Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu ponovno je proglašeno najaktivnijim sportskim sveučilištem u Europi te najboljim sportskim sveučilištem u Europi u 2023. godini! Ova priznanja bit će dodijeljena Sveučilištu na generalnoj skupštini i proslavi 25. obljetnice Europske sveučilišne sportske organizacije (EUSA) 16. studenoga 2024. u Beču. Tijekom protekle godine oko 200 sportaša i članova stručnoga osoblja predstavljalo je Sveučilište u Zagrebu na europskim studentskim prvenstvima EUSA-e. Reprezentacije su se natjecale u 10 (od ukupno 16) organiziranih sportskih prvenstava i u konkurenciji više od 500 sveučilišta osvojile najviše medalja – njih čak 29 (6 zlatnih, 9 srebrnih i 14 brončanih). Ovim priznanjem Sveučilište u Zagrebu pokazalo je kontinuitet i prosperitet akademskoga sporta u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Prva nagrada za najbolje sportsko sveučilište pristigla je za 2016. godinu, na tragu rezultata postignutih tijekom Europskih sveučilišnih igara Zagreb – Rijeka. Uspjeh je ponovljen u 2019. godini, kada je Sveučilište u Zagrebu uz titulu najboljega dobilo i titulu najaktivnijega na temelju nastupa i rezultata na prvenstvima diljem Europe. Nakon neodržanih prvenstava 2020. i 2021. godine zbog pandemije koronavirusa, fantastičan uspjeh ostvaren je i 2022. godine u vidu obrane naslova. S ovim se rezultatima Sveučilište u Zagrebu pridružilo listi onih koji uspješno predstavljaju Republiku Hrvatsku te su njezin najbolji promotor i ambasador.  

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 4. srpnja 2024. održana je Skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG, nakon čega je uslijedila Alumni priča pod nazivom Diploma s olimpijskim potpisom.  Na početku događanja okupljene je pozdravio predsjednik Saveza prof. dr. sc. Mario Šafran te zahvalio Upravi Medicinskog fakulteta na gostoprimstvu. Skupu se potom obratila prodekanica za nove studijske programe i osiguranje kvalitete Medicinskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Lana Škrgatić te istaknula da Savez ima ključnu ulogu u povezivanju sadašnjih i bivših studenata, čime se dodatno osnažuje akademska zajednica. „Olimpijski sportski uspjesi rezultat su izvrsnosti i potpune predanosti radu, a pojedinci koji uspiju paralelno razviti i akademsku karijeru zaista su najbolji od najboljih te bismo im svi trebali pružiti puno veću podršku“, rekla je profesorica Škrgatić. U radnom dijelu sjednice prof. dr. sc. Mario Šafran podnio je izvješće o radu Predsjedništva Saveza za razdoblje od srpnja 2023. do srpnja 2024. Govoreći o ostvarenim aktivnostima Saveza u protekloj godini u svome se izvješću posebno osvrnuo na izdavanje Glasnika na hrvatskom i engleskom jeziku, projekt dodjele e-adresa s alumni domenom te ciklus Alumni priča. Također, članove Saveza izvijestio je o projektu prikupljanja poruka istaknutih alumna koje će se koristiti u promotivne svrhe. Taj je projekt pokrenut u svrhu jačanja prepoznatljivosti i privlačenja novih studenata. Na kraju svoga izlaganja prof. dr. sc. Mario Šafran naglasio je da „Savez svojim djelovanjem kontinuirano pruža podršku sastavnicama Sveučilišta te alumni udrugama u zemlji i svijetu.“ U nastavku događanja održana je Alumni priča pod nazivom Diploma s olimpijskim potpisom. U panelu su sudjelovali predsjednica Komisije za dualnu karijeru u sportu Hrvatskoga olimpijskoga odbora prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica, specijalist ortoped i osvajač brončane olimpijske medalje u osmercu izv. prof. dr. sc. Tomislav Smoljanović i operativna menadžerica i osvajačica brončane olimpijske medalje u taekwondou Martina Zubčić Dušak. Razgovor je moderirao prof. dr. sc. Veljko Đorđević. Govoreći o važnosti uvođenja djece i mladih u sport i sportske aktivnosti od najranije dobi, prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica istaknula je kako je na sveučilišnoj razini potrebno dodatno osnaživati ulogu sporta i stvarati preduvjete za uravnoteženu i uspješnu dualnu karijeru studenata sportaša. Pritom bi sustav trebao prepoznavati i vrednovati ne samo postignuća studenata vrhunskih sportaša nego svih kategorija studenata koji se bave sportom. Također, naglasila je nužnost ulaganja u sportsku infrastruktura na Sveučilištu u Zagrebu koja ne zadovoljava trenutne potrebe. „Često sportaše slavimo zbog njihovih postignuća, ne uzimajući pritom u obzir kako svi zajedno imamo obvezu stvoriti preduvjete za njihovo uspješno studiranje i bavljenje sportom“, rekla je profesorica Caput-Jogunica. Izv. prof. dr. sc. Tomislav Smoljanović, alumnus Medicinskoga fakulteta, prisjetio se svoga studija te aktivnoga bavljenja veslanjem i osvajanja brončane medalje u osmercu na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine. Istaknuvši važnost bavljenja sportom te usklađivanja studijskih i sportskih obveza rekao je kako vrhunski sport pojedincu omogućuje pomicanje vlastitih granica. „Sport te također nauči gubiti, izgrađuje karakter te daje mogućnost da se ispitaju vlastite granice.“ Alumna Ekonomskoga fakulteta Martina Zubčić Dušak osvojila je brončanu medalju u teakwondou na Olimpijskim igrama održanima 2008. godine u Pekingu. Kao najmlađa osvajačica olimpijske medalje za Hrvatsku te prve hrvatske olimpijske medalje u teakwondou osvrnula se na proces prelaska iz svijeta sporta na tržište rada. „Važno je omogućiti sportašima da tijekom aktivnoga bavljenja profesionalnim sportom steknu radno iskustvo.“ Govoreći o izazovima i ograničenjima s kojima se sportaši susreću tijekom školovanja, posebno je naglasila nužnost da obrazovni proces za studente sportaše bude fleksibilniji. Skup je zaključio profesor Đorđević istaknuvši važnost njegovanja osjećaja pripadnosti svojemu Sveučilištu među alumnima. „Budite ponosni na instituciju na kojoj ste stekli obrazovanje i koja vam je pružila temelj za vaš daljnji profesionalni razvoj“, rekao je. U glazbenom dijelu programa sudjelovao je ansambl Greenhill Club pod ravnanjem prof. dr. sc. Brune Baršića, predsjednika Udruge bivših studenata i prijatelja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – AMAMUZ. Snimka razgovora uskoro će biti dostupna.

U razdoblju od 9. do 23. lipnja 2024. izv. prof. dr. sc. Mario Konecki, voditelj Laboratorija za dizajn programskih sučelja, internetske servise i videoigre na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama te je posjetio nekoliko sveučilišta u 3 savezne države: Sveučilište DePaul u Chicagu, Sveučilište Penn State u Pennsylvaniji i Sveučilište New York. Dio posjeta održao se u okviru programa mobilnosti Erasmus+. 

Tijekom posjeta Sveučilištu DePaul sastao se s rektorom Robertom L. Manuelom, prorektorom za globalni angažman i online učenje GianMariom Besanom, potpredsjednikom za strateške inicijative Arbinom Smithom, dekanicom Fakulteta znanosti i zdravstva Stephanie T. Dance-Barnes, dekanicom Učiteljskoga fakulteta Jennifer Mueller i prodekanicom za znanost Susan Dvorak McMahon. Razgovaralo se o suradnji u području obrazovnih programa, inovativnih rješenja i proizvoda u području razvoja videoigara, virtualne i proširene stvarnosti i umjetne inteligencije, kao i o suradnji u području znanstvenoga rada.

Rektor Sveučilišta DePaul Robert L. Manuel, izv. prof. dr. sc. Mario Konecki i potpredsjednik za strateške inicijative Arbin Smith

S dekanicom Fakulteta znanosti i zdravstva Stephanie T. Dance-Barnes

S dekanicom Učiteljskog fakulteta Jennifer Mueller

Za vrijeme posjeta Sveučilištu Penn State profesor Konecki održao je predavanje za tridesetak nastavnika i predstavnika administracije i upravljačkih struktura Sveučilišta na temu utjecaja virtualne i proširene stvarnosti i umjetne inteligencije na obrazovanje, poslovanje i poduzetničke pothvate. Na temu suradnje u području novih tehnologija održani su sastanci s pomoćnikom direktora za ugovore o partnerstvu Vladom Likholetovom, direktorom inženjerskih programa Raghuom Sangwanom, pomoćnicom direktora Farrell Centra za korporativne inovacije i poduzetništvo Jeanette K. Miller, koordinatoricom poslovnih programa Sherry Robinson i dekanicom kampusa Penn State Hazleton, Penn State Scranton i Penn State Wilkes-Barre Elizabethom J. Wright. Poseban naglasak prilikom održanih razgovora bio je usmjeren na suradnju u području razvoja inovativnih obrazovnih programa i poticanje studentskih poduzetničkih pothvata. Tijekom posjete dogovoreno je i potpisivanje sporazuma o suradnji između Sveučilišta Penn State i Sveučilišta u Zagrebu. Pomoćnik direktora za ugovore o partnerstvu Vlad Likholetov, Mario Konecki, direktor inženjerskih programa Raghu Sangwan i pomoćnica direktora Farrell Centra za korporativne inovacije i poduzetništvo Jeanette K. Miller Dogovor o projektnim aktivnostima i potpisivanju sporazuma o suradnji S dekanicom kampusa Penn State Hazleton, Penn State Scranton i Penn State Wilkes-Barre Elizabeth J. Wright Tijekom posjete Sveučilištu Penn State, izv. prof. dr. sc. Mario Konecki dobio je nagradu Sveučilišta za postignuća ostvarena tijekom dosadašnje suradnje u području poduzetničkog, projektnog, nastavnog i znanstvenog rada. Dodjela nagrade Sveučilišta Penn State Za vrijeme posjete Sveučilištu New York, profesor Konecki održao je razgovore s pročelnicom Centra za videoigre Sveučilišta New York Naomi Clark. Razgovaralo se o suradnji na obrazovanju u području razvoja videoigara i projektnoj suradnji. Također se raspravljalo o mogućnostima partnerske suradnje u okviru Centra gaming industrije u Novskoj. Navedena suradnja predstavlja značajan doprinos razvoju obrazovanja i industrije videoigara u Hrvatskoj s obzirom na to da je Centar za razvoj videoigara jedna od najboljih obrazovnih ustanova u području razvoja videoigara na svijetu. O trendovima u industriji videoigara razgovarao je i s Ramirom Corbettom, nastavnikom Centra za videoigre s višegodišnjim iskustvom u praksi. Izv. prof. dr. sc. Mario Konecki i pročelnica Centra za videoigre Sveučilišta New York Naomi Clark Sastanak na temu suradnje u području obrazovanja i projektnih aktivnosti u području razvoja videoigara Tijekom posjete Pennsylvaniji, profesor Konecki posjetio je i više lokalnih poduzeća te razgovarao s vlasnicima o prilikama i izazovima poslovanja u SAD-u.

Šesti Hrvatski iseljenički kongres, glavna tema kojega je bila "Hrvatski iseljenici ‒ potencijal za budućnost Hrvatske" okupio je više od 150 registriranih sudionika, a održavao se od 27. do 29. lipnja 2024. u kampusu Sveučilišta u Puli.

Na svečanosti otvaranja nazočili su ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, biskup Porečke i pulske biskupije mons. Ivan Štironja, pulski gradonačelnik dr. sc. Filip Zoričić, dekanica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Puli prof. dr. sc. Lina Pliško, dekan Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković te u ime organizatora dr. sc. Marin Sopta (Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva) i suorganizatora Dario Magdić (Središnji državni ured za Hrvate izvan RH).

Prvi govornici istaknuli su otvorena pitanja i izazove vezane za demografsko stanje i useljavanje, izazove u očuvanju hrvatskoga jezika, kulture i vjere u hrvatskom iseljeništvu, koje je čak brojnije od domovinske Hrvatske, a u ime akademske zajednice dekanica Pliško i dekan Crnković poručili su da je velika zadaća Vlade RH osmisliti različite programe i poticaje za povratak brojnih hrvatskih iseljenika, uključujući studentsku populaciju, te su pozvali na poticanje interesa za hrvatska sveučilišta kao mjesta povezivanja novih naraštaja rođenih izvan Hrvatske s domovinom njihovih predaka.

U nastavku kongresa održana su brojna plenarna predavanja o migracijama, hrvatskim iseljenicima, kulturnom i vjerskom identitetu, izazovima demografske obnove Republike Hrvatske, poslovnim kontaktima iseljene i domovinske Hrvatske, važnosti medija u povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, povratničkim iskustvima, baštinskim temama itd.

Od predstavnike rektorata Sveučilišta u Zagrebu, dr. phil. Branka Roščić održala je predavanje  Cjeloviti studijski programi, Erasmus+ programi studijske razmjene/stručne prakse, ljetne škole i ostali akademski programi za studente pripadnike hrvatskog naroda izvan RH na Sveučilištu u Zagrebu, a u sklopu panela Kulturne i baštinske spone dr. sc. Vlatka Lemić održala je predavanje Usmena povijest kao metoda prikupljanja informacija o kulturnoj baštini dijaspore. Od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su predstavnici Filozofskoga fakulteta, Croaticuma (izložili su rezultate sociolingvističkih istraživanja hrvatskoga kao nasljednoga jezika), Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (o mogućnosti filozofiranja na hrvatskom jeziku) i Fakulteta hrvatskih studija (povijesni osvrti iseljavanja u Južnu Afriku), itd.

Općenito, ovaj je kongres bio kvalitetno mjesto koje je ponudilo okvire za razmjenu ideja i iskustva te umreživanje po raznim područjima vezanima za hrvatsko iseljeništvo.

Više na poveznicama:

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva

Šesti hrvatski iseljenički kongres

vijesti_HRT

U Istanbulu je 28. lipnja 2024. potpisan Sporazum o suradnji između Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Istanbulu - Cerrahpaşa. Sporazum su potpisali dekan prof. dr. sc. Marko Samardžija i prof dr. sc. Hasan Alpak, u nazočnosti rektora Sveučilišta u Istanbulu -Cerrahpaşa prof. dr. sc. Nurija Aydına i generalne konzulice Republike Hrvatske u Republici Turskoj dr. sc. Ivane Zerec. Ovo je prvi potpisan Sporazum o suradnji u području veterinarskih znanosti između Republike Hrvatske i Republike Turske, a njime će se dodatno potaknuti razmjena studenata i profesora te razvijati brojni bilateralni projekti, kao i oni u okviru programa Erasmus+.

U četvrtak 4. srpnja 2024. u 14 sati u Dvorani "Miroslav Čačković" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Šalata 3b) u okviru Skupštine Saveza društava bivših studenata Sveučilišta – ALUMNI UNIZG bit će održana Alumni priča: Diploma s olimpijskim potpisom.

Gosti Alumni priče bit će hrvatski olimpijci koji su, uz sportske uspjehe, izgradili i drugu poslovnu karijeru: izv. prof. dr. sc. Tomislav Smoljanović, specijalist ortoped i osvajač brončane olimpijske medalje u osmercu i Martina Zubčić Dušak, operativna menadžerica i osvajačica brončane olimpijske medalje u taekwondou te prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica, predsjednica Komisije za dual karijeru u sportu Hrvatskog olimpijskog odbora.

Pozivamo vas da nam se pridružite!

U ponedjeljak 24. lipnja 2024. Sveučilište u Zagrebu posjetilo je izaslanstvo Shandong Jiaotong sveučilišta iz Kine. Uz predsjednika Sveučilišnoga vijeća Shandong Jiaotong sveučilišta Wanga Huanbina, kinesku su delegaciju činili direktor Ureda za međunarodnu suradnju toga Sveučilišta Ma Yu te dekan Međunarodne škole Liu Chunguang. Uz prorektora za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Juricu Pavičića, na sastanku su sudjelovali predstavnici Građevinskoga fakulteta – dekan prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, prodekan za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Tomislav Kišiček, pročelnik Katedre za željeznice izv. prof. dr. sc. Ivo Haladin i dr. sc. Katarina Vranešić, te predstavnik Fakulteta prometnih znanosti doc. dr. sc. Dario Babić. Sastanak je organiziran u sklopu aktivnosti Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu te su mu nazočili njegovi voditelji prof. Yang Haiyan i Krešo Jurak. Na zajedničkom sastanku razmotrene su mogućnosti razvoja suradnje između dvaju sveučilišta, posebice s Građevinskim fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti, s obzirom da je Shandong Jiaotong sveučilište posebno orijentirano na obrazovanje budućih stručnjaka u području prometnoga inženjerstva. Riječ je o sveučilištu koje se sastoji od ukupno 16 ustrojbenih jedinica (škola) na kojima studira oko 23 000 studenta, a djeluje na čak četirima kampusima te ima velik broj laboratorija, između ostaloga, nacionalni laboratorij za transportnu industriju. Istaknuvši kako Republiku Hrvatsku u razdoblju od sljedećih pet do deset godina očekuju velika ulaganja u rekonstrukciju postojeće željezničke infrastrukture te izgradnju nove, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu na sastanku su posebno istaknuli nužnost razmjene iskustava i dobrih praksi s predstavnicima međunarodnih partnera koji u tome području ostvaruju iznimne rezultate. S obzirom da znanstvenici Sveučilišta u Zagrebu sudjeluju u pokretanju i realizaciji različitih projekata vezanih uz transport i željezničku infrastrukturu, suradnja s inozemnim stručnjacima zasigurno će pridonijeti jačanju cijeloga područja inženjerske struke u RH. Također, predstavnici Građevinskoga fakulteta posebno su istaknuli kako je u tijeku izgradnja Centra za istraživanje i razvoj sigurnoga i održivoga okoliša kao prvoga takvoga objekta u sklopu Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj koji će kao centar izvrsnosti raditi na različitim znanstveno-istraživačkim i razvojnim projektima, što uključuje i područje inženjerstva i transporta u širem smislu. Sudionici sastanka usuglasili su se kako će se u sljedećem razdoblju usmjeriti na razvoj modela za međusobnu razmjenu studenata i nastavnika, prvenstveno kraćih programa mobilnosti i sudjelovanja na ljetnim školama. Također, predsjednik Sveučilišnoga vijeća Shandong Jiaotong sveučilišta Wang Huanbin uputio je službeni poziv predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu na međunarodni skup koji će se pod nazivom China-CEEC Local Leaders' Meeting – China-CEEC Local Cooperation for the Future u listopadu ove godine održati u gradu Yantai, u kineskoj provinciji Shandong.

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima" za stjecanje akademskoga naziva specijalist/specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u akademskoj godini 2024./2025.

1. UVJETI I PRAVO UPISA

Na Studij se mogu upisati pristupnici sa završenim:

• odgovarajućim četverogodišnjim sveučilišnim dodiplomskim studijem
• odgovarajućim sveučilišnim diplomskim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ostvarenih 300 ECTS bodova)
• odgovarajućim stručnim diplomskim studijem (300 ECTS) uz obavezu polaganja sva tri razlikovna kolegija, neovisno o programu koji su završili
• strani državljani koji su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij, a kojima je diploma priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske (akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u RH na Sveučilištu u Zagrebu)
• kandidati s prosječnom ocjenom studija većom od 3,5, odnosno kandidati s nižim prosjekom ako prilože preporuku dva sveučilišna profesora s fakulteta na kojem su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij.

Istovremeno se raspisuje natječaj za dodjelu jedne stipendije za polaznika/-icu s osnovnim kriterijem društvene koristi i unapređivanja upravljanja ljudskim potencijalima u javnom sektoru. Pored navedenog u točki 6, pristupnici za stipendije trebaju priložiti i motivacijsko pismo.  Od pristupnika se očekuje poznavanje engleskog jezika na razini praćenja stručne literature i stručne komunikacije. Pravo upisa na Studij stječu pristupnici koji zadovoljavaju uvjete upisa. Ako se za upis na Studij prijavi više pristupnika od upisne kvote, pravo upisa stječu pristupnici koji udovoljavaju svim uvjetima natječaja i koji su odabrani putem selekcijskog postupka. Glavne odrednice selekcijskog postupka su prosjek ocjena na studiju i motivacijski razgovor. S kandidatima koji ostvare pravo upisa na Studij sklapa se Ugovor o studiranju. 2. UPISNA KVOTA Na Studij se prima 30 studenata. 3. PROGRAM I TRAJANJE STUDIJA Detaljan program studija dostupan je na stranici https://uljp.unizg.hr/. Studij traje tri semestra i nosi 90 ECTS bodova. Studij izvodi pripremni semestar u okviru kojeg se održava nastava na razlikovnim predmetima. Razlikovni predmeti ne nose ECTS bodove, a svrha im je omogućiti studentima stjecanje znanja koja su im neophodna za praćenje nastave na Studiju. Za svakog se studenta određuju posebno, ovisno o tome je li tijekom svojeg preddiplomskog ili diplomskog studija položio ispite koje sadržajno obuhvaćaju gradivo propisano pojedinim razlikovnim predmetom. 4. UPIS I POČETAK NASTAVE Upis na Studij održat će se u rujnu 2024. godine. Nastava na razlikovnim predmetima u pripremnom semestru održat će se u rujnu/listopadu 2024. godine. Održavanje redovite nastave na Studiju započinje u listopadu 2024. godine. Točni datumi bit će objavljeni naknadno. 5. VISINA ŠKOLARINE Školarina iznosi 1.860 eura po semestru, odnosno 5.580 eura za tri semestra koliko traje Studij. Dodatno, za svaki razlikovni predmet koji studenti trebaju položiti jer nisu stekli potrebna formalna osnovna ekonomska, psihološka i/ili statistička znanja, potrebno je platiti 200 eura. Izvan uplaćene školarine su i troškovi prijave odnosno obrane specijalističkog rada u ukupnom iznosu od 400 eura. Školarinu je moguće platiti jednokratno ili u nekoliko rata. 6. POSTUPAK PRIJAVE ZA UPIS NA STUDIJ Postupak prijave za upis na studij sastoji se u popunjavanju i dostavi obrasca za prijavu i popratne dokumentacije, poštom na adresu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prijava za upis na Studij uključuje sljedeće dokumente:

1. Obrazac prijave [DOWNLOAD]
2. Diploma prethodnog(ih) studija (ovjerena preslika ili izvornik na uvid)
3. Prijepis ocjena sa svih prethodnih razina studija
4. Preporuke ukoliko je prosjek ocjena kandidata na prethodnim studijima bio niži od 3,50 (dvije preporuke)
5. Domovnica (izvornik na uvid)
6. Izvadak iz matice rođenih (izvornik ili ovjerena preslika ne starija od 6 mjeseci)
7. Životopis
8. Rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ukoliko kandidat studij nije završio u Republici Hrvatskoj
9. Motivacijsko pismo za pristupnike za stipendije

7. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Rok za podnošenje prijava na natječaj je od 1. lipnja 2024. do 1. rujna 2024. godine. Ispunjenu prijavu na natječaj i traženu dokumentaciju poslati poštom na adresu: EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Referada za poslijediplomske studije
(s naznakom za: Studij Upravljanje ljudskim potencijalima)
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb Prijavom na natječaj dajete privolu za obradu Vaših osobnih podataka u svrhu upisa na studij, a u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Opširnije informacije nalaze se na web stranici Studija Studija. Za dodatne upite kontaktirati:

• Milka Rimac Bilušić, spec. oec.; mrimacbil@net.efzg.hr, tel. 095/861-7646.
• prof. dr. sc. Maja Parmač Kovačić; mparmac@ffzg.hr, tel. 091/753-0949.

U četvrtak 20. lipnja 2024. Sveučilište u Zagrebu posjetili su muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Aziz ef. Hasanović i Mohammed Sayyed, glavni menadžer Sveučilišta Zayed u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ugostili su ih rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima za uspostavu i razvoj suradnje zagrebačkoga Sveučilišta i Sveučilišta Zayed. Posebno su istaknute moguće istraživačke i nastavne suradnje u području kulture, povijesti, filozofije, lingvistike i religijskih znanosti. Razmotrene su i perspektive razmjene nastavnika, istraživača i studenata.

Futsalska reprezentacija Sveučilišta u Zagrebu predstavljala je Hrvatsku na FISU Svjetskom sveučilišnom prvenstvu u futsalu u Kini, koje se igralo od 10. do 16. lipnja 2024. u Šangaju, gradu koji broji 100 tisuća studenata s osam sveučilišta. Na natjecanju je sudjelovalo 14 muških i 7 ženskih ekipa iz 16 zemalja, a očekivanja su bila velika, posebice u zemljama u kojima je ovaj sport jako popularan. Nakon prolaska grupne faze, ostvarena je pobjeda u četvrtfinalu protiv reprezentacije Portugala 4:1, a zatim protiv Ukrajine 4:2 u polufinalu. U finalu protiv reprezentacije Brazila, naši su dečki pobijedili ekipu prepunu vrhunskih internacionalaca 4:1 i zasluženo postali najbolji na svijetu. Hrvatsku futsal sveučilišnu reprezentaciju čine studenti sa Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta Edward Bernays, redom igrači sa UniSportHR futsal parketa, ali i s bogatim međunarodnim studentskim iskustvom i uspjesima, kao i onim klupskim u 1. HMNL i reprezentativnom dresu Hrvatske. Prvaci svijeta su: Ante Piplica, Lukas Mlinarić, Mateo Mužar, Matija Tolić, Bepo Paus, Branko Artić, Filip Novak, Ivan Penava, Nikola Gudasić, Toni Vučković, Jure Jakovljević, Ivan Marković, Lovro Cigler i kapetan Bruno Kovačić. Stručni stožer predvode Alen Jukić i Saša Ledinščak. Snimku finalne utakmice i fantastičnu atmosferu možete vidjeti OVDJE. Čestitamo!!

Prof. dr. sc. Peter Moser, rektor Sveučilišta Montan u Leobenu, Austrija, posjetio je u četvrtak 13. lipnja 2024. Sveučilište u Zagrebu na kojemu su ga srdačno primili prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu s prorektorima prof. dr. sc. Dubravkom Majetićem i prof. dr. sc. Juricom Pavičićem, dekan Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta prof. dr. sc. Vladislav Brkić i prodekan istoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Vječislav Bohanek. Na sastanku su razmotrene mogućnosti nastavka i daljnjega razvoja suradnje dvaju prijateljskih sveučilišta. Poseban naglasak stavljen je na teme iz područjâ suvremenoga inženjerskog obrazovanja, istraživačkih projekata, inovacija, patentne zaštite i zajedničkih obrazovnih programa.

Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Glavnom upravom za konferencijsko prevođenje Europske komisije (DG Interpretation) i Glavnom upravom za konferencijsku logistiku i usmeno prevođenje Europskoga parlamenta predstavit će sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Konferencijsko prevođenje" u ponedjeljak 17. lipnja 2024. u 18 sati na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi SEECEL, dvorana C1, Ulica Radoslava Cimermana 88. Voditeljica studija prof. emer. Mirjana Polić Bobić pozdravit će prisutne i kroz prezentaciju predstaviti program studija, zatim će biti predstavljena zanimanja konferencijskoga prevoditelja i mogućnosti rada u europskim institucijama. Prisutni će moći dobiti upute za prijavu na razredbeni ispit te informacije o tehničkim detaljima i svemu ostalom. Korisne informacije možete pronaći OVDJE.

U Poreču je od 30. svibnja do 2. lipnja 2024., u najvećem obujmu do sad, održana završnica državnih sveučilišnih sportskih prvenstava UniSport Finals u organizaciji Hrvatskoga akademskog sportskog saveza. Na događanju je nastupilo preko 1300 studenata s 19 hrvatskih sveučilišta i veleučilišta. Natjecateljski program odvijao se u 12 sportova i to na 8 sportskih borilišta. Najuspješniji su bili studenti najuspješnijega sportskog sveučilišta u Europi - Sveučilišta u Zagrebu! U četiri su se dana pratila natjecanja u 12 sportova: futsalu, rukometu, košarci, odbojci, nogometu, tenisu, stolnom tenisu, badmintonu, košarci 3x3, odbojci na pijesku, šahu i e-sportu. Njih 11 se održalo posebno u konkurenciji studentica i studenata, dok se e-sport održao u četiri discipline, što ukupno broji 26 sportskih natjecanja. Od 26 natjecanja, naši unisportaši osvojili su čak 22 zlatne medalje i to u: ženskoj i muškoj konkurenciji u badmintonu, ženskom futsalu, ženskoj i muškoj košarci, ženskoj i muškoj košarci 3x3, ženskom i muškom nogometu, ženskoj i muškoj odbojci, ženskoj i muškoj odbojci na pijesku, ženskom rukometu, ženskom i muškom stolnom tenisu, muškom tenisu, ženskom šahu, e-sportu u 4 discipline te dvije srebrne u muškom tenisu i šahu te jednu brončanu medalju u muškom rukometu. Osim vrhunskih ekipnih rezultata naših sportaša, valja se pohvaliti i individualnim nagradama koje su ostvarile naše studentice i studenti. Čak 11 pojedinačnih nagrada otišle su za Zagreb; Lovro Ciglar dobio je nagradu za najboljeg igrača futsal lige; dok su titule najboljih igrača i igračica nagradama MVP podijeljene sljedećima: Lara Lucić (futsal), Martin Klepo i Marija Soldo (košarka), Fran Došen i Nika Mateković (košarka 3x3), Jan Bajan i Ana Kalaj (nogomet), Rita Bogati Pantelić i Karlo Jakovac (odbojka) te Josipa Bebek (rukomet). U vatrenoj atmosferi koju na tribinama sportskih borilišta bodreći jedni druge za vrijeme nastupa, naši su studenti još jednom nadmašili sami sebe. Napravili su izvrsnu uvertiru pred nadolazeće Europske sveučilišne igre Debrecen – Miškolc 2024. i pokazali snagu UniSport Zagreb sportskoga sustava i sportsku dominaciju na gotovo svim terenima. Osim pokazanih sportskih rezultata, treba čestitati i našim studentima na fair play igri, navijanju i bodrenju jednih drugih. Nadamo se da će Poreč pamtiti po lijepim trenutcima koje samo akademski sport može proizvesti, stvarajući nova prijateljstva te nezaboravna iskustva na terenu i izvan njega.

Futsal - žene

Košarka - muški

 

Nogomet - muški

 

Odbojka na pijesku - žene

 

Rukomet - žene

 

Stolni tenis

Sudionici su, osim Sveučilišta u Zagrebu, bili: Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Sjever, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru, Veleučilište Ivanić-Grad, Veleučilište u Karlovcu, Sveučilište u Dubrovniku, Veleučilište Edward Bernays, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, Sveučilište VERN, Hrvatsko Katoličko Sveučilište, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Međimursko veleučilište u Čakovcu i Veleučilište u Rijeci. Uz natjecateljski program, u sklopu događanja održano je drugo izdanje međunarodne znanstvene konferencije 4 Healthy Academic Society. Konferencija se ove godine fokusirala na teme tjelesnoga i mentalnoga zdravlja te tjelesnoga vježbanja usmjerenog na zdravlje. Na konferenciji, kojoj je glavna organizatorica bila dopredsjednica Zagrebačkoga akademskog sportskog saveza Sanja Ćurković, sudjelovali su i prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Zagrebačkog akademskog sportskog saveza Davor Pavlović i prodekan za međunarodnu suradnju, osiguranje i unapređenje kvalitete Kineziološkog saveza Ivan Segedi.

U tjednu od 11. do 15. lipnja 2024. godine, Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu organizira Erasmus+ International Staff Week. Događanje je privuklo i okupilo 23 sudionika iz 15 zemalja svijeta. Ova petodnevna edukacija i zajedničko druženje, u čijem je fokusu tema Event Managementa, pružit će sudionicima nove uvide u upravljanje događanjima kroz seriju tematskih predavanja i praktičnih radionica. Na početku tjedna, lektori s Croaticuma pomogli su sudionicima prevladati jezične barijere te će im pružiti kratak uvod u specifičnosti i zanimljivosti hrvatskog jezika. Posjetili su i zgradu Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, gdje su im dobrodošlicu poželjeli prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, Krešimir Jurak, voditelj Konfucijeva instituta sa Sveučilišta u Zagrebu i prof. Yang Haiyan, kineska voditeljica Instituta. U nastavku tjedna, prema programu, iskusni predavači prenose svoja znanja iz različitih područja kao što su upravljanje komunikacijom, promocija i marketing, planiranje i izgradnja timova, te korištenje alata za upravljanje projektima i događanjima. Svi sadržaji obogaćeni su vlastitim iskustvima i primjerima iz prakse. Posljednjega dana, sudionici će imati priliku sudjelovati u događanju pod nazivom "Utrka zmajevih čamaca" na Jarunu, tipu utrke nastale prije više od 2 tisuće godina, kao dio pučkih običaja stanovništva južnoga dijela NR Kine. Osim bogatog edukacijskog sadržaja, sudionici će tijekom tjedna uz stručno vodstvo obići gradove Zagreb i Varaždin, kao i Trakošćan, popularni dvorac u Hrvatskom zagorju te jedan od najpoznatijih hrvatskih dvoraca uopće. Također, imat će priliku posjetiti Muzej iluzija - hrvatski brand muzeja i pogledati prvi hrvatski VR film, čime će se dodatno obogatiti njihovo iskustvo boravka u Hrvatskoj. Popis sveučilišta i zemalja sudionika:

Bugarska

American University in Bulgaria

Češka

University of South Bohemia in České Budějovice

Estonia

Tartu University

Finska

Aalto University

Francuska Gvineja

University of French Guiana

Irska

University College Dublin

Latvija

College of Business Administration

Latvija

Riga Stradins University

Luksemburg

University of Luxembourg

Njemačka

CODE University of Applied Sciences

Poljska

Nicolaus Copernicus University in Toruń

Portugal

University of Porto

Portugal

ISCTE – University Institute of Lisbon

Portugal

Catholic University of Portugal

Rumunjska

University of Craiova

Slovačka

Matej Bel University in Banská Bystrica

Španjolska

University of Murcia

Španjolska

University of Granada

Španjolska

Technical University of Valencia

Turska

Ankara Yıldırım Beyazıt University

 

Deveta redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. održala se 11. lipnja 2024., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda o izborima u zvanja, financijskim pitanjima i davanju suglasnosti na izmjene i dopune statuta sastavnica, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka.  Na početku sjednice i nakon prihvaćenoga zapisnika, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izvijestio je članove Senata o sljedećim aktivnostima:  23. svibnja Sveučilište u Zagrebu potpisalo je Ugovor o uspostavi strateškoga partnerstva sa Sveučilištem u Regensburgu. U ime dviju institucija ugovor su potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i predsjednik Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. sc. Udo Hebel. Svečanom potpisivanju nazočili su članovi izaslanstva Sveučilišta u Zagrebu: prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Jurica Pavičić, voditelj Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu Zygfryd Gehrmann i rukovoditeljica Središnjega ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. phil. Branka Roščić. Na temelju Sporazuma o strateškom partnerstvu, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Regensburgu podupirat će i poticati međusobnu suradnju, posebice u području istraživanja, razvijati zajedničke istraživačke projekte, raditi na pripremi zajedničkih studijskih programa, provoditi zajednička virtualna predavanja te organizirati studijska putovanja. Izaslanstvo je posjetilo i Croaticum, koji je otvoren u srpnju 2023., kao prvi lektorat za hrvatski jezik i kulturu u zemljama njemačkoga govornoga područja.   4. lipnja Sveučilište u Zagrebu posjetio je veleposlanik Republike Čilea u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Rodrigo Donoso. Na sastanku su razmotrene mogućnosti za uspostavu, nastavak i razvoj suradnje Sveučilišta u Zagrebu s akademskim i ostalim institucijama u Republici Čileu. Pritom je istaknuto zanimanje i potencijal za osnivanje Croaticuma, koji proizlazi iz činjenice da velik broj naših iseljenika živi i djeluje u toj prijateljskoj zemlji.   Od 30. svibnja do 2. lipnja u Poreču se održavala do sada najbrojnija završnica nacionalnih studentskih športskih natjecanja UniSport Finals za akademsku godinu 2023./2024., u kojoj je sudjelovalo više od 1300 studenata s devetnaest hrvatskih sveučilišta i veleučilišta, među kojima su najuspješniji reprezentativci Sveučilišta u Zagrebu. Natjecateljski program odvijao se u dvanaest športova na osam športskih borilišta, a izniman rezultat na športskim terenima postigli su studentice i studenti Sveučilišta u Zagrebu, pobijedivši u 22 od 26 disciplina te ukupno osvojivši 25 odličja.   O aktivnostima na Fakultetu hrvatskih studija: imenovano je povjerenstvo koje će s djelatnicima Fakulteta provesti partnerske konzultacije prije nego što se predloži obnašatelj dužnosti dekana. Imenovani članovi povjerenstva su prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale prof. dr. sc. Tibor Pentek, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić, glavna tajnica Sveučilišta u Zagrebu Heli Hajdić Nikolić, predsjednik Odbora za statutarna pitanja izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić i dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta prof. dr. sc. Josip Šimunović. Djelatnici Fakulteta uputili su otvoreno pismo koje je bilo predstavljeno u javnom prostoru, a na koje je Sveučilište odgovorilo: „Procjena Senata i uprave Sveučilišta u Zagrebu je nadasve vjerujemo ispravna, da Fakultet hrvatskih studija može prevladati trenutačnu situaciju i odgovoriti na sve izazove koji su pred njim samo i jedino u partnerskom odnosu sa Sveučilištem, a nikako samostalno. Tomu u prilog snažno govore i situacije koje su se događale na Fakultetu hrvatskih studija u proteklih nekoliko godina. Stalna prisutnost Fakulteta u medijima, nažalost puno više u negativnom nego u pozitivnom kontekstu, zasigurno ne doprinosi pozitivnoj slici u javnosti o Fakultetu, ali ni Sveučilištu u cjelini. Nadamo se i vjerujemo da samo iskrenom, otvorenom i izravnom komunikacijom te zajedničkim snagama zaposlenika i studenata Fakulteta hrvatskih studija, Uprave Sveučilišta uz potporu Senata možemo doći do zajedničkog cilja ‒ stabilnoga, funkcionalnoga, snažnoga te u Hrvatskoj i inozemstvu prepoznatljivoga Fakulteta hrvatskih studija, koji će biti na ponos svojim studentima i zaposlenicima, ali i cijelom zagrebačkom sveučilištu.“   Primljena je zamolba Fakulteta prometnih znanosti za produljenjem smještaja studenata u studentskim domovima. Studentski centar u Zagrebu od 16. srpnja studentima osigurava ljetni smještaj koji traje 45 dana, odnosno do 31. kolovoza. U navedenom razdoblju studenti mogu ostati po povlaštenoj cijeni smještaja koja iznosi 150 eura (u cijenu je uključen PDV). Studenti koji imaju studentske obaveze u kraćem vremenskom razdoblju nakon 15. srpnja mogu se prijaviti na produženi smještaj koji se naplaćuje po danu u iznosu od 4 eura (u cijenu je uključen PDV). S obzirom na to da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ne isplaćuje subvenciju za ljetni smještaj studenata, cijene smještaja ljetnom razdoblju nešto su više. U nastavku sjednice Senat je donio Odluku o raspodjeli financijskih sredstava namijenjenih sufinanciranju studentskih programa u 2024. godini u ukupnom iznosu od 100.443,97 eura. Odobreni su i sljedeći naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Procesni parametri odjevnog inženjerstva, Osnove sportske medicine, Silikati: struktura, svojstva, kemija, tehnologija, Patologija – priručnik za pripremu ispita, drugo, dopunjeno i prerađeno izdanje i Sportska medicina 2. dopunjeno izdanje.   Donesene su i sljedeće odluke: Odluka o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Rodni studiji (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta i Odluka o prihvaćanju većih izmjena i dopuna (od 20 % do 40 %) za sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studijski program Geografija i povijest, smjer: nastavnički, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta: Također, usvojen je prijedlog za prihvaćanje izmjena i dopuna (do 20 %) studijskoga programa doktorskoga studija Informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta.   Također, na temelju izvješća Povjerenstva za doktorske radove, vijeća područja razmotrila su i donijela prijedlog Senatu za odobrenje ukupno 57 doktorskih tema, koje je Senat prihvatio i odobrio postupak i pokretanje stjecanja doktorata znanosti.   Članovi Senata suglasni su i s odlukom Akademijskoga vijeća Muzičke akademije kojom se Dawida Runtza imenuje uglednim inozemnim umjetnikom – u rangu docenta za povjeravanje izvođenja nastave iz kolegija Dirigiranje i Sviranje partitura na Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke na Muzičkoj akademiji u ak. god. 2024./2025.   Na današnjoj sjednici Senat je prihvatio pridruživanje Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu, jednoglasno usvojivši Elaborat opravdanosti osnivanja i budućega ustroja Fakulteta zdravstvenih studija te prijedlog Sporazuma o međusobnim odnosima između Sveučilišta u Zagrebu i Zdravstvenoga veleučilišta. Također, Vijeće biomedicinskoga područja na svojoj je sjednici, koja je održana 3. lipnja 2024. donijelo pozitivno mišljenje o prihvaćanju navedenoga Elaborata i prijedloga Sporazuma. Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta elektrotehnike i računarstva za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje Ugovora o izvođenju radova cjelovite obnove objekata Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), 020N-FER/24; dekanu Fakulteta prometnih znanosti za poduzimanje pravnih radnji u ime i na račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt Achieving human machine collaboration with artificial situational awareness (AWARE) i rektoru Sveučilišta u Zagrebu za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Sveučilišta koje se odnose na potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za Erasmus + projekt 2024-1-HR01-KA131-HED-000223698. 

Svečano predstavljanje knjige pod nazivom "Sanacije i ojačanja zidanih građevina" autora dr. h. c. Berislava Borovine održano je u ponedjeljak 10. lipnja 2024. na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu (zgradi SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb). Uz autora monografije gospodina Borovine i domaćina, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića te brojne profesore, predstavnike gospodarstva, studentice i studente, svečanom predstavljanju prisustvovali su: potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednik saborskoga Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav dr. sc. Ivan Malenica, prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, voditelj Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo i fra Ivan Utješinović, provincijski ekonom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Sanacije i rekonstrukcije građevina predstavljaju zahvate kojima se otklanjaju oštećenja nastala zbog raznih uzroka kao što su potresi, požari, poplave, eksplozije, neodržavanja, starost građevine i slično. Pritom su odabir adekvatnoga sanacijskog rješenja te njegova izvedba ključni za osiguravanje ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu, posebice kada se radi o zidanim građevinama. Stoga su iskustva u sanacijama i obnovama građevina i spomenika kulturne baštine opisana u ovoj knjizi autora inženjera i osnivača obiteljske tvrtke Spegra, gospodina Borovine, vrijedna, dragocjena i značajna u današnje vrijeme cjelovite obnove od potresa u Hrvatskoj.   Pozdravnim riječima obratio se rektor Lakušić kazavši da je monografija specifično djelo koje nije jednostavno napisati, ali hrabrim izborom fotografija, od kojih svaka opisuje tisuću riječi, predstavljen je sav trud i iskustvo inženjera i djelatnika ove tvrtke te znanje koje je autor knjige odlučio nesebično podijeliti. ''Najbolji prijatelj čovjeku je knjiga. No, napisati knjigu, poslati poruku putem knjige, komunicirati putem riječi i slika koje se nalaze u knjizi, biti izložen komentarima, ponekad i kritici, to je zahtjevan posao i to je za one koji se ne boje i imaju što reći i pokazati. To je za one koji se ne plaše da svoje znanje prenesu na druge, bogatstvo je u davanju sebe. Spoj akademske zajednice i kolega iz struke uvijek daje najbolje rezultate jer iskustva iz prakse su iznimno dragocjena. Ona obučavaju mlade kolege koji se prvi puta sreću s iznimnim situacijama i pomažu u nalaženju inovativnih rješenja. Inženjeri rade s mnoštvom informacija i podataka, donose važne odluke i moraju ih donositi bez straha. Drago mi je da je u ovim prostorijama akademske zajednice predstavljena monografija jer je u samom početku zajedničkih velikih izazova i krenulo sve u konzultacijama s akademskoj zajednicom“, zaključio je rektor Lakušić. Uz brojne druge građevine u Republici Hrvatskoj tvrtka Spegra bila je uključena i u proces obnove franjevačkog samostana i crkve sv. Franje Asiškoga na Kaptolu. Radovi sanacije na crkvi prikazani su i u monografiji, a prisutnima se obratio i fra Ivan Utješinović kazavši da je samostan među prvima krenuo u proces obnove. Na tom se putu moralo pronalaziti načine da se što manje intervenira u stari objekt da ga se sačuva, a ipak kvalitetno sanira. Stručnjaci su pritom bili i istraživači jer su otkriveni i neki stari dijelovi samostana iz 11. stoljeća. Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek zahvalila je na pozivu i naglasila važnost Ministarstva kulture i medija u cjelovitoj obnovi građevina pri čemu je iz ovoga Ministarstva angažirano više od 500 milijuna eura, što čini malo više od jedne trećine ukupnoga namjenskog novca. „Od ukupno 400 zgrada koje su kulturno zaštićene, u potpunosti je obnovljeno njih 100. Veliki je posao još pred nama, zahtjevan i trajat će još nekoliko godina. Stoga je ova monografija impozantna, međutim ne može knjiga do kraja pokazati sav trud, duboku ekspertizu, znanje i vrijeme uloženo u ovaj veliki pothvat“, kazala je ministrica Obuljen Koržinek. Republika Hrvatska odlučila se na strateški koncept protupotresne konstrukcijske obnove u skladu sa suvremenim standardima. Takav koncept jest nešto sporiji i skuplji, ali je dugoročno sigurniji i isplativiji; radi se, naime, o povijesnoj obnovi zgrada, ali i revitalizaciji potresom pogođenog područja. „Bitna je cjelovita obnova na najvišoj razini sigurnosti pri čemu brzina nije ključni faktor, već dugovječnost i kvaliteta. Gospodin Borovina i njegova tvrtka partner su i vodeća tvrtka na najsloženijim konstrukcijskim obnovama u Hrvatskoj i ta je činjenica impresivna i govori sama za sebe“, naglasio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te pozdravio prisutne i u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Promotor monografije i član uprave tvrtke Spegra te donedavno dugogodišnji djelatnik Fakulteta građevinarstva arhitekture i geodezije u Splitu dr. sc. Ante Buzov osvrnuo se na potrebe za znanjem o kvalitetnim gradnjama i sanacijama, potrebe za izdavanjem izvrsnih publikacija u formi udžbenika te izrazio vjerovanje da će uskoro početi biti uobičajeno ovakvo dijeljenje znanja i iskustva privatnih tvrtki i gospodarstvenika u javnosti. Autor Berislav Borovina dobio je počasni doktorat Sveučilišta u Splitu, koji mu je uručen u lipnju 2023. godine zbog svog istaknutoga znanstvenoga i javnog djelovanja te iznimnoga doprinosa građevinarstvu i zaštiti graditeljske baštine. Osnivač je obiteljske tvrtke Spegra d.o.o.  koja je u svojih 35 godina djelovanja postala sinonim za kvalitetno obavljanje specijalnih građevinskih radova, posebice za sanaciju kulturne baštine i sanaciju nakon potresa. Gotovo da nema važne povijesne i kulturne građevine na kojoj tvrtke nije bila angažirana, ali radili su i sanacije gospodarskih i hidrotehničkih objekata. Spegra je nacionalno i europski priznata, nagrađivana firma, koja kontinuirano surađuje s visokoobrazovnim institucijama. „Počašćen sam da imam priliku na krovnoj hrvatskoj znanstvenoj i obrazovnoj instituciji – Sveučilištu u Zagrebu - promovirati ovu knjigu i govoriti o sanaciji jer nema tog inženjera kojem se ne dogodi da neku pogrješku treba ispravljati. Postoji velika potreba za sanacijama, a nagli razvoj industrije građevinskoga materijala i opreme u prošlosti rezultirao je činjenicom da se puno toga ljudskom intervencijom može popraviti. „I to su specifična znanja koja malo ljudi ima“, rekao je, između ostaloga gospodin Borovina i dodao: „Svih ovih tisuću fotografija u knjizi je naša baza, naša literatura i dobiva na značenju kako vrijeme odmiče te postaje trajni dokument.“

Dvije svečane promocije doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu održane su u subotu 8. lipnja 2024. u 10 i 13.30 sati u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL.

Tijekom dviju promocija, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić promovirao je nova 252 doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom prve svečanosti bilo je promovirano 127 doktorskih kandidata, a tijekom druge njih 125.

GALERIJA FOTOGRAFIJA:

U velikoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL u subotu 8. lipnja 2024. održane su dvije svečane promocije doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom promocija rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić promovirao je ukupno 252 nova doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – 127 doktorskih kandidata na svečanosti održanoj u 10 sati, a njih 125 na promociji u 13.30 sati. Nove su doktore znanosti i doktore umjetnosti u ovoj svečanoj prigodi pljeskom pozdravili akademska zajednica te prepuno gledalište. U skladu s protokolom, promocije su započele ulaskom doktorskih kandidata u dvoranu, nakon čega su rektor, prorektori i dekani Sveučilišta u Zagrebu u svečanoj povorci, predvođenoj pedelom, stigli na pozornicu. Uslijedilo je intoniranje himne Republike Hrvatske te govor rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića.  „Vrhunska istraživanja moraju biti temelj doktorskoga studija jer ona otvaraju nove izazove ali i omogućuju napredak gospodarstva i održivi razvoj društva, što je danas glavni prioritet. Budućnost pripada ljudima koji se za nju pripremaju danas, a vi to upravo činite stjecanjem diploma doktora znanosti i doktora umjetnosti. Veliki ljudi ne rađaju se veliki, oni se svojim radom izgrade u velike.“,  rekao je rektor. Čestitajući novopromoviranima, njihovim mentorima i obiteljima, rektor Lakušić rekao je kako je akademska zajednica Sveučilišta u Zagrebu ponosna i radosna što su akademski stupanj doktora znanosti i doktora umjetnosti stekli upravo na najvećem, najstarijem i najprestižnijem sveučilištu u Republici Hrvatskoj – na Sveučilištu u Zagrebu. „Danas ulazite u svijet samostalnoga znanstvenoga istraživanja u kojem se svaki istraživač neprestano razvija i traži odgovore na brojne izazove. Samo oni koji su stigli do diplome doktora znanosti i doktora umjetnosti znaju da je taj put dug i nimalo jednostavan. Imajte na umu da su vaša postignuća temelj napretka zajednice u kojoj djelujete, našega gospodarstva i društva u cjelini.“, poručio je rektor novim doktorima znanosti i doktorima umjetnosti. Nakon što su kandidati, odjeveni u svečane toge, izgovorili tekst prisege i rektor ih proglasio doktorima znanosti i doktorima umjetnosti, prebacili su kićanku na akademskim kapama na desnu stranu, čime su i simbolično ušli u novo i više akademsko zvanje. Na svečanostima je uslijedilo uručivanje diploma i doktorskih medalja te upisivanje promoviranih u Knjigu doktora. U ime promoviranih doktora znanosti i doktora umjetnosti na prvoj se svečanosti nazočnima obratila dr. sc. Lidija Horvat s Pravnoga fakulteta, a na drugoj dr. sc. Martina Munivrana s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zahvalivši svima koji su nove doktore znanosti i doktore umjetnosti pratili u njihovom dugogodišnjemu radu tijekom doktorskoga studija – mentorima, prijateljima, kolegama, roditeljima te djeci, doktorica Horvat istaknula je kako uloženi trud i istraživački uvidi ne bi smjeli ostati zatočeni između stranica doktorskih disertacija odloženih na policama fakultetskih biblioteka. „Od iznimne je važnosti da zaključke do kojih smo došli upotrebljavamo u svakodnevnom profesionalnom životu i radu, kao i da se svakodnevno zalažemo da rezultati naših istraživanja budu dostupni što većem broju osoba, i unutar Republike Hrvatske, i izvan njezinih granica.“ Doktorica Martina Munivrana u svojoj je zahvali naglasila kako se nada da će ideje i buduća postignuća novih doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu biti na ponos akademskoj zajednici. „Želim da svojim radom, etikom i odnosom koji njegujemo, kako prema radu tako i prema suradnicima, budemo primjer drugima. Kao što smo strpljivo i ustrajno radili na našim doktoratima, želim nam da svojim znanjem i daljnjim radom gradimo bolji svijet za buduće naraštaje, svjesni odgovornosti koju nosimo prije svega kao ljudi, a potom kao znanstvenice i znanstvenici.“  Svečanosti su završile akademskom himnom Gaudeamus igitur i zajedničkim fotografiranjem. Uz prorektore, dekane, prodekane, mentore i profesore Sveučilišta u Zagrebu, svečanim promocijama nazočio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs te drugi gosti i uzvanici. Današnje svečane promocije prve su na kojima su novi doktori znanosti i doktori umjetnosti uz otisnute diplome dobili i one digitalne u pretince e-pošte. Obje su inačice doktorskih diploma izrađene istodobno te imaju QR kod, a one u digitalnom obliku su i elektronički potpisane.

U četvrtak 6. lipnja predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom i suradnicima, obišli su kompleks zagrebačke katedrale, trenutačno najsloženiji projekt obnove kulturne baštine u Europi.   

O dosadašnjem radu na katedrali i trenutačnoj situaciji uputili su ih rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, koji je u vrijeme potresa 2020. godine i ugovaranja izrade projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite kompleksa zagrebačke katedrale bio dekan Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Lazarević s Građevinskoga fakulteta, autor koncepta konstrukcijske obnove katedrale, i prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, koji je bio zadužen za istražne radnje na krovištu katedrale.  

Nužni radovi sanacije, uključujući razgradnju kamenih elemenata tornjeva koji su stradali u potresima 2020. godine, u završnoj su fazi. Izvedeno je dokumentiranje postojećega stanja te šesnaest elaborata s istraživanjima za projektnu dokumentaciju, na čijoj izradi surađuju vrhunski hrvatski stručnjaci u području obnove kulturne baštine.  

Zagrebačka katedrala, katedrala svetoga Stjepana, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedna od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine te zaštićeno kulturno dobro (Z-202), a nalazi se unutar prostornih međa kulturnoga dobra „Povijesna urbana cjelina grada Zagreba“. 

Svečano predstavljanje knjige pod nazivom "Sanacije i ojačanja zidanih građevina" autora dr. h. c. Berislava Borovine održat će se u ponedjeljak 10. lipnja 2024. u 12 sati u dvorani A1 Sveučilišta u Zagrebu u zgradi SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb. Uz autora monografije, na svečanom predstavljanju knjige govorit će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, prof. dr. sc. Josip Atalić iz Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo i fra Ivan Utješinović, provincijski ekonom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. U monografiji Sanacije i ojačanja zidanih građevina predstavljeni su zahvati kojima se otklanjaju oštećenja nastala zbog raznih uzroka kao što su potresi, požari, poplave, eksplozije, neodržavanja, starost građevine i slično. Odabir odgovarajućega sanacijskoga rješenja i njegova izvedba ključni su za osiguravanje ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu, posebice kada je riječ o zidanim građevinama. Dragocjena iskustva u sanacijama i obnovama građevina i spomenika kulturne baštine, prikazana u ovoj knjizi, itekako su vrijedna i značajna u današnje vrijeme kada se u Hrvatskoj provodi cjelovita obnova brojnih građevina koje su oštećene potresima prije četiri godine. Autor Berislav Borovina dobio je počasni doktorat Sveučilišta u Splitu, koji mu je uručen u lipnju 2023. godine.