Sveučilište u Zagrebu

Od 23. do 25. siječnja 2024. godine, na temu "Suvremeni izazovi pastorala i kateheze odraslih", održavat će se 64. Teološko-pastoralni tjedan (TPT) u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Kaptol 29a, Zagreb. Teološko-pastoralni tjedan znanstveni je i pastoralni skup teologa u promišljanju nad aktualnim temama koje dotiču život Crkve, s ciljem trajne izobrazbe i usavršavanja nositelja službi i poslanja u Crkvi: biskupâ, prezbiterâ i đakona, redovnika i redovnica te vjernika laika. Skup je otvoren i svima koji se zanimaju za te teme. Knjiga sažetaka s programom      

U ponedjeljak 15. siječnja 2024., u organizaciji Veleposlanstva Republike Češke i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je komemoracija za žrtve tragičnoga napada koji se dogodio 21. prosinca 2023. na Filozofskome fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu. Prof. dr. sc. Petar Vuković, predstojnik Katedre za češki jezik i književnost, započeo je svečanost uvodnom riječi. Studenti Luna Šarić (flauta) i Vili Kušen (gitara) izveli su simfonijsku pjesmu „Vltava“ Bedřicha Smetane iz ciklusa „Moja domovina“, a studentica Kristina Horki pročitala je iskustvo Barbare Kožuljević na studentskoj mobilnosti, ističući toplinu dobrodošlice koju je pronašla na Filozofskome fakultetu u Pragu. Dekan Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić izrazio je najdublju sućut obiteljima, prijateljima i kolegama preminulih, naglašavajući zajedništvo u teškim trenucima. Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, uputio je snažnu poruku o važnosti sjećanja na mlade ljude čiji je akademski razvoj prekinut nepravdom. Nj. E. g. Milan Hovorka, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj, zahvalio se na srdačnoj podršci, naglasivši da nasilje neće pobijediti poštovanje i solidarnost koje šire dva prijateljska sveučilišta u Pragu i Zagrebu. Program komemoracije završen je neformalnim razgovorom u kojemu su sudjelovali predstavnici Studentskoga zbora, profesori i studenti Filozofskoga fakulteta te predstavnici Veleposlanstva Republike Češke u Hrvatskoj.    

Konferencija Srce DEI 2024, u organizaciji Sveučilišnoga računarskoga centra Srce i Sveučilišta u Zagrebu, održavat će se od 16. do 18. travnja 2024. na dvije lokacije: 16. travnja u prostorima Srca u Ulici Josipa Marohnića 5, te 17. i 18. travnja na adresi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, u Ulici Radoslava Cimermana 88. Preliminarni program možete vidjeti OVDJE.  Tijekom sva tri dana Konferencije održavat će se brojne radionice. Stručnjaci iz Srca i zajednice predstavit će novosti na uslugama i projektima Srca, i omogućiti polaznicima usvajanje novih i unaprjeđenje postojećih znanja u primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Drugoga i trećega dana Konferencije sudionici će imati priliku sudjelovati na predavanjima i raspravama u sljedećim tematskim blokovima:

• Istraživački podaci – kako ih najbolje iskoristiti?
• Napredno računanje i Europski digitalni inovacijski hubovi
• Europska sveučilišta – Alijansa UNIC
• Znanstveno izdavaštvo i dobre uređivačke prakse
• AI u visokom obrazovanju
• Digitalizacija visokog obrazovanja – sustav ISeVO
• U korak s kvantnim tehnologijama.

Na kraju drugog dana, 17. travnja 2024. održat će se i društveno događanje. Kao dio Konferencije 18. travnja 2024. organiziran je i 2. nacionalni tripartitni sastanak Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC). Tripartitni sastanak organizira Srce kao mandatna organizacija Republike Hrvatske u Udruženju EOSC, a na njemu će, uz  predstavnike Europske komisije, Udruženja EOSC i EOSC Upravljačkoga odbora, sudjelovati  i nacionalni dionici ključni za implementaciju otvorene znanosti i EOSC-a u Hrvatskoj. Sastanak će biti otvoren za sudjelovanje svim sudionicima konferencije Srce DEI 2024. Više informacija možete vidjeti OVDJE.  Podsjećamo da su otvorene i prijave za poster-prezentacije za koje je krajnji rok za prijavu 19. siječnja 2024. Informacije o prihvaćanju prijedloga prijava bit će poslane najkasnije do 2. veljače 2024.

Upravni odbor Zaklade HAZU, kojoj je cilj unapređivanje kulture, umjetnosti, znanosti i odgoja kao bitnih čimbenika duhovnoga, gospodarskoga, političkoga i sveopćega napretka Hrvatske, objavljuje javni natječaj za potpomaganje sljedećih aktivnosti: - izdavačke djelatnosti (neobjavljena djela) na području znanosti i umjetnosti,
- organiziranje znanstvenih skupova,
- razvijanje znanstvenoistraživačkoga i umjetničkoga rada,
- otkup umjetnina. Ukupna svota predviđena za potpomaganje zakladnih namjena u 2024. iznosi 133.000,00 eura. Tekst natječaja (.pdf)

Više informacija o natječaju možete pronaći na mrežnim stranicama HAZU.

Predstavnici saveza Europsko sveučilište gradova u postindustrijskoj tranziciji – UNIC, kojega je član Sveučilište u Zagrebu, sudjelovali su na prvoj konferenciji studentskih predstavnika o budućnosti europskoga visokoga obrazovanja održanoj u Coimbri u Portugalu od 7. do 10. prosinca 2023. Konferenciju je organizirala Europska studentska unija (European Student Union – ESU), a okupila je osamdesetak sudionika koji su sudjelovali na različitim panelima i raspravama. Uz organizatore iz ESU-a, konferenciju su podržali i na njoj sudjelovali članovi portugalske vlade, predstavnici Sveučilišta u Coimbri, Europske komisije i udruge Erasmus Student Network (ESN) te brojni lokalni partneri. Konferencija u Coimbri organizirana je kako bi se potaknula daljnja rasprava o budućnosti suradnje u području visokoga obrazovanja u Europi te kako bi se dodatno istaknula važnost uključenosti studenata u oblikovanje novih inicijativa u ovome području. Između ostaloga, tijekom konferencije govorilo se o financiranju visokoga obrazovanja, sveučilišnoj autonomiji, daljnjem razvoju sustava kvalitete, mobilnosti, dvojnim studijima, inkluziji, infrastrukturi, i dr. Također, sudionici su posebno raspravljali o novoj fazi provedbe inicijative Europska sveučilišta koju je Europska komisija pokrenula na poticaj francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona prije četiri godine kako bi se dodatno potaknula suradnja u područjima visokoga obrazovanja, istraživanja i inovacija za dobrobit studenata, nastavnika i društva u cjelini. Trenutno je u Europi aktivan 51 savez sveučilišta koji okuplja više od 430 institucija visokoga obrazovanja, desetke milijuna studenata, profesora i drugih djelatnika te širu zajednicu. Sveučilište u Zagrebu od samoga je početka inicijative dio saveza UNIC koji danas čini 10 europskih sveučilišta smještenih u gradovima zahvaćenima procesima post-industrijske tranzicije.  Zaključci konferencije održane u Coimbri ugrađeni su u poseban dokument kojim će se uoči važnih izbora za Europski parlament, koji će se održati u travnju 2024., kreatorima europskih politika predstaviti studentska perspektiva o razvoju Europskoga prostora visokoga obrazovanja (European Higher Education Area – EHEA). Dokument su zajedno izradili studenti iz više od 35 europskih zemalja, predstavnici nekoliko stotina sveučilišta. Savez UNIC na konferenciji su predstavljali studenti Samuel Bakare sa Sveučilišta Malmö i Dario Topić sa Sveučilišta u Zagrebu koji su prezentirali UNIC Virtualni kampus. Riječ je o jednoj od projektnih komponenti koju za UNIC savez vodi Sveučilište u Zagrebu i Sveučilišni računski centar.

Temeljem uvjeta i kriterija Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024., koji je bio otvoren od 25. listopada do 15. studenog 2023., na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskog kolegija u širem sastavu, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku dodjeli 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu.

Stipendije su dodijeljene redovitim studentima sveučilišnih prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih, diplomskih te stručnih prijediplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2023./2024. prema priloženim popisima i u sljedećim kategorijama:

A.  stipendije za izvrsnost – 438 stipendija

B.  stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM) – 6 stipendija

C.  stipendije uspješnim studentima sportašima –  10 stipendija

D.  stipendije podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata – 46 stipendija

E.  stipendije za studente umjetničkog područja – 20 stipendija

Na Natječaj je ukupno bilo prijavljeno 1025 kandidata.

Studenti dobitnici će biti informirani o vremenu i načinu potpisivanja Ugovora o stipendiranju.

Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati drugu stipendiju o čemu će Sveučilište u Zagrebu izvršiti provjeru.

Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na e-adresu: stipendije@unizg.hr

Povodom Međunarodnoga dana borbe protiv korupcije 9. prosinca Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, u suradnji s Sveučilištem u Zagrebu i Pravnim fakultetom održalo je tri radionice o sprječavanju sukoba interesa za studente Sveučilišta u Zagrebu. Radionice su se održale u skladu s Akcijskim planom za provedbu Strategije za sprečavanje korupcije za razdoblje 2021. – 2030., u terminima 6. prosinca 2023., 7. prosinca 2023. i 11. prosinca 2023. u prostorima Sveučilišta u Zagrebu. Radionice su bile namijenjene studentima Pravnoga fakulteta, članovima etičkih tijela na sastavnicama studentskim predstavnicima u Etičkom savjetu Sveučilišta u Zagrebu, studentskim pravobraniteljima, članovima Studentskog zbora i studentskih udruga, studentima članovima vijeća sastavnica i povjerenstava za kvalitetu te svim zainteresiranim studentima, posebice studentima političkih znanosti, novinarstva, komunikologije, sociologije, filozofije. Na radionicama su sudjelovala 32 studenta, i to studenti Pravnoga fakulteta, Ekonomskoga fakulteta, Filozofskoga fakulteta, Arhitektonskoga fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Muzičke akademije. Studenti su imali priliku informirati se o pojmu sukoba interesa, prepoznati situacije u kojima se on može pojaviti te upoznati se s pravnim okvirom koji regulira ovu tematiku. Predavačice, Aleksandra Jozić Ileković, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa i Ines Pavlačić, zamjenica predsjednice Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, podijelile su svoje iskustvo i znanje o ulozi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te su pružile primjere iz prakse, od kojih su neki već bili predmet medijske pozornosti. Predstavile su zakonodavni okvir rada Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, postupak koji je po pravnoj prirodi upravni postupak te moguće pravne lijekove. Studenti su dobili priliku informirati se o važnosti sprječavanja sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti i borbi protiv korupcije. Praktični primjeri pomogli su boljem razumijevanju kompleksnosti tematike sukoba interesa, a održane radionice su pridonijele su edukaciji studenata o važnosti tematike sprječavanja sukoba interesa. U skladu s navedenim Akcijskim planom, radionice ovog tipa održavat će se periodično na Sveučilištu u Zagrebu.  

U četvrtak 14. prosinca 2023. izaslanstvo misije OECD-a (Organisation for Economic Cooperation and Development / Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) boravilo je na Sveučilištu u Zagrebu u cilju provođenja dubinske analize sektora visokoga obrazovanja, a u okviru procesa ostvarenja ulaska Hrvatske u ovu zajednicu koju čini 38 najrazvijenijih država svijeta. Ostvarivanje Plana pristupanja OECD-a za Hrvatsku, koji su države članice ove organizacije prihvatile u lipnju 2022. na završnom sastanku Vijeća OECD-a na ministarskoj razini, jedan je od ključnih vanjskopolitičkih i gospodarskih ciljeva Vlade Republike Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu ima iznimno važnu ulogu u ovom procesu kao hrvatska vodeća znanstvena i visokoobrazovna institucija te je odabrano je kao jedna od pet obrazovnih institucija na svim razinama i vrstama obrazovanja u kojima je dogovoren cjelodnevni evaluacijski posjet i razgovori sa skupinama dionika. Naime, od 2013. pristupni proces uključuje dubinski pregled i rezultate koje provodi EDPC (Education Policy Committee / Odbor za obrazovnu politiku) i evaluira dva kriterija: volju i mogućnosti pristupne države kandidatkinje da primjeni pravne instrumente u nadležnosti EDPC-a kao što su usvojeni vodiči i deklaracije te uspoređuje državne politike s najboljim politikama i praksama OECD-a u području obrazovanja i savladavanja vještina. Glavni je cilj nakon procjene dati što jasnije i primjenjive smjernice za osiguravanje ključnih politika u području kreiranja kvalitetnih programa i njihovih ishoda, unaprjeđenja uvjeta za ostvarivanje istih mogućnosti i dostupnosti svima te ostvarivanje kvalitetnoga upravljanja sustavom. U cjelodnevnom posjetu, uz Upravu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je 29 predstavnika fakulteta i akademija. Predviđeni sastanci trajali su sat i pol sa svakom razinom sugovornika. S upravom Sveučilišta (rektorom i prorektorima) te upravama fakulteta razgovaralo se, između ostaloga, o ciljevima i izazovima u visokoškolskom obrazovanju, neintegriranom modelu upravljanja Sveučilištem, financiranju i podacima koji se koriste za praćenje napretka u nastavi i istraživanjima, standardima osiguravanja kvalitete, uključenosti u međunarodne znanstvene projekte, usklađenosti s potrebama tržišta rada, osnaživanju stručnih službi te upotrebi digitalnih alata i podataka. Posebnu važnost imale su dvije sesije razgovora sa skupinama dionika kao fokus grupama koje su činili studenti te nastavno osoblje. Nastavnici su raspravljali o mogućnostima profesionalnog razvoja, međunarodnoj suradnji, uključenosti u procese odlučivanja i osiguravanja kvalitete, razvoju kompetencija i ishodima učenja, dok se sa studentima razgovaralo o iskustvu studiranja, kvaliteti studija, kompetencijama za tržište rada te drugim elementima studentskog života na Sveučilištu. Sastanke koji su prethodili ovomu možete vidjeti ovdje: Održan sastanak predstavnika Sveučilišta u Zagrebu i OECD-a Održan sastanak predstavnika Sveučilišta u Zagrebu i OECD-a na temu digitalizacije i razvoja umjetne inteligencije    

U utorak 12. prosinca 2023. na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan je sastanak na kojemu su, osim rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i ravnatelja CARNET-a (Hrvatska akademska i istraživačka mreža) Hrvoja Puljiza, nazočili dekani i voditelji projekata obnove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Tema sastanka bila je implementacija CARNET-ova projekta digitalne preobrazbe i stvaranje "e-sveučilišta", odnosno uvođenje poboljšane mrežne (digitalne) infrastrukture u zgrade sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Sve je to u svrhu korištenja suvremenih oblika nastave i osnaživanje procesa učenja i poučavanja u visokom obrazovanju. Naime, radi se o projektu u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026, ukupne vrijednosti 84 milijuna eura, a voditelj projekta je CARNET uz projektne partnere SRCE, Agenciju za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. Cilj projekta je projektiranje, izvođenje i implementacija pasivnoga i aktivnoga dijela lokalne računalne mreže na lokacijama sastavnica visokih učilišta te nadogradnja pristupne mreže tih lokacija kao i okosnice CARNET mreže u svrhu povezivanja visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i pružanja naprednih mrežnih servisa. Projekt je započeo 2022., a završetak projekta je predviđen krajem 2025. godine. S obzirom da je na Sveučilištu u Zagrebu u tijeku proces cjelovite obnove zgrada sastavnica oštećenih u potresu važno je optimalno uskladiti aktivnosti navedena oba projekta (projekta e-sveučilišta i svakoga projekta obnove zgrada sastavnica od potresa) kako bi se izbjegli dodatni građevinski radovi te kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje. Projektne aktivnosti "e-sveučilišta" obuhvaćaju projektiranje kojemu prethodi izrada snimke stanja i analiza potreba korisnika (sastavnice Sveučilišta), projektiranje opreme, izvođenje pasivnoga dijela opreme (LAN-a), zatim implementacija aktivnoga dijela opreme (LAN-a) te edukacija korisnika.

Korisnicima domova za starije i nemoćne studenti Akademije dramske umjetnosti i Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ove su godine odlučili za Božić pokloniti nešto drugačije, a najpotrebnije – zabavu, druženje i smijeh!  Udruga studenata Akademije dramske umjetnosti f420, tako je na inicijativu mladih kolega s Medicinskoga fakulteta osmislila individualni program i sastavila glumačke timove za korisnike zagrebačkih domova. Tako će od 4. do 18. prosinca u osam domova za starije i nemoćne na području Zagreba (Ksaver, Medveščak, Maksimir, Park, Centar, Sv. Josip) u prijepodnevnim satima odjekivati žamor i veselje nakon čitanja poezije, dramskih tekstova, izvođenja skečeva i pjevanja. Korisnike će uveseljavati 20 studenata glume koji su se prijavili uz pratnju alumna ADU-a, poznatih glumaca Ane Begić Tahiri, Olge Pakalović, Vedrana Mlikote, Ksenije Marinković, Gorana Navojca, Dražena Šivaka, Nine Violić, Nikše Butijera, Hrvoja Kečkeša, Barbare Nole i mnogih drugih. Studenti Medicinskoga fakulteta pak posjećuju staračke domove i korisnicima oboljelima od demencije dostavljaju božićne poklone koje su iskreno poželjeli u svojim pismima. Uz djecu, riječ je o zasigurno najkrhkijoj skupini u društvu, koja je nažalost često zapostavljena, zaboravljena i prepuštena sudbini u domu ili su u igri života naprosto ostali "sami na svijetu" te nemaju nikoga da ih dođe posjetiti i pokazati im malo ljubavi i pažnje.  Ovaj projekt je 2022. godine imao velik odaziv te je u vrlo kratkom vremenu uspješno pripremljeno čak 366 poklona i posjećeno čak sedam domova u gradu Zagrebu te tri doma u Slavoniji. Program se sastojao od posjeta članova sekcije "Psihijatrija" s Medicinskog fakulteta odjelima te druženja s korisnicima uz kavu i slatkiše te podjelu poklona. Sve to uz mnoštvo smijeha i suza radosnica! Potaknuti ovim neopisivim emocijama i neprocjenjivim prošlogodišnjim iskustvom, ove godine organizatori su odlučili akcijom obuhvatiti i socijalno ugrožene sugrađane te je zato proširen popis potrebitih korisnika u Slavoniji, a uz njih su dodani i posjeti domovima u Petrinji, Glini i Sisku. Time je ova akcija obuhvatila čak 500 korisnika. Više možete vidjeti OVDJE.

Advent Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Učiteljskoga fakulteta, Studentskoga zbora i Studentskoga centra održat će se od 13. do 18. prosinca 2023. u vanjskom prostoru Studentskoga doma "Stjepan Radić" (Jarunska ulica 2) uz bogatu gastronomsku ponudu, nastupe amaterskih i profesionalnih glazbenika, božićnu predstavu, kvizove te prodaju ručnih radova i rukotvorina studenata. Sav donirani prihod namijenjen je Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu. Događanje su podržale mnoge tvrtke i institucije.

Međunarodno rangiranje QS World University Rankings, koje je prošle godine uvrstilo Sveučilište u Zagrebu na listu najodrživijih sveučilišta na svijetu za 2023. godinu, i ove je godine objavilo listu najodrživijih svjetskih sveučilišta za 2024. godinu – QS World University Rankings: Sustainability 2024.

Ovo rangiranje, koje je QS prvi put objavio prošle godine, analizira kako se sveučilišta nose s najvećim okolišnim, društvenim i upravljačkim globalnim izazovima današnjice. Ljestvica održivosti temelji se na ciljevima održivoga razvoja koje je 2015. godine rezolucijom utvrdila Generalna skupština Ujedinjenih naroda u sklopu Agende 2030. Na ovogodišnjoj su rang-listi ukupno 1403 institucije iz čak 95 zemalja, dvostruko više nego prošle godine, kada ih je bilo rangirano 700. Ove se godine Sveučilište u Zagrebu nalazi na 464. mjestu te je najbolje rangirano sveučilište u Republici Hrvatskoj i okružju. Osim Sveučilišta u Zagrebu, ove su godine rangirana još dva hrvatska sveučilišta: Sveučilište u Splitu, koje se nalazi u kategoriji od 841. do 860. mjesta, i Sveučilište u Rijeci, koje je rangirano od 941. do 960. mjesta. Sveučilište u Zagrebu i ove je godine ostvarilo bolji rang od sveučilišta u okružju, pa se tako, primjerice, Sveučilište u Mariboru nalazi u kategoriji od 711. do 720. mjesta, Sveučilište u Ljubljani u kategoriji od 821. do 840. mjesta, Sveučilište u Beogradu u kategoriji od 901. do 920. mjesta, a Sveučilište u Novom Sadu u kategoriji iza 1201. mjesta. Ove je godine ostvaren izniman napredak u odnosu na prošlu godinu s obzirom na to da se Sveučilište u Zagrebu našlo u prvoj trećini najodrživijih svjetskih sveučilišta, točnije na 33,07 % rang-liste. Prošlogodišnji rang bio je u kategoriji od 451. do 500. mjesta od ukupno 700 sveučilišta, odnosno na 67,86 % rang-liste. Deset najodrživijih svjetskih sveučilišta na ovogodišnjoj ljestvici poretka su redom Sveučilište u Torontu, Sveučilište u Berkeleyu (Kalifornija), Sveučilište u Manchesteru, Sveučilište Britanske Kolumbije, Sveučilište u Aucklandu, Imperial College London, Sveučilište u Sydneyu, Sveučilište Lund, Sveučilište u Melbourneu i kanadsko Sveučilište Western.   Jedan od temeljnih uvjeta da bi sveučilište sudjelovalo u ovom prestižnom rangiranju je ostvaren rang na QS-ovim ljestvicama QS World University Rankings, QS Rankings by Region ili QS Rankings by Subject. Druga dva uvjeta su predanost ublažavanju klimatske krize koja se očituje u sveučilišnoj politici ili sveučilišnim strateškim dokumentima te dokaz o istraživačkoj kulturi usklađenoj s ciljevima UN-ova održivoga razvoja, odnosno dovoljan broj istraživačkih radova o temi održivosti. U odnosu na prošlu godinu kada su sveučilišta bila rangirana u dvjema kategorijama: Utjecaj na okoliš i Utjecaj na društvo, ove je godine dodana i treća kategorija – Upravljanje. Svaka kategorija ima nekoliko potkategorija koje teže određenom postotku ukupne ocjene. Kategorija Utjecaj na okoliš sastoji se od triju potkategorija: 1. Obrazovanje o okolišu (17 % ukupne ocjene), 2. Istraživanje okoliša (13 % ocjene) i 3. Održivost okoliša (15 % ocjene). Kategorija Utjecaj na društvo sadržava pet potkategorija: 1. Zapošljivost i ishodi obrazovanja (11 % ocjene), 2. Jednakost (12 %), 3. Zdravlje i dobrobit (5 % ocjene), 4. Utjecaj obrazovanja (7 %) i 5. Razmjena znanja (10 % ukupne ocjene). Nova kategorija u kojoj prošle godine sveučilišta nisu bila rangirana je Upravljanje. Ova kategorija mjeri kvalitetu upravljanja sveučilištem te donosi 10 % ukupne ocjene. Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je najbolji rang u potkategorijama Razmjena znanja – 252. mjesto, Utjecaj obrazovanja – 282. mjesto te Obrazovanje o okolišu – 286. mjesto. Slijede potkategorije Zdravlje i dobrobit – 444. mjesto, Upravljanje – 450. mjesto, Jednakost – 482. mjesto, Zapošljivost i ishodi obrazovanja – 748. mjesto, Istraživanje okoliša – 962. mjesto i Održivost okoliša – 1001.+ mjesto. Činjenica da je Sveučilište u Zagrebu prepoznato kao najodrživije sveučilište u Hrvatskoj i okružju te da svojim radom pridonosi ciljevima održivoga razvoja na globalnoj razini doista je izniman uspjeh koji potvrđuje njegovu kvalitetu i u području održivog razvoja. Rang-listu možete pronaći OVDJE.

Savez Europsko sveučilište gradova u postindustrijskoj tranziciji – UNIC, kojega je član Sveučilište u Zagrebu, organiziralo je kick off konferenciju pod nazivom Prema zajedničkoj viziji 2040., koja je održana na Sveučilištu u Łódźu 4. i 5. prosinca 2023. Konferencijom je započela druga faza suradnje 10 europskih sveučilišta partnera koji u okviru saveza UNIC zajednički provode aktivnosti usmjerene na poticanje razvoja znanja. Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz različitih područja kojima se bavi projekt UNIC, kao i predstavnici studenata sa svih partnerskih institucija. Sudionici su tijekom konferencije raspravljali o budućim aktivnostima i inicijativama koje će se provoditi u okviru saveza tijekom sljedeće četiri godine, a koje se odnose na razvoj postindustrijskih gradova. Riječ je o sljedećim tematskim cjelinama: zdravlje i dobrobit, poduzetništvo, umjetnost i kultura, pravda i sigurnost, uvažavanje raznolikosti, urbana otpornost i održivost. Između ostaloga, savez UNIC će u sljedećem razdoblju provoditi aktivnosti s ciljem razvoja različitih oblika inovativnoga obrazovanja, kao i nastavnih alata i vještina u svrhu unaprjeđenja nastavnoga procesa, poticati mobilnost, posebice virtualnu mobilnost, te uspostaviti zajedničke studijske programe – od programa mikrokvalifikacija (ishoda učenja koji je polaznik stekao na temelju maloga opsega učenja u okviru programa koji daje specifična znanja, vještine i kompetencije) pa sve do združenih studija. Posebna je pozornost na konferenciji bila usmjerena i na planiranje aktivnosti vezanih uz razvoj Virtualnoga kampusa te uspostavu Centra za budućnost gradova kao središnjega mjesta suradnje između gradova, sveučilišta i civilnoga društva koje će olakšati njihovu međusobnu komunikaciju o različitim transformativnim inovacijama. Izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu bilo je najveće izaslanstvo na konferenciji, predvođena prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju  prof. dr. sc. Juricom Pavičićem, voditeljem UNIC-a na Sveučilištu u Zagrebu, te prorektorom za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislavom Josipom Mlinarićem, zamjenikom voditelja projekta. Uz predstavnike Rektorata, delegaciju su sačinjavali profesori s nekoliko sastavnica: Pravnoga fakulteta, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Fakulteta organizacije i informatike, Ekonomskoga fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Veterinarskoga fakulteta, Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, Filozofskoga fakulteta, te Sveučilišnoga računskoga centra Sveučilišta u Zagrebu. Grad Zagreb predstavljala je pomoćnica pročelnika Gradskoga ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Zorana Uzelac Bošnjak, dok je u UNIC Studentskom odboru sudjelovao student Dario Topić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.  Podsjetimo, uz Sveučilište u Zagrebu, savez UNIC čine: Sveučilište Deusto u Bilbau (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište Koç u Istanbulu (Turska), Sveučilište u Liègeu (Belgija), Sveučilište u Ouluu (Finska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Lodzu (Poljska), Sveučilište u Malmöu (Švedska). Cilj je UNIC saveza omogućiti stvaranje novoga europskoga sveučilišta u okviru Europskoga obrazovnoga prostora, koje će omogućiti bitno povećanje mobilnosti i uključenosti studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela tzv. uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijega europskoga društva.

Na temelju Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti a sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu, rektor Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Javni poziv za izbor predsjednika Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu na mandat od šest godina. Sveučilišno vijeće Sveučilišta u Zagrebu nadzorno je tijelo Sveučilišta i njegovih sastavnica.

POZIV Prijave se podnose u roku trideset dana od dana objave poziva na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 7. prosinca 2023.

Na svečanosti održanoj u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL u srijedu 6. prosinca 2023. dodijeljena priznanja najboljim studentima sportašima Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2022./2023.

Najuspješnijim studentima sportašima – sportašici i sportašu te momčadi i ekipi Sveučilišta u Zagrebu priznanja su dodijelili rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić,  prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenka Ostojić i voditelj Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Zagrebačkoga sveučilišnoga športskoga saveza Davor Pavlović u nazočnosti prorektora, dekana, profesora i studenata, trenera te visokih gostiju. Također, priznanja su dodijeljena i studentima sportašima koji su postigli najbolje rezultate na natjecanjima održanima u okviru sustava UniSport Zagreb u ukupno 24 sportova. Na tim su natjecanjima sudjelovale ekipe s čak 39 visoka učilišta koja djeluju na području Grada Zagreba.

Najbolja sportašica Sveučilišta u Zagrebu je Martina Krajpl s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije, članica rukometne reprezentacije Sveučilišta u Zagrebu, a najbolji sportaš Franjo Gucić s Kineziološkoga fakulteta iz kickboxing i taekwondo reprezentacije Sveučilišta u Zagrebu. Najbolja momčad Sveučilišta u Zagrebu je kickboxing reprezentacija.

Ove je akademske godine izniman uspjeh postigao Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji je nagrađen trima priznanjima, i to u kategorijama: najbolja visoka učilišta u konkurenciji studenata i studentica, te najbolje visoko učilište u ukupnoj konkurenciji.

Priznanja u kategoriji najaktivnijih visokih učilišta dobili su Ekonomski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva, dok je najboljom ekipom Sveučilišta u Zagrebu proglašena rukometna reprezentacija.

Na svečanosti su dodijeljena i posebna priznanja osvajačima europskih medalja. Riječ je o reprezentacijama Sveučilišta u Zagrebu u sljedećim sportovima: kickboxing, karate, taekwondo, stolni tenis, rukomet – žene, odbojka – žene, veslanje te rukomet na pijesku – ženska i muška reprezentacija.

Za razvoj akademskoga sporta priznanja su dobili Studentski centar u Zagrebu, Studentski zbor i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić čestitao je dobitnicima priznanja te istaknuo kako je Sveučilište u Zagrebu ponosno na svoje studente sportaše. „Biti najbolje i najaktivnije sportsko sveučilište u Europi nije moguće bez iznimnih studenata sportaša, njihovih trenera i svih onih koji im daju podršku u njihovim aktivnostima. Naša je obveza osigurati sredstva za njihove aktivnosti te uspostaviti adekvatan model studiranja za ovu skupinu studenata.“ Istaknuvši kako studentima sportašima nije lako jer moraju uskladiti svoje treninge i obveze studiranja, što je u nekim trenucima izuzetno izazovno, rektor je rekao kako je vodstvo Sveučilišta svjesno i nužnosti unaprjeđenja infrastrukture, što će se jednim dijelom ostvariti i izgradnjom sveučilišne sportske dvorane na prostoru Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, na čemu se intenzivno radi.

Voditelj Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Zagrebačkoga sveučilišnoga športskoga saveza Davor Pavlović predstavio je aktivnosti Ureda u protekloj akademskoj godini, posebno istaknuvši kako je u okviru Sveučilišnoga prvenstva Grada Zagreba održano oko 1000 sati natjecanja na kojima je sudjelovalo 39 visokoškolskih institucija, pri čemu je 222 momčadi i 109 ekipa (sveukupno 4982 natjecatelja) odmjeravalo snage u ukupno 23 sporta. Također, Ured je organizirao i programe besplatne rekreacije, tzv. UniSport Health programe nordijskoga hodanja (UniWalk), trening boksa (UniBoxing) i funkcionalni trening (UniFit). Također, posebno je istaknuo aktivnosti vezane uz sveučilišno prvenstvo Republike Hrvatske: UniSport H2O (vaterpolo i plivanje), UniSport HR (judo, karate i taekwondo) te UniSport HR Finalsi, kao i uspješnu organizaciju Europskoga sveučilišnoga prvenstva u borilačkim sportovima Combat Zagreb 2023 na kojem su sudjelovala 1322 sudionika s 371 europskoga sveučilišta iz 31 europske države.

Zamjenica pročelnika Gradskoga ureda za obrazovanje, sport i mlade Kristina Singer nazočnima se obratila u ime gradonačelnika Grada Zagreba. Čestitavši svima nagrađenima naglasila je kako Grad Zagreb u suradnji sa Sportskim savezom Grada Zagreba pomaže sveučilišni i školski sport. „Izuzetno je važno privući što veći broj djece i mladih u sport i sportske aktivnosti te stvoriti preduvjete da oni ne moraju birati između studija i bavljenja sportom. To nije lako ali je moguće, što je vidljivo i danas na ovoj svečanosti na kojoj se priznanja dodjeljuju studentima koji su ostvarili uistinu impresivne rezultate.“ Istaknuvši kako bez kvalitetne infrastrukture nije moguće bavljenje sportom, naglasila je kako je u proračunu Grada za sljedeću godinu predviđeno više od 10 milijuna eura upravo za tu namjenu.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak nazočnima se obratio u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Čestitavši najboljima studentima sportašima u protekloj akademskoj godini nagrađenim je poručio: „Svi ste vi veliki pobjednici, prvenstveno jer ste uspjeli povezati odricanja koje donosi sport sa studentskim obvezama.“ Također, posebno je zahvalio Zagrebačkom sveučilišnom športskom savezu te Uredu za sport Sveučilišta u Zagrebu na kontinuiranom provođenju aktivnosti s ciljem uključivanja što većega broja studenata u sport, kao i na promoviranju studentskoga sporta te naporima u cilju osiguravanja što boljih uvjeta za njegovo odvijanje. „Vlada Republike Hrvatske podupiratelj je i snažan partner u razvoju studentskoga sporta, što se dokazuje i kroz novi Zakon o sportu koji je na snazi od početka ove godine i koji je vrlo jasno pozicionirao akademski sport.“ Također, istaknuo je kako Vlada putem Ministarstva turizma i sporta osigurava redovito financiranje programa i projekata koji se provode u okviru Hrvatskoga akademskoga sportskoga saveza, za što je ove godine osigurano preko 600 tisuća eura.

U ime nagrađenih studenata nazočnima na svečanosti obratio se Franjo Gucić, najbolji sportaš Sveučilišta u Zagrebu u ak. god. 2022./2023., član kickboxing i taekwondo reprezentacije Sveučilišta u Zagrebu. U svome je govoru zahvalio Zagrebačkom sveučilišnom športskom savezu i Uredu za sport Sveučilišta u Zagrebu što su i ove godine prepoznali i nagradili trud studenata sportaša. „Biti među najboljim sportašima Sveučilišta u Zagrebu, najuspješnijega sportskoga sveučilišta u Europi, velika je čast i poticaj da nastavimo težiti izvrsnosti te da nastavimo pomicati svoje granice mogućnosti, a ljestvice dizati još više. Ovo nije samo naš uspjeh, već i uspjeh naših izbornika i voditelja koji su nas poticali, bodrili i vjerovali u naše sposobnosti, i na tome im veliko hvala. Nadam se da će svaka iduća sportska godina biti barem jednako uspješna, ako ne i uspješnija od ove!“.

Svečanosti u SEECEL-u nazočili su brojni gosti i uzvanici, između ostalih: dopredsjednica Hrvatskoga akademskoga sportskoga saveza i dopredsjednica Zagrebačkoga sveučilišnoga športskoga saveza izv. prof. dr. sc. Sanja Ćurković, glavni tajnik HASS-a Nikola Vincetić, predsjednik Sportskoga saveza Grada Zagreba Vjekoslav Šafranić i glavna tajnica Suzana Šop, predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović, prorektori, dekani i prodekani sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture na fakultetima i akademijama te studenti.

Podsjetimo, Sveučilište u Zagrebu najuspješnije je sportsko sveučilište u Europi već dvije godine zaredom. Prošlogodišnje Europske sveučilišne igre okupile su 4800 sportaša s 441 europskoga sveučilišta iz 37 država, a tijekom dvaju tjedana održano je 20 natjecanja. Sveučilište u Zagrebu sa čak 14 osvojenih medalja ponovilo je svoj velik uspjeh s europskih sveučilišnih prvenstava održanih 2019., kada su studenti sportaši osvojili ukupno 19 medalja. Posebnu težinu osvojenim medaljama daje činjenica da je većina najsjajnijih odličja osvojena u timskim sportovima, dok su preostala sveučilišta ponajviše najsjajnije medalje osvajale u individualnim kategorijama.

Tome treba dodati i dvije medalje s Europskoga studentskoga prvenstva u veslanju održanom u Istanbulu 2022. i čak četiri medalje, od kojih su dvije zlatne, sa Svjetskoga studentskoga prvenstva u borilačkim sportovima Combat Samsun 2022. Uz to, tijekom 2023. godine studenti Sveučilišta u Zagrebu osvojili su najviše odličja europskim sveučilišnim sportskim prvenstvima u borilačkim sportovima, stolnom tenisu, rukometu, odbojci, veslanju i rukometu na pijesku.

Zahvaljujući svim ovim rezultatima, Sveučilište u Zagrebu završilo je akademsku godinu 2022./2023. kao vodeće sveučilište u Europi po broju medalja koje su naše studentice i studenti osvojili nastupajući na europskim sveučilišnim prvenstvima.

U Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) u četvrtak 30. studenoga 2023. održan je 7. Sveučilišni dan kvalitete.

Tema ovogodišnjega skupa bila je umrežavanje i sinergijsko djelovanje svih dijelova Sveučilišta kako bi se unaprijedila kvaliteta i izvrsnost na svim sveučilišnim razinama te u različitim područjima njegova djelovanja.

Skup je organiziran kako bi se nastavio i dodatno potaknuo razgovor o inovacijama u sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te kako bi se razmotrile nove tendencije u području cjeloživotnoga obrazovanja. Također, na skupu se raspravljalo o izazovima i prilikama u sustavu osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu te su predstavljeni primjeri dobre prakse sastavnica, kao i sveučilišni akti čija je priprema trenutno u tijeku, kako bi se na institucionalnoj razini odgovorilo na zakonodavne promjene i europske trendove u visokom obrazovanju.

Skup je započeo pozdravnim govorima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, načelnice Sektora za razvoj visokoga obrazovanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja mr. sc. Loredane Maravić i zamjenice ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje dr. sc. Irene Petrušić.

Istaknuvši kako je područje osiguravanja kvalitete jedno od ključnih područja sveučilišnoga djelovanja, posebice razvoj i modernizacija studijskih programa, rektor Lakušić posebno je naglasio kako sve više sastavnica prolazi kroz postupke međunarodne akreditacije s ciljem privlačenja što većega broja izvrsnih studenata. „Moramo biti usmjereni prema kontinuiranom podizanju kvalitete, za što je potreban međusobni dijalog i suradnja, kako unutar Sveučilišta tako i s ključnim dionicima sustava visokoga obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, a to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Razmjena dobrih praksi, dijeljenje iskustava iz provedenih postupaka akreditacije i rekareditacije, prepoznavanje ključnih ishoda učenja, prilagodba novim zakonima kojima je regulirano ovo područje, kao i razmjena informacija s predstavnicima gospodarstva u svrhu dobivanja uvida u aktualne potrebe tržišta rada, sigurno nam u tim procesima mogu pomoći“, rekao je rektor. Također, istaknuo je kako Sveučilište u Zagrebu želi bolje visoko obrazovanje u Hrvatskoj, zbog čega je važno da svi dionici sustava ulože dodatne napore kako bi se na hrvatskim sveučilištima izvodili što kvalitetniji i bolji studijski programi na svim razinama studija.

Mr. sc. Loredana Maravić iz MZO-a u svome se govoru osvrnula na važnost povezivanja i umrežavanja svih članova akademske zajednice te Ministarstva i Agencije kako bi se unaprijedila kvaliteta visokoga obrazovanja, a time i izvrsnost visokoobrazovnih učilišta u Hrvatskoj. „Osiguravanje kvalitete jedno je od ključnih pretpostavki za razvoj cijeloga sustava. Primjenom dvaju novih usvojenih zakona, a riječ je o Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, nastavljaju se reformski procesi te se ostvaruju ključni ciljevi u ovome području.“  Uz daljnje unapređenje sustava vanjskoga i unutarnjega osiguravanja kvalitete visokoga obrazovanja, jedan od ciljeva je i daljnje usklađivanje sustava s potrebama gospodarstva i društva kroz provedbu Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira kao ključnoga alata za razvoj i unapređenja studijskih programa te povezivanje s tržištem rada. Treći je cilj unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u visokom obrazovanju, što se provodi kroz projekt e-sveučilišta, za čiju je provedbu MZO osigurao sredstva iz Nacionalnoga plana za otpornost i oporavak. Također, u svome je obraćanju posebno istaknula važnost internacionalizacije, posebno održivosti studija na stranim jezicima, kao i potporu aktivnostima u okviru alijanse Europska sveučilišta.

Zahvalivši Sveučilištu u Zagrebu na višegodišnjim naporima u organizaciji Dana kvalitete, dr. sc. Irena Petrušić iz AZVO-a istaknula je važnost područja osiguravanja kvalitete u ostvarivanju svih aspekata misije sveučilišta. „Globalno okruženje u kojem živimo sve je kompetitivnije, a društvene promjene i nove okolnosti potiču nas na promišljanje o budućim izazovima. Svrha je visokoga obrazovanja danas višestruka, a znanost i inovacije ključne su za postizanje društvene kohezije, ekonomski rast i globalnu konkurentnost.“ Također, naglasila je kako je upravo Dan kvalitete prilika da se otvore neke važne teme kao što su novine koje donosi novi Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, posebice u pogledu postupka akreditacije studija. „Novim je Zakonom AZVO određen kao instanca koja donosi konačnu odluku o akreditaciji kako bi se ojačala transparentnost sustava.“, rekla je zamjenica ravnateljice AZVO-a. U svome izlaganju koji je održan u nastavku skupa potom je predstavila novi Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, ističući glavne promjene u odnosu na prethodno važeću zakonsku regulativu u ovom području, posebno se osvrnuvši na vanjsko vrednovanje studija i institucija.

Na skupu kojega je vodila i moderirala izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku Sveučilišta u Zagrebu, potom je o novim tendencijama cjeloživotnoga obrazovanja iz perspektive visokoga obrazovanja govorila mr. sc. Loredana Maravić iz MZO-a te je predstavila koncept mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje i zapošljivost na europskoj i nacionalnoj razini.

Mikrokvalifikacija predstavlja ishod učenja koji je polaznik stekao na temelju maloga opsega učenja u okviru programa koji daje specifična znanja, vještine i kompetencije, a sve u skladu s društvenim, osobnim i kulturnim potrebama te potrebama tržišta rada. Istaknuvši mali broj upisanih programa u Registru HKO-a, pozvala je predstavnike javnih sveučilišta i njihovih sastavnica da razviju specifične programe za stjecanje mirkokvalifikacije, za što je osigurano financiranje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine. U tu je svrhu Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uspostavio sustav vaučera za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih kako bi se potaknulo cjeloživotno obrazovanje i stjecanje novih vještina, s naglaskom na zelene i digitalne vještine.

Istaknuvši kako je plan EU u sljedećem razdoblju u program mikrokvalifikacije uključiti 60 posto aktivne radne snage na tržištu rada, posebno je naglasila da upravo ovakvi programi mogu omogućiti bržu prilagodbu aktualnim potrebama tržišta rada. Kao poseban primjer istaknula je nužnost povećanja broja stručnjaka u ICT području (engl. Information and Communication Technologies), posebno s obzirom na cilj EU da oko 80 posto njezinih građana da 2030. razvije osnovne digitalne vještine, za što programi mikrokvalifikacija mogu biti dobar model. Sudionici skupa u raspravi su istaknuli kako je nužno da rektori sveučilišta te akademska zajednica dobiju šire informacije o ovoj temi, te je posebno naglašena važnost procedura i faza u postupku odobravanja specifičnih programa za mikrokvalifikacije. S obzirom da ovi programi omogućavaju fleksibilnost te produbljuju suradnju između akademske zajednice i dionika iz struke, Sveučilište u Zagrebu sigurno u sljedećem razdoblju može predložiti nove programe, posebno vezane uz dinamične sektore koji se brzo razvijaju i suočavaju se s manjkom stručnjaka sa specifičnim vještinama i kompetencijama.

Na skupu je potom glavne naglaske iz godišnjega izvješća o sustavu osiguravanja kvalitete za ak. god. 2021./2022. na Sveučilištu u Zagrebu nazočnima predstavila predsjednica sveučilišnoga Odbora za upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Franić. U odnosu na prethodni način izvještavanja o sustavu kvalitete, u postupak je ove godine uveden niz novih indikatora te je unaprijeđena metodologija. U skladu s izvješćem, na 24 sastavnice Sveučilišta u potpunosti se primjenjuju nastavne metode koje potiču interaktivno i istraživačko učenje, rješavanje problema te kritičko mišljenje, dok se to na 10 sastavnica to čini djelomično. Prilagodba ispitnih postupaka (npr. za studente s invaliditetom) prisutna je na čak 32 sastavnice, a usklađivanje i evaluacija ECTS bodova provodi se na 27 sastavnica. U okviru izlaganja, profesorica Franić je, između ostaloga, iznijela podatke o potpori studentima i nagradama za uspješnost, kao i podatke vezane uz indikatore znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika. Na kraju svoga izlaganja govorila je o snagama, slabostima i prilikama u području osiguravanju kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu.

Na skupu su potom predstavljena tri primjera dobre prakse u području osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu. O iskustvima međunarodne akreditacije govorila je prodekanica za strateška partnerstva i projekte Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić. REPIC, prvi združeni studij akreditiran Europskim pristupom, nazočnima je predstavila prodekanica za nastavu, mobilnost, studente i studijske programe Pravnoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Mirela Krešić, a o programu cjeloživotnoga obrazovanja kao rezultata međunarodnoga projekta na skupu je govorila izv. prof. dr. sc. Jana Šic Žlabur s Agronomskoga fakulteta.

Program 7. Sveučilišnoga dana kvalitete nastavljen je nizom izlaganja o aktualnoj transformaciji sveučilišnih akata i procedura kao suvremenoga odgovora na zakonodavne promjene i europske trendove u visokom obrazovanju, kroz izlaganja članova radnih skupina za izradu pravnih akata.

O sustavu osiguravanja kvalitete kao okvira za umrežavanje i osnaživanje Sveučilišta govorila je prof. dr. sc. Ivana Franić s Filozofskoga fakulteta, ujedno i predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu (OUK). Svrha je novoga sveučilišnoga pravnoga okvira ojačati sustav upravljanja kvalitetom u svim segmentima Sveučilišta. Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta govorila je o novom uređenju postupaka vrednovanja studijskih programa koji imaju za cilj omogućiti efikasnost i fleksibilnost procedura uz zadržavanje najviše razine kvalitete. Prof. dr. sc. Davor Petrinović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva održao je izlaganje o inovacijama visokih učilišta za podršku društvu i gospodarstvu u kontekstu cjeloživotnoga obrazovanja kao i naglaske pravilnika kojima se na Sveučilištu uređuje pitanje cjeloživotnog obrazovanja kako bi se fakulteti i akademije u najvećoj mogućoj mjeri angažirali u pružanju edukacijskih programa za društvo i gospodarstvo. Red. prof. art. Marina Novak s Muzičke akademije govorila je o neformalnom i informalnom učenju te priznavanju netradicionalnih putova učenja, što je novi trend u podizanju obrazovne razine stanovništva, a prof. dr. sc. Nikola Đaković s Medicinskoga fakulteta, predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, govorio je o aktivnostima u ovom području na Sveučilištu u Zagrebu i važnosti privlačenja studenata s inozemnih fakulteta.  

Međunarodni Erasmus+ projekt Empowering Dance 2* poziva Vas na plesno multimedijalno događanje u petak 28. travnja 2023. od 19 do 21 sat u Francuski paviljon Studentskoga centra Zagreb (Savska Cesta 25).  Radionica je namijenjena svima, osobito zainteresiranim i znatiželjnim pojedincima kojima je kreativnost bitan poticaj u vlastitoj praksi!  Otkrijte, utvrdite, proširite svoje umjetničke vještine kroz aktivno učešće u besplatnoj radionici suvremenog plesa uz potporu vizualnih poticaja. Prepoznajte i kroz plesnu praksu razvijte svoju radoznalost, kreativnost, empatiju, komunikativnost, inovativnost… Otkrijte svoje meke vještine, socijalne i emocionalne, neophodne za osobni i profesionalni razvoj u 21. stoljeću. Brojne studije utvrđuju da su upravo one jedne od najznačajnijih i najpotrebnijih vještina u razvoju pojedinaca i zajednice. Utvrdite blagotvoran utjecaj plesa sudjelujući na posljednjoj u nizu radionica međunarodnoga projekta Empowering Dance 2*.

Plesne umjetnice i pedagoginje Gordana Svetopetrić, Irena Mikec, Eni Vesović i Normela Krešić Vrkljan, u suradnji sa studenticama Nastavničkoga odsjeka Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Margaretom Belančić i Bernardicom Svaguša, povest će vas kroz ovo kreativno putovanje otkrivanja mekih vještina u inspirativnom prostoru Francuskoga paviljona u Zagrebu. Radionica, potaknuta interaktivnim istraživanjem između suvremenoga plesa, mekih vještina i vizualnih umjetnosti pružit će iskustvo spoznaje vlastitog i drugih tijela u vremenu i prostoru kao sigurnom okruženju bez prosudbe i kompeticije. Sudionici radionice će uz verbalne i taktilne upute, kroz individualne i skupne zadatke, putem improvizacije stvarati nova iskustva te istražiti splet vještina za daljnju upotrebu u vlastitoj kreativnoj praksi.

Bit će predstavljen i digitalni priručnik Digital guidebook Soft Skills in Dance kao rezultat dvogodišnjega međunarodnog istraživanja u kojem su sudjelovali i voditelji radionice, a u okviru projekta Empowering Dance 2* uz potporu EU programa Erasmus+. Vizualni doprinos priručniku, pod mentorskim vodstvom izv. prof. art Danka Friščića sa Slikarskoga odsjeka, uz Margaretu Belančić i Bernardicu Svagušu, dali su i studenti Odsjeka za animaciju i nove medije Nikolina Žabčić i Eugen Bilankov.

POZIVNICA

Broj mjesta na radionici je ograničen! Registrirati se možete na e-adresu : hipptsp@gmail.com Radionica se održava uz potporu i u suradnji s Francuskim paviljonom, Studentski centar Zagreb - Sveučilište u Zagrebu.

Sveučilište Deusto i grad Bilbao u Španjolskoj domaćini su trećega izdanja #UNICCityLabsFestivala 25. i 26. travnja 2023. Oko dvije stotine ljudi iz cijele UNIC (European University of Post-Industrial Cities) obitelji okupilo se oko CityLabsovih zacrtanih ciljeva i izazova za budućnost. Događanju prisustvuju članovi UNIC-a - od studenata, profesora i članova akademske zajednice, rektora do administrativnog osoblja, predstavnika gradova i ostalih dionika - te zajedno sudjeluju u nizu aktivnosti koje će omogućiti bolje razumijevanje izvorne ideje zajednice, sadašnjost te blisku budućnost. Cilj je na taj način shvatiti izazove s kojima se suočava postindustrijsko okruženje UNIC-a i kako gradovi UNIC-a identificiraju i pronalaze zajednička rješenja. U ovom dvodnevnom događanju sudjeluje i izaslanstvo sa Sveučilišta u Zagrebu, koje predvodi prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju.
PROGRAM možete vidjeti OVDJE. Više o UNIC-u možete vidjeti OVDJE.

Već desetu godinu zaredom studenti Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zajedno s uzgajivačima svojim trudom i radom organiziraju izložbu egzotičnih životinja s ciljem da kroz nezaboravno iskustvo približe ljudima ove neobične životinje i educiraju ih o njihovom pravilnom držanju. Izložba će se održati u prostorijama Veterinarskoga fakulteta od 26. do 30. travnja 2023. U današnje vrijeme zanimanje javnosti za ovakve kućne ljubimce sve je veće i veće, a prošle godine izložbu je posjetilo oko 15000 ljudi. Kako bi proslavili 10 godina izložbe u studentskim prostorijama Veterinarskoga fakulteta posjetitelji će pronaći svijet "egzota" s dosada najvećim brojem vrsta, a pomoću slika zajedno ćemo se prisjetiti starih izložbi koje su donijele uspjeh i popularizirale ovo događanje. Kroz izložbu posjetitelji se mogu upoznati s 60-tak različitih vrsta gmazova kao što su leopard gekon, kukuruzna zmija, aksoloti, ali i s raznim vodozemcima, ribama, insektima i paucima. Kroz taj svijet povest će ih organizatori i uzgajivači od kojih mogu saznati sve što ih zanima o tim životinjama i njihovom držanju. Za škole, bit će organizirana predavanja te uz interaktivne radionice, igre, izradu origamija, oslikavanja majica, bodypainting i oni najmlađi mogu pronaći zabavu i naučiti nešto novo. Za one odvažne bit će omogućeno rukovanje i fotografiranje s pitomim kućnim ljubimcima kao što su kraljevski piton i bradata agama kako bi stvorili divnu uspomenu. Udruga Equss, organizator ovoga događanja, dobila je ak. god. 2014./2015. Posebnu Rektorovu nagradu za organizaciju projekta Reptilomanija+.  Svi su dobrodošli i ulaz je besplatan. Za više informacija zapratite ovo događanje na Facebooku i Instagramu.    

U četvrtak 20. travnja 2023. gospodin Bernd Schäfer, glavni izvršni voditelj (CEO) i  gospodin Krzysztof Kubacki, direktor inovacijskoga središta kolokacijskog centra istok EIT RawMaterials-a boravili su u bilateralnom posjetu Sveučilištu u Zagrebu i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Sveučilište u Zagrebu aktivno je kao član EIT RawMaterials-a od 2015. godine. S prorektorima Sveučilišta u Zagrebu - prof. dr. sc. Tomislavom Mlinarićem, prorektorom za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, i prof. dr. sc. Tomislavom Bolančom, prorektorom za poslovanje i digitalizaciju - razgovarali su o nedostatku obrazovanih stručnjaka u sektoru mineralnih sirovina i potrebi da se kroz pilot projekte RawMaterials Akademije izrade digitalne platforme za edukaciju. Inicijativa je na prijedlog EIT RawMaterials sastavni dio Critical RawMaterials Act-a (javna rasprava otvorena do 16. lipnja 2023.), pri čemu se konzorcij oslanja na pomoć četrdesetak sveučilišnih partnera iz cijele Europe, uključivo i Sveučilište u Zagrebu. Bernd Schäfer istaknuo je i programe Lab2Market, EIT Jumpstarter, RawMaterials Accelerator i Open Innovation Challenge razvijene sa svrhom poticanja razvoja studentskoga i nastavničkoga poduzetništva u sektoru mineralnih sirovina na partnerskih sveučilištima i transfer tehnologija i inovacija sa sveučilišta u realan sektor i naglasio potrebu za nastavkom bilateralnih razgovora. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu EIT RawMaterials izaslanstvo dočekali su izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan, izv. prof. dr. sc. Vječislav Bohanek, prodekan za financije i poslovanje, izv. prof. dr. sc. Stanko Ružičić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju i prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić. Gosti su upoznati s laboratorijima i praktikumima koji podržavaju izvođenje diplomskih programa s dvostrukom diplomom i s oznakom EIT kvalitete: TIMREX – diplomski program u istraživanju mineralnih sirovina između Sveučilišta u Miškolcu, Zagrebu Wroclawu (University of Science and Technology), i Luleåi (University of Technology) i Emerald – diplomski program u procesnoj inženjerstvu između Sveučilišta u Liège, Lorraine, Luleå i Freiberg,  gdje je uloga RGNF-a priprema i provedba terenske nastave. Bernd Schäfer pohvalio je visoku razinu inovativnosti i samostalnosti studenata RGNF-a, posebno istaknuvši pobjednički studentski međunarodni tim na Frank Arnott -Next Generation Explorers Award (NGEA2023) u kojem su sudjelovala i dva studenta RGNF-a (Team Flintstone). Vladislav Brkić istaknuo je brončanu medalju studenata RGNF-a na kvizu znanja na 10. međunarodnom studentskom energetskom kongresu ASEC 2023.