Sveučilište u Zagrebu

U registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira upisana su tri nova standarda zanimanja koje je izradio i predložio Fakultet organizacije i informatike: Arhitekt/ica upravljanja sustavima informacijske sigurnosti i privatnosti, Arhitekt/ica distribuiranih i interaktivnih sustava i Arhitekt/ica upravljanja transformacijom i inovacijom poslovnih sustava. Standard zanimanja je dokument u kojem su jasno opisani ključni poslovi i pripadajuće kompetencije potrebne za njihovo uspješno obavljanje na jednom ili više radnih mjesta, odnosno u nekom zanimanju. IT industriji nedostaje stručnjaka s kompetencijama i vještinama usmjerenima k poslovima budućnosti. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu prepoznao je potrebe i standardi upisani u registar HKO izrađeni su u okviru projekta "DIP2Future: Razvoj obrazovnih programa, standarda kvalifikacija i standarda zanimanja iz područja IKT u skladu s HKO-om". Voditeljica projekta je izv. prof. dr. sc. Renata Mekovec, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) iz Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“, kojega je provodio FOI u suradnji s partnerskom institucijom - Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci. Aktivnosti provedene u sklopu projekta DIP2Future predstavljaju važan korak za otvaranje novih studijskih programa koji prate trendove poput:

• porasta broja sigurnosnih prijetnji i napada (kibernetičko nasilje, informacijsko ratovanje, industrijska špijunaža, napadi krađom identiteta),
• porasta broja nadzornih senzora u okruženju i inteligentnom umrežavanju strojeva i drugih uređaja (uz potporu industrijskog Interneta stvari, rada u oblaku),
• povećanja broja i vrsta podataka koji se svakodnevno prikupljanju i analiziraju o pojedincu (metode i tehnike strojnog učenja, dubinske analize podataka, tehnologije za integraciju, pohranu i obradu podataka, prepoznavanje uzoraka ponašanja),
• kao i povećanja sofisticiranosti tehnologije koja podupire poslovni proces, autonomno donošenje odluka, praćenje imovine i procesa u stvarnom vremenu (virtualna i proširena stvarnost, umjetna inteligencija, napredna robotika, autonomni roboti, simulacija, digitalizacija i integracija sustava).

Potrebno je napomenuti da su to novi standardi zanimanja koji ne postoje u Nacionalnoj kvalifikaciji zanimanja već je FOI izradom ovih standarda zanimanja definirao područja sigurnosti i privatnosti, digitalne transformacije te interaktivnih sustava te time otvorio mogućnost obrazovanja novih stručnjaka budućnosti. Izradom standarda zanimanja i kvalifikacija prema metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, projekt DIP2Future osigurao je prepoznatljivost ovih stručnjaka u RH, ali i u Europi, jer su sada definirani poslovi, znanja i vještine koje bi IKT stručnjaci morali posjedovati, bez obzira na kojem fakultetu se obrazovali.

U srijedu 29. ožujka 2023. od 14 do 15.30 sati online putem platforme Zoom održat će se EIT Health Info Day na kojem će biti predstavljeni akceleracijski programi EIT Health zajednice znanja i inovacija, a koji nude financijsku potporu i mentoriranje za tvrtke i start-upove u različitim fazama razvoja.

Posebno će biti predstavljeni sljedeći programi:

• Jumpstarter – za timove s dobrom idejom, no zasad bez prototipa/MVP-a
• InnoStars Awards – za registrirane tvrtke s prototipom/MVP-om, ali zasad bez prihoda
• Startup Meets Pharma – za registrirane tvrtke s prototipom/MVP-om zainteresirane za suradnju s farmaceutskim tvrtkama
• Startups Meet Healthcare Providers – povezuje zdravstvene ustanove sa specifičnim problemom i start-up tvrtke koje ga mogu riješiti
• Attract2Invest - program namijenjen start-up tvrtkama u ranoj fazi poslovanja koji traže seed/Series A investicije.
• Bridgehead – za tvrtke u ekspanziji (eng. scale-ups/scale-outs) na nova tržišta unutar ili izvan Europe
• European Health Catapult – za tvrtke u ekspanziji s prihodom zainteresirane aktiva u MedTech, BioTech i Digital Health područjima

Svoja će iskustva s akceleracijskih programima EIT Healtha predstaviti sudionici prošlogodišnjih izdanja dr. sc Dragomira Majhen, sudionica Jumpstarter programa i izv. prof. dr. sc. Matin Žagar, sudionik Jumpstarter i EIT Health InnoStars Awards programa. Također, bit će predstavljen i Get Started in Health Innovation program namijenjen timovima koji imaju ideju i žele pokrenuti svoju tvrtku, a izvodi ga CIRTT Sveučilišta u Zagrebu u partnerstvu s @Lean Startup Croatia. O svojim iskustvima s "GSHI" programom govorit će Tinka Vidović, dr. med. Za događaj prijaviti se možete OVDJE. Program događaja možete vidjeti OVDJE. Pregled aktualnih EIT Health akceleracijskih programa možete naći OVDJE. @EIT Health InnoStars #HealthcareInnovation #Accelerator #Accelerationprograms #Capacitybuilding #startup #healthstartup    

Šesta redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu održala se 21. ožujka 2023., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda, vezanih uz izbore u zvanja, upisne kvote, poslijediplomske i specijalističke studije, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka. Na 5. redovitoj sjednici, održanoj 14. veljače 2023., Senat je donio Odluku o pokretanju postupka za dodjelu počasnoga doktorata profesoru emeritusu Eriku Cohenu sa Sveučilišta Hebrew u Jeruzalemu. Imenovano je Stručno povjerenstvo za ocjenu prijedloga za dodjelu počasnoga doktorata u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Nevenka Čavlek, Ekonomski fakultet,  akademik Gordan Družić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,  i prof. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, Filozofski fakultet. Nakon što je proučilo prijedlog i razmotrilo obrazloženje znanstvenoga, nastavnoga i društvenoga doprinosa profesora Cohena, Stručno povjerenstvo podnijelo je Senatu Sveučilišta izvješće s mišljenjem i prijedlogom, koje je prihvaćeno. Odluka o dodjeli počasnoga doktorata profesoru emeritusu Eriku Cohenu priznanje je za iznimna dostignuća u znanstvenom i nastavnom radu te doprinos društvu u cjelini. Nakon savjetovanja s javnošću, koje se održavalo od 31. siječnja do 15. veljače 2023., Sveučilište u Zagrebu usvojilo je novi Statut. Tijekom savjetovanja 53 adresata dostavila su svoje komentare na prijedlog Nacrta Statuta, a Povjerenstvo za izradu Nacrta Statuta Sveučilišta u Zagrebu uzelo je u obzir pristigle komentare. Odbor za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu na svojoj redovitoj sjednici održanoj 14. ožujka 2023. donio je pozitivno mišljenje o prijedlogu Statuta Sveučilišta, nakon čega je na današnjoj sjednici Senat usvojio novi Statut. Važeći Statut datira iz 2005. godine, a u proteklih osamnaest godina tri puta su napravljene izmjene i dopune. Stoga, novi i moderan Statut Sveučilišta u Zagrebu omogućit će značajan i kvalitativni iskorak u svim djelatnostima Sveučilišta u narednom razdoblju. Statut je prihvaćen velikom većinom glasova, 57 za, 4 protiv i 3 suzdržana glasa. Sveučilište u Zagrebu zahvaljuje svima koji su sudjelovali te doprinijeli izradbi novoga Statuta. Donesena je i Odluka o prihvaćanju pravno neobvezujućih radnih definicija antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu i antiromskoga rasizma i diskriminacije Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust (IHRA). Republika Hrvatska članica je Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust od 2005. godine, a usvajanje radne definicije rezultat je predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), koje je Hrvatska preuzela 1. ožujka 2023. Također, Sveučilište u Zagrebu poziva i sve svoje sastavnice da usvoje i u svojem se radu koriste navedenim radnim definicijama. Senat Sveučilišta u Zagrebu na današnjoj je sjednici usvojio i novi Pravilnik o raspodjeli interventnih sredstava Sveučilišta u Zagrebu. Interventna sredstva Sveučilišta su sredstva financijske pomoći koja se dodjeljuju sastavnicama u izvanrednim okolnostima. Sredstva su definirana kao postotno izdvajanje od proračunskih sredstava koja se odnose na subvencije participacija školarina. Sastavnice Sveučilišta mogu u svakom trenutku prijaviti problem u poslovanju i zatražiti financijska sredstava uz detaljno obrazložen zahtjev i u skladu s pravilima Pravilnika o raspodjeli interventnih sredstava. Rektorski kolegij u užem sastavu raspravit će o pristiglim zahtjevima i sastaviti prijedlog, koji se potom dostavlja na mišljenje Odboru za proračun Sveučilišta. Rektor upućuje konačni prijedlog, uz suglasnost rektorskoga kolegija, Senatu na odlučivanje. Novim Pravilnikom o raspodjeli interventnih sredstava Sveučilišta u Zagrebu želi se osigurati transparentnost i odgovornost u dodjeli financijskih sredstava. U skladu s nastojanjima modernizacije studijskih programa i odgovaranja na potrebe tržišta rada, Senat je donio i odluke vezane za studijske programe i poslijediplomske specijalističke studije. Tako se počinju izvoditi novi prijediplomski studijski programi Fakulteta prometnih znanosti ‒ Aeronautika, sa smjerovima Pilot i  Upravljanje zračnim prometom, te novi diplomski sveučilišni studijski program Fakulteta strojarstva i brodogradnje Mehatronika i robotika, sa smjerovima  Automatika, Automatizacija proizvodnih sustava, Autonomni sustavi i računalna inteligencija, Kibernetika i bioinspirirani sustavi, Mehatronika transportnih sustava, i Robotika. Ujedno su usvojene izmjene novoga poslijediplomskoga specijalističkoga studija Učiteljskoga fakulteta Mentalno zdravlje obitelji, djece i mladih u zajednici te je prihvaćen prijedlog nastavnoga plana i programa poslijediplomskoga specijalističkoga studija Upravljanje vodnim gubitcima Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također, Senat je dao suglasnost na programe pristupnika za dekane sljedećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: program prof. art. Alena Novoselca za dekana Akademije likovnih umjetnosti, programe prof. dr. sc. Boška Pribičevića i prof. dr. sc. Mladena Zrinjskog za dekana Geodetskoga fakulteta, program prof. dr. sc. Ivana Koprića za dekana Pravnoga fakulteta i program prof. dr. sc. Vladislava Brkića za dekana Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta. Odobreni su i sljedeći novi naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Osiguranje kvalitete rada u sestrinstvu, Psihoterapija, Ishodišta zagrebačkih interijera: prostori privatnosti, Origins of Zagreb interiors: private spaces, Programiranje 2 i Povijest odijevanja i modnog dizajna.

Na sjednici održanoj 21. ožujka 2023. Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku o prihvaćanju pravno neobvezujućih radnih definicija antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu i antiromskoga rasizma i diskriminacije Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust (IHRA). Republika Hrvatska članica je Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust od 2005. godine, a usvajanje radne definicije rezultat je predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), koje je Hrvatska preuzela 1. ožujka 2023. Također, Sveučilište u Zagrebu poziva i sve svoje sastavnice da usvoje i u svojem se radu koriste navedenim radnim definicijama. Usvajanje radnih definicija nastavak je dosadašnjih napora Sveučilišta u razvijanju znanstvenoistraživačkoga i nastavnoga doprinosa i promicanja židovske i romske kulture i povijesti, kao i sprječavanja diskriminacije i antisemitizma. Uz niz kolegija na pojedinim sastavnicama, osobito na fakultetima društveno-humanističkoga područja (Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet i Fakultet hrvatskih studija) te na akademijama (Akademija dramske umjetnosti i Akademija likovnih umjetnosti), pri čemu se posebice izdvajaju akreditirani studijski programi judaistike i romistike na Filozofskom fakultetu kao jedini programi u Republici Hrvatskoj koji na sveobuhvatan način izučavaju kulturu, povijest i jezik, kao i politički i društveni kontekst Židova i Roma, i imaju osobitu vrijednost u znanstvenoistraživačkom, nastavnom i stručnom smislu za promicanje vrijednosti antisemitizma i antiromskoga rasizma i diskriminacije te u sprječavanju poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu. Ujedno, izv. prof. dr. sc. Naida Mihal Brandl i doc. dr. sc. Andriana Benčić članice su akademske radne skupine IHRA-e. Sveučilište u Zagrebu ovom Odlukom ujedno odaje počast i priznanje židovskoj zajednici i njezinu nemjerljivom doprinosu razvoju Sveučilišta kroz povijest, a time i nacionalnoga kulturnoga identiteta, kao i hrvatske znanosti i umjetnosti te visokoga obrazovanja.   Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA)

Izborno povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu za provođenje studentskih izbora donijelo je ODLUKU (sukladno čl. 6. st. 5. Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta i studentske zborove sastavnica Sveučilišta) kojom se utvrđuju KANDIDACIJSKA LISTA za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Više možete vidjeti OVDJE. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 14. veljače 2023. Odluku o raspisivanju izbora za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentskih zborova sastavnica, koji će se održavati 29. i 30. ožujka 2023. Pozivamo vas da izađete na izbore i glasate u što većem broju! BUDI TU.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizator je i domaćin Druge hrvatske konferencije o potresnom inženjerstvu (2nd Croatian Conference on Earthquake Engineering – 2CroCEE), koja će biti održana na treću godišnjicu zagrebačkog potresa, od 22. do 25. ožujka 2023. u Zagrebu. Konferencija će trajati tri dana, dok je četvrti dan previđen tehnički posjet potresom pogođenom području Sisačko-Moslavačke županije. Također, predviđena su i dva tehnička posjeta potresom oštećenim građevinama te gradilištima građevina koje se obnavljaju u Zagrebu, sve s ciljem učenja iz razornih potresa. Predavanja će biti podijeljena u 10 tematskih sekcija iz područja potresnog inženjerstva i inženjerske seizmologije. Planirano je 6 plenarnih i 11 pozvanih predavanja vrhunskih svjetskih i domaćih istraživača koja će obuhvatiti pregršt zanimljivih tema kao što su procjene ponašanja povijesnih zidanih zgrada pri djelovanju potresa, obnova zagrebačke katedrale, obnova zgrada nakon potresa u Italiji, iskustva centara izvrsnosti u području potresnog inženjerstva u regiji, te mnoge druge (dostupno na poveznicama): Plenarna izlaganja Pozvana predavanja PROGRAM KONFERENCIJE Hrvatska je konferencija o potresnom inženjerstvu CroCEE nastala kao odgovor na potrebu obnove nakon potresa koji su pogodili Hrvatsku dva puta u 2020., a prva konferencija održana je na prvu godišnjicu zagrebačkoga potresa. Građevinski fakultet je ponosan na činjenicu da je taj događaj bio prekretnica u Hrvatskoj u smislu podizanja razine znanja, povezivanja stručnjaka iz cijelog svijeta, promicanja međunarodne suradnje, te podizanja razine svijesti o rizicima od potresa. Konferencijama CroCEE pokrenuta je svijest o potrebi kontinuiranoga stvaranja poboljšanih strategija i smjernica u potresnome inženjerstvu kako bi se povećala sigurnost naše zajednice. Kroz razmjenu znanja i iskustava s vodećim svjetskim znanstvenicima i stručnjacima u području potresnog inženjerstva nastoji se ostvariti iskorak prema novim (inovativnim) znanjima i poslati poruku o važnosti potresnoga inženjerstva te upravljanju rizicima od potresa. Izjavu dekana Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Domagoja Damjanovića i više informacija možete vidjeti na Universitas portalu.

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 20. ožujka 2023. otvoren je deseti po redu međunarodni studentski energetski kongres pod nazivom „Annual Student Energy Congress 2023“, i trajat će do 23. ožujka. Projekt ASEC prerastao je u najveći studentski kongres u Europi koji svake godine okuplja studente, znanstvenike i stručnjake i predstavlja najnovija dostignuća u naftno-plinskoj industriji. Na RGN-u se tako okupilo dvjestotinjak studenata, a među njima i 80 stranih studenata iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Poljske, Engleske, Škotske, Francuske, Italije, Norveške, Danske i Švedske, kao i 12 timova studenata i njihovih profesora s najprestižnijih europskih sveučilišta koji će se natjecati u kvizu znanja i izlaganju tehničkih radova na diplomskoj, preddiplomskoj i postdiplomskoj razini. Sve ih je pozdravio dekan RGN-a izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić podsjetivši da je "iza nas izazovno vrijeme za cijelo društvo". Ipak, istaknuo je kako ga tješi to što imamo snažnu stručnu zajednicu koja je strastvena prema onome što radi, što će biti i dalje pokretačka snaga u budućnosti ove industrije još mnogo godina. Zagrebačka prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenka Ostojić okupljenim je studentima, naročito strancima, poručila da je Sveučilište u Zagrebu najstarije hrvatsko sveučilište i ujedno najstarije sveučilište u jugoistočnoj Europi. Istaknula je da se student nalazi u primarnome fokusu zagrebačkoga sveučilišta. "Kvaliteta studija i podučavanja na pojedinim sastavnica unapređuje se internacionalizacijom i međunarodnim suradnjama, stoga i organizacija ovog Kongresa tome prinosi, na čemu čestitam svima uključenima u priređivanje i organizaciju skupa", zaključila je Ostojić. Predsjednik organizacijskog odbora Kongresa i predsjednik studentske udruge SPE.ZG, organizatora ovoga Kongresa, a koja djeluje na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Luka Perković kazao je da je glavni cilj Udruge poticanje izvrsnosti i približavanje studenata naftnog inženjerstva i srodnih struka svijetu naftne i plinske industrije, te je kao takva jedinstvena u Hrvatskoj na studentskoj razini. Tijekom tri dana trajanja Kongresa, okupljeni studenti moći će sudjelovati u panel raspravama i radionicama, a ne bi li se bolje osjećali u Zagrebu za njih su priređena i vođena razgledavanja grada. Više možete pročitati na Universitas portalu.

Povodom međunarodnoga Dana šuma i Dana kvalitete Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 22. ožujka 2023. od 11 do 13 sati u Velikom amfiteatru na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije održat će se 1. CROFOR – Croatian Forestry Forum na temu "Inovacije i održivi razvoj". Glavne teme koje će se obraditi na prvom Forumu bit će:
1. Izazovi potrajnog gospodarenja šumama u budućnosti,
2. Žene u šumarstvu i drvnoj tehnologiji,
3. Znanstveno - istraživački rad studenata,
4. Značaj i uloga urbanog šumarstva,
5. Inovacije u hrvatskoj drvnoj industriji. Glavni organizator Foruma je Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim šumarskim društvom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskim šumama i Hrvatskim drvnim klasterom. Panelisti koji će u dvosatnom forumu raspraviti navedene teme bit će dekan Fakulteta prof. dr. sc. Josip Margaletić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva akademik Igor Anić, gospođa Daria Kekelić iz Hrvatskih šuma, gospođa Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, gospodin Stjepan Vojinić, predsjednik Hrvatskoga drvnog klastera te Ivona Josipović kao predstavnica Studentskoga zbora. Skup će moderirati voditeljica Zrinka Grancarić. Više informacija o događanju, kao i prijavu na događanje pronaći ćete OVDJE. Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu jedina je visokoškolska obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj u području šumarstva i drvne tehnologije. Osnovana je davne 1898. godine i među najstarijim je sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Tradicionalna, 16. po redu, cestovna utrka "162 stube" u organizaciji udruge SportMEF - Sportske udruge studenata Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ove se godine održava u subotu 1. travnja točno u podne. Kao i prijašnjih godina, start utrke je pred dekanatom Medicinskoga fakulteta, a proteže se preko Mesićeve, Grškovićeve i Rockfellerove ulice te Schlosserovih stuba, sve do cilja koji se nalazi opet ispred dekanata Medicinskoga fakulteta. U stazu su uključene i stube, njih 162 po kojima je utrka dobila ime. Natjecatelji će biti podijeljeni u četiri kategorije: MEF WOMAN, MEF MAN, ABSOLUTE WOMAN, ABSOLUTE MAN. Cijela staza bit će obilježena, uz prisustvo brojnih volontera kao i svih godina do sada koji će natjecatelje navigirati, ali i davati podršku. Kao i svake godine za sve sudionike bit će osigurane promotivne majice, krafne te piće osvježenja, a tri najbolja u svakoj kategoriji bit će nagrađeni medaljama i promotivnim paketima.  Trajanje trke:  10 sati – početak prijava na mjestu događaja i početak rada radionica studentskih sekcija
11.30 sati – završetak prijava na mjestu događaja
12 sati – početak utrke
14 sati – završetak utrke
14.30 sati – prestanak rada radionica studentskih sekcija Prijaviti se možete OVDJE i na mjestu događanja od 10 do 11.30 sati. Dužina staze je 4200 metara, a broj stuba 162! Pridružite se!

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i predsjednik Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. Udo Hebel potpisali su 16. ožujka 2023. akt o otvorenju Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu i osnivanju Croaticuma na Sveučilištu u Regensburgu. Centar za njemačke i europske studije zajednička je institucija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu s regionalnim fokusom na jugoistočnu Europu. Planirano je da se Centar razvije u međunarodni Centar za njemačke i europske studije Njemačke službe za akademsku razmjenu (Deutscher Akademischer Austauschdienst – DAAD). Trenutačno postoji 20 takvih centara u 11 zemalja svijeta. Sveučilište u Zagrebu tako bi bilo dio globalne mreže izvrsnosti vodećih sveučilišta i jedino sveučilište u toj mreži u jugoistočnoj Europi. U drugom je fokusu Centra promicati višejezičnost u znanosti i obrazovanju s fokusom na njemački u jugoistočnoj Europi i hrvatski u Njemačkoj. U sklopu toga fokusa, na Sveučilištu u Regensburgu u zimskom semestru 2023./2024. otvorit će se, radi uspostave Croaticuma, lektorat za hrvatski jezik i kulturu. Lektorat će financirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. To će biti prvi Croaticum u zemljama njemačkoga govornoga područja, a ocjenjuje se kako je to i povijesni iskorak za hrvatski jezik u slavistici na njemačkom govornom području. Sporazum o osnivanju studijskih centara u ta dva sveučilišna grada ima za cilj produbljivanje znanstvenih i akademskih odnosa između Hrvatske i Njemačke te poduprijeti europsku integraciju regije povećanom znanstvenom suradnjom Njemačke, Hrvatske i jugoistočne Europe. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u svom je govoru istaknuo kako je potpisivanje ovoga akta važan trenutak u povijesti Sveučilišta jer se otvara novo poglavlje u suradnji Hrvatske i Njemačke, koje je sada podignuto na višu razinu. Time je i Sveučilište u Zagrebu prepoznato kao dio mreže izvrsnosti vodećih europskih sveučilišta, zaključio je rektor. "Osnivanje Centra imat će važnu ulogu u stvaranju veza hrvatskih i njemačkih studenata i profesora, ali i u jačanju međunarodne suradnje. Cilj je razvijati i provoditi europski orijentirane i interdisciplinarne istraživačke projekte i studijske programe. Osnivanje Croaticuma na Sveučilištu u Regensburgu veliko je priznanje za hrvatsku kulturu i povijesni iskorak za hrvatski jezik", rekao je rektor Lakušić. Kao izaslanik predsjednika Vlade RH potpisivanju je nazočio ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman. "Ovo je veliki dan za širenje akademske ponude obaju sveučilišta, kao i za produbljivanje hrvatsko-njemačke znanstvene suradnje te jačanje akademske suradnje u Europi općenito, a posebno u jugoistočnoj Europi", rekao je. Osvrnuvši se i na stanje rata u Ukrajini naglasio je da su ovakve suradnje od posebnoga značaja danas jer daju "znak da europska ideja ide dalje i da nećemo dozvoliti da mračna strana europske povijesti zavlada našim umom". Prof. dr. Udo Hebel, predsjednik Sveučilišta u Regensburgu izrazio je veliko zadovoljstvo ovim potpisanim aktom. "Iako njemačko Sveučilište surađuje u svojoj mreži s oko 300 sveučilišta, posebno mjesto uvijek čine sveučilišta u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a pri vrhu zbog duge tijesne povijesne povezanosti - suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu", naglasio je prof. dr. Hebel.  Kraća izlaganja o Centru i zajedničkoj suradnji održali su budući voditelj Centra prof. dr. sc. Siegfried Gehrman, direktor Leibnitz instituta za istočnu i jugoistočnu Europu prof. dr. Ulf Brunnbauer i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić. Uz brojne visoke uzvanike, prorektorice i prorektore, dekanice i dekane oba sveučilišta, svečanom događanju nazočili su i veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj Nj. E. dr. Christian Hellbach te predstavnik HAZU akademik Goran Muić.  

U utorak 14. ožujka veleposlanik Arapske Republike Egipat u Republici Hrvatskoj Nj. E. gospodin Ayman Tharwat Amin Abdel Aziz nastupno je posjetio rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Sastanku je nazočio i prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta.  Razgovaralo se ponajprije o mogućnostima razmjene studenata i nastavnika na različitim razinama te o zajedničkoj suradnji egipatskih i hrvatskih sveučilišta s gospodarskim subjektima, a vezano uz deficitarnu radnu snagu i struku. Dogovoreno je da će se sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu razmotriti potencijali po pitanju istraživačkih projekata, obrazovnih programa i stipendiranja studenata u razmjeni.

Sveučilišni računski centar (Srce) od 28. do 30. ožujka organizira stručnu konferenciju Srce DEI 2023, ujedno i završnu konferenciju projekta "Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO)". Konferencija će se održati u prostorima Mozaik Event Centra i  Sveučilišnog računskog centra pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Srce DEI 2023 ujedno je i završna konferencija projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO).  Digitalna transformacija visokog obrazovanja i obrazovnih procesa jedan je od ključnih prioriteta Srca, zbog čega će se ovogodišnja Konferencija temama iz područja visokog obrazovanja baviti u čak pet tematskih blokova. Tematski blokovi na konferenciji su: Katalog usluga HR-ZOO, Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju, Iskoraci u administraciji studenata, e-Sveučilišta, Kvantne komunikacije, Znanstveno izdavaštvo i Hrčak, Informacijska podrška mobilnosti u Europi, Digitalna pristupačnost za bolje iskustvo učenja i CroRIS i Znanstveno tehnologijsko predviđanje. Uz već najavljena dva pozvana predavanja koja će održati dr. sc. Eng Lim Goh i dr. sc. Giorgio Rossi, program ovogodišnje konferencije sadrži 13 radionica koje će se održavati tijekom prvog dana i deset tematskih blokova tijekom kojih će se održati više od 30 predavanja i četiri panela te će biti predstavljeno 28 poster prezentacija.  Kako je konferencija Srce DEI 2023 ujedno i završna konferencija projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak, tijekom prvog dana konferencije bit će organizirano svečano obilježavanje puštanja u rad nove generacije nacionalne e-infrastrukture Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka dok ćemo drugog dana predstaviti usluge izgrađene na resursima HR-ZOO.   Još jedna posebnost ovogodišnje konferencije je i održavanje nacionalnoga tripartitnoga sastanka Europskog oblaka za otvorenu znanost - EOSC-a koji će se održati trećega dana Konferencije.  PROGRAM Konferencije

Prijaviti se možete OVDJE.  Više možete vidjeti OVDJE.

Svečanost potpisivanja akta o otvorenju Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu i osnivanje Croaticuma na Sveučilištu u Regensburgu održat će se u četvrtak 16. ožujka 2023. godine u 15.00 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb. Svečanost će započeti pozdravnim obraćanjima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, predsjednika Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. Ude Hebela, veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj Nj. E. dr. Christiana Hellbacha i predstavnika Vlade Republike Hrvatske. Uslijedit će kratko predstavljanje Centra za njemačke i europske studije, tijekom kojega će kraća izlaganja održati budući voditelj Centra prof. dr. sc. Siegfried Gehrman, direktor Leibnitz instituta za istočnu i jugoistočnu Europu prof. dr. Ulf Brunnbauer i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić. Svečanost će završiti potpisivanjem akta o otvorenju Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu. Dokument će u ime svojih institucija potpisati rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i predsjednik Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. Udo Hebel. Centar za njemačke i europske studije zajednička je institucija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu s regionalnim fokusom na jugoistočnu Europu. Cilj mu je produbiti znanstvene i akademske odnose između Hrvatske i Njemačke, razvijati i provoditi europski orijentirane i interdisciplinarne istraživačke projekte i studijske programe te poduprijeti europsku integraciju regije povećanom znanstvenom suradnjom Njemačke, Hrvatske i jugoistočne Europe. Planirano je da se Centar razvije u međunarodni Centar za njemačke i europske studije Njemačke službe za akademsku razmjenu (Deutscher Akademischer Austauschdienst – DAAD). Trenutačno postoji 20 takvih centara u 11 zemalja svijeta. Sveučilište u Zagrebu tako bi bilo dio globalne mreže izvrsnosti vodećih sveučilišta i jedino sveučilište u toj mreži u jugoistočnoj Europi. U drugom je fokusu Centra promicati višejezičnost u znanosti i obrazovanju, ovdje s fokusom na njemački u jugoistočnoj Europi i hrvatski u Njemačkoj. U sklopu toga fokusa na Sveučilištu u Regensburgu u zimskom semestru 2023./2024. otvorit će se, radi uspostave Croaticuma, lektorat za hrvatski jezik i kulturu. Lektorat će financirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Bio bi to prvi Croaticum u zemljama njemačkoga govornoga područja i povijesni iskorak za hrvatski jezik u slavistici na njemačkom govornom području. _______________________________________________________________________________ Sažetak akademske suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu (Universität Regensburg)

Dugogodišnja akademska suradnja dvaju sveučilišta na razini pojedinih nastavnika i istraživača rezultirala je potpisivanjem prvoga Sporazuma o suradnji u 2010. godini i zasebnoga Sporazuma o razmjeni studenata i suradnji u programu Secondos, koji provodi Europaeum, Centar Istok-Zapad (Ost-West-Zentrum) na Sveučilištu u Regensburgu. Program omogućuje studentima iz Regensburga koji imaju hrvatske korijene studirati jednu godinu u Zagrebu na studiju koji se izvodi na hrvatskom jeziku: https://www.uni-regensburg.de/assets/europaeum/secondos/secondos_brosch__re_web2.pdf Nastavno na uspješnost programa per se, Sveučilište u Regensburgu pokrenulo je 2013. godine potpisivanje novoga sporazuma u okviru Secondos-Consortiuma, u kojem je bilo sedam sveučilišta iz sedam europskih država, uključujući Sveučilište u Zagrebu: https://www.uni-regensburg.de/europaeum/studium/secondos/partner/index.html Aktivnu ulogu u Secondos konzorciju Sveučilište u Zagrebu potvrdilo je i suorganizacijom Druge Secondos konferencije Establishing joint courses and exchange programs on the topic of heritage language within the Secondos Consortium, koja se održavala 2016. u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku. Uspješnu suradnju dva sveučilišta zabilježila su i u programu Tandem: https://www.uni-regensburg.de/europaeum/landeskundliche-tandems/index.html, u kojem studenti iz Regensburga, zajedno s studenatima iz Zagreba, u tandemu provode interdisciplinarno istraživanje u Regensburgu, pa potom u Zagrebu. Rezultate istraživanja studenti pišu u obliku eseja, koji se objavljuju u dvojezičnoj knjizi na njemačkom i na hrvatskom jeziku,  u knjižnom i online izdanju: https://www.uni-regensburg.de/europaeum/landeskundliche-tandems/publikationen/index.html Nositelj akademske suradnje u programima Secondos i Tandem na Sveučilištu u Zagrebu je Središnji ured za međunarodnu suradnju, a na Sveučilištu u Regensburgu Europaeum, Centar Istok-Zapad (Ost-West-Zentrum). Zadnjih godina došlo je razvoja nove suradnje unutar programa Erasmus+ mobilnosti nastavnoga i nenastavnoga osoblja te studenata dvaju sveučilišta u područjima: ekonomija, jezici, povijest i arheologija, edukacijske znanosti, političke znanosti, novinarstvo i pravo. Ova dugogodišnja  suradnja, dobar je temelj partnerstva dvaju sveučilišta koja sad u 2023. godini žele ući u novu fazu suradnje osnivanjem Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu i Croaticuma na Sveučilištu u Regensburgu.  

Izaslanstvo Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu od 6. do 8. ožujka 2023. boravilo je u služenom posjetu Zürichu. Dekanica prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, prodekanica za poslovanje i ljudske potencijale prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, prof. dr. sc. Neven Vrček i prof. dr. sc. Vjeran Strahonja obišli su nekoliko međunarodno važnih institucija u Švicarskoj, s ciljem razmjene znanja i ideja u istraživanju, razvoju i inovacijama te poticanja međunarodne projektne suradnje i jačanja internacionalizacije Fakulteta.

ETH - jedno je od vodećih svjetskih sveučilišta u znanosti i tehnologiji, međunarodno prepoznato po vrhunskom istraživanju i inovacijama, njihov način rada, razvojne projekte i znanstveno-istraživačke aktivnosti prezentirali su našim profesorima prof. dr. sc. Srđan Čapkun, redoviti profesor ETH-a s Katedre za računalnu znanost te prof. Kenny Peterson, voditelj Katedre za računalnu znanost. Službeni posjet nastavio se u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Zürichu, uz domaćina generalnoga konzula mr. sc. Slobodana Mikaca. Konzulat pruža jedinstvenu priliku za upoznavanje s kulturom, poviješću i gospodarskim prilikama Hrvatske za sve strane državljane, a poslovnom sektoru daje uvid u mogućnosti edukacije i investiranja u Hrvatsku, što je za FOI posebno važno obzirom da Sveučilište u Zagrebu nastoji privući što veći broj stranih studenata i istraživača u Hrvatsku. Sastanku su se pridružili i vodeći svjetski stručnjaci porijeklom iz Hrvatske - prof. dr. sc. Srđan Čapkun (ETH ZH), prof. dr. sc. Nenad Ban (ETH ZH), prof. dr. sc. Bojan Resan (Fachhochschule Nordwestchweiz) te prof. dr. sc. Igor Štagljar (University of Toronto), kao i visoko pozicionirani predstavnici gospodarskog sektora u Švicarskoj - Zvonko Ljutić (NTH Mobile) te Marin Bogdan (Swiss Post Ltd). Drugog dana posjeta generalni konzul mr. sc. Slobodan Mikac organizirao je posjet švicarskom inovacijskom parku u Bielu (SIPBB) i tom je  prilikom uprava FOI-ja razgovarala s voditeljem Swiss Smart Factory-a dr. Dominicom Goreckym o zajedničkoj projektnoj i partnerskoj suradnji, a ujedno se raspravljalo o konceptu inovacijskih parkova i smart factoryja u Švicarskoj, kao i proces predinkubacije, inkubacije i akceleracije. Švicarski inovacijski park Biel privatna je švicarska neprofitna organizacija koja provodi i podržava primijenjena istraživanja i razvoj usmjeren na industriju. Kao dio nacionalne i međunarodne mreže "Švicarske zaklade za inovacije" neki od mnogobrojnih ciljeva Inovacijskog parka su ulaganja u istraživanja u inozemstvu, promocija švicarskih inovacija i startupa te brza implementacija rezultata istraživanja u tržišne proizvode. Sastanak je održan i s menadžerom ključnih kupaca najvećeg inovacijskog parka u Švicarskoj pod nazivom Park Innovaare - Florianom Gegierom, koji je upravi FOI-ja predstavio inovacijski park, način njegova funkcioniranja kao i planove za budućnost. Sastanku je prisustvovao i prof. dr. sc. Bojan Resan, suosnivač i CTO TLD Photonics AG, koji je lociran u parku Innovare. Izaslanstvo je posjetilo i Universität St.Gallen, gdje je održan sastanak s njihovim prorektorom prof. dr. Ulrichom Schmidom te su otvorene teme vezane uz mobilnost studenata i profesora, gostujuća predavanja, radionice i BIP-ove (Blended Intensive Programmes). Osnovano prije više od jednog stoljeća kao "poslovna akademija", Sveučilište St. Gallen usmjereno je na menadžment, pravo, financije te političke i društvene znanosti, a osnovali su i fakultet informatike. Fokus stavljaju na interdisciplinarnost učenja i poučavanja, kao i istraživanja. Sastali su se i s voditeljem Instituta za informatički menadžment prof. dr. Walterom Brennerom s kojima su otvorene mogućnosti suradnje u okviru područja design thinking i digital transformation te s gospodinom Damirom Bogdanom koji će pozvano predavanje održati na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji CECIIS. Kao primjer dobre prakse, iskustvo međunarodnih znanstvenika i stručnjaka iz spomenutih institucija u Švicarskoj bit će od iznimne važnosti FOI-ju u procesima unapređenja nastavnoga i poslovnog procesa, obzirom da su ovi sastanci omogućili razmjenu znanja, resursa i ideja u istraživanju, razvoju i inovacijama. Ovaj posjet će zasigurno pridonijeti daljnjem razvoju međunarodne suradnje, jačanju reputacije FOI-ja izvan granica Hrvatske i unaprjeđenju kvalitete nastavnog programa i istraživačkog rada te internacionalizacije. Posjet FOI-jeve delegacije organiziran u okviru aktivnosti EU projekta „Study4Career: Razvoj cjelovite podrške ranom razvoju karijera studenata Fakulteta organizacije i informatike“, koji nakon tri godine intenzivnog provođenja u sustavu visokog obrazovanja dolazi do završetka u ožujku 2023., ostavljajući zavidne rezultate o kojima više možete pročitati ovdje. Foto: GK RH Zürich

Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 9. ožujka 2023. održana je još jedna alumni priča pod nazivom "Alumni kao snaga Sveučilišta - uspješna priča Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu". Događanje je upriličeno povodom obilježavanja 100 godina stomatološkoga obrazovanja u Hrvatskoj, 60 godina samostalnosti Stomatološkoga fakulteta i 10 godina djelovanja Udruge AMA SFZG (Udruga bivših studenata i prijatelja Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

Gosti razgovora bili su istaknuti alumni Fakulteta: prof. dr. sc. Zrinka Tarle, dekanica, prof. dr. sc. Andrija Bošnjak, glavni medicinski direktor Adria Dental Group, prof. dr. sc. Hrvoje Brkić predsjednik Udruge AMA SFZG i doc. dr. sc. Anja Ivica, poslijedoktorandica. Razgovor je moderirao prof. dr. sc. Ivan Alajbeg, profesor Stomatološkog fakulteta te ujedno i član Predsjedništva Saveza ALUMNI UNIZG.

Na početku je dekanica Zrinka Tarle pozdravila predsjednika Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Marija Šafrana, bivšu rektoricu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednicu Saveza ALUMNI UNIZG u dva mandata prof. emer. Helenu Jasnu Mencer, prorektora za studente, preddiplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Borisa Brkljačića kao i ostale prisutne alumnuse i alumne, zaželjevši im dobrodošlicu. Potom se predsjednik Saveza prof. dr. sc. Mario Šafran osvrnuo na aktivnosti koje uspješno provode Stomatološki fakultet i Udruga AMA SFZG u vidu privlačenja i okupljanja bivših studenata, čime promoviraju istinsku alumni filozofiju. Prof. dr. sc. Boris Brkljačić je u ime rektora Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, pozdravio okupljene rekavši da Uprava Sveučilišta svesrdno podržava ovakva hvalevrijedna događanja usmjerena na održavanje veza i poticanje suradnje sa bivšim studentima Sveučilišta. Tijekom razgovora prof. dr. sc. Zrinka Tarle govorila je o počecima stomatološkog obrazovanja u Hrvatskoj istaknuvši da je u posljednjih 60 godina na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu diplomiralo preko 6600 doktora dentalne medicine. "Zagrebački Stomatološki fakultet odnjegovao je i sve druge stomatološke fakultete u Hrvatskoj, poglavito u Rijeci i Splitu te je uvelike pomogao i Fakultetu u Mostaru", rekla je prof. Tarle. Naglasila je da bivši studenti Stomatološkog fakulteta sudjeluju u životu, razvoju i obrazovanju doktora dentalne medicine na više načina, a jedan od njih je i studentska stručna praksa kroz koju studentima prenose znanja i iskustvo iz svakodnevnoga rada. "U mojih neprekinutih 36 godina na Stomatološkom fakultetu uvijek s ponosom ističem da sam radosna i počašćena što sam završila upravo Stomatološki fakultet u Zagrebu", istaknula je. Prof. dr. sc. Hrvoje Brkić osvrnuo se na aktivnosti Udruge AMA SFZG koje karakterizira sustavni rad i posvećenost usmjerena privlačenju, povezivanju i okupljanju bivših studenata. "Putem baze koja broji više od 4000 e-adresa bivših studenata iz Hrvatske i svijeta te Glasila Stomatološkog fakulteta izvještavamo naše alumne o aktivnostima i projektima Fakulteta. Svake godine na Fakultetu ugošćujemo po dvije generacije bivših studenata, kada se kroz fotografije i zajedničke uspomene prisjećaju lijepih i bezbrižnih vremena svoga studija", zaključio je. Doc. dr. sc. Anja Ivica kroz zanimljive crtice usporedila je iskustvo studiranja u Hrvatskoj s kasnijim doktorskim usavršavanjem na Sveučilištu u Zürichu. "Odlazak u Švicarsku predstavljao je za mene svojevrsni izazov, ali i dobro iskustvo, ne samo iz znanstvene već i iz osobne perspektive. U početku sam mislila da su studenti u Švicarskoj bolji, ali vrlo brzo sam shvatila da u pogledu stečenih znanja nimalo ne zaostajemo za njima", rekla je. Na pitanje o uspješnosti i prilagodljivosti diplomiranih studenata dentalne medicine na nove radne procese i učenje novih tehnologija prof. dr. sc. Andrija Bošnjak prenio je iskustva iz prakse koja pokazuju da su studenti tijekom studija vrlo dobro pripremljeni za rad u takvom vrlo intenzivnom radnom okruženju. Adria Dental Group zapošljava preko 450 zaposlenika, a većina doktora unutar Grupacije bivši su studenti Stomatološkog fakulteta u Zagrebu. "Neke od klinika unutar naše Grupacije imaju razvijen mentorski sustav koji vrlo dobro imitira studentske vježbe, a budući da dolazim u kontakt s različitim generacijama studenata, zajednička nit koja se provlači je kolegijalnost. U budućnosti planiramo proširiti suradnju s Fakultetom i kroz kontinuiranu edukaciju osigurati jednaki standard usluge pacijentima", istaknuo je. Potom su uslijedili zanimljivi komentari i poticajne poruke iz publike, a druženje se nastavilo uz prigodni domjenak u organizaciji Stomatološkoga fakulteta. Snimka razgovora uskoro će biti dostupna na mrežnoj stranici Saveza ALUMNI UNIZG.  

U petak 10. ožujka 2023. u posjetu rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću bio je veleposlanik Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Nj. E. gospodin Riza Poda. Susretu je nazočio i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu. Na sastanku je razmatrana dosadašnja i buduća suradnja između Sveučilišta u Zagrebu i javnih sveučilišta u Albaniji te suradnja u okviru transfera tehnologije. Veleposlanik je istaknuo da zajedno s Vladom i akademskom zajednicom u Albaniji radi na čvršćem povezivanju Albanije s Hrvatskom, kako u gospodarskom, tako i u akademskom pogledu, budući da u Republici Hrvatskoj postoji velika albanska zajednica koja djeluje dugi niz godina. Rektor je istaknuo da je Sveučilište u Zagrebu surađivalo i još uvijek surađuje s gospodarskim subjektima u Hrvatskoj na razvoju prometne infrastrukture u Tirani, ponajprije uvođenjem tramvajskoga prometa, što je i veleposlanik istaknuo kao vrlo važnu okosnicu razvoja albanskoga glavnoga grada, u kojem danas živi milijun stanovnika. Važnost izgradnje prometne infrastrukture i povezivanja Hrvatske i Albanije ima uporište u činjenici da Hrvatska ima izrazito velika iskustva u izgradnji prometne infrastrukture te bi produžetkom Jadransko-jonskoga koridora Albanija dobila kvalitetnu povezanost sa zapadnom Europom. Nadalje, na sastanku se razgovaralo i o usklađivanju cjelokupnoga prometnoga sektora, s preporukama EU-a kroz koje je Republika Hrvatska prošla, a u tom je procesu aktivno sudjelovalo i Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice. U cilju uspješnije suradnje između najvećega albanskoga sveučilišta ‒ Sveučilišta u Tirani i Sveučilišta u Zagrebu, dogovoreno je da se održi sastanak rektora potkraj svibnja 2023. kako bi se ta suradnja unaprijedila na konkretnijim projektima. Značajniji iskorak u suradnji bio je pokretanje kolegija na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem se može slušati albanski jezik i na kojem se očekuje i osnivanje lektorata za albanski jezik. Idući korak bio bi otvaranje katedre za hrvatski jezik na Sveučilištu u Tirani s obzirom na to da je jezik najvažnija karika unaprjeđenja gospodarske suradnje.

Radionica pod nazivom "Financijska pismenost i uvod u poduzetništvo za studente i doktorande", u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, održat će se u srijedu 22. ožujka 2023. od 11 do 13 sati u predvorju Kina Studentskoga centra u Zagrebu (Savska 25.)

Radionica je besplatna za sve studente i polaznike doktorskih studija. Prijave su moguće do ponedjeljka 20. ožujka, do ponoći na e-adresu: 
radionica@unizg.hr!

Pozdravni govor i uvod u radionicu održat će prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu.

Vrlo korisne i zanimljive teme predstavit će stručnjaci iz bankarskoga sektora - Zagrebačke banke d.d.:

• 11.15 sati - Moja financijska budućnost: isplati se biti organiziran i dobro informiran
• 11.45 sati - Moje stambeno pitanje: put do subvencioniranih stambenih kredita
• 12.15 sati - Moj poduzetnički start: kako biti mladi poduzetnik i financirati svoje ideje

U 13 sati planirano je neformalno druženje s bankarskim stručnjacima koji će studentima pružiti informacije i individualna savjetovanja o bankarskim uslugama.

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavljuje natječaj za dodjelu godišnje nagrade "Prof. dr. Marijan Hanžeković" za 2023. godinu. Na natječaj se mogu prijaviti teorijski, empirijski i policy usmjereni članci u području ekonomike javnoga sektora.  Pravo prijave radova u kategoriji redovite nagrade imaju hrvatski i strani državljani, a radovi se predaju na hrvatskom ili engleskom jeziku. Redovita nagrada sastoji se od diplome, medalje i bruto iznosa od 6.500 eura (48.974,25 kn). Za studentsku nagradu radove imaju pravo poslati studenti preddiplomskog i diplomskog studija u zemlji i inozemstvu. Studentska nagrada sastoji se od diplome i bruto iznosa od 2.000 eura (15.069,00 kn). U obje kategorije dopušteno je suautorstvo – u tom se slučaju nagrada dijeli. Radovi se predaju pod zaporkom elektroničkim putem do 1. lipnja 2023. Autori moraju kod prijave rada upisati zaporku i kategoriju nagrade za koju se natječu (redovita ili studentska), te priložiti životopis. Svi natjecatelji moraju zadovoljiti propisane uvjete.  Informacije o Zakladi, uvjetima i kriterijima natječaja te online prijava na natječaj dostupni su OVDJE. Prof. dr. Marijan Hanžeković, pravnik i ekonomist te profesor književnosti i jezika, bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Rođen je 1915. godine u Požegi, a umro je 1993. u Zagrebu. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. U povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, a brojni naraštaji studenata ekonomije sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta. Opsežna biografija i izbor iz njegovih radova objavljeni su u časopisu Financijska praksa, 18 (3), 1994, 173-358.      

Upravno vijeće Agencije za znanost i visoko obrazovanje odabralo je na svojoj 78. sjednici održanoj 7. ožujka 2023. novu ravnateljicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje – izv. prof. dr. sc. Danijelu Horvatek Tomić. Izv. prof. dr. sc. Horvatek Tomić, koja je na dužnost ravnateljice izabrana na mandat od četiri godine, zaposlena je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirala 2009. godine. U zvanje docentice promaknuta je 2013., a u zvanje izvanrednog profesora 2019. godine. Zahvaljujući dugogodišnjem obrazovanju, usavršavanju i angažmanu, tijekom svoga je profesionalnog rada stekla bogato iskustvo u području osiguravanja kvalitete te je 2014. godine imenovana voditeljicom Ureda za kvalitetu, a dvije godine kasnije i predsjednicom Povjerenstva za upravljanje kvalitetom Veterinarskog fakulteta. Od 2018. do 2022. obnašala je dužnost prodekanice za kontrolu kvalitete Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je u radu brojnih znanstvenih i stručnih međunarodnih i nacionalnih projekata, a znanstveno se usavršavala u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i Sloveniji. Godine 2010. dobila je stipendiju programa “Za žene u znanosti” koju dodjeljuju Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i L’Oréal Adria.

Veleposlanik Narodne Republike Kine u Hrvatskoj NJ. E. Qi Qianjin posjetio je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje mu je prezentirana vrijedna oprema kupljena od kineske donacije. Riječ je o financijskoj donaciji od 8.616 eura (65 tisuća kuna) od koje je kupljena oprema, a koju će Katedra za željeznice koristiti u istraživanju vibracija i buke koja nastaje u transportu. Dekan Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Domagoj Damjanović objasnio je veleposlaniku i njegovim suradnicima kako upravo ovih dana Fakultet iseljava iz zgrade u Kačićevoj 26 (koju dijele s Arhitektonskim fakultetom), zbog radova na obnovi objekta, odnosno sanaciji oštećenja nastalih u potresima. Zahvalio se kineskome veleposlaniku na donaciji, kazavši kako će oprema kupljena od tih sredstava biti podjednako važna i korisna kako za istraživačke, tako i za nastavne djelatnosti Fakulteta.  Rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić gostima je predstavio Sveučilište u Zagrebu kao najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Posebno je naglasio istraživački i inovacijski potencijal Sveučilišta, na korist cijeloga društva, a naročito gospodarstva, kojega mogu pokrenuti upravo inovacije i istraživanja naših znanstvenika. Stoga je izrazio nadu za produbljivanjem suradnje između hrvatske i kineske akademske zajednice, odnosno Fakulteta i znanstveno-istraživačkih ustanova dviju zemalja. Izv. prof. dr. sc. Ivo Haladin prezentirao je neke od najznačajnijih projekata Građevinskoga fakulteta, poput monitoringa i analize vibracija od prolaska tramvajskog vozila u svrhu zaštite zgrada od dodatnih oštećenja, koji je proveden nakon potresa koji su pogodili glavni grad i Banovinu. Više o tom projektu pročitajte OVDJE. Sredstvima kineske donacije kupljen je masivni udarni čekić koji se koristi za nanošenje impulsne pobude na konstrukciju odnosno prometnicu. Nabavljeni su također i najsuvremeniji akcelerometri za bilježenje te pobude i mikrofon. Izvor informacija i fotografija: Universitas portal