Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 28. listopada 2020. appeared first on .

U sklopu projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Središnji sustav narodnih knjižnica Narodnoj knjižnici Ploče dodijeljena je nagrada Najbolji mali web za 2020. godinu. U zadnje tri godine, koliko se za najbolju mrežnu stranicu izrađenu u sklopu Projekta dodjeljuje ova nagrada, nagradu su dobile i Narodna knjižnica i čitaonica Gunja (2019.) te Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci (2018.).

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi Projekt od 2014. godine u svrhu povećanja prisutnosti narodnih knjižnica Republike Hrvatske na internetu, te u sklopu njegovih aktivnosti zajedno s vanjskim suradnicima neprekidno radi na pružanju knjižnicama tehničke, sadržajne i edukativne potpore u stvaranju vlastitih mrežnih stranica.

Narodne knjižnice u Sustav se mogu uključiti na dva načina – upućivanjem zahtjeva za besplatnim otvaranjem mrežne stranice u sklopu Projekta ili prijavom bez izrade mrežne stranice, ako je već posjeduju.

Projekt Središnji sustav narodnih knjižnica novčano potpomaže Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čestita ovogodišnjoj knjižnici dobitnici i želi svim njezinim djelatnicima puno uspjeha u daljnjem radu, osobito u mrežnom okruženju.

The post Narodnoj knjižnici Ploče dodijeljena nagrada „Najbolji mali web“ za 2020. godinu appeared first on .

Uz pridržavanje sviju propisanih epidemioloških mjera, u petak 23. listopada održana je panel-rasprava u povodu obilježavanja 70. obljetnice rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

U prvome dijelu programa predsjednici pet komisija i jedne radne grupe predstavili su svoj rad u okviru Sekcije za narodne knjižnice, a u drugome dijelu dr. sc. Dijana Machala, predsjednica HKD-a, održala je prezentaciju o aktualnoj raspravi u okviru IFLA-e vezano uz prijedlog promjene ustroja stručnih tijela i o tome kako se to može odraziti na ustroj stručnih tijela HKD-a. O radu pojedinih komisija i radne grupe raspravljali su posebni gosti, a panel-rasprava dala je i prijedlog smjera razvoja i organizacije HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u odnosu na aktualne prijedloge promjena ustroja stručnih tijela Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA).

Ova panel-rasprava jedan je od programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i HKD-a u Mjesecu hrvatske knjige 2020.

The post Održana panel-rasprava „Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice“ appeared first on .

U multimedijalnoj dvorani Kluba Matis u Hrvatskoj matici iseljenika 21. listopada 2020. godine svečano je predstavljen Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina, projekt koji su zajednički ostvarili Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika. U rad na projektu bili su uključeni brojni stručni suradnici, među kojima i dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljanju je nazočila dr. sc. Vesna Golubović, voditeljica Odjela Nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uvodne su riječi na svečanome predstavljanju uputili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac. O Leksikonu su govorili prof. dr. sc. Vladimir P. Goss, prof. dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić te urednici prof. dr. sc. Vlado Šakić i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak. U glazbenome je dijelu programa nastupila kantautorica Elis Lovrić.

Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina sveobuhvatno je leksikografsko djelo koje sadrži 1096 stranica i 3464 natuknice te donosi jedinstven opis fenomena hrvatskih migracija u razdoblju od novoga vijeka sve do suvremene mobilnosti, s posebnim naglaskom na migracije u 19. i 20. stoljeću. Riječ je o referentnome djelu koje sadrži leksikografsko blago sažeto iz građe relevantne za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, obuhvaćajući pokrete, organizacije, događanja i ljude iz 45 zemalja svijeta.

U abecedariju znamenitih iseljenika u Leksikonu čitatelji će susresti istaknute poznate osobe iz razdoblja Nikole Tesle do najcitiranijega znanstvenika današnjice Paška Rakića, fizičare poput Danijela Denegrija, Davora Pavune ili mladoga izumitelja Marina Soljačića, nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, otkrivača daktiloskopije Ivana Vučetića, znanstvenika Dubravka Justića, Igora Mezića, Branka Ruščića i Eugena Korena te astrofizičara Dragutina Karla Rakoša, pravnici Mirjan Damaška i Eduard R. Antonich, molekularni biolog Miroslav Radman te slavni Ivan Đikić, astronom Željko Ivezić, onkolog Luka Milas, slavna balerina Mie Čorak Slavenska, glasoviti vinar Miljenko Grgich, gospodarstvenici Paško Baburica i Andrónico Abaroa Luksic, utemeljitelj arhivistike u zemljama Južne Amerike Zlatko Aurelije Tanodi, otac naše digitalne ere Branko Souček i dr. Među umjetnicima ističu se sopranistica Zinka Kunc, kipari Ivan Meštrović, Josip Turkalj, Seka Severin Tudja, Lily Garafulic i Ante Dabro te slikari Anton Cetin, Charles Bilich i Leo Junek.

Bitno je spomenuti i pisce i urednike iz iseljeničkih časopisa poput Vinka Nikolića, Borisa Marune, Vinka Grubišića, Karla Mirtha, Jere Jareba, Luke Brajnovića, Ante Cilige, Radovana i Božidara Latkovića, Jure Bogdana, Bogdana Radice, Ivone Dončević, Stjepana Šuleka, Jakše Kušana, Branka Salaja, Bože i Malkice Dugeč, Lovre Bogovića, Mate Meršića, Živka Mandića i dr. Obrađeni su veliki književnici kao što su Anthony Mlikotin, Melissa Milich, Vladimir P. Goss, Josip Novakovich, Janko Deur i Marica Bodrožić, uz naše pisce hispanističkoga svijeta poput Juana H. Mihovilovicha, Nicolása Mihovilovića Rajčevića, Eugenija Mimice Barassija, Ramona Dijaza Eterovicha, Andrésa Moralesa Milohnića i autora niza svjetskih književnih uspješnica Antonija Skármete iz Čilea i dr.

The post Predstavljen „Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina“ u Hrvatskoj matici iseljenika appeared first on .

U petak 23. listopada u 12 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se panel-rasprava u povodu obilježavanja 70. obljetnice rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Program će se održati u dva dijela. U prvom će predsjednici pet komisija i jedne radne grupe predstaviti svoj rad u okviru Sekcije za narodne knjižnice, a u drugom dijelu predviđena je prezentacija o aktualnoj raspravi u okviru IFLA-e vezano uz prijedlog promjene ustroja stručnih tijela i o tome kako se to može odraziti na ustroj stručnih tijela HKD-a. O radu pojedinih komisija i radne grupe raspravljat će posebni gosti (po jedan od svake Komisije te Radne grupe) koji su bili njihovi istaknuti članovi. U drugome dijelu programa panel-rasprava trebala bi dati i prijedlog smjera razvoja i organizacije HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u odnosu na aktualne prijedloge promjene ustroja stručnih tijela Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA).

U programu će, između ostalih, sudjelovati dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva i Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo i predsjednica Komisije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Ova panel-rasprava jedan je od programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i HKD-a u Mjesecu hrvatske knjige 2020., a održat će se uz pridržavanje sviju važećih epidemioloških mjera.

The post Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice – panel-rasprava u povodu 70. obljetnice kontinuiranoga rada appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 19. listopada 2020. godine predstavljena je pjesničko-grafička mapa Hommage Tonku Maroeviću koja je objavljena u nakladi Zbirke Biškupić.

Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravili su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, akademik Pavao Pavličić, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tajnik Razreda za književnost HAZU, te ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

O pjesničko-grafičkoj mapi Hommage Tonku Maroeviću govorili su akademik Krešimir Nemec, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilšne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Tamara Ilić Olujić i nakladnik Božo Biškupić. Bard hrvatske književnosti akademik Luko Paljetak, koji je ujedno i autor stihova u mapi, pročitao je odabrane stihove iz Sonetnoga vijenca posvećenoga Tonku Maroeviću.

Na predstavljanju pjesničko-grafičke mape Hommage Tonku Maroeviću nazočio je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Mapu čine grafički listovi 33 hrvatskih likovnih umjetnika koji su različitim grafičkim tehnikama ispričali svoj doživljaj prerano preminuloga akademika. Ovo bibliofilsko izdanje umjetnički je oproštaj od velikoga Tonka, ali i pokušaj da se njegov lik, stihom i grafikom, na osobit način sačuva u hrvatskoj kulturi.

Ovim predstavljanjem odali smo počast Tonku Maroeviću, istaknutomu povjesničaru naše kulture, književniku i prevoditelju, dragom suradniku koji nas je nedavno napustio.

Hvala Tonku za desetljeća druženja, suradnje i susreta, često i usputnih s obvezatnim pitanjem radiš li što novo. Hvala mu na dobroti, na toleranciji, na pomoći, na svemu što je učinio za svoje prijatelje, za životne suputnike, za hrvatsku književnost i umjetnost, za hrvatsku kulturu koju je toliko volio i poštivao.

(Iz popratnoga teksta Hommage prijatelju Tonku Bože Biškupića)

The post Predstavljena pjesničko-grafička mapa „Hommage Tonku Maroeviću“ appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu privela je kraju natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK, a u sklopu projekta Mreža virtualnih izložbi kulturne baštine: razvoj obrazovnih sadržaja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Na ovogodišnji Natječaj mogli su se javiti stručni suradnici knjižničari i nastavnici koji određenu nastavnu temu žele približiti učenicima u obliku virtualne izložbe. Prilikom prijave na Natječaj bilo je potrebno dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje te navesti popis građe koja se planira skenirati.

Na Natječaj je pristiglo 14 prijedloga, od kojih je Povjerenstvo za dodjelu nagrade, u sastavu Anita Marin, dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, Renata Petrušić, Vesna Vlašić, Dobrila Zvonarek i Dragana Koljenik, jednoglasno odabralo sljedeće radove:

Povijest tehničkog dokumentiranja – od crtanja rukom do računalne izrade nacrta (predlagatelj: Tehnička škola za strojarstvo i mehatroniku, Split)

Ljekarništvo u Bjelovaru do 1945. (predlagatelj: Medicinska škola Bjelovar).

Odabrani prijedlozi bit će nagrađeni novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna, darovnim bonom u ukupnoj vrijednosti do 5.000,00 kuna (do 2.500,00 po izložbi) kojim će se omogućiti digitalizacija građe iz fonda NSK, tehničkom podrškom za izradu virtualne izložbe, pomoći u izradi metapodataka te diskovnim prostorom za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prilikom odabira, kako je i najavljeno, prednost su imali prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbirki NSK i izložbe koje se mogu koristiti u nastavi. Također, Povjerenstvo se ravnalo kriterijima cjelovitosti prijave, pravne valjanosti u pogledu autorskih prava za uporabu predviđenih djela u izradi izložbe te udjelu građe iz zbirki NSK u projektu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica čestita dobitnicima te zahvaljuje svima koji su poslali svoje prijedloge na natječaj uz poticaj da i dalje prate inicijative kojima se planira koristiti građa NSK kao sredstvo za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku.

The post Rezultati nagradnoga natječaja „Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK“ appeared first on .

Zaklada CENL (Conference of European National Librarians), koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe, iz novoosnovanih fondova za pomoć knjižnicama pogođenim pandemijom bolesti COVID-19 (Covid-19 Support Fund) te za potporu projektima posvećenim okupljanju građe i izvora vezanih uz zajednice nedovoljno zastupljene u zbirkama knjižnica članica Zaklade (Hidden Stories Support Fund) Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijelila je novčana sredstva za nabavu novog sustava za obavještavanje korisnika o novostima o radu Knjižnice u okolnostima pandemije te pripremu virtualne izložbe o romskoj zajednici u Hrvatskoj The Roma on the Road / Roma pe Droma. Ukupni iznos od 5.000,00 eura, po 2.500,00 eura za svaku od dvije navedene svrhe, Knjižnici je dodijeljen temeljem prijave NSK na javni poziv Zaklade CENL koji je bio otvoren do 17. rujna 2020. godine.

Novi suvremeni informacijsko-komunikacijski sustav za obavještavanje korisnika o novostima o radu Knjižnice u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 sastojat će se od dva velika zaslona na ulazu u Knjižnicu, dva podna zaslona na 3. i 4. katu Knjižnice te 40 okvira u dizalima i na ulazima u čitaonice u kojima će se u A3 formatu isticati najnovije obavijesti o izmjenama u radu Knjižnice. Novim će se sustavom poboljšati obavještavanje korisnika o radu i uslugama Knjižnice, s osobitim naglaskom na obavijesti vezane uz okolnosti pandemije bolesti COVID-19 kao što su izmjene u prilagodbi rada, usluga, radnog vremena i/ili pravila ponašanja važećim epidemiološkim mjerama, broj slobodnih mjesta za rad itd. Očekuje se kako će bolja dostupnost i veća vidljivost ovakvih obavijesti uvelike pridonijeti smanjenju nepotrebnih ulazaka u zgradu Knjižnice i optimizaciji kretanja korisnika, što će u konačnici dovesti do stvaranja sigurnijeg i zdravijeg okruženja u prostoru Knjižnice te na taj način i daljnjeg poboljšanja rada Knjižnice, koja pravodobno obavještavanje svojih korisnika smatra svojim glavnim zadatkom.

Virtualna izložba o romskoj zajednici u Hrvatskoj The Roma on the Road / Roma pe Droma bit će izrađena u suradnji Knjižnice sa Savezom Roma Kali Sara te Središnjom knjižnicom Roma u Hrvatskoj, osnovanom pri Savezu 2020. godine. Kao jedina knjižnica takve vrste u Europi, a najvjerojatnije i u svijetu, Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj okuplja bogat fond građe koja svjedoči o povijesti, kulturi, tradiciji, seobama, patnji te postignućima romskog naroda. Za potrebe izložbe digitalizirat će se izabrana građa iz zbirki knjiga, rukopisa, fotografija, crteža, slikovnih i zvučnih zapisa te ostalih vrsta izvora koji se odnose na zajednicu Roma u Republici Hrvatskoj i šire. Projekt izrade izložbe javnosti će biti predstavljen na Svjetski dan Roma 7. travnja 2021., a sama izložba na Svjetski dan romskog jezika 5. studenog 2021. godine.

The post NSK dodijeljena sredstva iz novoosnovanih fondova potpore zaklade CENL appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osvojila je srebrnu medalju na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020 za SMART sustav Smart Library NSK čiji su autori djelatnici Knjižnice Dragana Koljenik, Ivana Matijević, Marko Orešković i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec.

Srebrnu medalju primila je Dragana Koljenik u subotu 17. listopada 2020. godine kada je održana svečana dodjela nagrada i priznanja 18. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2020. Dodjelom zlatnih, srebrnih i brončanih medalja te dodjelom Grand Prixa kao i posebnih nagrada i priznanja u subotu je i zatvoren ovaj najveći hrvatski inovatorski skup koji se od 15. do 17. listopada održavao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Nagrađeni sustav Smart Library NSK na izložbi ARCA 2020 privukao je veliko zanimanje posjetitelja izložbe, osobito srednjoškolaca i studenata. Riječ je o zaokruženome sustavu SMART koji se sastoji od mobilne aplikacije za korisnike, mrežne aplikacije za upravljanje sadržajem i fizičke infrastrukture sastavljene od uređaja za unutarnju navigaciju (beacona) u prostoru Knjižnice.

Smart library NSK otvara put stvaranju mreže knjižnica te drugih kulturnih i neprofitnih ustanova na infrastrukturi IoT kao dijelu buduće mreže organizacija u pametnome gradu na temelju nove generacije 5G mreža. I dok mobilna aplikacija služi kao tzv. pametni vodič za korisnike Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te omogućuje korištenje analognih i digitalnih usluga knjižnice u jednome alatu, ona i transformira tradicionalnu ulogu knjižnice, pružajući korisnicima mogućnost da sami odlučuju na koji način žele koristiti pojedine usluge, bilo tradicionalne, bilo digitalne. Za razliku od komercijalnih rješenja, aplikacija je besplatna za sve korisnike, a otvoreni kôd aplikacije omogućit će ostalim knjižnicama u Hrvatskoj da ju prilagode za svoje potrebe.

Osim ovoga sustava, djelatnici NSK na izložbi su predstavljali i rad Digitalnoga laboratorija NSK otvorenoga početkom 2020. godine upravo radi poticanja kulture inovacija u knjižničarstvu i osiguranja prostora za knjižničare, korisnike NSK i zainteresiranu javnost za eksperimentiranje s novim tehnologijama.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je jedan od 200-tinjak izlagača koji su se na izložbi ARCA 2020 predstavili s inovacijama i novim tehnologijama iz različitih područja ljudskoga djelovanja, a koji su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih i razvojnih tvrtki iz Hrvatske i inozemstva.

Predstavljene su i inovacije učenika srednjih tehničkih škola i studenata hrvatskih sveučilišta, među kojima i Sveučilišta u Zagrebu, a poseban program radionica iz područja STEM-a bio je priređen za djecu osnovnoškolskoga uzrasta. U sklopu izložbe održana je i panel rasprava Poduzetništvo i inovacije u vrijeme korone.

Trodnevnu izložbu ARCA 2020 otvorio je u četvrtak 15. listopada 2020. godine izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića doc. dr. sc. Velibor Mačkić. Na svečanome otvorenju izlagačima i okupljenim uzvanicima obratili su se i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Ivan Bračić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije Vjeran Vrbanec te prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.

Međunarodna izložba inovacija ARCA održala se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Supokrovitelji izložbe bili su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a suorganizatori Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma (IFIA), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Inovacijski centar Nikola Tesla (ICNT) i Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK). Partner izložbe bio je Zagrebački inovacijski centar (ZICER), pokrovitelj HS Produkt, a generalni sponzor Končar Elektroindustrija d.d.

The post Održana 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020 appeared first on .

Na početku Mjeseca hrvatske knjige 2020., koji je posvećen ekološkim temama, Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu priredila je virtualnu izložbu Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK. Autorica izložbe je viša kustosica Maja Karić, djelatnica Zbirke.

Životinje se kao inspiracija ili usputan motiv pojavljuju u velikom broju umjetničkih ostvarenja, još od razdoblja paleolitskog „špiljskog slikarstva“. Bez obzira na to je li im pridan značaj simbola, metafore ili je riječ o umjetničkoj studiji, životinje su u likovnoj umjetnosti zabilježene nizom različitih likovnih tehnika, od kojih je izložba obuhvatila grafike, crteže, razglednice i plakate iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Osim informativnog dijela, izložba Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK donosi i kutak za razbibrigu koji uključuje igre za najmlađe, gdje se svi mogu zabaviti slažući puzzle, memory, osmosmjerke ili slikovne križaljke.

Dio tekstova ove virtualne izložbe preuzet je iz kataloga izložbe Linija ljepote – trag nadahnuća: 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kojom je Zbirka 2019. godine proslavila svoj stoti rođendan.

Boris Bućan: Tigar : drama Marijana Matkovića…, sitotisak, 1969. (GZP 883/2000)

The post Virtualna izložba “Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK” appeared first on .

U četvrtak 15. listopada u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad otvoren je Mjesec hrvatske knjige 2020. Svečanom događaju nazočili su predstavnici nadležnih institucija, gradski oci, organizatori i velik broj zaljubljenika u ovu manifestaciju koja već desetljećima uspješno promiče knjigu i čitanje.

Na svečanom otvaranju su pozdravne riječi okupljenima uputili mr. sc. Ivančica Đukec Kero, voditeljica Matične i razvojne službe Knjižnica grada Zagreba u ime predsjednice Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020. Višnje Cej; Senka Kušar Bisić, ravnateljica Gradske knjižnice Ivanić-Grad; Javor Bojan Leš, gradonačelnik grada Ivanić-Grada; dr. sc. Jadranka Dujić Frlan, voditeljica Odsjeka za kulturu Zagrebačke županije te dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, koji je Skup pozdravio u ime ministrice kulture i medija i predsjednika Vlade. Svečanost je moderirala Nela Marasović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a svečani program započeo je glazbenim nastupom Trija Ping Pong.

Svečanosti otvaranja su u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nazočile Frida Bišćan, savjetnica za školske knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo te Dobrila Zvonarek, članica Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020.

U povodu 50. godišnjice obilježavanja Dana planeta Zemlje, ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je našem planetu i zaštiti okoliša, uz moto Razlistaj se!. Tijekom mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenog, u knjižnicama diljem Hrvatske održat će se gotovo 1700 programa, uz značajan broj virtualnih akcija. Među njima je i jedan središnji program, Čitateljski maraton, koji organizira Hrvatsko čitateljsko društvo. Pod nazivom Minuta za čitanje 23. listopada knjižnice će objaviti videozapise jednominutnog čitanja korisnika, knjižničara i svih koji se žele pridružiti akciji.

Novonastaloj situaciji prilagođen je i Nacionalni kviz za poticanje čitanja, koji se do 23. listopada održava pod nazivom Istraživači planeta Z. Za razliku od prethodnih godina, djeca za rješavanje kviza ne moraju pročitati tri knjige, već proučiti i istražiti mrežne poveznice koje se kriju u svakom pitanju. Završna svečanost kviza i zatvaranje Mjeseca hrvatske knjige održat će se 13. studenog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Proslov za programsku knjižicu Mjeseca hrvatske knjige 2020. napisala je hrvatska pjesnikinja Božica Jelušić. Osobito područje njezina zanimanja su kajkavska književnost i ekologija, čemu je intenzivno posvećena posljednja tri desetljeća.

Pokrovitelj Mjeseca hrvatske knjige je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.

Književnost je nezamisliva bez prirodoslovnih i prirodi posvećenih tema. Osjećaji dobrog i lijepog, koje priroda u nama budi, neprestani su izvor beskonačne priče o mijenama, o nadi koja je pogonsko gorivo cijeloga našega postojanja.

Božica Jelušić, Iz Proslova programske knjižice Mjeseca hrvatske knjige 2020.

The post Svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige 2020. appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nastavila je s aktivnostima na projektu Traditional children’s stories for a common future – TRACE koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 i nemogućnosti provedbe projektnih aktivnosti u prvotno ugovorenome vremenu trajanja do 31. kolovoza 2020. produljio svoje trajanje za 11 mjeseci, točnije do 31. srpnja 2021. godine. Priprema se platforma na kojoj će se objaviti svi obrazovni materijali i dječji radovi nastali tijekom Projekta, a koji će omogućiti održivost programa kada Projekt i službeno završi.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu odobren je projekt iz Erasmus+ programa Europske unije pod nazivom Traditional children’s stories for a common future – TRACE. Projekt vrijedan 178.330,00 eura provodi se od 1. rujna 2018. godine u suradnji s partnerima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Svrha je Projekta upoznati ciljne skupine, učitelje, nastavnike i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja. Odabrana je i prevedena na engleski 21 tradicionalna priča iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Riječ je o tradicionalnim pričama tih zemalja koje su vrijedan dio europske kulturne baštine.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinator je Projekta, a partneri su na Projektu Udruga za poticanje neformalnoga obrazovanja, kritičkoga mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), University of Peloponnese (Corinth, Grčka), Biedriba Radošās Idejas (Riga, Latvija) i Fundación Euroárabe de Altos Estudios (Granada, Španjolska).

Iz Hrvatske su odabrane priče Froggy girl (Žabica djevojka), The black ram (Crni ovan), The story of the Plitvice lakes (Priča o Plitvičkim jezerima), Manda’s well (Mandino vrelo, autor Nada Mihaljević), Red rocks (Crvene stine) i Don’t bump into a tree nor hit the ston (Ni u drvo ni u kamen), iz Grčke Theseus and the Minotaur (Tezej i Minotaur), Icarus & Daedalus Wings (Priča o Dedalu i Ikaru), The Man, the Boy and the Donkey (Dječak, čovjek i magarac), iz Latvije Golden Egg (Zlatno jaje), The little bread bun (Malo pecivo), The old man’s mitten (Starčeva rukavica), Wild animals and the dough box maker (Divlje životinje i izrađivač kutija za kruh), The bee is punished for lying (Kako je pčela kažnjena za laž), The fly is granted the freedom of choice (Kako je muha dobila slobodu izbora), The grateful creatures (Zahvalna stvorenja) i The Star tram (Zvjezdani tramvaj, autor Juris Zvirgzdiņš) te iz Španjolske The monk and the weasel (Redovnik i lasica), The traveller and the goldsmith (Putnik i zlatar), The caliph, the shepherd and happiness (Kalif, pastir i sreća) i How to teach an elephant to speak (Kako naučiti slona govoriti). 

The post Nastavljene aktivnosti na projektu „TRACE“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 15. do 17. listopada 2020. godine održat će se 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020 u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Na izložbi će se predstaviti više od 200 izlagača s inovacijama i novim tehnologijama iz gotovo svih područja ljudskoga rada, a značajno mjesto inovatorskoga događanja zauzimaju inovacije mladih autora, učenika srednjih tehničkih škola te studenata hrvatskih sveučilišta. Poseban program za učenike srednjih škola pripremljen je i u obliku STEAM radionica izradbe robotskih kolica s daljinskim upravljanjem te izradbe igraće konzole Nibble.

Na izložbi će se i ove godine kao izlagač predstaviti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sa SMART sustavom Smart Library NSK, a djelatnici Knjižnice na izložbi će predstaviti i rad Digitalnoga laboratorija NSK.

Osim po velikome broju inovacija inozemnih izlagača, ovogodišnja ARCA specifična je i po posebnome dijelu izložbe Inventions VS Corona, gdje će biti predstavljena najbolja rješenja na natjecanju koje je organizirala Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma (IFIA) kako bi motivirala stvaranje izuma i inovacija koje pomažu u borbi protiv koronavirusa.

Svečano otvorenje 18. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2020 održat će se u četvrtak 15. listopada 2020. godine u 11 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Izložba će za posjetitelje biti otvorena u četvrtak 15. listopada od 11 do 18 sati, u petak 16. listopada od 10 do 18 sati, a u subotu 17. listopada 2020. godine od 10 do 16 sati, kada je predviđen program svečanoga zatvaranja izložbe i dodjele nagrada izlagačima. Osim brončanih, srebrnih, zlatnih medalja te najznačajnije Grand Prix nagrade, prvi put dodjeljuje se i nagrada WIPO koju dodjeljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO).

Ovogodišnja izložba ARCA održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Supokrovitelji su izložbe Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a suorganizatori Međunarodna federacija udruženja izumitelja i izuma (IFIA), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Inovacijski centar Nikola Tesla (ICNT) i Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK). Partner je izložbe Zagrebački inovacijski centar (ZICER), pokrovitelj HS Produkt, a generalni je pokrovitelj Končar Elektroindustrija d.d..

Posjet izložbi i svim popratnim programima besplatan je za sve posjetitelje, uz napomenu da se obvezno pridržavaju svih uputa Nacionalnoga stožera civilne zaštite.

The post 18. međunarodna izložba inovacija ARCA 2020 appeared first on .

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnih prostora

Podaci o poslovnim prostorima

Lokacija:

• natječajem se daje u zakup poslovni prostor u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se nalazi na adresi Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu, u nizu lokala na Ulici Hrvatske bratske zajednice.

Površina i namjena poslovnog prostora:

• natječajem se, kao cjelina, daje u zakup poslovni prostor koji se sastoji od dva međusobno spojena poslovna prostora, jedan površine 156,20 m2, u tlocrtu zgrade označen brojem 2 te 245,40 m2, u tlocrtu zgrade označen brojem 3.

Opremljenost:

• poslovni prostor se nalazi u stanju potpune građevinske dovršenosti i opremljenosti (priključak električne energije, voda, grijanje, ventilacija, sanitarni čvor, mogućnost priključka na klimatizaciju),
• poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju pa je budući zakupnik obvezan predmetni poslovni prostor urediti odnosno po potrebi privesti svrsi o svom trošku. Uložena sredstva nakon isteka roka zakupa se ne vraćaju zakupniku,
• poslovni prostor je moguće razgledati radnim danom od 10:00 do 13:00 sati prema dogovoru uz prethodnu najavu na telefon 616-4015 ili e-mail ipalasti@nsk.hr.

Zakup:

• poslovni prostor daje se u zakup na razdoblje od 5 (pet) godina, za obavljanje svih djelatnosti izuzev ugostiteljske djelatnosti,
• minimalna cijena zakupa poslovnog prostora bez PDV-a iznosi 6,00 Eura/m2 mjesečno za prostore 2 i 3.
• iznosi se izračunavaju u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostavljanja ponude,
• režijske troškove snosi zakupnik u cijelosti, a oni obuhvaćaju sva važeća i buduća davanja koja utvrđuju i naplaćuju državna tijela i/ili jedinice lokalne uprave i samouprave,
• osim troškova zakupnine i režijskih troškova, zakupnik je dužan snositi troškove svih isprava potrebnih za obavljanje djelatnosti koje zahtijevaju ovlaštena tijela, troškove održavanja poslovnog prostora, namještaja i opreme, troškove nabave novog namještaja i opreme te troškove polica osiguranja.

Uvjeti natječaja

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje su registrirane za obavljanje tražene djelatnosti.

Ponuda za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati:

– podatke o podnositelju ponude (naziv pravne osobe, OIB i adresa sjedišta s naznakom odgovorne osobe, odnosno naziv obrta, ime i prezime, OIB, adresu prebivališta),

–  izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog, ili drugog odgovarajućeg registra, ili rješenje za fizičke osobe, iz kojih mora biti vidljivo da je natjecatelj registriran za obavljanje djelatnosti iz natječaja, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ne starije od 6 mjeseci od objave u Oglasnom djelu Narodnih novina te presliku osobne iskaznice za fizičke osobe,

– bilancu ili račun dobiti i gubitka odnosno odgovarajući financijski izvještaj (bon-1) za posljednje 3 (tri) financijske godine, ukoliko je primjenjivo;

– sol-2 ili bon-2 ne stariji od 30 dana (original ili ovjerena preslika) do dana slanja objave u Oglasnom dijelu Narodnih novina, ukoliko je primjenjivo;

–  potvrdu nadležnog općinskog suda da protiv fizičke osobe ili odgovorne osobe u tvrtki nije podignuta optužnica, niti je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela;

– potvrdu porezne uprave o uplaćenim porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koja se prilaže u neovjerenoj preslici (neovjerenom preslikom smatra se i neovjereni ispis elektroničke isprave), ne stariju od 30 dana do objave oglasa u Oglasnom djelu Narodnih novina,

– jasno navedenu visinu ponuđene mjesečne zakupnine po m2 površine, bez PDV-a,

– suglasnost ponuditelja za uplatu jamstva za izvršenje ugovornih obveza koje podrazumijeva uplatu pologa u iznosu 1 mjesečne zakupnine, uvećane za PDV, na IBAN zakupodavca. Dokaz o uplati mora biti vidljiv na računu zakupodavca na dan potpisa ugovora s izabranim ponuditeljem. Iznosi zakupnine se izračunavaju u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostave ponuda. Zakupodavac polog može iskoristiti u slučaju da odabrani ponuditelj u dospijeću ne podmiri ispostavljeni račun za zakupninu prostora te režijske troškove. Zakupodavac zadržava 50 % uplaćenog pologa ponuditelja koji je izabran kao najpovoljniji, a odbije potpisati Ugovor. Neuplata jamstva za izvršenje ugovornih obveza neotklonjiv je nedostatak za sklapanje ugovora.

Sukladno odredbama članka 6. stavka 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

Pravo sudjelovanja nemaju osobe odnosno poslovni subjekti koji imaju u zakupu poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje ne ispunjavaju obveze iz ugovora o zakupu ili ih neuredno ispunjavaju zaključno sa danom prijave na natječaj, te imaju prema Republici Hrvatskoj dugovanje po bilo kojoj osnovi, uključujući i ako se prijave na natječaj putem novoosnovanih poslovnih subjekata.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje svih uvjeta javnog natječaja, s priloženom traženom dokumentacijom, sadrži ukupno najviši mjesečni iznos zakupnine po kvadratnom metru površine.

Pisane ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta javnog natječaja dostavljaju se u zatvorenim kuvertama neposredno u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu ili preporučenom poštom na adresu:

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom «Ponuda za zakup poslovnog prostora (2 i 3) – ne otvarati»

Rok za dostavu pisanih ponuda je 20 (dvadeset) dana od objave javnog natječaja.

Natječaj je objavljen u Narodnim novinama i internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (www.nsk.hr).

Otvaranje ponuda neće biti javno.

Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

O ishodu javnog natječaja sudionici će biti obaviješteni u roku od 15 (petnaest) dana od proteka roka za predaju ponuda. S odabranim ponuditeljem sklopit će se, najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana obavijesti o prihvaćanju ponude, ugovor o zakupu na određeno vrijeme od 5 godina kao ovršna (solemnizirana) isprava na trošak ponuditelja-zakupnika. U slučaju da odabrani ponuditelj u tom roku ne pristupi sklapanju ugovora zakupodavac će odabrati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude i pravo poništenja ovoga natječaja u bilo koje vrijeme prije zaključenja ugovora, bez obveze obrazloženja razloga i bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima, što ponuditelji prihvaćaju prijavom na natječaj.

Sve informacije o oglašenom natječaju mogu se dobiti u Uredu za javnu nabavu NSK, radnim danom od 9:00 do 12:00 sati ili na broj telefona 01/616-4036, ili e-adresu jopalk@nsk.hr.

Glavna ravnateljica

prof. dr. sc. Ivanka Stričević

The post Javni natječaj za davanje u zakup poslovnih prostora appeared first on .

Četiri djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dobitnice su Kukuljevićeve povelje i nagrade Eva Verona čija je dodjela upriličena 9. listopada 2020. godine u sklopu svečanoga zatvaranja 45. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva. Kukuljevićevu povelju dobile su savjetnica za školske knjižnice u Zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Frida Bišćan te knjižničarska savjetnica i koordinatorica Odsjeka za obradu omeđene građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Vesna Hodak, dok su nagradu Eva Verona dobile urednica portala i društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik i viša knjižničarka u Informacijskome centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivana Matijević.

Iz obrazloženja koje je na svečanoj dodjeli nagrada pročitala predsjednica Ocjenjivačkoga odbora za dodjelu Kukuljevićeve povelje i nagrade Eva Verona za 2020. godinu mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, rukovoditeljica Odjela Korisničke službe, izdvojeni su dijelovi koji svakako potvrđuju da su nagrade pravilno dodijeljene.

Frida Bišćan dala je golem doprinos narodnomu i školskomu knjižničarstvu radom s različitim skupinama korisnika, osobito osobama s posebnim potrebama, nacionalnim manjinama te djecom i mladima u programima razvoja matične djelatnosti, poticanju pismenosti i čitanja te društvenoj integraciji. Svojim stručnim radom, marljivošću i zalaganjem u struci uzor je mladim naraštajima knjižničara.

Stečeno znanje iz katalogizacije i primjenu novih bibliografskih formata i sustava Vesna Hodak već 25 godina neumorno predstavlja i nesebično prenosi različitim oblicima edukacije knjižničarima iz svih vrsta knjižnica u Republici Hrvatskoj, studentima knjižničarstva i magistrima knjižničarstva u sklopu stručnoga osposobljavanja.

Dragana Koljenik jedna je od autorica prve mobilne aplikacije u hrvatskim knjižnicama Pozdrav iz Zagreba za koju je dobila nekoliko nacionalnih i međunarodnih priznanja za inovativnost i promidžbu. Voditeljica je Digitalnoga laboratorija NSK, projekta Smart Library NSK te Središnjega sustava za narodne knjižnice. Riječ je o vrijednoj i talentiranoj mladoj knjižničarki koja svojim svakodnevnim radom nastoji pridonijeti i unaprijediti hrvatsko knjižničarstvo.

Ivana Matijević bavi se pružanjem bibliometrijskih usluga na nacionalnoj razini. Članica je Pregovaračkoga povjerenstva na projektu Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori i Povjerenstva za razvoj repozitorija Dabar. Predsjednica je Komisije za informacijske tehnologije Hrvatskoga knjižničarskog društva,  dopredsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva te urednica časopisa Novi uvez, glasila Zagrebačkoga knjižničarskog društva. Svoju je inovativnost najbolje pokazala u projektu Smart Library NSK te kao članica povjerenstva za razvoj programa Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice.

Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je nagradu Kukuljevićeva povelja kao oblik javnoga priznanja knjižničnim djelatnicima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva za dugogodišnji rad i značajne rezultate na poboljšanju knjižničarske djelatnosti. Povelja je nazvana imenom zaslužnoga hrvatskog bibliofila i bibliografa Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, a dodjeljuje ju Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva na prijedlog Ocjenjivačkoga odbora.

Nagrada Eva Verona dodjeljuje se mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Nagrada je nazvana imenom prof. dr. Eve Verone, istaknute hrvatske knjižničarke i znanstvenice, a dodjeljuje je Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva na prijedlog Ocjenjivačkoga odbora.

Čestitamo našim kolegicama i želimo im još puno uspjeha u daljnjem radu!

The post Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dobitnice Kukuljevićeve povelje i nagrade „Eva Verona“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 7. do 10. listopada 2020. godine pod nazivom Knjižnice u doba krize održana je 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva i istoimena virtualna konferencija. Uz Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD), koje je održanim programima ujedno obilježilo 80. obljetnicu svojeg osnutka, u organizaciji Skupštine i konferencije sudjelovali su Zagrebačko knjižničarsko društvo i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Oba programa uslijed okolnosti vezanih uz epidemiju bolesti COVID-19 održala su se u hibridnom izdanju, uz prijenos programa preko mrežne aplikacije. Tematski i radni dio Skupštine održani su u virtualnom obliku te elektroničkim glasanjem.

Na otvorenju Skupštine pozdravne govore održali su predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Alka Stropnik, voditeljica Gradske knjižnice Zagreb Ismena Meić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija i izaslanik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak, koji je nakon toga održao i pozvano izlaganje o aktivnostima Ministarstva vezanim uz izgradnju zakonodavnog okvira knjižnične djelatnosti. Pozvano je izlaganje na temu digitalne demokracije održala prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Plenarna izlaganja u povodu 80. obljetnice HKD-a održali su dr. sc. Dijana Machala (Krize ili prilike: prigodom 80. obljetnice Hrvatskoga knjižničarskog društva), Kornelija Petr Balog ((„Vjesnik bibliotekara Hrvatske“ – prvih 70 godina djelovanja časopisa) i Dunja Marija Gabriel (70. obljetnica rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva).

U sklopu dva tematska bloka posvećena međunarodnoj knjižničnoj suradnji održano je šest izlaganja istaknutih svjetskih stručnjaka u području informacijsko-komunikacijskih znanosti znanosti, a 36 prijavljenih izlaganja održano je u sklopu sjedećih tematskih cjelina: E-posteri, Upravljanje knjižnicama u kriznim situacijama, Odgovor knjižnica i knjižničarske zajednice na krizu COVID-19, Knjižnice i digitalizacija – razvoj analognih i digitalnih zbirki, Knjižnične usluge na daljinu (virtualne, hibridne, digitalne), Razvoj i perspektive djelovanja knjižničarskih društava na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Društveni utjecaj knjižnica i krizno komuniciranje s javnošću, Knjižnične usluge i programi u kontekstu upravljanja kriznim situacijama, Virtualni programi knjižnica u doba pandemije COVID-19, Knjižnične zgrade i prostori pod utjecajem elementarnih nepogoda i Informacijska pismenost u kontekstu pandemije COVID-19.

Kao predstavnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izlaganja su održale Renata Petrušić (Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iz perspektive digitalnih knjižnica), Karolina Holub, Ingeborg Rudomino i Marta Matijević (Putovanje kroz vrijeme: od prihvata do vizualizacije online publikacija), Dobrila Zvonarek, u suradnji s Vanjom Štalec Obradović i Ivanom Radenović iz Knjižnica grada Zagreba („Noć knjige“ online – moguće je!), Ivona Milovanović, u suradnji s prof. dr. sc. Radovanom Vranom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Željkom Salopek iz Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH), Ivana Kežić Pucketić, Ivona Milovanović i Dolores Mumelaš (Kako do informacija dok traje izolacija? Pitajte knjižničara!) te Frida Bišćan, Dunja Marija Gabriel, dr. sc. Aleksandra Pikić i dr. sc. Breza Šalamon-Cindori (Posljedice potresa i oborinskih voda u knjižnicama u Zagrebu i okolici). U sesiji E-posteri kao predstavnice NSK sudjelovale su Antonija Filipeti (Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH: perspektive poslovanja u doba pandemije) te dr. sc. Dragica Krstić i Gabriela Aleksić (Važnost sveobuhvatnog upravljanja rizicima od katastrofa za zaštitu knjižnične građe).

Matilda Justinić iz Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice NSK sudjelovala je u pripremi Skupštine kao članica Programskog odbora, a Monika Batur iz Odjela NSK Obrada i dr. sc. Dijana Machala kao članice Organizacijskog odbora. Voditeljica Odjela NSK Korisničke službe Blaženka Peradenić-Kotur predsjedala je Ocjenjivačkim odborom za dodjelu Kukuljevićeve povelje, u kojem je kao članica sudjelovala i koordinatorica Informacijskog centra NSK Irena Pilaš.

Na radnom dijelu Skupštine za predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva ponovo je izabrana dosadašnja predsjednica dr. sc. Dijana Machala, a u sklopu programa dodijeljene su i stručne nagrade Kukuljevićeva povelja i nagrada „Eva Verona“. Kukuljevićevom poveljom nagrađene su savjetnica za školske knjižnice u Zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica i koordinatorica Odsjeka za obradu omeđene građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Vesna Hodak, voditeljica Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vedrana Juričić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katica Matković Mikulčić i knjižničarska savjetnica i koordinatorica Glazbenog odjela Gradske knjižnice Zagreb Sanja Vukasović-Rogač.

Ovogodišnjim dobitnicama nagrade „Eva Verona“ proglašene su urednica portala i društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik, viša knjižničarka u Informacijskom centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivana Matijević, diplomirana knjižničarka u Zbirci za etnologiju i kulturnu antropologiju te Zbirci za povijest umjetnosti Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lorena Martinić i viša knjižničarka u Odjelu rada s korisnicima Sveučilišne knjižnice u Rijeci Dora Rubinić.

The post Održana 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva appeared first on .

Od 12. listopada 2020. godine čitaonica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ponovno je otvorena za korisnike.

Radno je vrijeme čitaonice od 8 do 16 sati, a korisnici su obvezni pridržavati se vrijedećih epidemioloških mjera.

Građa za rad naručuje se dan prije osobno, telefonski ili na e-adresu zbirka.rijetkosti@nsk.hr.

The post Ponovno otvorena čitaonica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK appeared first on .

Možemo li zamisliti svijet bez glazbe? Bez pjesme, plesa, kućne glazbe i koncerata? Ni u svijetu niti kod čovjeka ništa se ne događa bez glazbe. Glazba se često doživljava kao dah kojim su bogovi čovjeku udahnuli život. Svatko tko ima smisla za glazbu i voli je, osjeća u sebi nešto poput božanskog daha koji mu daje osjećaj da nije uzalud na ovome svijetu te da nije sam.

(Pero Gotovac – sin Jakova Gotovca)

Hrvatski operni dirigent i skladatelj, zapravo samouk umjetnik, Jakov Gotovac, rođen je 11. listopada 1895. u Splitu, a umro je 16. listopada 1982. godine u Zagrebu. Školovao se u Splitu i Zagrebu, gdje je glazbu učio kod Antuna Dobronića i Josipa Hatzea. Karijeru je započeo organizirajući orkestralnu i zborsku sekciju filharmonijskoga društva u Šibeniku. Djelovao je od 1923. do 1958. godine kao operni dirigent u Zagrebu. Bio je nenadmašan zborovođa akademskoga društva Mladost, a vodio je i pjevačka društva Jug, Pavao Markovac i Vladimir Nazor.

Kao skladatelj Gotovac je pripadnik nacionalnoga glazbenog smjera te je za svoja vokalna djela često uzimao narodne tekstove. U njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenoga folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela ističu se ljubavna lirika i humor. Gotovčeve su najuspjelije skladbe djelo za zbor Koleda, orkestralno Simfonijsko kolo, romantična narodna opera Morana te scenska glazba za Gundulićevu Dubravku.

Ipak, najpoznatije mu je djelo opera Ero s onoga svijeta, koja ga je proslavila izvan granica domovine – izvedena je u više od 80 europskih glazbenih pozornica, čak na devet jezika. Zahvaljujući raskošnoj, raspjevanoj melodici i dopadljivu libretu, svrstala se i među najuspjelije komične opere. Nastala je 1935. godine na tekst Milana Begovića, a praizvedena je 2. studenoga iste godine. U fondu Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se rukopis opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, kao i rukopisne i tiskane solo popijevke.

Jakov Gotovac bio je akademik i dobitnik nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade AVNOJ-a. Obogatio je hrvatsku solo popijevku brojnim skladbama nadahnutim hrvatskim glazbenim folklorom.

Smatra se jednim od naših umjetnika koji je nekada živio i stvarao umjetnička djela, a danas svi njegujemo uspomenu na ta vremena.

Oduvijek sam volio glazbu. Kao takav, dobro sam se uklopio u moj rodni grad, Split. Završio sam akademiju dramskih umjetnosti, ali srce me i dalje vuklo glazbi jer, kako je i sam Nietzsche rekao: „U glazbi strasti uživaju u sebi samima.”

The post Uz 125. obljetnicu rođenja hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca appeared first on .

Uoči rođendana akademika Tonka Maroevića, koji bi u listopadu proslavio 79. rođendan, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavit će pjesničko-grafičku mapu Hommage Tonku Maroeviću, koja je izašla u nakladi Zbirke Biškupić. Ovim predstavljanjem odajemo počast istaknutom povjesničaru naše kulture, književniku i prevoditelju, dragom suradniku koji nas je nedavno napustio.

Predstavljanje pjesničko-grafičke mape Hommage Tonku Maroeviću održat će se u ponedjeljak 19. listopada u 13 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Mapu čine grafički listovi 33 hrvatska likovna umjetnika koji su kroz različite grafičke tehnike ispričali svoj doživljaj prerano umrlog akademika. Stihove u mapi napisao je bard hrvatske književnosti akademik Luko Paljetak. Ovo bibliofilsko izdanje umjetnički je oproštaj od velikog Tonka, ali i pokušaj da se njegov lik, stihom i grafikom, na osobit način sačuva u hrvatskoj kulturi.

Hvala Tonku za desetljeća druženja, suradnje i susreta, često i usputnih s obvezatnim pitanjem radiš li što novo. Hvala mu na dobroti, na toleranciji, na pomoći, na svemu što je učinio za svoje prijatelje, za životne suputnike, za hrvatsku književnost i umjetnost, za hrvatsku kulturu koju je toliko volio i poštivao.

Iz popratnog teksta Hommage prijatelju Tonku Bože Biškupića

The post Predstavljanje pjesničko-grafičke mape „Hommage Tonku Maroeviću“ appeared first on .

… Gle! – Grad predamnom u raskoši spava,
pun blaga i zlata, kano nebo zvijezda! –
Gle! st’ijene slavne i te Crkve svete. –
gle! more sinje, našijeh broda trku, –
i Dvor Knezova gdje Sloboda vladâ, –
sve to u bezdan nek’ se sruši, Vilo,
nek Val proguta, ako slogu zgazi! (…)

(Gundulićev san)

Jedan od najistaknutijih dramskih pisaca moderne Ivo Vojnović, često nazivan i posljednjim dubrovačkim pjesnikom, rođen je 9. listopada 1857. godine u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu polazio je u Splitu i Zagrebu, u kojem je diplomirao pravo. Kao državni službenik boravio je u Križevcima (1884.) i Bjelovaru (1889.). Upravnim činovnikom postao je u Dubrovniku (1892. – 1899.), odakle se uputio u Zadar i Supetar na Braču (1903.). U svibnju 1907. zbog novčane je afere otpušten iz državne službe bez prava na mirovinu pa je imenovan dramaturgom zagrebačkoga kazališta; tu je dužnost obavljao do lipnja 1911. godine. Austrijske vlasti uhitile su ga u srpnju 1914. godine u Dubrovniku; zatočen je u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. Od proljeća 1919. živio je u Francuskoj, najviše u Nici, odakle se 1922. godine vratio u Dubrovnik. Iako mu je vid bio teško oštećen, često je javno nastupao u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Pragu i Beogradu interpretirajući svoja djela, hoteći osigurati sredstva za život. Umire slijep 30. kolovoza 1929. godine u Beogradu, u 72. godini života.

U književnosti se javlja 1880. godine kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac, objavljuje pripovijetku Geranium s naznakama bovarizma i protomodernizma, s dubrovačkim vedutama i ozračjem, nakon koje je napisao pripovijetku Perom i olovkom (1884.) i kraći roman Ksanta (1886.). Prozna komedija Psyche (1889.) Vojnovićev je dramski prvijenac: označuje zaokret u hrvatskome kazalištu i književnosti. U povodu otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu na natječaju raspisanu za dramsku praizvedbu pobjeda Psyche značila je i proglašenjem Vojnovića začetnikom moderne hrvatske drame. U razdoblju između 1891. i 1901. godine nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci – kronika o propasti Dubrovačke Republike, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dubrovačka trilogija u režiji Koste Spaića od 1964. do 1971. godine na tri lokacije, u Kneževu dvoru, Sponzi i gruškome ljetnikovcu, antologijska je predstava Dubrovačkih ljetnih igara, prva izvedba Konteove tročinke u Dubrovniku. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja. U siječnju 2012. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu premijerno je izvedena dramska predstava Maškarate ispod kuplja. Prevodio je s talijanskoga, francuskoga i njemačkoga jezika, a sam je prevođen na brojne svjetske jezike. Najviše uspjeha postigao je dramskim tekstovima, posebno onima napisanima na dubrovačkome idiomu hrvatskoga jezika, koji ga obilježuje u svijesti čitatelja i gledatelja. Većina mu je drama izvođena i u inozemstvu. Godine 2009. objavljena su Pisma Iva Vojnovića, a u povodu obilježavanja 80. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Iva Vojnovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavili su trosveščano izdanje Pisma Iva Vojnovića. Tom prigodom otvorena je i izložba Jedan po jedan dohodu vlastela koja je popraćena katalogom. Pisma Iva Vojnovića pokazuju da je Ivo Vojnović najviše pisao bratu Luju (418 pisama), mami Mariji (329) i sestri Gjeni (238). Neka od tih pisama (npr. pismo Iva Vojnovića Juliju Benešiću iz 1918.), koja se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, reproducirana su u katalogu, koji donosi i ilustracije ostalih izložaka – faksimila Vojnovićevih rukopisa, preslike naslovnica časopisa ili knjiga, fotografije, plakata uz izvedbe Vojnovićevih drama te planova i karata iz vremena Vojnovićeva života u Dubrovniku.

Hrvatski književnik Ivo Vojnović u svojem je književnome djelu, kao i u životu, stvorio čudesnu mješavinu modernoga i tradicionalnoga, izvornoga talenta i učenosti, aristokratske drskosti i građanske nesigurnosti. Bio je tvorac najboljih hrvatskih drama.

Po Ivu Vojnoviću nazvana je ulica na Lapadu (Vojnović).

Kao suncokret koji više nije imao snage gledati za suncem 30. kolovoza 1929. godine klonuo je plemeniti život mirnoga i umornoga pjesnika Iva Vojnovića. Pokopan je u Dubrovniku, na Mihajlu.

Kada je 30. kolovoza 1929. u beogradskoj bolnici Vojnović izrekao: „Doktore, to je smrt“, izgovorio je u stvari riječi svog Orsata: „To je smrt!“ Život i kazalište postali su jedno. Ivo Vojnović je finalmente stigao među svoje, i sada leži na groblju na Mihajlu, ondje „gdje su navijek spali djedovi mrtvi, kad je Knez još vlado“, nastavljajući živjeti životom svih svojih muških i ženskih likova, trajno zasluživši naziv: pjesnik Dubrovnika.

(Luko Paljetak)

The post Pjesniku Dubrovnika – uz 163. obljetnicu rođenja Iva Vojnovića appeared first on .