Sveučilište u Zagrebu

U petak 2. prosinca 2022. od 16 do 21 sat u dvorani PAUK Studentskoga doma Stjepan Radić drugu godinu za redom održat će se projekt "OSI - Otkrij, Spoznaj, Iskusi!" u organizaciji Studentskoga zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njegova je temeljna svrha obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i to kroz edukaciju studentske populacije o određenim teškoćama s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno suočavaju. Svjesni da je iskustveno učenje jedan od najkvalitetnijih i studentima najatraktivnijih načina učenja, OSI nije tip još jednoga u nizu predavanja punog stručne terminologije već su to edukativno-iskustvene radionice koje provode studenti ERF-a. Osim informacija predstavljenih na svima razumljiv način, pripremaju i mnoštvo zanimljivih aktivnosti poput poligona i simulacija oštećenja. Jedno od osnovnih načela kojima se Fakultet vodi pri provedbi svojih projekata je "ništa o nama, bez nas" i upravo zato u proces izrade i provedbe radionica uključene su i osobe s invaliditetom od kojih će dio prisustvovati na samom projektu. Studenti će kroz razgovor s osobama imati priliku dobiti sliku inkluzije kakva bi zaista trebala biti i kakva ona trenutno jest. Svrha ovoga projekta nije "još jedan informativni letak" ili humanitarna akcija, već omogućiti studentima da se upoznaju sa stvarnim osobama i na vlastitoj koži iskuse djelić njihova iskustva. Želja je preusmjeriti fokus s pojma invaliditet na OSOBU s invaliditetom i teoriju spojiti s praksom. Dođite i posjetite ovo događanje jer tek kada znamo i razumijemo - možemo uistinu prihvatiti.

Odbor za podjelu Državnih nagrada za znanost, imenovan Odlukom Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 75/21.), na temelju Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost (Narodne novine, br. 108/95., 104/97. i 142/98.), na 3. sjednici održanoj 21. studenoga 2022. godine donio je Odluku o dodjeli Državnih nagrada za znanost za 2021. godinu.

I. Nagradom za životno djelo nagrađuju se:

- područje prirodnih znanosti:
1. dr. sc. Marijan Ahel, zaslužni znanstvenik Institut Ruđer Bošković
– područje biomedicine i zdravstva:
2. prof. dr. sc. Željko Dujić, Medicinski fakultet Sveučilište u Splitu
– područje biotehničkih znanosti:
3. prof. dr. sc. Đuro Senčić, u mirovini, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku
– područje društvenih znanosti:
4. prof. dr. sc. Nikola Gavella, professor emeritus, Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu
- područje humanističkih znanosti:
5. dr. sc. Ivanka Reberski, u mirovini, Institut za povijest umjetnosti

II. Godišnjom nagradom za znanost nagrađuju se:

– područje prirodnih znanosti:
1. prof. dr. sc. Marijana Đaković, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu
2. dr. sc. Nikola Sandrić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu
3. dr. sc. Ana-Sunčana Smith, Institut Ruđer Bošković
– područje tehničkih znanosti:
4. prof. dr. sc. Jonatan Lerga, Tehnički fakultet Sveučilište u Rijeci
5. prof. dr. sc. Vilko Mandić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilište u Zagrebu
6. prof. dr. sc. Sandro Nižetić, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Splitu
– područje biomedicine i zdravstva:
7. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
8. prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, Medicinski fakultet Sveučilište u Splitu
9. prof. dr. sc. Stjepan Špalj, Fakultet dentalne medicine Sveučilište u Rijeci
– područje biotehničkih znanosti:
10. prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku
11. doc. dr. sc. Maja Repajić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilište u Zagrebu
12. dr. sc. Valentina Španić, Poljoprivredni institut Osijek
– područje društvenih znanosti:
13. dr. sc. Vesna Lamza Posavec, u mirovini, zaslužna znanstvenica Institut „ Dr. Ivo Pilar“
14. prof. dr. sc. Mario Kasović, Kineziološki fakultet Sveučilište u Zagrebu
15. znanstvene suradnice: prof. dr. sc. Zrinjka Peruško, doc. dr. sc. Dina Vozab i doc. dr. sc. Antonija Čuvalo, Fakultet političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu
– područje humanističkih znanosti:
16. dr. sc. Vesna Badurina Stipčević, Staroslavenski institut
17. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, Odjel za povijest umjetnosti Sveučilište u Zadru III. Godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađuju se: – područje prirodnih znanosti:
1. dr. sc. Tomislav Portada, Institut Ruđer Bošković
– područje tehničkih znanosti:
2. znanstveni suradnici: prof. dr. sc. Matko Orsag i dr. sc. Frane Petric, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu
– područje biotehničkih znanosti:
3. dr. sc. Marijana Blažić, Veleučilište u Karlovcu
– područje društvenih znanosti:
4. prof. dr. sc. Edita Slunjski, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu IV. Godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađuju se: – područje prirodnih znanosti:
1. Josip Skejo, mag. biol. exp., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu
– područje tehničkih znanosti:
2. dr. sc. Anna Šušnjara, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Splitu
– područje biomedicine i zdravstva:
3. Jan Homolak dr. med., Medicinski fakultet Sveučilište u Zagrebu
– područje biotehničkih znanosti:
4. doc. dr. sc. Tihomir Kovač, Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku
– područje društvenih znanosti:
5. doc. dr. sc. Danijel Baturina, Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu
– područje humanističkih znanosti:
6. dr. sc. Feđa Milivojević, Filozofski fakultet Sveučilište u Rijeci OBRAZLOŽENJA Državne nagrade za znanost 
Dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost. To su nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnja nagrada za znanstvene novake. Nagrada za životno djelo
Dodjeljuje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Svake godine može se podijeliti do šest nagrada za životno djelo.

"Promjene u sustavu osiguravanja kvalitete: Sveučilište ususret novim izazovima i prilikama" tema je 6. Sveučilišnoga dana kvalitete, koji će se održati u auli Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak 28. studenoga 2022. od 10.00 do 14.30 sati. Cilj je programa međusobna razmjena iskustava u nastojanjima oko jačanja i unaprjeđenja sustava visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te usklađivanje njegovih obilježja s načelima i zadatcima Europskoga prostora visokoga obrazovanja. Sveučilišni dan kvalitete započet će uvodnim obraćanjima rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, prorektorice za upravljanje kvalitetom i etiku izv. prof. dr. sc. Anamarije Musa, v. d. ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje mr. sc. Sandre Bezjak te ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa (tbc). Ovogodišnji program realizirat će se u dva dijela: Promjene u sustavu osiguravanja kvalitete s naglaskom na akreditaciju studijskih programa i Cjeloživotno učenje i usavršavanje. Novi zakonodavni okvir unosi niz novina u sustav visokoga obrazovanja i znanosti, osobito u pogledu akreditacije studijskih programa. Koja su to nova i predložena zakonska rješenja i kako će se odraziti na sustav osiguravanja kvalitete visokoga obrazovanja, govorit će predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja gđa Dijana Mandić, načelnica Sektora za razvoj visokoga obrazovanja, i mr. sc. Sandra Bezjak, v. d. ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje u prvome dijelu programa. Cjeloživotno učenje – prioritet obrazovne politike u EU i RH, Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju te Primjeri dobre prakse na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu okosnica su drugoga dijela programa u kojemu će sudjelovati predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske udruge poslodavaca te predstavnici Sveučilišta u Zagrebu. U današnje vrijeme brzomijenjajućih trendova u globaliziranom svijetu, obrazovni sustav mora omogućavati fleksibilnost i prilagodljivost kako bi mogao odgovoriti trenutačnim i budućim izazovima i potrebama pojedinca, društva i tržišta rada. U takvim okolnostima brzih promjena i novih tehnologija jedan od stupova profesionalnoga razvoja jest cjeloživotno obrazovanje, koje otvara put novim znanjima, vještinama i kontinuiranom učenju. U drugom dijelu programa govorit će se o različitim oblicima cjeloživotnoga učenja za stjecanje znanja, vještina i kompetencija koje su prijeko potrebne na današnjem tržištu rada, koje provode Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice, kao i o novim mogućnostima i poticajima za razvoj cjeloživotnoga obrazovanja na visokim učilištima. Nakon završetka svakog dijela programa predviđena je rasprava. PROGRAM

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) na poznatoj adresi Unska 3 otvara svoja vrata u subotu 26. studenoga 2022. Dan otvorenih vrata namijenjen je ponajprije maturantima pred kojima se nalazi važna životna odluka - izbor fakulteta na kojemu će studirati. Stoga je ovogodišnji moto Dana otvorenih vrata i glavna poruka za sve buduće studente ’’DOĐI, VIDI, OSTANI’’. Maturanti će moći iskoristiti ovaj dan i iskusiti kako je to biti znanstvenik, doznati čime se naši studenti i profesori bave te upoznati ljude s kojima mogu podijeliti svoju strast prema tehnologiji i inovacijama. Hodnici Fakulteta privući će, kao i uvijek, na tisuće posjetitelja, uglavnom maturanata, ali i mlađih srednjoškolaca, osnovnoškolaca pa i djece vrtićkog uzrasta u pratnji roditelja, baka i djedova! Uz prezentaciju FER-a i studijskih programa, posjetiteljima će biti otvorena vrata zanimljivih laboratorija, bit će upoznati s nizom znanstvenih istraživanja i projekata, pozvani da sudjeluju u atraktivnim predavanjima, razgovaraju s predstavnicima studentskih i stručnih udruga koje djeluju na Fakultetu. Moći će vidjeti i isprobati niz izuma i tehnologija iz područja elektrotehnike, informacijske i komunikacijske tehnologije te računarstva, koje su osmislili i razvili djelatnici i studenti Fakulteta. Vjerujemo da će bogati program zaintrigirati sve one koji su zainteresirani za znanstvena istraživanja, napredne tehnologije i primjene tih tehnologija u svakodnevnom životu. Atmosferu s događanja prošlih godina pogledajte u galeriji fotografija te kratkom promotivnom filmu s Dana otvorenih vrata 2019., a pozivamo vas da zapratite i naš Facebook događaj.

Izv. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ove se godine našla na listi visoko citiranih svjetskih istraživača. Riječ je o listi koju jednom godišnje objavljuje Institut za znanstvene informacije Clarivate, a koja prepoznaje iznimne pojedince sa značajnim utjecajem na znanstvenu zajednicu što se očituje u stopi citiranosti njihovih radova. Ova lista se smatra najprestižnijim indikatorom znanstvene kvalitete te obuhvaća znanstvenike koji su u posljednjem desetljeću pokazali izniman i širok utjecaj svrstavajući se na taj način u 1% najboljih istraživača u svojem području. Metodologija se temelji na podacima iz indeksa citiranosi znanstvene baze Web of Science zajedno s analizama koje provode bibliometrijski stručnjaci i znanstvenici za podatke na Institutu za znanstvene informacije u Clarivate-u. Clarivate je ove godine proširio kvalitativnu analizu popisa visoko citiranih istraživača, kako bi ukazao na sve veću zabrinutost u vezi potencijalnog nedoličnoga ponašanja u znanosti poput plagijata, lažnih recenzija i manipulacija fotografijama. Uz pomoć Retraction Watch-a, bloga koji izvještava o povlačenjima znanstvenih radova, analitičari Clarivate-a su tražili dokaze o potencijalnom nedoličnom ponašanju u svim publikacijama znanstvenika na preliminarnom popisu visoko citiranih istraživača. Istraživači za koje se utvrdilo da su počinili nedolično znanstveno ponašanje isključeni su s popisa visoko citiranih istraživača. Na ovogodišnjoj listi nalazi se 6938 istraživača iz 69 zemalja, a od istraživača iz Hrvatske, osim profesorice Bursać Kovačević, nalazi se i prof. dr. sc. Predrag Putnik s Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever. Što se tiče znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu koji su se prethodnih godina nalazili na listi riječ je prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te akademiku Željku Reineru s Medicinskog fakulteta. Izv. prof. dr. sc. Bursać Kovačević se bavi netermalnim održivim tehnologijama obrade hrane na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prema Google Scholaru ima ukupno 6125 citata u svim publikacijama, od čega 5604 citata u proteklih pet godina te H-indeks 40. Dobitnica je Državne nagrade za znanost za 2019. godinu i nagrade Tanner Award za koautorstvo u najcitiranijem znanstvenom radu objavljenom u Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety za 2018. Ovogodišnja je dobitnica nagrade za najbolji poster Strawberry tree fruit (Arbutus unedo L.) as a valuable ingredient for functional food production na međunarodnoj konferenciji XXXIV Scientific-Professional Conference - with international participation - Processing And Energy In Agriculture. Bila je urednica izvanrednih izdanja u časopisima Foods, MDPI i Journal of Food Quality te je članica uređivačkih odbora znanstvenih časopisa LWT Food Science and Technology, Food Chemistry Advances i Pomologica Croatica. Listu visoko citiranih istraživača za 2022. godinu možete pronaći OVDJE.

Izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu koje čine rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u pratnji prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenke Ostojić i prorektora za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića danas je u Vukovaru polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odalo počast žrtvi Vukovara pred Spomenikom hrvatskim braniteljima - Spomen križu na rijeci Vuki. Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje svake se godine obilježava 18. studenoga. Datum je to kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara i u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom. Prigodnim programom pod sloganom "Vukovar - mjesto posebnoga domovinskog pijeteta" ispred Vukovarske bolnice krenut će Kolona sjećanja prema Memorijalnom groblju gdje će se položiti vijenci i održati sveta misa. Neka im je laka hrvatska zemlja! Slava i hvala im!

U utorak 15. studenoga 2022. u auli Sveučilišta u Zagrebu održana je "Alumni priča: od studenta do rektora" u kojoj je gostovao prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, a razgovor je vodio gospodin Mislav Togonal.

Rektor Lakušić se kroz zanimljiv razgovor prisjetio svojih početaka kada je iz rodnoga Slavonskog Broda došao u Zagreb na studij građevinarstva. Unatoč tadašnjoj želi da se po završetku studija vrati u Slavonski Brod i bavi gradnjom kuća i objekata, ukazala se prilika i otvorilo slobodno mjesto na Katedri za željeznice koju je prihvatio. Ovakav životni put i karijeru nije oduvijek zamišljao, jer je, kako ističe, po prirodi zatvorena osoba i nije za sebe planirao govore pred više od pet ljudi. Na pitanje kada je u životu bio najsretniji odgovara: "Najsretniji sam bio kada sam dobio svoj prvi europski projekt". O njegovoj upornosti i hrabrosti dovoljno govori činjenica da je podnio kandidaturu za rektora Sveučilišta u Zagrebu znajući da je pred njim i njegovim timom izazovan i težak zadatak, međutim ističe da "teška vremena iznjedre hrabre ljude". Jedan od velikih izazova predstavlja i proces obnove zgrada Sveučilišta stradalih u potresu, a na pitanje kada kreće obnova zgrade u kojoj djeluje Rektorat, rektor Lakušić odgovara da očekuje kako će ubrzo biti gotova projektna dokumentacija nakon čega kreće natječaj za izvođače. "Riječ je o investiciji od gotovo 200 milijuna kuna, a s kvalitetnim projektantima i u suglasnosti s konzervatorima nadam se da ćemo pokrenuti ključan korak, a to je obnova zgrade Sveučilišta u Zagrebu", rekao je rektor Lakušić. Uz ozbiljne potrebe vezane uz obnovu zgrade istaknuo je nužnost ozbiljne obnove cijeloga sustava Sveučilišta u Zagrebu. "Uprava Sveučilišta zajedno sa svim zaposlenicima treba biti servis svojim sastavnicama i iznaći načine kako kvalitetno odgovoriti potrebama istih, zbog čega će postojeće urede Rektorata biti potrebno dodatno unaprijediti, reorganizirati i prilagoditi. Jako i moderno sveučilište je ono koje brine o svakoj svojoj sastavnici, nastavnicima i studentima, stoga na uspjeh svake sastavnice gledam kao na uspjeh Sveučilišta. Kvaliteta studijskih programa i nastavnika dovoljno govori za sebe, a naša reklama su naši završeni studenti, naši profesori i naši alumni koji uspijevaju u poslu i životu", rekao je rektor Lakušić. Istaknuo je važnost i ulogu koju Sveučilište u Zagrebu kao najstarije i najveće javno sveučilište u Hrvatskoj treba imati, a koja se može unaprijediti i ojačati kroz suradnju s gospodarstvom. Pritom je najavio osnivanje gospodarskoga savjeta kao i savjeta alumna za koje ističe da su dragocjeni, ali još uvijek nedovoljno iskorišteni kapital koji Sveučilište treba i na koji računa. "Alumne trebamo pozvati na Sveučilište i jače uključiti jer su oni naši najbolji promicatelji", rekao je rektor Lakušić. Razgovoru su doprinijela konstruktivna pitanja i komentari iz publike, a na kraju je predsjednik Saveza Alumni UNIZG prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio rektoru Lakušiću na zanimljivom razgovoru, istaknuvši kako alumni doista jesu snaga našega Sveučilišta i da sustavnim radom možemo očekivati i dobre rezultate, a novoj je Upravi zaželio puno uspjeha u daljnjem radu. Snimka Alumni priče uskoro će biti dostupna na mrežnoj stranici Saveza.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić ugostio je u ponedjeljak 14. studenoga 2022. u auli Sveučilišta u Zagrebu rektora Sveučilišta u Istanbulu prof. dr. Mahmuta Aka, u pratnji voditeljice Ureda za međunarodnu suradnju prof. dr. Ayse Zisan Furat, zamjenika veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj gospodina Fatiha Kaye i savjetnika za obrazovanje kulturnoga centra "Instituta Yunus Emre" u Zagrebu gospodina Fatiha Erkana.  S hrvatske strane sudjelovala je generalna konzulica Republike Hrvatske u Istanbulu dr. sc. Ivana Zerec, viša savjetnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Ivana Fakac, prof. te prevoditeljica, gospođa Jana Bušić. Sa Sveučilišta u Zagrebu uz rektora izaslanstvo su ugostili prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom te voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. phil. Branka Roščić. Razgovaralo se o akademskim temama, povezivanju dvaju sveučilišta i jačanju suradnje, možebitnim zajedničkim projektima te o položaju hrvatskoga i turskoga jezika i književnosti na oba sveučilišta.

Svečanom dodjelom priznanja najuspješnijim sudionicima, koja se održala na pozornici u dvorani Zimski vrt, završena je 27. Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Priznanja je najuspješnijim sudionicima dodijelio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Uz prorektore Sveučilišta u Zagrebu, svečanosti su nazočili dekani, prodekani, koordinatori Smotre na fakultetima i akademijama, profesori, studenti te zainteresirani posjetitelji. Program svečanoga zatvaranja ovogodišnje Smotre vodili su Ela Šeremet i Ante Peričić, studenti novinari Televizije Student, koja djeluje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za najbolje uređeni izložbeni prostor dobili su Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Učiteljski fakultet, Arhitektonski fakultet i Studij dizajna te Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu. U kategoriji inovativnost u predstavljanju priznanjem su nagrađeni Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Veterinarski fakultet, Građevinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Priznanje u kategoriji poseban doprinos u edukaciji i informiranju posjetitelja dobili su Prirodoslovno-matematički fakultet, Medicinski fakultet i Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Za komunikativnost i susretljivost priznanje je na ovogodišnjoj Smotri rektor dodijelio Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Tekstilno-tehnološkom fakultetu, Fakultetu organizacije i informatike Varaždin i Metalurškom fakultetu. Priznanje za posebno uspješno predstavljanje na Smotri dobili su Ured za sport i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Za najbolje predstavljanje na pozornici ove su godine priznanje dobili Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ekonomski fakultet i Akademija dramske umjetnosti. Priznanje za izniman doprinos u organizaciji Smotre dobili su Fakultet političkih znanosti, Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Muzička akademija, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i Studentski centar Zagreb. Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente, održavala se uživo od 10. do 12. studenoga 2022. u novom prostoru – u Kongresnoj dvorani, dvoranama Zimski vrt i Cres te u atriju Kongresnoga centra na Zagrebačkom velesajmu. Riječ je o najstarijoj manifestaciji toga tipa u Republici Hrvatskoj, koju Sveučilište u Zagrebu organizira već 27. put. Na ovogodišnjoj Smotri predstavljale su se isključivo sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Na izložbenim prostorima, smještenima u Kongresnoj dvorani, posjetitelji su u izravnom kontaktu sa studentima i zaposlenicima pojedinoga fakulteta i akademije mogli dobiti sve važne informacije vezane uz upis i studiranje, a sudionici su se dodatno predstavili i kroz razgovore na pozornici u dvorani Zimski vrt. U dvorani Cres predstavljene su različite aktivnosti koje se na Sveučilištu u Zagrebu provode u području športa, a s ciljem promicanja umjetničkoga područja, studenti triju umjetničkih akademija i Tekstilno-tehnološkoga fakulteta pripremili su bogat umjetnički program. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola program ovogodišnje Smotre pratili su srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji su na manifestaciju stizali u organiziranim skupinama. Smotru je tijekom tri dana posjetilo oko 27 000 posjetitelja. Glavni sponzor ovogodišnje Smotre bila je OTP banka d. d., brončani sponzor Studentski centar Varaždin, a partneri Studentski centar u Zagrebu i Podravka d. d. Medijski partneri Smotre bili su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, sveučilišne novine Universitas i Universitas portal.

Drugi dio obilježavanja ovogodišnjega Dana Sveučilišta u Zagrebu – svečana sjednica Senata, održat će se u srijedu 9. studenoga u 11.00 sati u Velikom amfiteatru na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije (Svetošimunska cesta 23).

Svečana sjednica Senata započet će ulaskom dekana i prorektora u Veliki amfiteatar, nakon čega će u povorci u dvoranu ući članovi Rektorskoga zbora Republike Hrvatske predvođeni rektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem, predsjednikom RZ-a.

Nakon što se uzvanicima obrati rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, uslijedit će govori visokih uzvanika – predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivana Pavla Borasa, zamjenika predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske i rektora Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragana Ljutića, izaslanika predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, podpredsjednika HAZU-a Davora Miličića, gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa, izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora, saborske zastupnice i predsjednice Saborskoga odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Vesne Bedeković i izaslanika Predsjednika Republike, posebnoga savjetnika Predsjednika za ekonomiju izv. prof. dr. sc. Velibora Mačkića.

Na svečanosti će uslijediti izlaganje rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji će predstaviti aktualnu situaciju u visokom obrazovanju i znanosti Republike Hrvatske i na Sveučilištu u Zagrebu, kao i kratkoročne i dugoročne ciljeve nove Uprave Sveučilišta u sljedećem razdoblju.

Potom će biti dodijeljena Posebna priznanja rektora studentima za postignut uspjeh od  međunarodnoga značaja u ak. god. 2021./2022., nagrada „Fran Bošnjaković“, „Andrija Štampar“, „Andrija Mohorovičić“ i Ars summa Universitatis te nagrada za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu za 2022. godinu.

Svečanost će se nastaviti dodjelom počasnih zvanja professor emeritus za 2022. godinu.

POPIS DOBITNIKA NAGRADA I PRIZNANJA TE POČASNIH ZVANJA

 

Svečana sjednica Senata završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur. 

U glazbenom dijelu programa svečane sjednice Senata sudjelovat će Ansambl Celeste i Gudački trio Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva, sudjeluju kao partneri u provedbi projekta „Erasmus Mundus Joint Master Degree in Brain and Data Science – NeuroData“. Voditelji projektnih timova naših sastavnica su prof. dr. sc. Melita Šalković-Petrišić, Medicinski fakultet i prof. dr. sc. Mario Cifrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Koordinator je Sveučilište Bar Ilan iz Izraela (Bar-Ilan University), a uz Sveučilište u Zagrebu, partneri su Sveučilišta u Nizozemskoj (Vrije Universiteit Amsterdam), Portugalu (Universidade de Lisboa - Instituto Superior Técnico), Italiji (University of Padua) i Finskoj (University of Jyväskylä). U okviru Erasmus+ programa Erasmus Mundus shema (EMJM) oznaka je IZVRSNOSTI u nastavnom procesu visokih učilišta koja zajednički provode i međusobno priznaju EMJM transnacionalne studijske programe. Sveučilište u Zagrebu jedino je hrvatsko visoko učilište na kojem se izvodi najveći broj EMJM združenih diplomskih studija kojima je odobrena ova vrlo kompetitivna vrsta financiranja. Program NeuroData peti je po redu odobren Erasmus Mundus združeni diplomski studij na Sveučilištu u Zagrebu uz prethodno odobrene EMJM programe na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Agronomskom fakultetu i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. EMJM-i su programi izvrsnosti i trebali bi pridonijeti integraciji i internacionalizaciji europskoga prostora visokog obrazovanja. Specifičnost EMJM-a temelji se na visokom stupnju integracije među ustanovama sudionicama i na izvrsnosti njihova akademskog sadržaja. EMJM nastoji povećati privlačnost i izvrsnost europskoga visokog obrazovanja u svijetu i privući talente u Europu, kroz:
- institucionalne akademske suradnje radi predstavljanja europske izvrsnosti u visokom obrazovanju i
- pojedinačne mobilnosti za sve studente koji sudjeluju u EMJM-u, uz stipendije koje financira EU za najbolje studente koji se prijave. Koordinator projekta, prof. Alon Korngreen, boravio je u Zagrebu od 10. do 14. listopada. Tijekom svojega boravka održao je predavanja na Medicinskom fakultetu i Fakultetu elektrotehnike računarstva te održao niz sastanaka u cilju promocije studija NeuroData. NeuroData je dvogodišnji diplomski studij koji se izvodi na engleskom jeziku. Namijenjen je studentima širega područja biomedicine, biomedicinskoga inženjerstva, računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija s ciljem stjecanja interdisciplinarnih znanja potrebnih za rješavanje sve složenijih pitanja u neuroznanosti. Prvu godinu studija svi studenti pohađaju na Sveučilištu Bar-Ilan stječući temeljna znanja iz područja neuroznanosti i znanosti o podacima i završavaju je na dvotjednoj Ljetnoj školi koju organiziraju Medicinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Uz teorijski i praktični rad, tijekom Ljetne škole studenti upoznaju mentore s partnerskih sveučilišta i, ovisno o svojim interesima, dogovaraju na kojem će od njih (osim Sveučilišta u Zagrebu) pohađati drugu godinu studija i raditi diplomski rad. Nakon završetka studija i obrane diplomskog rada, studenti stječu dvostruku titulu (double degree) magistra Sveučilišta Bar-Ilan i magistra sveučilišta na kojem izrađuju i brane diplomski rad. Erasmus+ financiranje NeuroData studija odobreno je u trajanju od 72 mjeseca za ukupno 4 generacija studenata, a početak provedbe projekta je 1. rujna 2022. godine. Prijave za upis prve generacije studenata za akademsku godinu 2023-2024 počinju u studenom 2022. NeuroData program naveden je u Erasmus Mundus katalogu na POVEZNICI. Više informacija o studiju NeuroData može se pronaći na službenoj stranici programa. 

Globalna tvrtka Infineon Austria i Sveučilište u Zagrebu - Fakultet elektrotehnike i računarstva pokrenuli su akademsku suradnju u području energetske elektronike. Suradnja će unaprijediti budući razvoj energetski učinkovitih tehnologija za doprinos dekarbonizaciji te ojačati jedno od ključnih područja europskoga stručnog znanja u području mikroelektronike. Suradnja je usmjerena na istraživanje i razvoj mikroelektroničkih rješenja koja sustavno smanjuju potrošnju energije, kao i na obrazovanje u ovim područjima istraživanja. To, primjerice, uključuje elektromobilnost ili energetski učinkovitu proizvodnju te prijenos i korištenje električne energije. Trajanje ove akademske suradnje inicijalno je određeno na šest godina, a voditelj projekta je prof. dr. sc. Željko Jakopović. Suradnja je dio posvećenosti poduzeća Infineon Austria važnim projektima od zajedničkoga europskog interesa u području mikroelektronike (IPCEI ME). „Konkretna znanstvena i tehnološka rješenja u energetskoj elektronici mogu značajno pridonijeti ostvarenju klimatskih ciljeva. Da bi se došlo do takvih rješenja potrebno je još više ispreplesti stručno znanje iz područja znanstvenoga istraživanja i obrazovanja s postojećim industrijskim primjenama, a to je upravo ono što radimo. Nazivamo to našom 'Mission Future' i drago nam je što pritom surađujemo s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te što zajedno unapređujemo položaj Europe kao centra za razvoj poluvodiča. Ovo je jedinstvena prilika mladim istraživačima da razvijaju karijeru u veoma atraktivnom tehničkom polju, čineći pritom naš svijet sigurnijim i ekološki prihvatljivijim mjestom“, objašnjava Sabine Herlitschka, glavna izvršna direktorica tvrtke Infineon Technologies Austrija AG. „Na FER-u smo vrlo zadovoljni jačanjem suradnje s Infineonom, globalnim liderom i jednom od najvažnijih europskih elektroničkih kompanija. Suradnja je i dokaz kvalitete i potencijala FER-a u istraživanju i razvoju sustava energetske elektronike, kao i privlačnosti izvrsnim mladim talentima. Vjerujem da ćemo biti vrlo zadovoljni ovom suradnjom i da ćemo zajedno otvarati nove prilike“, smatra dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas. „Siguran sam da će ovaj projekt akademske suradnje između Infineona i FER-a značajno pridonijeti kompetencijama naše grupe za energetsku elektroniku (eng. Power Electronics Group), ali i drugima na FER-u u području znanstvenog istraživanja i nastave. Predviđeno sudjelovanje eminentnih stručnjaka Infineona u nastavnom procesu putem pozvanih predavanja i radionica omogućit će našim studentima i istraživačima izravan pristup najnovijim tehnološkim dostignućima u području mikroelektronike, učinskih poluvodičkih komponenata te odgovarajućim primjenama u području energetske elektronike“, istaknuo je voditelj projekta prof. dr. sc. Željko Jakopović. Istraživanje stabilnosti mreže, elektromobilnosti i inteligentnih sustava upravljanja Naglasak akademske suradnje biti će na rješenjima za energetski učinkovite proizvode. To uključuje razvoj teoretskih koncepata za stabilnost energetskih mreža, istraživački rad u polju elektromobilnosti te poboljšanje uštede energije putem inteligentnih sustava upravljanja, npr. putem algoritama, umjetne inteligencije ili strojnog učenja. Nadalje, radit će se na razvoju metoda dizajna i ispitivanja za analogne i digitalne krugove te krugove s mješovitim signalima za proizvode energetske elektronike. Kako bi se kroz suradnju doprinijelo proširenju europske baze talenata iz STEM područja, partneri također planiraju na FER-u provesti posebne obrazovne programe vezane uz energetsku elektroniku. Usporedno s time, poduzeće Infineon Austria studentima će nuditi niz usluga, od tematskih radionica i podrške studentima na doktorskom studiju do ponude praksi u industriji za studente na prijediplomskim i diplomskim studijima.

Zbog iznimnog interesa produljen je rok DO 9. STUDENOGA za prijave na "Manufacturing Innovation Challenge", projekt kojemu je cilj potaknuti otvorene inovacije povezujući velike tvrtke koje zadaju izazov s kojim se susreću u svojoj proizvodnji i start-uptimove koji ga nastoje riješiti. EIT Manufacturing Hub za Hrvatsku otvorio je prijave za sudjelovanje u ovom inovativnom izazovu koji pruža jedinstvenu priliku za suradnju inovativnih timova s uspješnim proizvodnim poduzećima, edukaciju kroz strukturirani program stvaranja inovacija uz potporu iskusnih mentora te mogućnost za upoznavanje kolega, potencijalnih partnera, klijenata ili poslodavaca. Dijeljenjem znanja i umrežavanjem pod mentorstvom vodećih stručnjaka iz pojedinoga područja, okupljeni timovi natjecat će se u izradi najboljih rješenja koja će pomoći u rješavanju jednoga od zadanih izazova. Najbolja rješenja bit će nagrađena bogatim novčanim nagradama. Cilj ovogodišnjega Manufacturing Innovation Challengea rješavanje je stvarnoga izazova u vodećim proizvodnim organizacijama u Hrvatskoj – tvrtkama Podravka d. d. i JGL d. d. Ovogodišnji izazovi: Podravka: „Kako bismo mogli optimizirati veličinu proizvodnih naloga?“ JGL: „Automatizacija procesa izmjene taložnih ploča u monitoringu.“ Svaka od navedenih tvrtki nagradit će iznosom od 10 tisuća kuna onome tko ponudi najbolje rješenje za njihov izazov. Više o izazovima doznajte OVDJE. prijaviti se možete OVDJE.

Na svečanosti održanoj u četvrtak 3. studenoga 2022. u auli Sveučilišta u Zagrebu rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić dodijelio je nagrade i priznanja u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu.

Riječ je o nagradama i priznanjima koje nisu prethodno mogle biti dodijeljene zbog nemogućnosti održavanja svečanosti Dana Sveučilišta u Zagrebu uživo uslijed pandemije bolesti COVID-19.

Svečanost je započela svečanim ulaskom dekana, prorektora i rektora Sveučilišta u Zagrebu u aulu, nakon čega se uzvanicima obratio rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. 

Na svečanosti je uslijedila dodjela počasnih zvanja professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu te nagrada Fran Bošnjaković, Andrija Mohorovičić i Ars summa Universitatis za 2020. godinu, kao i dodjela spomen-medalja redovitim profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u ak. god. 2021./2022.

Nagradom Fran Bošnjaković nagrađen je prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a nagradom Andrija Mohorovičić prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Nagradom Ars summa Universitatis nagrađeni su red. prof. art. Ines Krasić s Akademije likovnih umjetnosti i dr. art. Nenad Fabijanić s Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svečanost je završila akademskom himnom Gaudeamus igitur. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Ansambl Celeste i student Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu gitarist Filip Mišković.

Prije održavanja svečanosti, sveučilišno izaslanstvo predvođeno rektorom položilo je vijenac i odalo počast preminulim profesorima i studentima na groblju Mirogoju.

Drugi dio proslave Dana Sveučilišta u Zagrebu – svečana sjednica Senata, održat će se u srijedu 9. studenoga 2022. u 11 sati na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetimo, diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. dana 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Zagrabiensis) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj Dan Sveučilišta (Dies academicus).

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima" za stjecanje akademskog naziva: sveučilišni specijalist/specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u akademskoj godini 2022./2023.

1.      UVJETI I PRAVO UPISA

Na Studij se mogu upisati pristupnici:

sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem, i to:

• odgovarajućim predbolonjskim četverogodišnjim sveučilišnim dodiplomskim studijem
• odgovarajućim sveučilišnim diplomskim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ostvarenih 300 ECTS bodova)
• strani državljani koji su završili odgovarajući sveučilišni diplomski studij, a kojima je diploma priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske (akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u RH na Sveučilištu u Zagrebu)
  
  - kandidati s prosječnom ocjenom studija većom od 3,5, odnosno kandidati s nižim prosjekom ukoliko prilože preporuku dva sveučilišna profesora s fakulteta na kojem su završili odgovarajući sveučilišni diplomski studij

Od pristupnika se očekuje poznavanje engleskog jezika na razini praćenja stručne literature i stručne komunikacije. Pravo upisa na Studij stječu pristupnici koji zadovoljavaju uvjete upisa. Ako se za upis na Studij prijavi više pristupnika od upisne kvote, pravo upisa stječu pristupnici koji udovoljavaju svim uvjetima natječaja i koji su odabrani putem selekcijskog postupka. Glavne odrednice selekcijskog postupka su prosjek ocjena na studiju i motivacijski razgovor. S kandidatima koji ostvare pravo upisa na Studij sklapa se Ugovor o studiranju. 2.      UPISNA KVOTA Na Studij se prima 30 studenata. 3.      PROGRAM I TRAJANJE STUDIJA Detaljan program studija dostupan je na stranici http://uljp.unizg.hr/. Studij traje tri semestra i nosi 90 ECTS bodova. Povrh toga, na Studiju postoji i pripremni semestar u okviru kojeg se održava nastava na razlikovnim predmetima. Razlikovni predmeti ne nose ECTS bodove, a svrha im je omogućiti studentima stjecanje znanja koja su im neophodna za praćenje nastave na Studiju. Za svakog se studenta određuju posebno, ovisno o tome je li tijekom svojeg preddiplomskog ili diplomskog studija položio ispite koje sadržajno obuhvaćaju gradivo propisano pojedinim razlikovnim predmetom. 4.      UPIS I POČETAK NASTAVE Upis na Studij održat će se u prosincu 2022. godine. Nastava na razlikovnim predmetima u pripremnom semestru održat će se u prosincu 2022. i siječnju 2023. godine. Održavanje redovite nastave na Studiju započinje u veljači 2023. godine. Točni datumi bit će objavljeni naknadno. 5.      VISINA ŠKOLARINE Školarina iznosi 14.000,00 kn (1.858,12 eura) po semestru, odnosno 42.000,00 kn (5.574,36 eura) za tri semestra koliko traje Studij. Dodatno, za svaki razlikovni predmet koji studenti trebaju položiti jer nisu stekli potrebna formalna osnovna ekonomska, psihološka i/ili statistička znanja, potrebno je platiti 1.500,00 kn (199,08 eura). Izvan uplaćene školarine su i troškovi prijave odnosno obrane specijalističkog rada u ukupnom iznosu od 3.000,00 kn (398,16 eura). Školarinu je moguće platiti jednokratno ili u nekoliko rata. 6.      POSTUPAK PRIJAVE ZA UPIS NA STUDIJ Postupak prijave za upis na studij sastoji se u popunjavanju i dostavi obrasca za prijavu i popratne dokumentacije, poštom na adresu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prijava za upis na Studij uključuje sljedeće dokumente:

1. Obrazac prijave [DOWNLOAD]
2. Diploma prethodnog(ih) studija (ovjerena preslika ili izvornik na uvid)
3. Prijepis ocjena sa svih prethodnih razina studija
4. Preporuke ukoliko je prosjek ocjena kandidata na prethodnim studijima bio niži od 3,50 (dvije preporuke)
5. Domovnica (izvornik na uvid)
6. Izvadak iz matice rođenih (izvornik ili ovjerena preslika ne starija od 6 mjeseci)
7. Životopis
8. Rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ukoliko kandidat dodiplomski sveučilišni ili diplomski sveučilišni studij nije završio u Republici Hrvatskoj

7.      ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Rok za podnošenje prijava na natječaj je od 15. rujna 2022. do 30. studenog 2022. godine. Ispunjenu prijavu na natječaj i traženu dokumentaciju poslati poštom na adresu: EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Referada za poslijediplomske studije
(s naznakom za: Studij Upravljanje ljudskim potencijalima)
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb Prijavom na natječaj dajete privolu za obradu Vaših osobnih podataka u svrhu upisa na studij, a u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Opširnije informacije nalaze se na mrežnoj stranici Studija. Za dodatne upite kontaktirati:

• Milka Rimac Bilušić, univ. spec. oec.; mrimacbil@net.efzg.hr, tel. 095/861-7646.
• doc. dr. sc. Maja Parmač Kovačić; mparmac@ffzg.hr, tel. 091/753-0949.

 

U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora hrvatski su inovatori tradicionalno sudjelovali na 73. međunarodnom sajmu inovacija iENA 2022. Sajam se održao od 27. do 30. listopada 2022. u Njemačkoj u gradu Nürnbergu gdje se predstavilo više od 500 inovacija iz 26 zemalja svijeta. Važno je istaknuti da se međunarodni sajam inovacija IENA održava više od 70 godina što ga svrstava među najstarije, a time i među najuglednije u svijetu. Zlatnu medalju osvojila je inovacija pod nazivom "Primjena tiskanih računalno generiranih holograma kao sigurnosnih elemenata" inovatora dr. sc. Vladimira Cviljušca s Grafičkoga fakulteta, a srebrnu medalju "PullUpCounter – brojač zgibova" inovator Petra Dundare s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Od brojnih međunarodnih posjetitelja i uzvanika podršku hrvatskim inovatorima na sajmu inovacija iENA došao je iskazati i Generalni konzul RH u Münhenu Vladimir Duvnjak. U sklopu sajma održane su brojne konferencije, STEM radionice i B2B skupovi koji su potakli velik interes posjetitelja i izlagača. Ostali dobitnici Zlatna medalja
- "Low Power Data Logger" inovatora Danijela Krište iz Osijeka
- "Pametni virtualni prekidač PRO-I" inovatora Lovre Stipanovića, Josipa Oroza te mentora Ivana Vlainića iz Društva pedagoga tehničke kulture i informatike iz Samobora
- "Q2.ALL modularna kabina za osobnu higijenu" inovatora Svena Maričića i Ivana Veljovića sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Srebrna medalja
- "Pametne rolete" inovatora Marka Šimića te mentora Ivana Mihaljevića iz Poštansko-telekomunikacijske škole iz Zagreba
- "Pametna PLANK strunjača" inovatora Kristijana Crnića, Nikole Mirkovića, Erika Brauna, Luke Galunića i Gabrijela Dumbovića te mentora Ivana Vlainića i Stjepana Razuma. Brončana medalja
- "Dimenzijska mjerna stanica" inovatora Ivana Orlovića, Marijana Kranjčeca i Filipa Čurčije iz tvrtke HS PRODUKT d.o.o.
- "Inovativna tehnologija za reciklažu opada MO-BO-TO" inovatora Đure Horvata iz tvrtke Tehnix d.o.o.
- "Višenamjenske cijevi za navodnjavanje poljoprivrednih površina" inovatora Frane i Tomislava Pokrajčića iz tvrtke JEL-TOM d.o.o.
- "Virtualna knjiga" inovatora Martine Licul i Alana Burića te mentora Nikole Vujačića iz Gimnazije Pula Izvor informacija: Universitas portal

Obilježavanje Dana Sveučilišta u Zagrebu – Dies Academicus sadržavat će dvije svečanosti: svečanu dodjelu nagrada i priznanja Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u četvrtak 3. studenoga 2022. u 12 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb) i svečanu sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u srijedu 9. studenoga 2022. u 11 sati na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije (Svetošimunska cesta 23, Zagreb).

Nakon što sveučilišno izaslanstvo u četvrtak 3. studenoga 2022. u 8.50 sati na groblju Mirogoju položi vijenac i oda počast preminulim profesorima i studentima, u auli Sveučilišta u Zagrebu u 12 sati održat će se svečana dodjela nagrada i priznanja Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2020./2021. Riječ je o nagradama i priznanjima koje nisu mogle biti dodijeljene prošle godine zbog nemogućnosti održavanja svečanosti Dana Sveučilišta u Zagrebu uživo uslijed pandemije bolesti COVID-19.

Svečanost će započeti govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, nakon čega će uslijediti dodjela počasnih zvanja professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Program svečanosti nastavit će se dodjelom nagrada Fran Bošnjaković, Andrija Mohorovičić i Ars summa Universitatis za ak. god. 2020./2021., kao i dodjela spomen-medalja redovitim profesorima Sveučilišta u Zagrebu, umirovljenima u ak. god. 2021./2022. Svečanost će završiti akademskom himnom Gaudeamus igitur. U glazbenom dijelu programa sudjelovat će Ansambl Celeste i student Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu gitarist Filip Mišković.

Svečana sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati u srijedu 9. studenoga u 11 sati na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, započet će pozdravnim govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, nakon čega će se prisutnima obratiti visoki uzvanici.

Na svečanosti će uslijediti izlaganje rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji će predstaviti svoj rektorski program, kao i kratkoročne i dugoročne ciljeve nove Uprave Sveučilišta u sljedećem razdoblju.

Program svečane sjednice Senata nastavit će se dodjelom počasnih zvanja professor emeritus te nagrada Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2021./2022. – Fran Bošnjaković, Andrija Štampar, Andrija Mohorovičić, Ars summa Universitatis te nagrada za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Svečana sjednica Senata završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Podsjetimo, diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. dana 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Zagrabiensis) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj Dan Sveučilišta (Dies academicus).

Međunarodno rangiranje QS World University Rankings, koje svake godine objavljuje listu najboljih svjetskih sveučilišta, danas je objavilo svoj prvi QS World University Rankings: Sustainability 2023, odnosno rang listu najodrživijih sveučilišta na svijetu za 2023. godinu. Više od 40 vodećih svjetskih stručnjaka iz 20 zemalja analiziralo je kako se sveučilišta nose s najvećim okolišnim, društvenim i upravljačkim globalnim izazovima današnjice. Rang lista održivosti temelji se na ciljevima održivog razvoja koje je 2015. godine rezolucijom utvrdila Generalna skupšina Ujedinjenih naroda u sklopu Agende 2030.

Na rang-listi 700 najodrživijih svjetskih sveučilišta iz ukupno 71 zemlje nalazi se i Sveučilište u Zagrebu kao jedino rangirano hrvatsko sveučilište. Od ukupno 700 rangiranih institucija Sveučilište u Zagrebu se nalazi u kategoriji od 451. do 500. mjesta te ima bolji rang od Sveučilišta u Ljubljani i Beogradu, koja su u kategoriji od 501. do 550. mjesta.

Kako bi bila rangirana sveučilišta su morala zadovoljiti tri osnovna kriterija:
a) predanost ublažavanju klimatske krize koja se očituje u sveučilišnoj politici ili kroz strateške dokumente sveučilišta;
b) dokaz o istraživačkoj kulturi usklađenoj s ciljevima održivog razvoja UN-a odnosno dovoljan broj istraživačkih radova vezanih uz temu održivosti;
c) mjesto na rang listi QS World University Ranking. Rangiranje ocjenjuje sveučilišta u dvije osnovne kategorije: Utjecaj na okoliš i Utjecaj na društvo. Svaka kategorija sadrži po 50% ocjene te zajedno sačinjavaju ukupnu ocjenu sveučilišta. Kategorija Utjecaj na okoliš sastoji se tri potkategorije: 1) Održivo obrazovanje, 2) Održive institucije i 3) Održivo istraživanje. Kategorija Utjecaj na društvo sadrži pet potkategorija: 1) Zapošljavanje i mogućnosti, 2) Jednakost, 3) Kvaliteta života, 4) Utjecaj obrazovanja i 5) Razmjena znanja.  U kategoriji Utjecaj na društvo Sveučilište u Zagrebu se nalazi na 290. mjestu što je ujedno i nabolji rang u ovoj kategoriji u usporedbi sa svim sveučilištima u zemljama u okruženju. U kategoriji Utjecaj na okoliš Sveučilište u Zagrebu se nalazi iznad 500. mjesta. Što se tiče ranga u potkategorijama Sveučilište u Zagrebu najbolje je rangirano u Razmjeni znanja gdje zauzima visoko 164. mjesto te u potkategoriji Utjecaj obrazovanja u kojoj zauzima 272. mjesto od njih 700. U potkategoriji Jednakost zauzima 373., u Kvaliteti života 396., Održivom istraživanju 425. te Zapošljavanju i mogućnostima 495. mjesto. U potkategorijama Održivo obrazovanje te Održive institucije nalazi se iznad 500. mjesta. Ponosni smo na činjenicu da je Sveučilište u Zagrebu kao najveća i najstarija visokoškolska institucija u Republici Hrvatskoj prepoznato kao sveučilište koje svojim radom pridonosi ciljevima održivog razvoja na globalnoj razini. Rang listu možete pronaći OVDJE.   Pozicija Sveučilišta u Zagrebu u kategoriji Utjecaj na društvo i u potkategorijama

  Pozicija Sveučilišta u Zagrebu u kategoriji Utjecaj na okoliš i u potkategorijama

Distribucija istraživačkih radova vezanih uz temu održivosti koji su objavljeni na Sveučilištu u Zagrebu u periodu od 2016. do 2021. godine  

Izložba "Do I live now as much as THEY: LIVEd then" bit će svečano otvorena u prostoru Studentskoga centra u Zagrebu, Savska 25, u petak 28. listopada 2022. u 12 sati. Izložba je nastala u okviru projekta Kreativne Europe "THEY: LIVE" posvećenom dokumentiranju svakodnevnice studentskoga života od kraja Drugoga svjetskog rata do danas i umjetničkoj interpretaciji prikupljenih povijesnih izvora u kojemu je ICARUS Hrvatska projektni partner.  Uz istraživanje konteksta svakodnevnoga života u studentskim domovima, kulturnih navika i slobodnog vremena studenata, međuljudskih odnosa i odnosa među spolovima, kao i društvenoga i političkoga angažiranja studenata; projektne aktivnosti su usmjerene i na poticanje studentske populacije na sudjelovanje u suvremenim kulturnim praksama korištenjem arhivskoga gradiva i uključivanjem u participativne umjetničke aktivnosti. Izložba je nastala zajedničkim kustoskim radom međunarodnoga tima studenata iz Srbije, Hrvatske, Španjolske i Crne Gore pod vodstvom Dubravke Radusinović. Fotografije su odabrane iz privatnih albuma bivših i sadašnjih stanovnika studentskih kampusa u razdoblju od kraja Drugoga svjetskog rata do danas u Beogradu, Zagrebu, Rijeci, Podgorici i Madridu, a iz perspektive današnjih studenata. Izložba će istovremeno biti otvorena u svih pet gradova 28. listopada. Više o izložbi možete pročitati OVDJE. Projekt THEY: LIVE pratite na: https://theylive.eu/ https://www.icarushrvatska.hr/projekti/theylive

Izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je na "Strateškoj konferenciji UNIC-a (Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova)" u Roterdamu od 17. do 20. listopada 2022. godine. Kako će izgledati Europsko sveučilište postindustrijskih gradova u sljedećih šest godina? Koja je njegova misija i vizija? O ovim i brojnim drugim pitanja raspravljali su predstavnici deset sveučilišta uključenih u savez Europskih sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC). U izaslanstvu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su predstavnici s Pravnoga, Ekonomskoga, Medicinskoga i Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, studenti, djelatnici Rektorata te predstavnica Grada Zagreba. Organizatori s Erasmus sveučilišta u Roterdamu pripremili su niz panela, okruglih stolova i radionica s ciljem povezivanja partnerskih sveučilišta i priprema novih aktivnosti i planiranih rezultata sljedećem šestogodišnjem periodu. Kreativnost, uključivost i povezanost nastavnika, studenata i istraživača međusobno i s lokalnom zajednicom i dalje ostaju glavni prioriteti UNIC-a. Konferencija je ujedno bila i prilika za analizu ostvarenih rezultata u prve dvije godine provedbe UNIC-a.
Osim za formalne sastanke bila je ovo prilika i za učenje, povezivanje i razmjenu iskustava s našim partnerima – sveučilištem Deusto iz Bilbaoa, Španjolska, Ruhr iz Bochuma, Njemačka, Koç iz Istanbula, Turska, Erasmus iz Roterdama, Nizozemska, Sveučilišta u Corku, Irska, Liègeu, Belgija, Oulu, Finska kao i novo pridruženih partnera sa Sveučilišta Malmö iz Malma, Švedska i Sveučilišta Łódź iz Łódźa, Poljska.