Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta "Otpad i Sunce u službi fotokatalitičke razgradnje mikroonečišćivala u vodama" (OS-Mi), KK.01.1.1.04.0006 organizira radionicu pod nazivom „Cat CAD - Radionica za žene znanstvenice za 3D CAD modele izrade katalitičkih oblika“. Radionica će se održati u utorak 12. srpnja 2022. na Geotehničkom fakultetu, Hallerova aleja 7 u Varaždinu. Prijave se primaju do petka 8. srpnja 2022. na e-adresu os-mi@gfv.unizg.hr. Broj sudionika je ograničen. Svi detalji oko održavanja radionice nalaze se OVDJE.

Njemačka služba za akademsku razmjenu (The German Academic Exchange Service – DAAD) objavila je poziv za podnošenje prijava za "Nagradu za temeljne akademske vrijednosti – nagrada za znanstvenike na početku karijere u Europskom prostoru visokog obrazovanja". Nagradu financira njemačko Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja (BMBF). Dodjelom triju nagrada za znanstvene publikacije, DAAD želi pridonijeti zagovaranju temeljnih akademskih vrijednosti, promicati važna istraživanja u ovom području te dodatno potaknuti raspravu o ovim vrijednostima. Rok za prijavu je 31. kolovoza 2022. godine. Više informacija može se pronaći na sljedećoj poveznici i u dokumentu.

Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobio je dopusnicu Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH za izvođenje diplomskoga sveučilišnog studija Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš, a kreće s izvođenjem nastave od 3. listopada 2022. Time je Metalurški fakultet postao jedina visokoškolska institucija na području Republike Hrvatske koja izvodi sveučilišni studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš na preddiplomskoj i diplomskoj razini, a koji objedinjava tri važna područja zaštite na radu: sigurnost na radu, zaštitu zdravlja radnika i zaštitu radnog okoliša. Pravo prijave na diplomski sveučilišni studij imaju svi kandidati koji su završili preddiplomski sveučilišni studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš ili sveučilišni preddiplomski ili integrirani studij iz svih polja tehničkih znanosti, prirodnih znanosti, biotehničkih znanosti, područja biomedicine i zdravstva te interdisciplinarnih tehničkih znanosti na nekom drugom visokom učilištu i stekli najmanje 180 ECTS bodova. Za kandidate koji su završili preddiplomski stručni studij ili preddiplomski stručni i diplomski specijalistički studij iz srodnoga područja sigurnosti / zaštite na radu predviđen je upis razlikovne godine do maksimalno 60 ECTS bodova kao uvjet za upis na diplomski sveučilišni studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš. Sve obavijesti vezane uz prijavu i upise bit će pravovremeno objavljene na mrežnoj stranici Metalurškoga fakulteta:  https://www.simet.unizg.hr/hr.

Prijave za razredbeni postupak, dodatne provjere posebnih znanja i sposobnosti za državljane Ukrajine (posebna kvota)

Prijave pristupnika obavljaju se isključivo poštom upućenom na adresu Informativni centar Filozofskoga fakulteta, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb s napomenom "Prijava – kvota državljani Ukrajine". Za ljetni razredbeni rok prijave se primaju od 1. lipnja do zaključno 10. srpnja 2022. do 23:59 sati. Sukladno općem dijelu natječaja, kandidati se ne prijavljuju putem Središnjega prijavnog ureda pri AZVO-u i sustava NISpVU, te se razredbeni postupak i rangiranje ovih kandidata također neće provoditi putem Središnjeg prijavnog ureda pri AZVO-u i sustava NISpVU, već od strane Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svi potrebni obrasci i upute dostupni su na mrežnoj stranici upisi.ffzg.unizg.hr

Заяви на вступ, додаткова перевірка спеціальних знань і здібностей для
громадян України (спеціальна квота)

Заяви від цієї категорії вступників здійснюються виключно поштою за адресою: Informativni centar Filozofskoga fakulteta, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb (Інформаційний центр філософського факультету, Івана Лучича 3, 10000 Загреб) з приміткою: "Prijava – kvota državljani Ukrajine" ("Заява – квота для громадян України"). Упродовж літньої вступної кампанії заяви приймаються з 1 червня по 10 липня 2022 року до 23:59. Відповідно до загальної конкурсної процедури, такі вступники не можуть подавати заяви через Головний центр прийому заяв при Комісії з питань науки та вищої освіти (Agencija za znanost i visoko obrazovanje, AZVO) та систему Національної інформаційної системи реєстрації при вступі у вищі навчальні заклади  (Nacionalni informatički sustav prijavе na visoka učilišta, NISpVU). Також процедура оцінювання та включення в рейтинг цієї категорії абітурієнтів проводитиметься НЕ через Головний центр прийому заяв при AZVO та систему NISpVU, а безпосередньо Філософським факультетом Загребського університету. Усі необхідні форми та інструкції доступні на сайті upisi.ffzg.unizg.hr

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu pridružio se u lipnju 2022. UN Global Compactu-u - najvećoj i najvažnijoj svjetskoj inicijativi za održivi razvoj i korporativnu i institucijsku održivost. Global Compact inicijativa pokrenuta je 2000. godine s ciljem uvođenja društveno odgovornoga poslovanja i danas je najveća takva inicijativa koja okuplja više od 14 tisuća korporativnih dionika i više od 4 tisuće dionika civilnih i nevladinih organizacija iz više od 140 zemalja diljem svijeta. Kao dio Global Compact inicijative FOI se obvezao podupirati načela inicijative iz područja ljudskih prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv korupcije te će svake dvije godine UN-ovoj inicijativi dostavljati izvješće o konkretnoj podršci načelima Global Compact-a, a izvješća će biti javno objavljena na mrežnoj stranici Fakulteta. Pristupanje Global Compact inicijativi korak je prema dodatnom unapređenju društveno odgovornog poslovanja fakulteta, a svoje zadovoljstvo učinjenim izrazila je i dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep poslavši pismo Antoniu Guterresu, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, obvezujući se podupirati transparentno poslovanje i pridržavati se načela Global Compact inicijative. Ovim pristupanjem inicijativi koja djeluje pod okriljem UN-a, FOI se obvezuje na odgovornost i održivost, koja postaju obvezujuća osnova za daljnje praktično djelovanje u akademskom i javnom sektoru.

Zbirka fotografija Sveučilišta u Zagrebu 1890.-2020. naziv je prvoga arhivskoga inventara koji je izrađen u okviru aktivnosti Središnjega ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu na evidentiranju i obradi arhivskih izvora Sveučilišta. Zbirka je formirana s ciljem okupljanja fotografskog gradiva, koje se čuva u Arhivu i drugim ustrojbenim jedinicama Sveučilišta u Zagrebu, u jedinstvenu dokumentacijsku cjelinu koja sadrži preko 9125 fotografija. Zbirka se tematski odnosi na portrete pojedinih rektora Sveučilišta u Zagrebu, istaknutih sveučilišnih profesora i studenata, te obuhvaća svečane obljetnice utemeljenja Sveučilišta u Zagrebu, fotografije iz povijesti sastavnica, kao i fotografije različite tematike iz razdoblja od 1890. do 2020. Najznačajniju cjelinu čine fotografije počasnih doktora znanosti koje su uokvirene i izložene u Maloj vijećnici Sveučilišta u Zagrebu. Drugu cjelinu Zbirke sačinjavaju reprografije snimljene povodom tristote obljetnice Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj fotografija snimljen je u razdoblju od 1998. do danas prigodom svečanosti proslave Dana Sveučilišta (Dies Academicus), koja se obilježava 3. studenoga, te na svečanostima promocija doktora znanosti i umjetnosti. Na Sveučilištu se također čuvaju fotografije snimljene tijekom održavanja različitih događanja kao što su posjete visokih dužnosnika iz Republike Hrvatske i inozemstva, Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, svečanoga otvaranja sveučilišnog kampusa Borongaj te svečanih dodjela stipendija studentima Sveučilišta u Zagrebu. Inventar Zbirke izradio je doc. dr. sc. Hrvoje Mandić kao stručni rad za polaganje stručnoga ispita u arhivskoj struci.  Na poticaj rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, prije nekoliko je godina pokrenuta inicijativa za registraciju Arhiva Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s važećim arhivskim propisima, kao specijaliziranoga arhiva koji skrbi o arhivskom i dokumentarnom gradivu sveučilišne provenijencije, čime bi se u Hrvatskoj oživotvorile međunarodne prakse i tradicije sveučilišnih arhiva kao središnjih informacijskih centara sveučilišne, znanstvene i društvene zajednice. U sveučilišnom arhivu čuva se gradivo iz modernog razdoblja života Sveučilišta, od 1874. godine do danas: administrativna i financijska dokumentacija, spisi sveučilišnih tijela, dokumentacija o polaznicima sveučilišnih studijskih programa te  stručnoj i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, kao i druge raznovrsne zbirke – zbirke tiskovina,  publikacija i fotografija te druge dokumentacijske cjeline nastale tijekom djelovanja Sveučilišta i s njime povezanih institucija.  

Na Sveučilištu u Zagrebu 27. lipnja 2022. održala se svečanost otvaranja Škole hrvatskoga jezika i kulture (UNISOCLAC), a studentima su se obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, prof. i voditeljica Škole prof. dr. sc. Zrinka Jelaska. Školu tradicionalno svake godine organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika. U radu Sveučilišne škole ove godine sudjeluje 29 polaznika iz zemalja širom svijeta: Australije, Austrije, Čilea, Engleske, Hong Konga, Italije, Južnoafričke Republike, Kanade, Mađarske, Njemačke, SAD-a, Škotske i Španjolske. Kao i prethodnih godina, Školu će polaziti i stipendisti s partnerskih sveučilišta: Sveučilišta u Grazu i Sveučilišta u Klagenfurtu (Austrija), Sveučilišta u Padovi i Sveučilišta u Trstu (Italija), Sveučilišta u Glasgowu i Sveučilišta u Edinburghu (Škotska) te Sveučilišta u Pečuhu i Instituta Filip Kaušić (Mađarska). Jedna je stipendija dodijeljena i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, koji je zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika, na temelju natječaja, dodijelilo stipendiju polaznici sa Sveučilišta Adolfo Ibáñez (Čile). Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla te svima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Jezična se nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskoga jezika dijeli se na tri razine: početnu, srednju i naprednu. Nastava će se održavati na Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14). Osim jezične nastave za studente je organiziran i program kulture koji obuhvaća akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, razgled Zagreba, posjete muzejima, koncert te studijske izlete. Svi polaznici koji polože završne ispite dobit će diplomu Sveučilišne škole koju potpisuju rektor Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Škole, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o ostvarenih 8 ECTS bodova za Hrvatski jezik i 1 ECTS bod za Hrvatsku kulturu. Rad ovogodišnje Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture završava 22. srpnja.

Na Filozofskom fakultetu u Mostaru od 30. lipnja do 4. srpnja 2022. održat će se Peti hrvatski iseljenički kongres pod nazivom "Izazovi i perspektive zajedništva". Kongres će okupiti ugledne stručnjake iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i inozemstva koji će govoriti o temama novih oblika povezivanja dijaspore i domovine. U sklopu kongresa održat će se i Gospodarski forum s težištem na ekonomiji i poduzetništvu. U bogatom programu sudjelovat će i profesori sa Sveučilišta u Zagrebu. Tematske cjeline

• Iseljavanje: procesi, glavni smjerovi
• Iseljeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine: zajednice u dijaspori
• Čimbenici iseljavanja: vanjski i unutrašnji
• Kulturni, vanjski i nacionalni identitet iseljenih Hrvata iz Bosne u Hercegovine: sudionici, postupci
• Povratničke perspektive
• Odnosi Hrvata u Bosni i Hercegovini i Republike Hrvatske
• Novi oblici povezivanja i umrežavanja 

Više možete vidjeti u PROGRAMU.

U finskom gradu Oulu 15. lipnja 2022. osam sveučilišta i gradova koji su dio UNIC Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova potpisali su "Zajedničku deklaraciju o angažiranom istraživanju" čime su se obvezali razviti zajednički pristup uključivanju lokalnih zajednica u promicanje istraživanja i inovacija koje će donijeti promjene u ljudskim životima. Ova Deklaracija, prva takve vrste u Europi, zagovara "angažirano istraživanje"- pristup koji uključuje lokalne zajednice i nevladine organizacije u suradnji sa sveučilištima u zajedničko odlučivanje o tome što će se istraživati te uključuju partnere iz društva u sve faze istraživačkoga procesa. Ovakav način predvodnik je u okupljanju Europljana koji govore različite jezike i dijele ih granice, a da bi sudjelovali kao aktivni članovi u oblikovanju uspješnih, suosjećajnih, prosvijetljenih društava i održivih gospodarstava temeljenih na snazi istraživanja i dokaza. "Smisleno uključivanje ljudi u istraživanja i inovacije ključ je za dugotrajan uspjeh gradova i sveučilišta. Ova Deklaracija o angažiranom istraživanju, prva takve vrste u Europi, obilježava velik iskorak k ostvarenju ambicija europskoga prostora obrazovanja i europskoga istraživačkog prostora Europske komisije", rekao je profesor Ed Brinksma, rektor Sveučilišta u Rotterdamu. Studenti i nastavnici, predstavnici lokalnih zajednica i civilnoga društva prisustvovali su Forumu za strategiju angažiranoga istraživanja u siječnju te ponovno u ožujku 2022. na Sveučilištu u Corku u Irskoj. Ondje su zajedno radili na sastavljanju teksta Deklaracije, što ovu inicijativu čini doista suradničkom. Sljedeći je korak izrada Strategije za angažirano istraživanje, koja će biti predstavljena u drugom dijelu ove godine u Rotterdamu. "Ova je Deklaracija važna prekretnica za gradove i sveučilišta u Europi. Ovo je prvi put da smo se kao skupina tako zajednički obvezali svojim zajednicama. Ova povijesna inicijativa bit će relevantna te će imati odjeka i utjecaja diljem Europe još mnogo godina", rekao je gradonačelnik Liègea, Willy Demeyer. UNIC je jedan od 41 europskoga sveučilišnog saveza koje financira Europska unija. Stavlja težište na poučavanje i istraživanja uključivanjem zajednice, s ambicijom stvaranja uključivih i održivih društava. Ujedno razvija međusveučilišni kampus gdje će studenti, nastavnici, istraživači i partneri iz gradova učiti ili provoditi istraživanja u suradničkim partnerskim institucijama i zajednicama. Osnovan 2020. UNIC je savez sljedećih partnera: Belgija, Université de Liège, Grad Liège; Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Grad Zagreb; Finska, Oulun yliopisto, Grad Oulu; Njemačka, Ruhr-Universität Bochum, Grad Bochum; Irska, Coláiste na hOllscoile Corcaigh, Grad Cork; Španjolska, Universidad de Deusto, Grad Bilbao; Nizozemska, Erasmus Universiteit Rotterdam, Grad Rotterdam; Turska, Koç Üniversitesi, Grad Istanbul.

Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture (UNISOCLAC), koju već tradicionalno svake godine zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, započet će s radom u ponedjeljak 27. lipnja 2022.

Toga dana, 27. lipnja u 11 sati, na Sveučilištu u Zagrebu održat će se svečanost otvaranja Škole, kada će se studentima obratiti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, prof., i voditeljica Škole prof. dr. sc. Zrinka Jelaska.

U radu Sveučilišne škole ove godine sudjeluje 29 polaznika iz zemalja širom svijeta: Australije, Austrije, Čilea, Engleske, Hong Konga, Italije, Južnoafričke Republike, Kanade, Mađarske, Njemačke, SAD-a, Škotske i Španjolske.

Kao i prethodnih godina, Školu će polaziti i stipendisti s partnerskih sveučilišta: Sveučilišta u Grazu i Sveučilišta u Klagenfurtu (Austrija), Sveučilišta u Padovi i Sveučilišta u Trstu (Italija), Sveučilišta u Glasgowu i Sveučilišta u Edinburghu (Škotska) te Sveučilišta u Pečuhu i Instituta Filip Kaušić (Mađarska). Jedna je stipendija dodijeljena i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, koji je zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika, na temelju natječaja, dodijelilo stipendiju polaznici sa Sveučilišta Adolfo Ibáñez (Čile).

Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla te svima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Jezična se nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskoga jezika dijeli se na tri razine: početnu, srednju i naprednu.

Nastava će se održavati na Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14). Osim jezične nastave za studente je organiziran i program kulture koji obuhvaća akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, razgled Zagreba, posjete muzejima, koncert te studijske izlete.

Svi polaznici koji polože završne ispite dobit će diplomu Sveučilišne škole koju potpisuju rektor Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Škole, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o ostvarenih 8 ECTS bodova za Hrvatski jezik i 1 ECTS bod za Hrvatsku kulturu.

Rad ovogodišnje Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture završava 22. srpnja.

Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, u prilogu novoga broja tjednika Nacional govori o važnosti inovacija i kreativnosti te ističe kako je riječ o ključnim čimbenicima razvoja hrvatskoga gospodarstva. "Obrazovanje, znanost, inovacije i transfer znanja i tehnologije jedini Hrvatskoj mogu donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost", ističe prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga u tekstu, te nastavlja kako "Hrvatska mora postati otvoreno, mobilno i inovativno društvo u kojem su cjeloživotno učenje, znanost i inovacije javni interes." U tekstu se posebno ističe nužnost rasta ulaganja u istraživanje i razvoj, potreba za jačim povezivanjem istraživačke zajednice, inovativnoga gospodarstva i društvene djelatnosti koja će pridonijeti rastu međusobne suradnje između javnih sveučilišta i gospodarstva na različitim projektima, kao i nužnost daljnjega rada na digitalizaciji i energetskoj transformaciji gospodarstva i društva u cjelini.
Cjeloviti tekst prorektora Šimprage možete pročitati u novom broju tjednika Nacional te na mrežnim stranicama https://www.nacional.hr/. 

 

European Distance and E-learning Network - EDEN DLE ove godine organizira istraživačku radionicu (EDEN RW)  koja će se u Dubrovniku održati 19. i 20. rujna 2022. Domaćin radionice je Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Dvanaesta EDEN istraživačka radionica održava se na temu Towards Smart and Inclusive Learning Ecosystem. Radionica je podijeljena u nekoliko sekcija: Digitalna transformacija obrazovnih institucija, Trendovi i problemi u obrazovanju, Personalizirana okruženja za učenje visoke izvedbe, Strategije učenja za pametna okruženja za učenje i Nove tehnologije u obrazovanju.

Pozivamo vas da prijavite istraživačke radove i iskoristite priliku za prezentaciju i umrežavanje s kolegama iz područja e-obrazovanja, kao i za razgovor s eminentnim predavačima.

Za sudionike iz Hrvatske osigurana je posebna cijena registracije u iznosu od 350 eura tijekom cijeloga procesa prijave.

Najbolji radovi bit će nominirani za prezentaciju na CECIIS konferenciji u sklopu "Education and Learning analytics" sekcije koja je referencirana u bazi WoS. CECIIS konferencija održavat će se od 21. do 23. rujna 2022., također u Dubrovniku.


Više informacija o EDEN instraživačkoj radionici možete pronaći na poveznici:  https://eden-europe.eu/eden-research-workshop-towards-smart-and-inclusive-learning-ecosystem-dubrovnik-19-20-september/

Američko udruženje za prevencijska istraživanja (Society for Prevention Research) nagradilo je tim istraživačica Laboratorija za prevencijska istraživanja (PrevLab) Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za međunarodnu suradnju u prevencijskim istraživanjima (SPR International Collaborative Prevention Research Award).

Ova nagrada dodjeljuje se pojedincu ili timu pojedinaca za doprinos polju prevencijske znanosti u području međunarodne suradnje. Nagrade Američkoga udruženja za prevencijska istraživanja prestižna su i vrijedna referenca za svakog znanstvenika iz područja prevencijske znanosti, politike i prakse.

Dobitnice:
Prof. dr. sc. Martina Ferić
Istraživački interesi su usmjereni na područje prevencije u obiteljskom okruženju i okruženju zajednice kao i razvoju standarda kvalitete u području prevencije korištenja sredstava ovisnosti. Voditeljica modula Prevencijska znanost poslijediplomskog doktorskog studija „Prevencijska znanost i studij invaliditeta“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Izv. prof. dr. sc. Valentina Kranželić
Istraživački interes usmjeren je pozitivnom razvoju djece i mladih te prevenciji problema u ponašanju. Sudjelovala je u nizu znanstvenih i stručnih projekata razvoja, implementacije i evaluacije preventivnih programa u području razvoja socijalnih vještina, prevencije korištenja sredstava ovisnosti i kockanja mladih, te općenito prevencijske znanosti i njene primjene u školskom okruženju i zajednici.
Izv. prof. dr. sc. Josipa Mihić
Istraživački interesi usmjereni su na područje prevencije rizičnih ponašanja kod djece i mladih te promocije mentalnog zdravlja s naglaskom na sustav odgoja i obrazovanja te preventivni rad u zajednici. Projekti usmjereni na istraživanje socijalno-emocionalnog razvoja djece i mladih, mindfulness tehnika i suosjećajnosti prema sebi, primjene novih tehnologija u preventivnim intervencijama te evaluaciju učinka programa.
Izv. prof. dr. sc. Miranda Novak
Istraživački interesi vezani su uz područje promocije mentalnog zdravlja, mentalnog zdravlja adolescenata, razvoj politika za mentalno zdravlje te prevenciju internaliziranih problema. Trenutno vodi projekt HRZZ P.R.O.T.E.C.T. koji istražuje model pozitivnog razvoja mladih te koordinira projekt Digitalne platforme za mlade Pukotine koji financira Unicef. Nagrada im je uručena na dodjeli godišnjih nagrada u četvrtak 2. lipnja 2022. na 30. godišnjoj konferenciji Američkog udruženja za prevencijska istraživanja koja se održala od 31. svibnja do 3. lipnja 2022. u Seattleu, SAD. Udruženje je osnovano 1991. godine te je posvećeno unaprjeđenju znanstvenih spoznaja o etiologiji i prevenciji mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema pojedinaca i skupina te primjeni tih spoznaja u praksi u svrhu promicanja zdravlja i dobrobiti. Ovo međunarodno udruženje okuplja brojne znanstvenike, kreatore politika, zagovaratelje te stručnjake iz prakse koji promoviraju prevencijsku znanost i praksu diljem svijeta.

BIOCentar u suradnji s HAMAG-BICRO-om i Europskom poduzetničkom mrežom najavljuje trodnevni besplatni seminar od 4. do 6. srpnja 2022., od 17 do 20 sati, na temu tranzicije na održivo i kružno (bio)gospodarstvo. Seminar je namijenjen poduzetnicima i znanstvenicima kojima tranzicija na kružno i održivo (bio)gospodarstvo predstavlja poslovne izazove.

Predavačice su doc. dr. sc. Biljana Kulišić i izv. prof. dr. sc. Marina Tišma.

PROGRAM:

Ponedjeljak, 4.7.2022. – Uvod u kružno i održivo (bio)gospodarstvo

Osnovni pojmovi i definicije
Politički i tržišni kontekst u kojemu se nalazi hrvatsko poduzeće u okviru zelenog i digitalnog rasta
Kako povećati konkuretnost poduzeća prelaskom s linearnog na kružno i održivo (bio)gospodarstvo?
Koraci za smanjenje rizika i troškova i tranzicije
Primjeri dobre prakse

Utorak, 5.7.2022. – Industrijska biotehnologija u razvoju kružnog i održivog (bio)gospodarstva

Piramida proizvoda u biogospodarstvu
Vrste, kemijski sastav i regionalna dostupnost lignocelulozne biomase – ”kemija za nekemičare”
Biorafinerije i mogućnosti kaskadnog korištenja lignocelulozne biomase
Razvoj i implementacija novih i održivih procesa
Primjeri najnovijih znanstvenih dostignuća

Srijeda, 6.7.2022. – Tranzicija na kružno i održivo (bio)gospodarstvo

Kako izraditi tranzicijski portfelj?
Što su kružni i inovativni poslovni modeli?
Strateška partnerstva
Dostupni izvori financiranja

Seminar je besplatan za sudionike, a broj sudionika je ograničen.
Prijave se zaprimaju do petka 1. srpnja 2022.
Prijaviti se možete OVDJE. SPONZORI:     

Profesor Maciej Banach s Medicinskoga sveučilišta u Łódźu u Poljskoj priznati je svjetski znanstvenik u području preventivne kardiologije, posebice arterijske hipertenzije, poremećaja serumskih lipida i liječenja dislipidemije. Uzimajući u obzir njegov izniman profesionalni i znanstveni put, Sveučilište u Zagrebu uručilo je profesoru Banachu u četvrtak 9. lipnja 2022. počasni doktorat za njegov izniman doprinos znanstvenoj izvrsnosti u području biomedicine i zdravstva, ostvaren suradnjom s istraživačkom skupinom koja djeluje na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Počasni doktorat profesoru Macieju Banachu dodijeljen je na temelju izvješća Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, koje je prihvatio Senat 25. siječnja 2022. Stručno povjerenstvo djelovalo je u sastavu: akademik Željko Reiner, predsjednik, akademik Davor Miličić i akademkinja Vida Demarin. Dodjela počasnoga doktorata u svakoj je akademskoj zajednici svečan i važan događaj. Čin je to kojim istaknutim pojedincima – znanstvenicima i umjetnicima te osobama čiji su rad i djelovanje pridonijeli razvoju sveučilišta, znanosti, umjetnosti, kulturi i društva u cjelini – želimo zahvaliti te ih izborom u zvanje doctor honoris causa još snažnije vezati i uključiti u djelovanje naše Alma Mater, poručio je na svečanosti dodjele u sveučilišnoj auli zagrebački rektor Damir Boras. "Suradnja profesora Banacha sa zagrebačkim Medicinskim fakultetom traje već niz godina. U tom je razdoblju ta suradnja rezultirala većim brojem znanstvenih radova, objavljenih u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima, čime je snažno pridonijela internacionalizaciji Sveučilišta u Zagrebu, njegovoj međunarodnoj prepoznatljivosti te daljnjem razvoju kardiologije kao znanstvene discipline na Medicinskom fakultetu", rekao je rektor Boras. Nakon što ga je zagrebački rektor proglasio počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, stavio mu doktorski šal i lupnuo ga žezlom po ramenu, profesor Maciej Banach upisao se u knjigu počasnih doktora te obratio uzvanicima u auli. Studentima koje mentoriram, suradnicima i kolegama često citiram dvije važne mudrosti koje su me pratile u mojem profesionalnom životu: "Ako ne pokušaš, nikad nećeš imati" i "Možda ćeš doživjeti neuspjeh, čak i mnogo puta, ali ako daš sve od sebe, na kraju ćeš uspjeti – samo je pitanje vremena", poručio je Banach u svome govoru. "Uvijek vjerujte u sebe i neprestano pokušavajte realizirati sve svoje planove i profesionalne snove! Mnogo je bolje biti sanjar koji nije u pravu nego čovjek koji se nije profesionalno ispunio", zaključio je profesor Banach, 101. počasni doktor zagrebačkog sveučilišta. U glazbenom dijelu programa svečanosti, sudjelovao je vokalni ansambl Celeste koji je, između ostalog, izveo i akademsku himnu Gaudeamus igitur. Više možete pročitati na UNIVERSITAS portalu.

Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje gradom" (Centar za poslijediplomske studije) organizira u okviru kolegija "Stanovanje i stambena politika" u četvrtak 9. lipnja 2022. panel pod nazivom "Vidi li se kraj rastu cijena stanova?". Panel će se održati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) u 17 sati.

Cijene stanova nezaustavljivo rastu i tome se ne vidi kraj. Prosječne cijene krajem 2021. bile su za 45 % veće u odnosu na 2015., a rastu i u 2022. godini. Europski odbor za sistemski rizik u veljači je upozorio vladu da bi rast cijena nekretnina u Hrvatskoj mogao u dogledno vrijeme predstavljati opasnost za hrvatski financijski sustav. Hrvatska narodna banka objavila je rezultate istraživanja koje je pokazalo da svaki četvrti novi korisnik stambenoga kredita za mjesečnu ratu daje više od polovice plaće.

U okviru panela raspravljat će se o razlozima povećanja cijena, karakteru potražnje i ponude stanova na tržištu, izgledima za usporavanje rasta cijena, stambenoj isključenosti širih slojeva stanovništva, a osobito mladih obitelji, negativnim učincima rasta cijena stanova i stanovanja, mogućoj intervenciji države, gradova i ostalih dionika kako bi stanovanje moglo biti priuštivo i održivo te o rizicima kraha tržišta nekretnina. Panelisti: Dubravko Ranilović, KASTEL nekretnine
Mate Mustapić, Alfa stan
izv. prof. art. Branimir Rajčić, Arhitektonski fakultet  

Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na 16. elektronskoj sjednici održanoj od 1. do 3. lipnja 2022. donio je Odluku o dodjeli stipendija Zaklade Sveučilišta za ak. god. 2021./2022. studentima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi.


ODLUKA O DOBITNICIMA STIPENDIJE

Svečana dodjela počasnoga doktorata profesoru Macieju Banachu održat će se u četvrtak 9. lipnja 2022. u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb.

Profesor Maciej Banach s Medicinskoga sveučilišta u Łódźu u Poljskoj priznati je svjetski znanstvenik u području preventivne kardiologije, posebice arterijske hipertenzije, poremećaja serumskih lipida i liječenja dislipidemije.

Uzimajući u obzir njegov izniman profesionalni i znanstveni put, počasni doktorat profesoru Banachu dodjeljuje se za njegov izniman doprinos znanstvenoj izvrsnosti Sveučilišta u Zagrebu u području biomedicine i zdravstva, ostvaren suradnjom s istraživačkom skupinom koja djeluje na Medicinskom fakultetu.

Počasni doktorat profesoru Macieju Banachu dodijelit će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras na temelju izvješća Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, koje je prihvatio Senat 25. siječnja 2022. Stručno povjerenstvo djelovalo je u sastavu: akademik Željko Reiner, predsjednik, akademik Davor Miličić i akademkinja Vida Demarin.

Svečanost dodjele počasnoga doktorata započet će uvodnim govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, nakon čega će uslijediti govor promotora akademika Željka Reinera. Nakon što rektor proglasi profesora Macieja Banacha počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, profesor Banach upisat će se u knjigu počasnih doktora te se obratiti uzvanicima u auli. Svečanost dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Uz dekane i prorektore Sveučilišta u Zagrebu, očekuje se da će svečanoj dodjeli počasnoga doktorata profesoru Macieju Banachu nazočiti profesori i studenti te brojni uzvanici.

U glazbenom dijelu programa svečanosti sudjelovat će vokalni ansambl Celeste Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

U srijedu 8. lipnja 2022. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu obilježava 76 godina od osnivanja. Fakultet je tom prigodom građanima omogućio besplatan ulaz u Botanički vrt i dvije vođene ture u 16 i 18 sati. Posjetitelji će se moći predbilježiti neposredno prije početka obilaska, a u 17.30 ispred paviljona održat će se koncert gospel pjesama zbora Sunce. Na svečanoj sjednici Fakultetskoga vijeća, koja će se održati u zgradi PMF-a na Horvatovcu 102 a u 11 sati, najbolji studenti će biti nagrađeni pohvalnicama, djelatnici umirovljeni u proteklih godinu dana zahvalnicama, a a prvi puta dodijelit će se i nagrade za znanstveni rad i to u tri kategorije: znanstvenicima, djelatnicima u suradničkim zvanjima te studentima. Nagrađeni će biti i profesori i asistenti svakog odsjeka i to tradicionalnom nagradom "BRDO", jedinstvenom na zagrebačkom sveučilištu. Naime, za nagradu BRDO profesore nominiraju i ocjenjuju isključivo studenti fakulteta. Svečana će sjednica okupiti, osim stručnjake s PMF-a, i brojne druge uvažene uzvanike sa Sveučilišta u Zagrebu, iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Gradskoga poglavarstva, drugih fakulteta i instituta itd. "Naš je fakultet izuzetno kompleksan jer radimo u brojnim znanstvenim područjima. Nakon dvije godine pandemije, potreba za motiviranim i stručnim kadrovima iz naših institucija nikada nije bila veća i jasnija. Zahvaljujući kolegama koji nastavljaju razvijati ovaj fakultet i hrvatsku znanost možemo ponosno reći da takve kadrove oblikujemo iz dana u dan i pritom ne zaostajemo za našim europskim i svjetskim kolegama", rekao je prilikom najave sjednice dekan prof. dr. sc. Mirko Planinić. Istaknuo je i kako je, unatoč svim izazovima, prošla godina za Fakultet bila izuzetno uspješna. "Između ostaloga, osigurali smo 230 milijuna kuna za tri velika projekta, 170 milijuna kuna za obnovu zgrada koje su nam nažalost stradale u potresu, a odobren nam je i prvi patent", istaknuo je dekan, dodavši da ga posebno veseli vidjeti sinergiju različitih odsjeka, ali i kako se nada da će u skoroj budućnosti PMF biti na okupu s obzirom da su lokacije odsjeka dislocirane po gradu. Naime, PMF ima lokacijsku dozvolu za novu zgradu Biološkoga, Geografskoga i Geofizičkoga odsjeka na zemljištu koje je Sveučilište dalo Fakultetu te se aktivno radi na realizaciji ovoga projekta. U umjetničkom dijelu programa svečane sjednice uzvanicima će se predstaviti i Zagrebački kvartet te Zbor PMF-a, a nakon sjednice planiran je glazbeni program uz Borisa Rogoznicu. Podsjetimo, gotovo dvije godine nakon osnivanja Sveučilišta u Zagrebu, 1876. započela je nastava iz grupe prirodoslovno i matematičkih predmeta na Prirodoslovno-matematičkom odjelu Mudroslovnoga fakulteta. Današnji Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovan je uredbom Vlade NR Hrvatske 8. lipnja 1946., zbog čega se taj dan obilježava kao Dan Fakulteta. Istaknuta posebna postignuća Fakulteta: Na Kemijskom odsjeku:
- kroz projekt CIUK (Centar izvrsnosti u kemiji) je u opremu za znanost na fronti istraživanja uloženo 71 milijuna kuna
- u tijeku stručni projekti s Plivom i Xelliom, Horizon 2020 projekt i projekt suradnje s ETH (Zurich), koji financiraju zaklade za znanost Hrvatske i Švicarske.
Na Fizičkom odsjeku:
- kroz projekt CENIKS (Centar za napredna istraživanja kompleksnih sustava) osigurano 60 milijuna kuna za poboljšanje uvjeta za funkcioniranje procesa organizacijske strukture kao i za kvalitetnu suradnju s gospodarstvom
- u tijeku dva ERC projekta (jedan iz biofizike, jedan iz fizike čvrstog stanja)
Na Geofizičkom odsjeku:
- projekt opremanja seizmoloških postaja diljem Hrvatske vrijedan 100 milijuna kuna
- projekt seizmoloških istraživanja potresom ugroženih područja financiran iz Norveškog fonda
Na Biološkom odsjeku:
- odobren prvi patent “Postupak za uklanjanje virusa i/ili fitoplazmi iz zaraženog sadnog materijala vinove loze”. Vinogradari imaju priliku poslati zaražene sadnice vinove loze na fakultet, koje će biti tretirane posebnim postupkom i zdrave biti poslane natrag
Na Geografskom odsjeku:
- dva znanstvena projekta koji utječu na društvo znanjem: Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana, SEALeveL i VODIME - vode Imotske krajine
Na Geološkom odsjeku:
- Odsjek surađuje na projektu Beachrex koji je osmišljen kako bi pružio tehničku podršku za dugoročno dohranjivanje plaža kako bi se postigao održivi porast kapaciteta plaža i smanjio utjecaj klimatskih promjena
- Rade se geomorfološke i biogeomorfološke analize plaža i uvala na Jadranu
Na Matematičkom odsjeku:
- odsjeku pokrenuli smo interdisciplinarni diplomski studij BioMedMath na engleskom jeziku u kojem sudjeluju nastavnici s Biološkog i Matematičkog odsjeka uz nastavnike s Medicinskog fakulteta i Instituta Ruđer Bošković.
Projekt Geofizičkog i Biološkog odsjeka:
- Klima-4HR, koji uključuje detekciju i analizu iznimnog toplinskog opterećenja u gradovima, ekstremne meteorološke pojave, dugotrajne toplinske valove i sušna razdoblja te odgovor ciljnih slatkovodnih i morskih vrsta na stres uzrokovan klimatskim promjenama  

U četvrtak 9. lipnja 2022. u 13 sati u Dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu održat će se tribina pod nazivom "Inovacije i transfer kreativnosti u kulturi, umjetnosti i umjetničkom obrazovanju". Cilj je tribine predstaviti potencijal sastavnica umjetničkoga i kulturnoga područja Sveučilišta u Zagrebu, odnosno umjetničkih akademija. Tribina se organizira kako bi se snažnije potaknula djelatnost studenata u području kulture i umjetnosti te druga kreativna, inovativna i umjetnička studentska djelovanja, kao i dodatno ojačala suradnja s realnim sektorom. Tribina će započeti uvodnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, akademkinje Vide Demarin (HAZU) i ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek. Na tribini će uslijediti izlaganje dekana Muzičke akademije prof. art. Igora Lešnika, koji će govoriti o misiji i viziji zajedničkih projekata umjetničkoga područja, nakon čega će dekan Akademije dramske umjetnosti izv. prof. art. Davor Švaić održati prezentaciju o videoigrama i kreativnoj industriji. Dekan Akademije likovnih umjetnosti prof. art. Tomislav Buntak u svojem će izlaganju govoriti o doktorskim studijima i umjetničkom istraživanju, a državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl nazočnima će predstaviti mjere za razvoj kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj. Program tribine završit će raspravom svih sudionika. Voditeljica tribine bit će izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Skup Inovacije u kulturi i umjetnosti jedno je od događanja koje se organizira sklopu tribine Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske. U okviru tribine održan je niz javnih predavanja, razgovora, okruglih stolova i radionica radi poticanja i popularizacije ideje o inovacijama i prijenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao temeljima budućega inovativnoga gospodarstva koji će Hrvatskoj omogućiti brži gospodarski razvoj. Tribinu zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Muzička akademija, u partnerstvu s Hrvatskom zajednicom inovatora. POZIV I PROGRAM