kao pjesnik na štokavskome književnom standardu Pjesme (1909.), Domjanić je najpoznatiji kao pjesnik kajkavskih stihova. Trima kajkavskim zbirkama Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.) i Po dragome kraju (1933.) postao je bard novije kajkavske poezije – klasik kajkavske riječi. Pjevao je o duhovnoj ljubavi, intimi plemićkih domova, gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana.

Mnoge su Domjanićeve pjesme uglazbljene, a među najpoznatijima su Fala i Popevke sem slagal, koje je uglazbio Vlaho Paljetak. Njegova je kajkavska poezija osuvremenila književnost i pomogla njezinoj integraciji u jedinstveni kontekst hrvatske književnosti.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupni su zvučni zapisi pjesama Bele rože i Susedovo dete, a na stranici virtualne izložbe Svakodnevica 1914. u starim hrvatskim novinama dostupna je pjesma Ciklame, krvave ciklame.

Domjanićevo ime nosi i smotra dječjega kajkavskog pjesništva u Sv. Ivanu Zelini. Ova tradicionalna godišnja književno-nakladnička manifestacija održava se u Sv. Ivanu Zelini još od 1970. godine radi poticanja sustavnoga rada s pjesnički nadarenom djecom u osnovnim školama s kajkavskoga govornog područja.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegov rukopis, dok su neke od njegovih pjesama dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić preminuo je 7. lipnja 1933. godine u Zagrebu.

 

The post „Za vsaki smeh tvoj, fala!“ – uoči obljetnice smrti Dragutina Domjanića appeared first on .

„Navik on živi ki zgine pošteno“ – uoči obljetnice rođenja Petra IV. Zrinskoga

Fri, 06/05/2020 - 09:19

Slaveći posljednjeg Zrinskog i posljednjeg Frankopana, ne slavimo u njima samo najdivnije predstavnike onoga doba u našem narodu, nego ih slavimo kao rijetke ljude, koji se ne rodiše za stotinu, nego za stotine godina prerano: tako rano, da njihova misao, misao slobode hrvatske i misao borbe za tu slobodu ni dan današnji nije osvojila inteligenciju, a kamoli cijeli narod hrvatski.

(Antun Gustav Matoš)

Hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Petar IV. Zrinski rođen je 6. lipnja 1621. godine u Vrbovcu, mjestu istočno od Zagreba. Otac mu je bio hrvatski ban Juraj V. Zrinski, a majka grofica Magdalena Széchy. Bio je praunuk slavnoga sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskoga, a unuk Jurja IV. Zrinskoga. Godine 1643. oženio se groficom Katarinom Zrinski, polusestrom Frana Krste Frankopana. Nakon smrti starijega brata Nikole krajem 1664., Petar Zrinski 1665. imenovan je hrvatskim banom, ali je službeno preuzeo dužnost tek 1668. godine zbog raznovrsnih političkih kalkulacija bečkoga dvora. Petar je, poput starijega brata, bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a osobito kada je s višestruko slabijom vojskom razbio Deli-pašu Badnjakovića i Ali-pašu Čengića. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da ga je sam kralj opisao kao štit kršćanstva i strašilo Turaka.
Zrinski je sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom nastavio borbu za hrvatska prava koju je započeo njegov brat Nikola pa se tako povezao s glavnim ugarskim vođama. Povod za nezadovoljstvo bio je sramotni Vašvarski mir, kojim su 1664. godine Osmanlije, premda poraženi u bitki, od bečkoga dvora dobili pravo da zadrže sav do tada osvojeni teritorij. Slabljenjem hrvatsko-ugarskoga saveza, koji se raspao zbog različitih ideja i načina vođenja urote, sve je saznao bečki dvor.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u Beču su caru, odnosno kralju, željeli objasniti razloge hrvatskoga nezadovoljstva, međutim, Leopold I. dao ih je uhititi i osudio na smrt te ubio odsijecanjem glave 30. travnja 1671. godine u Bečkome Novom Mjestu, a njihova žrtva zajednički je ugrađena u Hrvatsku s mnoštvom onih koji su za njezinu slobodu darovali ono što su najvrjednije imali.

Petar Zrinski bio je i pjesnik koji je bratovu knjigu napisanu na mađarskome jeziku kao podsjetnik Mađarima na ulogu Zrinskih u mađarskoj povijesti pohrvatio pod naslovom Adrianskoga mora Sirena, u kojoj je i proročanska pjesma Veruj Nimcu, da znaš, kako suncu zimsku. U petnaest pjevanja opisao je obranu Sigeta: pripreme za vojni pohod, ratne operacije i pogibiju junaka.
Dvojezična Sirena obogatila je dvije nacionalne književnosti, dva povijesno povezana naroda, svrstavši se u sam vrh mađarske književnosti s jedne strane i ostavivši dubok trag u hrvatskoj književnosti i narodnoj predaji.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Adrianskoga mora Sirena iz 1660. godine koje je dostupno u sklopu Digitalne zbirke Zrinski. Kao zasebna cjelina u Zbirci je pohranjena Knjižnica obitelji Zrinski, tzv. Bibliotheca Zriniana, koja je doživjela i svoju 3D rekonstrukciju u sklopu projekta 3D Bibliotheca Zriniana ostvarena suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Nacionalne knjižnice Széchényi i Knjižnice Sveučilišta u Segedinu 2002. godine.

Prije smrti Petar Zrinski svojoj je supruzi Katarini napisao oproštajno pismo, koje je već godine 1671. godine prevedeno na nekoliko svjetskih jezika.
Izvornik pisma čuva se u arhivu Zagrebačke nadbiskupije i to je jedan od prvih hrvatskih tekstova koji je u svojim prijevodima skrenuo svjetsku pozornost na nepravdu počinjenu hrvatskome narodu.
To divno pismo dokazuje kako je Petar bio junak i u smrti, kao što je bio i u životu.

Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikaj še naukupe tvojemu Bratcu. Danas smo mi jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči ako sam te v čem zbantuval ali ti se v čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan niti se plašim. Ja se ufam v Boga vsamogučega koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikaj še mene hoče miluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem v dike vekovečne sastanemo. Veče ništar ne znam ti pisati, niti za sina za druga do končanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar nej žalosti ar je to tak moralo biti. V Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29 dan aprila meseca o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju kčerju Auroru Veroniku blagoslovi.

Groff Zrini Petar

Grof Petar IV. Zrinski proživio je život i umro u skladu sa svojim životnim geslom Vincere aut mori (Pobijediti ili umrijeti).

The post „Navik on živi ki zgine pošteno“ – uoči obljetnice rođenja Petra IV. Zrinskoga appeared first on .

Europski dokumentacijski centar NSK poziva na sudjelovanje u europskome istraživanju „COVID-19: Emergency, Recovery and Improvement“

Thu, 06/04/2020 - 09:20

Zajednički istraživački centar Europske komisije (European Commission Joint Research Centre, Ispra, Italy) i londonsko sveučilište UCL (University College London – UCL) pokrenuli su europsko istraživanje radi razumijevanja viđenja, potreba i prioriteta javnosti koja je bila pogođena krizom nastalom zbog pandemije koronavirusa. Istraživanje se provodi u obliku upitnika kojemu je svrha uočiti nedostatke odgovora na krizu i tako osigurati preporuke stvarateljima politika za smanjenje daljnjih štetnih utjecaja na društvo i ekonomiju.

Rezultati istraživanja pod nazivom COVID-19: Emergency, Recovery and Improvement uvrstit će se u dugoročnu viziju kako bi se riješile teškoće koje su bile naglašene tijekom pandemije te kako bi se zajednica pripremila za ostale moguće složene krize. Riječ je o hitnim situacijama povezanima s klimatskim ekstremima kao što su toplinski valovi ili poplave, prirodnim opasnostima poput ekstremnih svemirskih fenomena, tehnološkim poremećajima poput zamračenja te zlonamjernim djelima poput internetskih napada.

Europski dokumentacijski centar NSK, kao referentna točka za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, priključuje se informiranju javnosti o provedbi toga vrijednog istraživanja.

Upitnik je namijenjen svima koji su na početku provođenja nacionalnih mjera u borbi protiv bolesti COVID-19 imali najmanje 18 godina. Informacije, prikupljene anonimno, koristit će se samo u statističke i istraživačke svrhe, a podatci se neće dijeliti s drugima izvan studije. Rezultati se prikupljaju do 15. lipnja 2020. godine.

The post Europski dokumentacijski centar NSK poziva na sudjelovanje u europskome istraživanju „COVID-19: Emergency, Recovery and Improvement“ appeared first on .

Digitalne knjige na portalima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Thu, 06/04/2020 - 08:50

Iako pandemija bolesti COVID-19 za veći dio svijeta trenutačno jenjava, učinci izvanrednih prilika koje su uslijed protupandemijskih mjera zadesile sve djelatnosti, pa tako i djelatnost knjižnica, i dalje su prisutni. Pristup knjižničnim uslugama gotovo svugdje u svijetu tijekom protekla dva mjeseca bio je značajno ograničen, a premda je većina knjižnica sada ponovno otvorena, njihove usluge i građa još uvijek nisu dostupne u punom opsegu. Potaknuta takvim okolnostima te željom da svojim korisnicima i široj javnosti omogući što potpuniji pristup svojoj građi unatoč još uvijek postojećim ograničenjima u pružanju svojih usluga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu podsjeća na vrijedan fond digitalnih knjiga dostupan u sklopu portala Knjižnice.

Na portalu Hrvatskog arhiva weba, među čijim sadržajima digitalne knjige čine 24 posto, trenutačno je dostupno gotovo 2000 knjiga. Arhivirane knjige moguće je pretraživati po naslovu, URL-u i ključnim riječima, ali i korištenjem naprednog pretraživanja, koje osim pretraživanja prema ključnim riječima omogućuje i pretraživanje prema razdoblju i formatu (.HTML, .PDF itd.), kao i pretraživanje unutar pojedinog naslova. Također, kako bi korisnici što brže i jednostavnije došli do građe koja ih zanima, arhivirane naslove moguće je pretraživati i prema predmetnim područjima.

Na tematskom portalu Digitalne knjige, uspostavljenom krajem 2019. godine u sklopu portala Digitalne zbirke NSK, između više od tisuću knjiga trenutačno je dostupno 276 naslova prikupljenih obveznim primjerkom. Uz rastući broj suvremenih naslova, preostali dio digitalnih sadržaja čine najvrjednija izdanja hrvatske tiskane baštine iz Zbirke rukopisa i starih knjiga i općeg fonda Knjižnice. Na Portalu se tako mogu čitati prvotisci (inkunabule), glagoljske knjige, djela velikana hrvatske književne i znanstvene baštine kao što Marko Marulić i Ruđer Bošković, stare disertacije Sveučilišta u Zagrebu, knjige o znamenitoj hrvatskoj obitelji Zrinski, ali i knjige za djecu te zabavni romani o Sherlocku Holmesu.

The post Digitalne knjige na portalima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Virtualno otvorenje izložbe „Marko Marulić – europski humanist“ u Litvi

Tue, 06/02/2020 - 08:35

Regionalna javna knjižnica „Simonaitytė“ okruga Klaipėda u Litvi (Klaipėdos apskrities viešoji I. Simonaitytės biblioteka) u srijedu 3. lipnja 2020. godine priprema otvorenje izložbe Marko Marulić – europski humanist koja je nastala suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Litvi u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Otvorenje izložbe 3. lipnja moći će se od 15 sati pratiti i uživo na stranici Knjižnice na Facebooku.

U programu otvorenja izložbe sudjelovat će ravnateljica Knjižnice „Simonaitytė“ dr. sc. Laura Juchnevič, gradonačelnik Klaipėde Vytautas Grubliauskas, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenec i prevoditeljica Jurga Jozič.

Izložba Marko Marulić – europski humanist na 12 izložbenih panoa na litavskome i engleskome jeziku predstavlja život i rad Marka Marulića te pruža osvrt na njegov utjecaj na različite europske suvremenike.

Izložba je u siječnju 2020. godine predstavljena i u litavskoj Nacionalnoj knjižnici „Martynas Mažvydas“ , a krajem mjeseca izložba će biti postavljena i u litavskome gradu Kaunasu.

The post Virtualno otvorenje izložbe „Marko Marulić – europski humanist“ u Litvi appeared first on .

Citat 1. lipnja 2020.

Mon, 06/01/2020 - 09:47

Ti nam siješ znanja sjeme,
Ti nam dižeš roda moć.
Svjetlobornih,
Umotvornih
Glava rađaš silan broj.

The post Citat 1. lipnja 2020. appeared first on .

Čestitka u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske

Fri, 05/29/2020 - 11:29

Ako se izuzme uobičajena živost stručnih služba pred svako zasjedanje, neupućeni namjernik koji bi se u utorak izjutra zatekao u prostorijama Sabora SR Hrvatske teško bi dokučio da će sutra ovdje biti izvedena premijerna priredba tj. da će u poslaničke klupe sjesti višestranački delegati izabrani na prvim poslijeratnim demokratskim izborima, piše Novi list prije točno 30 godina – na dan konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora.

Vijest o konstituiranju Hrvatskog sabora i obilježavanju prvog Dana hrvatske državnosti odjeknula je tog 30. svibnja na svim naslovnicama dnevnih novina, čemu svjedoče njihovi primjerci dostupni u Čitaonici periodike Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uz prisjećanje na ovaj važan povijesni trenutak za našu domovinu, svim sugrađankama i sugrađanima čestitamo Dan državnosti Republike Hrvatske.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Čestitka u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice od 29. svibnja do 1. lipnja 2020.

Fri, 05/29/2020 - 09:18

U petak 29. svibnja 2020. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 21 sat.

U subotu 30. svibnja 2020. Knjižnica će biti zatvorena.

U ponedjeljak 1. lipnja 2020. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 29. svibnja do 1. lipnja 2020. appeared first on .

Pages