Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Updated: 8 hours 59 min ago

Nova tematska zbirka na portalu Hrvatskog arhiva weba: „Izbor zastupnika za Hrvatski sabor 2020.“

Thu, 10/08/2020 - 13:35

Hrvatski arhiv weba (HAW) na svom je portalu objavio novu, 14. tematsku zbirku, koja okuplja mrežne sadržaje vezane uz izbore za zastupnike u Hrvatski sabor održane 5. srpnja 2020. godine.

Tematska zbirka Izbor zastupnika za Hrvatski sabor 2020. sadrži 2084 poveznice prikupljene s nacionalnih mrežnih domena, uključujući mrežne stranice političkih stranaka, blogove i sadržaje objavljene na novinskim portalima te portalima koji objavljuju vijesti samo mrežno.

Prikupljene poveznice javno su dostupne i pohranjene na način da se korisnicima omogući cjelovito iskustvo pregledavanja sadržaja, uz puni doživljaj izgleda i dinamičnih elemenata (engl. look and feel) izvornika.

Osim ove zbirke, na portalu Hrvatskog arhiva weba dostupne su tematske zbirke vezane uz hrvatske parlamentarne izbore 2011., 2015. i 2016. godine, uz još deset tematskih zbirki posvećenih drugim temama.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Nova tematska zbirka na portalu Hrvatskog arhiva weba: „Izbor zastupnika za Hrvatski sabor 2020.“ appeared first on .

Ususret Mjesecu hrvatske knjige 2020.

Thu, 10/08/2020 - 09:37

Zaljubljenici u čitanje znaju da je ovaj dio godine na osobit način posvećen knjigama. Naime, sredinom listopada započinje jedna od knjiških manifestacija s najduljom tradicijom u Hrvatskoj – Mjesec hrvatske knjige.

U povodu 50. godišnjice obilježavanja Dana planeta Zemlje, ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je našem planetu i zaštiti okoliša, uz moto Razlistaj se! Tijekom mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenog, knjižnice diljem Hrvatske raznovrsnim programima na zadanu temu promicat će čitanje, važnost knjige i knjižnica.

Svečanost otvaranja Mjeseca hrvatske knjige 2020. održat će se u četvrtak 15. listopada u 12 sati u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad.

Kao i svake godine, u okviru manifestacije održat će se i Nacionalni kviz za poticanje čitanja, ovaj put uz naziv Istraživači planeta Z. Zbog epidemiološke situacije, za ovogodišnji će Kviz umjesto knjiga trebati istražiti i proučiti ponuđene provjerene online izvore informacija.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, osim što je sudjelovala u radu Programskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2020., tijekom njegova trajanja javnosti će predstaviti nekoliko vlastitih programa.

1. Dana 23. listopada u 12 sati u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom organizirat ćemo panel-raspravu Razlistane godine HKD-ove Sekcije za narodne knjižnice u povodu 70. obljetnice kontinuiranog rada.

2. Dana 27. listopada u 12 sati predstavljamo pjesničko-grafičku mapu Hrvatska/10 pjesnika Zdenke Pozaić.

3. Dana 3. studenoga u 10 sati serijom tematskih predavanja obilježavamo 500. obljetnicu rođenja Matije Vlačića Ilirika: Flaciana u NSK: u povodu 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika.

4. Dana 5. studenoga, nakon provedenog tematskog harvestiranja, predstavljamo tematsku zbirku Zaštita okoliša na Hrvatskom arhivu weba.

5. Dana 9. studenoga predstavljamo radionicu Virtualna Papiraonica u kojoj kolege konzervatori i restauratori Odjela Zaštita i pohrana NSK sve zainteresirane uče kako pretvorbom u razne ukrasne i uporabne predmete knjigama možemo produljiti život.

6. U povodu Dana hrvatskih knjižnica, od 11. do 13. studenog, akcijom Knjigu vrati, ništa ne plati! potičemo korisnike da nam vrate naše knjige koje predugo drže na kućnim policama.

Osim prijavljenih programa, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Mjesecu hrvatske knjige pojačano će predstavljati sadržaje iz svojeg fonda koji su povezani s knjigom i čitanjem – osobito na tragu ovogodišnje teme.

Pokrovitelj Mjeseca hrvatske knjige 2020. je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada Zagreba.

 

The post Ususret Mjesecu hrvatske knjige 2020. appeared first on .

Održana radionica za korištenje uređaja za mjerenje atmosferskih varijabli u Digitalnome laboratoriju NSK

Wed, 10/07/2020 - 09:46

U sklopu projekta Digitalne knjižnice za lokalni razvoj, Institut za razvoj i obrazovanje mladih (IRIM) održao je 2. listopada 2020. godine edukaciju o konceptu Citizen science te radionicu o korištenju ranije doniranih kompleta opreme za mjerenje ekoloških varijabli. Riječ je o AQ:bit uređajima za mjerenje atmosferskih varijabli – temperature, relativne vlažnosti, tlaka zraka i koncentracije mikročestica.

Radionica se održala u Digitalnome laboratoriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a sudjelovale su i predstavnice Odjela Posebne zbirke NSK i Odjela Zaštita i pohrana NSK s obzirom na to da su takvi uređaji i tehnologija Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od posebne važnosti u smislu očuvanja i zaštite vrijedne građe koju posjeduje.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Digitalni laboratorij NSK još jednom zahvaljuju IRIM-u na višegodišnjoj uspješnoj suradnji.

The post Održana radionica za korištenje uređaja za mjerenje atmosferskih varijabli u Digitalnome laboratoriju NSK appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Vladimira Kirina

Mon, 10/05/2020 - 09:11

Najpopularniji vedutist hrvatske grafike Vladimir Kirin preminuo je 5. listopada 1963. godine u Zagrebu.

Vladimir Kirin bio je istaknuti hrvatski grafičar, slikar i grafički urednik. Vedute, ponajprije Zagreba, ali i Trogira, Splita, Dubrovnika te Zadra, slike Gornjega grada otisnute na brojnim kalendarima, kao i ilustracije za slikovnice i knjige za djecu, među kojima posebno vrijedi spomenuti Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić, najpoznatiji su dijelovi njegova opusa.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se pojedini crteži i grafike te grafičke mape Vladimira Kirina.

Među ostalima, ističe se izvorni crtež tušem za naslovnicu Zbornika Matice hrvatske o tisućgodišnjici hrvatskoga kraljevstva.

Godine 1925. Vladimir Kirin izradio je i grafičku mapu Zagreb koju je od njega naručila Općina slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba, koja je također dostupna u Grafičkoj zbirci. Mapa se sastoji od 24 lista u tehnici bakrotiska, nastalih prema crtežima u olovci i ugljenu. Na listovima su prikazane vizure i barokna arhitektura grada. Predgovor je napisao Artur Schneider, povjesničar umjetnosti i prvi voditelj Grafičke zbirke.

U Zbirci se nalazi i mapa Litografije, nastala 1921. godine. Mapa sadrži listove s prikazima najupečatljivijih motiva Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence, gradova koje je posjećivao ili u njima duže boravio.

Mape Split, Šibenik i Trogir iz ciklusa su dalmatinskih gradova koje su nastale 1922. te 1923. godine u tehnici litografije. Listovi prikazuju monumentalne spomenike dalmatinskih gradova, poput palača, crkava i katedrala, ali i uske, mračne uličice, motive koje je Kirin bilježio u svojim blokovima za skiciranje pa ih potom prenio u grafičke listove.

The post Uz obljetnicu smrti Vladimira Kirina appeared first on .

U NSK održana „Knjižna booka“

Fri, 10/02/2020 - 14:41

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu je 1. listopada 2020. godine po šesti put održana svečanost Knjižna booka.

Na svečanome su otvorenju nazočne pozdravili predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

U sklopu manifestacije izloženi su učenički likovni radovi Lektira slikom Bauhusa i Hanibal Lucić, Jur nijedna na svit vila, izložba plakata Knjižnica i ja i Mjesec školskih knjižnica, izložba skulptura Pozdrav polarnom snu te knjiga Zapis o ptici zajedno sa izlošcima vezanim uz tematiku knjige.

Na svečanosti su dodijeljene nagrade za učenike osnovnih i srednjih škola za nacionalni natječaj Stvarajmo eKreativno!, nacionalni literarni natječaj Posadi priču! i nacionalni literarni natječaj Kanižajada Limačijada.

Manifestaciju je organizirala Hrvatska udruga školskih knjižničara, a njezini su suradnici Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Školska knjiga, Naklada Ljevak, Alka script, Alfa, Katarina Zrinski, Lektira, Naša djeca, Mozaik knjiga, Disput, Hoću knjigu, Ibis grafika, ITG i Point.

Svečanost pod nazivom Knjižna booka pokrenula je Hrvatska udruga školskih knjižničara radi promicanja knjige te poticanja čitanja i čitalačkih navika učenika.

The post U NSK održana „Knjižna booka“ appeared first on .

NSK sudjelovala u izradi priručnika o upravljanju istraživačkim podacima „Istraživački podaci – što s njima?“

Fri, 10/02/2020 - 09:23

Sveučilišni računski centar Srce u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom Rijeka, Sveučilišnom knjižnicom u Splitu, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu objavio je priručnik o upravljanju istraživačkim podacima Istraživački podaci – što s njima?. Priručnik je izrađen u sklopu projekta RDA Europe 4.0 te predstavljen 17. rujna 2020. godine na konferenciji PUBMET2020.

Namijenjen istraživačima, studentima, knjižničarima, ali i svim ostalim zainteresiranima za upravljanje istraživačkim podacima, priručnik pruža smjernice za upravljanje podacima prije, tijekom i nakon istraživanja, tj. u svim fazama „životnog ciklusa“ istraživačkih podataka. Donosi upute i preporuke za upravljanje ovom vrstom podataka u skladu s hrvatskom znanstvenom infrastrukturom i ostalim uvjetima. Također, u njemu su predstavljene najbolje postojeće prakse upravljanja istraživačkim podacima vezane uz njihovo što učinkovitije dijeljenje te ponovnu uporabu prema načelima sustava FAIR (engl. Findable, Accessible, Interoperable, Reusable). Dodatno, priručnik pruža pristup alatima informacijskih i komunikacijskih tehnologija namijenjenim upravljanju istraživačkim podacima.

Uslijed činjenice da istraživački podaci predstavljaju temelj znanstvenih otkrića, dostignuća, pretpostavki i zaključaka, učinkovito upravljanje njima predstavlja iznimno važan dio istraživačkog rada. Sudionici u izradi ovog vrijednog priručnika pripremili su ga s ciljem poticanja istraživačke zajednice na još šire osvještavanje važnosti sustavnog i organiziranog upravljanja ovom vrstom podataka, a u svrhu postizanja njihove bolje pronalazivosti, veće dostupnosti te šireg dijeljenja i ponovne uporabe.

The post NSK sudjelovala u izradi priručnika o upravljanju istraživačkim podacima „Istraživački podaci – što s njima?“ appeared first on .

Citat 1. listopada 2020.

Thu, 10/01/2020 - 09:32

… od svih otpora trenja, onaj koji najviše usporava ljudsko kretanje je neznanje.

The post Citat 1. listopada 2020. appeared first on .

Adieu! – uz 111. obljetnicu smrti Vladimira Vidrića

Tue, 09/29/2020 - 08:54

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula
Koja pjesmice sklada,
Svijetlu je suze utrla
Što mi sa zjena pada.
– Tako silazim, gospojo,
Stubama tvojega grada.

(Adieu)

Čitajući stihove pjesme Adieu, koju možemo nazvati i pjesnikovim oproštajem, prisjećamo se Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljuboslav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

The post Adieu! – uz 111. obljetnicu smrti Vladimira Vidrića appeared first on .

Europski tjedan sporta obilježen vježbanjem na radnome mjestu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Mon, 09/28/2020 - 12:40

U sklopu Europskoga tjedna sporta, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Europski dokumentacijski centar NSK, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta i Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj 25. rujna 2020. godine organizirali su događanje Vježbanje na radnome mjestu, namijenjeno djelatnicima Knjižnice.

Okupljene sudionike u ime glavne ravnateljice NSK prof. dr. sc. Ivanke Stričević pozdravila je savjetnica za međunarodnu suradnju Jasenka Zajec, podsjetivši na prošlogodišnje sudjelovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u Europskome tjednu sporta, kao i na potrebu za vježbanjem radi očuvanja zdravlja i poboljšanja radne učinkovitosti.

U ime Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj nazočnima se obratila suradnica za informiranje i komunikacije u Predstavništvu Lena Perdijić koja je pojasnila ulogu Europske komisije u provedbi Europskoga tjedna sporta, a istaknula je i zadovoljstvo što se u aktivnost uključio i Europski dokumentacijski centar NSK.

Predstavnica Ministarstva turizma i sporta Roberta Karadža, stručna suradnica u Sektoru za razvoj športa Središnjega državnog ureda za šport, predstavila je aktivnosti Europskoga tjedna sporta u Republici Hrvatskoj.

Stručnjaci kineziolozi iz Fitnes učilišta Matija Dunaj, Filip Sabol, Zlatan Spiridonović i Mirna Hajnic predstavili su program planiranih vježbi, nakon čega  je uslijedilo njihovo provođenje.

U skladu s epidemiološkim uvjetima, broj sudionika bio je ograničen na 50. Djelatnici su bili podijeljeni u dvije skupne, uz popisani razmak i zaštitne maske. Zahvaljujući povoljnoj meteorološkoj situaciji, dio vježbi organiziran je i na otvorenome.

Djelatnici su iskazali zadovoljstvo programom, a potvrdili su i da su im naučene vježbe poticaj za nastavak vježbanja i nakon Europskoga tjedna sporta.

The post Europski tjedan sporta obilježen vježbanjem na radnome mjestu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

U povodu 60. obljetnice smrti Viktora Vide

Fri, 09/25/2020 - 11:51

U prokislo jesensko jutro, u nedjelju 25. rujna 1960., u 9.15, krenuo je pjesnik u susret Smrti, s kojom se suočio pod užasnom krinkom zasopljene, užarene lokomotive, i golemo svijetlo oko zauvijek je ugasilo mudre oči vidovnjaka divnih pjesničkih svjetova, i bila je po svijetlim tračnicama prolivena nesmirena krv jednog nesretnog hrvatskog boema, daleko od dragog zavičaja… Okrutno je bio pogažen još jedan ispaćeni hrvatski život… U dalekom Buenos Airesu.

(Vinko Nikolić)

Hrvatski pjesnik Viktor Vida počinio je samoubojstvo 25. rujna 1960. godine u Buenos Airesu.

Veliki broj hrvatskih pjesnika bio je prisiljen napustiti svoju domovinu i živjeti u tuđem svijetu, odvojen od zemlje i jezika kojemu pripadaju. Tu svakako ubrajamo i Viktora Vidu.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća Viktor Vida rođen je 2. listopada 1913. godine u starodrevnome hrvatskom gradu Kotoru. Tu je polazio pučku školu i gimnaziju – od sedmoga razreda u Podgorici. Godine 1933. upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Diplomirao je u listopadu 1937. godine. Sljedeće je godine dobio i iskoristio jednogodišnju stipendiju za dodatni studij talijanskoga jezika i književnosti u Rimu. Nakon povratka u Zagreb 1939. godine dobio je mjesto knjižničara u Talijanskome institutu. Godine 1941. predavao je u Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu te je bio dodijeljen romanskomu seminaru na Filozofskome fakultetu. U travnju 1942. vraćen je na službu u gimnaziju, no već u lipnju Vida odlazi u Italiju, najprije u Veneciju, a onda je od travnja 1943. godine u Rimu radio kao prevoditelj i član uredništva u Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Rad Agencije bio je krajem rujna 1943. godine obustavljen pa je tako i Vida ostao bez namještenja. Životari kojekako, dok nije u rujnu 1946. godine dobio činovničko namještenje u Ponificia Commissione Assistenza u Rimu. Za svojega boravka u Rimu, Vida je često zalazio u poznatu bohemsku kavanu Greco, gdje su se sastajali rimski umjetnici, pa je on među svoje dobre znance ubrajao mnoge talijanske književnike i slaviste. S ugodnošću se sjećao svojih rimskih susreta s hrvatskim umjetnicima Meštrovićem i Kljakovićem te publicistom Radicom. Godine 1948. odlazi sa svojom malom obitelji – suprugom Mirom i sinom Klaudijem u Buenos Aires. U Argentini je okusio svu gorčinu emigrantskoga života, dok se nije, na kraju, u ožujku 1950. godine smirio kao skromni državni činovnik. U franjevačkome mjesečniku Glas sv. Antuna tada je objavio većinu svojih pjesama, feljtona, književnih osvrta i eseja. U drugoj polovici pedesetih godina intenzivnije surađuje u Hrvatskoj reviji. U posljednjem desetljeću svojega života objavio je dvije zbirke pjesama Svemir osobe i Sužanj vremena, a njegove Sabrane pjesme priredio je u Buenos Airesu 1962. godine u Knjižnici Hrvatske revije Vinko Nikolić s predgovorom Ive Lendića. Posmrtno su objavljene još dvije zbirke pjesama Otrovane lokve i Otključana škrinjica.

Pjesničko djelo Viktora Vide, iako homogeno, dijeli se na dva dijela: poetske početke (tridesetak pjesama ispjevanih u Hrvatskoj do 1942. godine i njegova odlaska u emigraciju) i na mnogo veći i zreliji opus objavljen uglavnom u Argentini.

Viktor Vida bio je pjesnik introvertirane lirike, ispovjedne poetske proze i tragičnoga osjećaja života. Njegov je stil istodobno svečan i jednostavan – bremenit smislom, ali sadržajan i formalno savršen. Svojim stihovima objedinjuje sve četiri duhovne paradigme ljudske duše: umjetnost, religiju, filozofiju i prirodu. Podjednako je i pjesnik i klasik modernih nadahnuća. Bio je prisiljen, kao i mnoštvo hrvatskih pjesnika, najveći dio svojega života i stvaralaštva proživjeti u progonstvu, najprije u Italiji, zatim u Argentini.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 100 zapisa o njegovim djelima.

Rođen sam u Kotoru, velikoj smeđoj tvrđavi, ali, kad me pitaju za zavičaj, kao što prsti traže i otkidaju najljepši cvijet, moja duša odabire Perast. On je grad duše, tužno veselje duše, kao njegovi vrtovi s ružama, koji raduju oči. On mi je zarana ispunio duh vedrinom, kao zdenac, u kojem se prelamaju zrake. U njemu sam već u djetinjstvu nazreo nužni red sklada, odazive nevidljive geometrije među stvarima. (…)

(Zavičaj – Viktor Vida)

The post U povodu 60. obljetnice smrti Viktora Vide appeared first on .

Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK

Wed, 09/23/2020 - 12:50

U mjesecu rujnu, kada se tradicionalno obilježavaju Dani europske baštine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK, a u sklopu projekta Mreža virtualnih izložbi kulturne baštine: razvoj obrazovnih sadržaja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 2012. izrađuje virtualne izložbe korištenjem digitalizirane građe i objavljuje ih na portalu Virtualne izložbe. Godine 2018. proveden je i prvi natječaj Baština na mreži s ciljem poticanja knjižnica i ostalih baštinskih ustanova na suradnju u izradi izložbi, edukaciji i razvoju mreže suradnika i izložbi.

Na ovogodišnji Natječaj mogu se javiti stručni suradnici knjižničari i nastavnici koji određenu nastavnu temu žele približiti učenicima u obliku virtualne izložbe. Prilikom prijave na Natječaj potrebno je dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje te navesti popis građe koja se planira skenirati. Prednost će imati prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbirki NSK i izložbe koje se mogu koristiti u nastavi.

U Natječaju će se dodijeliti nagrade dvama odabranim prijedlozima, i to:

a) novčane nagrade za izradbu virtualne izložbe
Dva odabrana prijedloga nagradit će se novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna.

b) potpora digitalizaciji građe u obliku darovnoga bona za skeniranje građe
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabranim će prijedlozima omogućiti digitalizaciju građe iz svojega fonda u ukupnoj vrijednosti do 5.000,00 kuna, tehničku podršku za izradbu izložbe, pomoć u izradbi metapodataka te diskovni prostor za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijave se primaju elektroničkom poštom na adresu digitalna@nsk.hr do 11. listopada 2020., a rezultati Natječaja bit će objavljeni 20. listopada 2020. godine. Na Natječaj se ne mogu prijaviti djelatnici NSK.

Svrha je ovoga Natječaja poticanje izradbe virtualnih izložbi korištenjem građe NSK kao sredstva za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku te otkrivanje mogućnosti njezina korištenja u obrazovanju.

Podsjećamo, kao rezultat prvoga provedenog natječaja, godine 2019. objavljene su izložbe: Nikola Andrić – Parižanin s Vuke čiji je predlagatelj bila Gradska knjižnica Vukovar i Ivan Martin Divald: prvi svjetovni tiskar u Osijeku, čiji je predlagatelj bila Knjižnica Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku. Osim dviju uspješnih izložbi, rezultat natječaja je i šest novih educiranih suradnika.

Podsjećamo i da se Dani europske baštine 2020. održavaju u znaku teme Baština i obrazovanje – učenje za život, a zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa, snažno su okrenuti online sadržajima.

The post Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK appeared first on .

Predstavljen projekt snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik

Wed, 09/23/2020 - 12:00

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 23. rujna 2020. godine na Međunarodni dan znakovnih jezika Zaklada Čujem, vjerujem, vidim i Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir predstavili su projekt snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik.

Projekt su predstavili upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim Mirko Hrkač, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir dr. sc. Sanja Tarczay, povjerenik za Pastoral osoba s invaliditetom Varaždinske biskupije vlč. Leonardo Šardi, doc. dr. sc. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! Hrvatskog knjižničarskog društva Željka Miščin.

Okupljenim uzvanicima prigodno su se obratili i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i saborska zastupnica Ljubica Lukačić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i voditeljica Odjela za planiranje i cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Marija Mustač.

Na opsežnom i složenom projektu, čiji je cilj snimanje cijele Jeruzalemske Biblije na hrvatski znakovni jezik, radi se već pet godina, a dosad su prevedena četiri kanonska evanđelja Novog zavjeta – Evanđelje po Mateju, Evanđelje po Marku, Evanđelje po Luki i Evanđelje po Ivanu.

Projekt koordiniraju predsjednica dr. sc. Sanja Tarczay i Mirko Hrkač, a uz njih veliki doprinos ovom zahtjevnom pothvatu dali su i prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika iz saveza Dodir. Značajni trud i angažman iskazali su i suradnici projekta svećenik Varaždinske biskupije Leonard Šardi i Ilka Štivojević, koji su s prevoditeljima snimili sva četiri evanđelja Jeruzalemske Biblije.

Udruge koje su nositelji projekta surađuju i u sklopu provedbe Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati!, koju od 2016. godine organizira i provodi Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Knjižnicama grada Zagreba te uz sudjelovanje brojnih partnera (kulturnih i obrazovnih ustanova i organizacija, udruga, knjižnica, nakladnika, zainteresiranih pojedinaca itd.).

Svi videozapisi nastali u sklopu projekta 23. rujna 2020. godine postat će javno dostupni na kanalima Zaklade Čujem, vjerujem, vidim i saveza Dodir na mrežnoj platformi YouTube.

Snimanje je sufinancirala Hrvatska biskupska konferencija.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljen projekt snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik appeared first on .

Mrežni kviz znanja „Sport i EU“ u povodu Europskoga tjedna sporta

Wed, 09/23/2020 - 08:31

U povodu Europskoga tjedna sporta, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Europski dokumentacijski centar NSK i Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak pripremili su mrežni kviz znanja Sport i EU kojemu je cilj provjeriti sportska znanja te potaknuti zanimanje za publikacije i izvore službenih informacija Europske unije na tu temu.

Kviz je namijenjen svim zainteresiranima, osim djelatnicima priređivača, a kao pomoć u odgovorima na dnu svakoga pitanja nalazi se poveznica na kojoj se može pronaći rješenje, kako bi se ispitanike potaknulo i na samostalno istraživanje. Kviz će biti dostupan tijekom trajanja Europskoga tjedna sporta, od 23 do 30. rujna, a za deset najuspješnijih i najbržih ispitanika osigurane su prigodne nagrade.

Kviz su pripremili Europski dokumentacijski centar NSK i Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak.

Europski dokumentacijski centar NSK djeluje kao referentna točka za sve informacije i izvore povezane s djelovanjem Europske unije kao sedmi takav centar u Hrvatskoj.

Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak također je prepoznala važnost informiranja građana o Europskoj uniji te u sklopu knjižnice postoji EU kutak s publikacijama Ureda za publikacije Europske unije.

The post Mrežni kviz znanja „Sport i EU“ u povodu Europskoga tjedna sporta appeared first on .

Predstavljena grafičko-pjesnička mapa Đurđe Merle i Sanje Lovrenčić „Između sati“

Tue, 09/22/2020 - 16:17

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 22. rujna 2020. godine predstavljena je grafičko-pjesnička mapa Između sati dviju istaknutih hrvatskih umjetnica, likovne umjetnice Đurđe Merle i umjetnice riječi Sanje Lovrenčić.

Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, uputivši pritom čestitke autoricama i svima ostalima uključenima u pripremu ovog vrijednog izdanja te zahvalu na donaciji mape Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Uz djela mnogih velikana svjetske umjetnosti, u njezinu fondu brojna su djela velikih imena hrvatske likovne umjetnosti. Zbirka čuva i najveću kolekciju grafičkih mapa u Hrvatskoj, a upravo grafičko-pjesničke mape obogaćuju ju s lijepom riječju hrvatske i svjetske književnosti. Raduje nas što se tom fondu pridružilo i likovno poetsko djelo „Između sati“, koje plijeni pažnju ljepotom riječi i ljepotom slike, istaknula je prof. dr. sc. Stričević.

O grafičko-pjesničkoj mapi uz autorice su govorili i voditeljica Grafičke zbirke NSK Tamara Ilić Olujić i povjesničar umjetnosti i autor predgovora mape Željko Marciuš.

Voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tamara Ilić Olujić predstavila je mapu, koja se sastoji se od 12 grafika otisnutih tehnikama suhe igle, rezervaža, linoreza, akvatinte i bakropisa te 12 pratećih pjesama, kao i kuću u čijoj je nakladi mapa otisnuta, Mala zvona. Okupljene je podsjetila da se grafičko-pjesničke mape kao poseban oblik suradnje pjesnika i grafičara javljaju početkom 20. stoljeća u Francuskoj, dodavši da se unutar njihovih korica isprepliću grafike i stihovi, usporedno trajući i uvlačeći promatrača i čitatelja u svoj svijet – svijet riječi, linije i boje.

Autor predgovora mape Željko Marciuš u svojem detaljnom predstavljanju između ostalog je rekao: Grafike Đurđe Merle ovdje promišljamo proširenim pojmom slike, a ne strogošću tehničkih značajki grafičkoga medija. U potrazi smo za prepletima riječi i slika kako bismo uputili na znakove i stanja svijesti iza matrice pojavnog te onkraj njih. U tome vidu Đurđina poezija slike i slika poezije Sanje Lovrenčić nadopunjuju se kontrapunktima između slikovnosti riječi i tekstualnosti slike. To je stalno kretanje, kolebanje i isprepletanje medija i njihovih kovitlaca i zamišljaja. Mislimo i pišemo slikama, slikamo, urezujemo, bojimo riječima.

Drugostima obiju autorica bio je potreban ekran sličnosti, jer se drugosti prepoznaju u sličnostima koje već otprije nose duboko u sebi, zaključio je predstavljanje Marciuš.

Autorice Merle i Lovrenčić iskazale su zahvalnost Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te svim suradnicima koji su pomogli u izdavanju mape, na kojoj su počele surađivati još 2017. godine, i koja je rezultat zahtjevnog i izazovnog umjetničkog rada, kako je istaknula Lovrenčić.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljena grafičko-pjesnička mapa Đurđe Merle i Sanje Lovrenčić „Između sati“ appeared first on .

Uz 82. obljetnicu smrti hrvatskoga Andersena

Mon, 09/21/2020 - 08:53

… Zašao neki momak u šumu Striborovu, a nije znao da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju. Zbivala se u njoj čuda dobra, ali i naopaka – svakome po zasluzi. Morala je pak ta šuma ostati začarana, doklegod u nju ne stupi onaj, kojemu je milija njegova nevolja, nego sva sreća ovoga svijeta.
Nasjekao dakle onaj momak drva i sjeo na panj, da počine, jer bijaše lijep zimski dan. Ali iz panja iziđe pred njega zmija i stade se umiljavati oko njega. Ono pak ne bijaše prava zmija, nego bijaše ljudska duša, radi grijeha i zlobe ukleta, a mogao je osloboditi samo onaj, koji bi se s njom vjenčao. Bljeskala se zmija kao srebro na suncu i gledala momku upravo u oči. (…)

(Šuma Striborova – Priče iz davnine)

Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo da postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić Mažuranić, preminule 21. rujna 1938. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova.

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

The post Uz 82. obljetnicu smrti hrvatskoga Andersena appeared first on .

Uz 115. obljetnicu smrti Vjenceslava Novaka

Mon, 09/21/2020 - 08:24

… Kad je kleknuo do Lucijinoga uzglavlja, vidio je kao da su mu se nasmiješile te oči u kojima je titrao posljednji ostatak zemskoga života. Neodoljivim nagonom pobuđen, uzeo joj je ruku, sitnu, bijelu, mekanu i hladnu ruku i metnuo na nju svoje usne, a na oči mu skočile suze. Kao da nije to bila žalost od česa je plakao; taj plač kao da je dolazio od velike boli ne čovjeka pojedinca nego od boli što ju je Evin i Adamov grijeh namro čovječanstvu…
U maloj tamnoj sobici planu naglo svjetlost. Svi se uzbude: kad se pokazalo iza oblaka sunce i uprlo punim sjajem u prozor sobice, digao se Lucijin duh u slobodu…
– Hodite – dozivala je Gertruda u hodniku žene – brzo je pogledajte: jeste li već kada vidjeli ovakvoga mrtvaca! Bila je lijepa za života, ali pogledajte je sada: kao da se smije, kao da će progovoriti… (…)

(Posljednji Stipančići)

Hrvatski romanopisac, dramatičar, feljtonist, glazbeni kritičar i pedagog Vjenceslav Novak rodio se 11. rujna 1859. godine u Senju.

Novakov otac Josip (Josephus) podrijetlom je bio Čeh. Doselio je u Senj, gdje se bavio trgovinom. Majka Ivka (Johana) podrijetlom je bila iz Bavarske. Otac je namjeravao usmjeriti svojega sina u trgovinu, ali sin nije ispunio očevu želju – postao je, najprije učitelj, zatim profesor glazbe.

U rodnome je gradu završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Ostala dva razreda završio je u Gospiću, a učiteljsku školu u Zagrebu. Radio je dvije godine kao učitelj u senjskoj osnovnoj školi, zatim odlazi u Prag na studij glazbe, koji završava 1887. godine. Iste te godine postaje profesor glazbe na učiteljskoj školi u Zagrebu. Godine 1888. započinje Novakova glazbena djelatnost. Bavi se glazbenom pedagogijom – autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ali i mnogih drugih knjiga o glazbenoj teoriji. Na dužnost glavnoga učitelja u Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Senju nastupio je 1897. godine. U to vrijeme počinje pobolijevati od tuberkuloze, od koje je i umro u Zagrebu 20. rujna 1905. godine.

Vjenceslav Novak veliki je hrvatski književnik koji je samo u četrdeset i šest godina života napisao sedam romana i gotovo trideset pripovijedaka. Stvarao je u vrijeme realizma, književnoga razdoblja u kojem pisci daju potpunu sliku stvarnosti, prikazujući svijet onakvim kakav jest. Proučavao je ljude i sredine u kojima su živjeli te u bilježnicu, što ju je uvijek nosio sa sobom, bilježio sve što mu se činilo vrijednim pozornosti. Našli su svoje mjesto u njegovim djelima gotovo svi društveni slojevi vremena u kojem je živio ili kako književni povjesničar Antun Barac kaže njegova je književna proizvodnja u svojoj širini najbolji dokument o hrvatskom narodnom i društvenom životu pri kraju 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća.

U književnosti se javio još kao učenik s pjesmama. Pravu književnu afirmaciju postigao je pripovijestima, a posebno romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu. Teme pripovjedaka Vjenceslava Novaka vezane su uz njegov rodni kraj Senj i Podgorje, kao u Podgorskim pripovijetkama ili Pod Nehajem, a u Zaprekama otvorio je zanimljivu problematiku svećenikova ljubavnog života.

On je otkrivao nova područja života i književnih poticaja te je prvi u hrvatsku literaturu unio socijalne teme vezane uz velegradski život. Tako njegove pripovijesti U glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja slikaju život gradske sirotinje i siromašnih učenika. U romanu Posljednji Stipančići majstorski je oslikao sudbinu i propadanje pojedinih osoba i cijelih obitelji iz zabačenih, malih primorskih mjesta.

Vjenceslava Novaka nazivali su i hrvatskim Balzacom jer je čestu temu Balzacovih romana, ustajalost provincijskih gradova i gradića, u usporedbi s Parizom, Novak uspjelo prikazao u svojem Senju do kojega dopire odjek zagrebačkih zbivanja. Osobito je to uočljivo u romanu Posljednji Stipančići u kojem se radnja odvija neposredno uoči ili za vrijeme ilirskih događaja.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 210 zapisa o djelima Vjenceslava Novaka.

Iako je bolovao od tuberkuloze, naporno je i predano radio, danju u državnoj službi, a noću pišući kako bi od skromne zarade prehranio brojnu obitelj. U autobiografskoj Crtici o Božiću oslikava svoju borbu za život:

Prilike u kojima je radio, nijesu bile nimalo pogodne radu književnika. Sav gotovo dan bio je vezan uza svoj službeni posao. Stanovao je poradi skupoće stanova u tijesnom stanu, gdje se ni u svoj dokolici nije mogao zadupsti u književni rad. Poradi živahnosti njegove šestero djece nije tu bilo ni spomena o tišini, gdje se slobodno rađaju i razvijaju ideje. Ostala bi mu da radi noć, kad bi sve oko njega pospalo; tad bi iz duboke noćne tišine dolazile ideje kao mili posjetioci, kao dobri duhovi, s kojima je prijateljevao i koji su jednako voljeli njega, kao što je on njih volio.

I smrt je Vjenceslava Novaka zatekla u snu, nad rukopisom koji je priređivao za tisak.

The post Uz 115. obljetnicu smrti Vjenceslava Novaka appeared first on .

Predstavljanje projekta snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik

Fri, 09/18/2020 - 14:37

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u srijedu 23. rujna 2020. godine na Međunarodni dan znakovnih jezika Zaklada Čujem, vjerujem, vidim i Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir predstavit će projekt snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik.

Projekt će u 12 sati u predvorju Knjižnice predstaviti upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim Mirko Hrkač, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir dr. sc. Sanja Tarczay, povjerenik za Pastoral osoba s invaliditetom Varaždinske biskupije vlč. Leonardo Šardi, doc. dr. sc. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! Hrvatskog knjižničarskog društva viša knjižničarka Željka Miščin.

Na opsežnom i složenom projektu snimanja cijele Jeruzalemske Biblije radi se već pet godina, a dosad su na hrvatski znakovni jezik prevedena četiri kanonska evanđelja Novog zavjeta – Evanđelje po Mateju, Evanđelje po Marku, Evanđelje po Luki i Evanđelje po Ivanu.

Projekt koordiniraju dr. sc. Sanja Tarczay i Mirko Hrkač, a veliki doprinos ovom zahtjevnom pothvatu dao je i tim prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika iz saveza Dodir. Značajan trud i angažman iskazali su i suradnici projekta svećenik Varaždinske biskupije Leonard Šardi i Ilka Štivojević, koji su s prevoditeljima snimili sva četiri evanđelja Jeruzalemske Biblije.

Udruge koje su nositelji projekta surađuju i u sklopu provedbe Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati!, koju od 2016. godine organizira i provodi Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Knjižnicama grada Zagreba te uz sudjelovanje brojnih partnera (kulturnih i obrazovnih ustanova i organizacija, udruga, knjižnica, nakladnika, zainteresiranih pojedinaca itd.).

Svi videozapisi nastali u sklopu projekta 23. rujna 2020. godine postat će javno dostupni na kanalima Zaklade Čujem, vjerujem, vidim i saveza Dodir na mrežnoj platformi YouTube.

Novčanu potporu snimanju osigurala je Hrvatska biskupska konferencija.

The post Predstavljanje projekta snimanja Biblije na hrvatski znakovni jezik appeared first on .

„I zagrli me more oko vrata…“ – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića

Fri, 09/18/2020 - 11:43

i gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru

(More)

Uz antologijsko More, po mnogima jednu od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti, prisjećamo se jednoga od najboljih hrvatskih književnika Josipa Bepa Pupačića.

Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

The post „I zagrli me more oko vrata…“ – uz obljetnicu rođenja Josipa Pupačića appeared first on .

Otvorena izložba „Marko Marulić – europski humanist“ u Regionalnoj knjižnici u Panevėžysu

Fri, 09/18/2020 - 09:46

Nakon „Martynas Mažvydas“ Nacionalne knjižnice Litve te regionalnih knjižnica u Šiauliaiju, Klaipėdi i Kaunasu izložba Marko Marulić – europski humanist otvorena je 16. rujna 2020. godine i u Regionalnoj knjižnici Gabrielės Petkevičaitės-Bitės u litavskome gradu Panevėžysu. Riječ je o izložbi koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pripremila u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Litvi u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kako bi Europi, ali i svijetu, predstavila neke od najistaknutijih osoba iz hrvatske povijesti. Izložba će u Panevėžysu biti otvorena do 10. listopada 2020. godine.

Na otvorenju izložbe pozdravne riječi uputili su ravnateljica Regionalne knjižnice Gabrielės Petkevičaitės-Bitės u Panevėžysu Jurgita Bugailiškienė, gradonačelnik Panevėžysua Rytis Mykolas Račkauskas te veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenec. U njihovim je pozdravnim govorima  istaknuta važnost pismenosti za stvaranje te očuvanje nacionalnih kultura, baština i nacionalnoga identiteta. Posjetiteljima će tijekom izložbe biti dostupni hrvatski turistički promidžbeni materijali.

Izložba Marko Marulić – europski humanist ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dok su poseban doprinos njezinoj pripremi dali partner izložbe Književni krug Split te dr. sc. Bratislav Lučin, voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

Izložba na 12 izložbenih panoa, na litavskome i engleskome jeziku, tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov život i rad prikazani su kroz najpoznatija Marulićeva djela, koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika, među kojima svakako treba istaknuti Martynasa Mažvydasa, autora i urednika prve tiskane knjige na litavskome jeziku.

Pripremljen je prigodni katalog izložbe Marko Marulić – europski humanist kao trajni podsjetnik na izložbu koja predstavlja jednu u nizu brojnih poveznica Hrvatske i Litve, njihovih povijesti i baština, kao snažnoga temelja suradnje ovih dviju zemalja u Europskoj uniji i izvan njezinih granica.

The post Otvorena izložba „Marko Marulić – europski humanist“ u Regionalnoj knjižnici u Panevėžysu appeared first on .

Predstavljanje grafičko-pjesničke mape Đurđe Merle i Sanje Lovrenčić „Između sati“

Thu, 09/17/2020 - 14:27

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u utorak 22. rujna 2020. godine održat će se predstavljanje grafičko-pjesničke mape Između sati akademske slikarice i grafičarke Đurđe Merle te književnice i prevoditeljice Sanje Lovrenčić, objavljene u nakladi nakladničke kuće Mala zvona.

Mapu će s početkom u 12 sati u velikom predvorju Knjižnice predstaviti povjesničar umjetnosti Željko Marciuš, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tamara Ilić Olujić i autorice Merle i Lovrenčić. Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravit će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Nastala suradnjom dviju vrhunskih hrvatskih umjetnica, mapa Između sati sastoji se od 12 grafika otisnutih tehnikama suhe igle, rezervaža, linoreza, akvatinte i bakropisa te 12 pjesama književnice Sanje Lovrenčić.

Hrvatska akademska slikarica, grafičarka, ilustratorica, scenografkinja i restauratorica Đurđa Merle na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je slikarstvo u klasi profesora Šime Perića. Bavi se grafičkim dizajnom, slikarstvom, izradom mozaika i vitraja, a kao suradnik Hrvatskog restauratorskog zavoda i konzervatorsko-restauratorskim radovima na spomenicima kulture diljem Hrvatske. Surađuje s kazalištima kao kostimografkinja te je u tom svojstvu sudjelovala u pripremi opernog spektakla Aida izvedenog u Pekingu 2003. godine. Svoja djela izlaže na samostalnim i skupnim izložbama.

Hrvatska književnica i prevoditeljica Sanja Lovrenčić objavljuje pjesme, zbirke kratkih priča, romane, kazališne tekstove, radijske emisije te prijevode na hrvatski s engleskog, francuskog i njemačkog jezika. Objavila je životopis Ivane Brlić-Mažuranić U potrazi za Ivanom, za koju je osvojila književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“. Piše djela i za djecu, a za zbirku priča Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić iz 2001. godine dobila je Nagradu „Grigor Vitez“. Djela su joj prevedena na njemački, poljski, ruski, slovenski, švedski i danski jezik.

The post Predstavljanje grafičko-pjesničke mape Đurđe Merle i Sanje Lovrenčić „Između sati“ appeared first on .

Paginacija