Sveučilište u Zagrebu

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je 11. srpnja 2022. u gradskoj vijećnici prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr.  sc. Stjepana Lakušića, njegova nasljednika na toj funkciji od 1. listopada 2022. Sastanku je nazočio i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum. Rektor Boras osvrnuo se ovom prigodom na dva mandata na čelu zagrebačkoga Sveučilišta, istaknuvši kontinuiranu prijateljsku suradnju s Gradom Dubrovnikom i dubrovačkim Sveučilištem. Gradonačelniku Frankoviću predstavio je novoga rektora od nove akademske godine Stjepana Lakušića, izrazivši nadu da će se suradnja ove dvije visokoobrazovne institucije, kao i Grada, nastaviti i dalje. Gradonačelnik Franković zahvalio se rektoru Borasu na izvrsnoj i otvorenoj suradnji. „Imali smo čast što ste kao rektor Sveučilišta u Zagrebu rado sudjelovali u svim manifestacijama od značaja za Grad Dubrovnik, našim svečanim sjednicama povodom Dana Grada i Feste svetog Vlaha i Dubrovačkim ljetnim igrama. Ostat ćete prijatelj grada, vrata su Vam otvorena i uvijek ste dobrodošli“, poručio je gradonačelnik Franković. Novom rektoru poželio je puno sreće, da i on postane prijatelj i ljubitelj Grada, a najavio je i zajedničke projekte koji će se nastaviti s novim vodstvom sveučilišta. Rektoru Damiru Borasu s rujnom istječe osam godina na čelu Sveučilišta u Zagrebu, a novoga rektora, koji će biti 84. čelna osoba u nizu na čelu te institucije, izabrao je Senat Sveučilišta u Zagrebu u ožujku ove godine. Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić od 2018. obnaša dužnost dekana Građevinskoga fakulteta, dok je još od 2014. bio prodekan za znanost iste institucije.

Sveučilište u Zagrebu s Glavnom upravom za usmeno prevođenje Europske komisije i Glavnom upravom za konferencijsku logistiku i usmeno prevođenje Europskoga parlamenta organizira Career Information Day - online predstavljanje sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija "Konferencijsko prevođenje" u srijedu 13. srpnja 2022. u 18 sati. Poveznica za ZOOM aplikaciju Korisne informacije možete pronaći OVDJE.

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak, 5. srpnja 2022. održana je Skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu - ALUMNI UNIZG u okviru koje je održano sedmo događanje iz ciklusa Alumni priča. Ispričana je Alumni priča Medicinskoga fakulteta: E – profesionalizam zdravstvenih djelatnika. Svečani skup je započeo intoniranjem himne Republike Hrvatske koju je izveo pjevački zbor Medicinskoga fakulteta „Lege artis“, nakon čega se okupljenima pozdravnim govorom obratio predsjednik Saveza prof. dr. sc. Mario Šafran. Program je moderirao prof. dr. sc. Veljko Đorđević, koji je uvodno zamolio domaćina, dekana Medicinskoga fakulteta prof. dr. sc. Slavka Oreškovića da pozdravi okupljene. Prof. dr. sc. Slavko Orešković u svom obraćanju rekao je da Medicinski fakultet ove godine slavi 105 godina postojanja te predstavlja jedan od stupova na kojima počiva zagrebačko sveučilište. Osvrnuo se na doprinos kojeg su studenti, profesori i alumni Medicinskoga fakulteta dali našoj domovini, kako u Domovinskom ratu, tako i tijekom pandemije koronavirusa pritom posebno istaknuvši njihov volonterski rad. Vjeruje da ćemo zajedničkim naporima doprinijeti obnovi zagrebačkog sveučilišta i učiniti ga još boljim, većim i pristupačnijim budućim studentima. Potom se skupu obratio novoizabrani rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić naglasivši da je zadaća Sveučilišta svojim studentima pružiti vrhunska znanja, ali u tom procesu prvenstveno izgraditi dobre i kvalitetne ljude. Ponovio je da se važnost i snaga akademske zajednice pokazala i dokazala u kriznim vremenima pandemije koronavirusa i potresa, kada je ista odmah ponudila rješenja i dobrovoljno priskočila u pomoć stradalima. Smatra da su ovakva događanja prava prilika da se alumni zajednica poveže te zajedničkim snagama udruži i pruži društvu ono najbolje. Prof. dr. sc. Damir Boras se nadovezao na dosad navedeno istaknuvši da Sveučilište u Zagrebu predstavlja stožernu instituciju hrvatskoga naroda, o čemu najbolje govori angažman koji je akademska zajednica ponudila u borbi s pandemijom i potresom. Rektor Boras se prisjetio začetaka alumni aktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu kada ga je, u vrijeme osamostaljivanja Hrvatske, tadašnji rektor prof. Šeparović zamolio da u SAD-u, među našim alumnima, zagovara hrvatsku samostalnost. Uspješnost angažmana hrvatske alumni dijaspore na američku administraciju pokazala je snagu i važnost naše znanstvene zajednice u svijetu.  Pozvao je alumni zajednicu da ponovno pokaže svoju snagu obzirom da se nalazimo u prijelomnim vremenima kada se u Hrvatskome saboru donosi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju za koji smatra da će značajno oslabiti autonomiju sveučilišta, a posebno Sveučilišta u Zagrebu. Na kraju je zaželio puno uspjeha u daljnjem radu Saveza uz iskrene želje da ova Skupština bude uspješna. U radnom dijelu sjednice, prof. dr. sc. Mario Šafran podnio je Izvješće o radu Predsjedništva Saveza za razdoblje srpanj 2021.-srpanj 2022., u kojem je izvijestio o ostvarenim aktivnostima Saveza u protekloj godini. Rekao je da su u izvještajnom razdoblju organizirane Alumni priča Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i Alumni priča Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta kao i Radionica o mogućnostima financiranja alumni aktivnosti iz sredstava EU fondova koju je organizirao Savez u suradnji sa Udrugom AMAC-FSC, Fakulteta prometnih znanosti. Nadalje je izvijestio da je u prosincu 2021. izašao 30. broj Glasnika Saveza koji je preveden i na engleski jezik, a projekt dodjele e-adresa s alumni domenom je uspješno nastavljen pa je tako u bazi trenutno pohranjeno više od 1000 alumni alias adresa. Prof. Šafran na kraju je najavio planirane aktivnosti za jesen i izrazio želju da se dosadašnje aktivnosti u budućnosti i intenziviraju te ubrzaju. Događanje je nastavljeno Alumni pričom Medicinskoga fakulteta: E-profesionalizam zdravstvenih djelatnika u kojoj su sudjelovali istaknuti alumni toga Fakulteta. Prof. dr. sc. Zvonko Šošić, predsjednik alumni udruge AMAMUZ predstavio je rad Udruge istaknuvši kako se najveći napori ulažu u privlačenje novih članova u Udrugu i motiviranje istih na angažman. Budući planovi oslanjaju se na pokretanje alumni udruge u inozemstvu čime bi se produbila i učvrstila veza između alumna u domovini sa onima izvan domovine. Prof. dr. sc. Božo Krušlin, prodekan za znanost Medicinskoga fakulteta kroz svoje izlaganje osvrnuo se na znanstveno-istraživačke projekte Medicinskoga fakulteta. Izv. prof. dr. sc. Tea Vukušić-Rukavina, voditeljica projekta Opasnosti i prednosti društvenih mreža: E-profesionalizam zdravstvenih djelatnika, govorila je o Projektu i istraživanjima koja su u sklopu istoga provedena. Istaknula je da je osnovni cilj Projekta bio istražiti utjecaj društvenih mreža na e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika u Republici Hrvatskoj te na osnovu rezultata razviti i testirati smjernice za poticanje razvoja e-profesionalizma zdravstvenih djelatnika. Doc. dr. sc. Krešimir Luetić kroz zanimljivo izlaganje prisjetio se crtica iz svog života od najranijih dana, preko studentskih, pa sve do danas kada obnaša funkciju predsjednika Hrvatske liječničke komore, za koju ističe da je došla kao svojevrsni nastavak njegova društvenog djelovanja. Na kraju je prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio gostima Alumni priče na zanimljivim izlaganjima, istaknuvši kako današnje događanje ohrabruje i daje „vjetar u leđa“ za buduće dane. Svečani skup završio je izvedbom akademske himne „Gaudeamus igitur“ nakon čega se druženje nastavilo uz prigodni domjenak u organizaciji Medicinskoga fakulteta. Cijelu snimku događanja možete pogledati OVDJE.  

Na prigodnoj svečanosti održanoj na Sveučilištu u Zagrebu 6. srpnja 2022. potpisani su ugovori o dodjeli stipendija Zaklade Sveučilišta za akademsku godinu 2021./2022. Pojedinačni iznos stipendije je 10 tisuća kuna. Studenti - dobitnici stipendije Zaklade su: Matea Martić (Fakultet političkih znanosti), Mateo Radić (Ekonomski fakultet), Vilim Cvenk (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Lovro Vlašić (Grafički fakultet).   U ime Zaklade potpisivanju ugovora nazočio je upravitelj Zaklade i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.

Najveća svjetska kemijska tvrtka BASF i ove je godine odlučila podržati studente i njihove startup ideje, bez obzira na razinu razvoja inovacije. BASF Innovation Hub 2022 usredotočit će se na ideje koje doprinose ekološkim izazovima današnjice – obnovljivim izvorima energije. Najbolja inovacija ili startup ideja na nacionalnoj razini dobit će inicijalnu investiciju u iznosu od 2.500 eura bruto, uz mogućnost dodatne financijske podrške u iznosu od 5.000 eura bruto u slučaju pobjede u velikom finalu, neovisno o tome hoće li ideju dodatno podržati BASF. BASF Innovation Hub 2022 se sastoji od dva glavna segmenta:
BASF Innovation Hub 2022 lokalnih natjecanja kao prvoga dijela serije natjecanja
Po završetku prijava, pet najboljih lokalnih timova dobit će priliku predstaviti svoje ideje pred lokalnim stručnim žirijem, koji će odrediti lokalnog pobjednika natjecanja. Nakon toga lokalni pobjednici natjecanja sudjelovat će u velikom finalu natjecanja BASF Innovation Hub 2022.
BASF Innovation Hub 2022 velikoga finala kao drugoga dijela serije natjecanja
Ovo je jedinstvena prilika za pobjednike lokalnih natjecanja da predstave svoje inovacije i startup ideje široj publici te potencijalno osiguraju investicije za njihov daljnji razvoj.    Zemlje sudionice: Austrija i Mađarska (zajedničko lokalno natjecanje), Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Slovenija (zajedničko lokalno natjecanje), Bugarska, Grčka, Češka i Slovačka (zajedničko lokalno natjecanje) i Rumunjska. BASF Innovation Hub 2022 pruža podršku idejama koje pokrivaju barem jednu od sljedećih tema:

• čista energija (primjeri: digitalna rješenja koja su usmjerena na povećanje procesne i energetske učinkovitosti, rješenja za povećanje udjela obnovljive energije u opskrbi električnom energijom (toplotna, solarna, vjetar), rješenja za toplinsku energiju i izolaciju, optimizaciju grijanja, hlađenja i ventilacije, dekarbonizaciju energetskih sustava i promicanje tehnologije nulte emisije)
• pametan prijevoz (primjeri: materijali litij-ionskih baterija, biogoriva/aditivi, materijali gorivnih ćelija, elektromagnetski neprobojni materijali, ekološki prihvatljivi i otporni materijali za EQ kućišta)
• „od polja do stola“ (primjeri: tehnologije precizne primjene, savjetodavne usluge za digitalnu poljoprivredu, rješenja za digitalnu poljoprivredu, rješenja koja doprinose održivijim prehrambenim sustavima, selektivni proizvodi za zaštitu usjeva, biološka zaštita usjeva)

Prijave su otvorene do 16. rujna 2022. Lokalni stručni žiri iz svake regije odabrat će 5 najboljih natjecatelja koji će predstaviti svoje inovativne ideje. Jedan od pet dobit će priliku sudjelovati u velikom finalu. Više informacija o projektu i vremenskom slijedu možete pronaći OVDJE, a prošlogodišnji događaj možete pogledati na službenom YouTube kanalu eventa.

Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta "Otpad i Sunce u službi fotokatalitičke razgradnje mikroonečišćivala u vodama" (OS-Mi), KK.01.1.1.04.0006 organizira radionicu pod nazivom „Cat CAD - Radionica za žene znanstvenice za 3D CAD modele izrade katalitičkih oblika“. Radionica će se održati u utorak 12. srpnja 2022. na Geotehničkom fakultetu, Hallerova aleja 7 u Varaždinu. Prijave se primaju do petka 8. srpnja 2022. na e-adresu os-mi@gfv.unizg.hr. Broj sudionika je ograničen. Svi detalji oko održavanja radionice nalaze se OVDJE.

Njemačka služba za akademsku razmjenu (The German Academic Exchange Service – DAAD) objavila je poziv za podnošenje prijava za "Nagradu za temeljne akademske vrijednosti – nagrada za znanstvenike na početku karijere u Europskom prostoru visokog obrazovanja". Nagradu financira njemačko Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja (BMBF). Dodjelom triju nagrada za znanstvene publikacije, DAAD želi pridonijeti zagovaranju temeljnih akademskih vrijednosti, promicati važna istraživanja u ovom području te dodatno potaknuti raspravu o ovim vrijednostima. Rok za prijavu je 31. kolovoza 2022. godine. Više informacija može se pronaći na sljedećoj poveznici i u dokumentu.

Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobio je dopusnicu Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH za izvođenje diplomskoga sveučilišnog studija Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš, a kreće s izvođenjem nastave od 3. listopada 2022. Time je Metalurški fakultet postao jedina visokoškolska institucija na području Republike Hrvatske koja izvodi sveučilišni studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš na preddiplomskoj i diplomskoj razini, a koji objedinjava tri važna područja zaštite na radu: sigurnost na radu, zaštitu zdravlja radnika i zaštitu radnog okoliša. Pravo prijave na diplomski sveučilišni studij imaju svi kandidati koji su završili preddiplomski sveučilišni studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš ili sveučilišni preddiplomski ili integrirani studij iz svih polja tehničkih znanosti, prirodnih znanosti, biotehničkih znanosti, područja biomedicine i zdravstva te interdisciplinarnih tehničkih znanosti na nekom drugom visokom učilištu i stekli najmanje 180 ECTS bodova. Za kandidate koji su završili preddiplomski stručni studij ili preddiplomski stručni i diplomski specijalistički studij iz srodnoga područja sigurnosti / zaštite na radu predviđen je upis razlikovne godine do maksimalno 60 ECTS bodova kao uvjet za upis na diplomski sveučilišni studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš. Sve obavijesti vezane uz prijavu i upise bit će pravovremeno objavljene na mrežnoj stranici Metalurškoga fakulteta:  https://www.simet.unizg.hr/hr.

Prijave za razredbeni postupak, dodatne provjere posebnih znanja i sposobnosti za državljane Ukrajine (posebna kvota)

Prijave pristupnika obavljaju se isključivo poštom upućenom na adresu Informativni centar Filozofskoga fakulteta, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb s napomenom "Prijava – kvota državljani Ukrajine". Za ljetni razredbeni rok prijave se primaju od 1. lipnja do zaključno 10. srpnja 2022. do 23:59 sati. Sukladno općem dijelu natječaja, kandidati se ne prijavljuju putem Središnjega prijavnog ureda pri AZVO-u i sustava NISpVU, te se razredbeni postupak i rangiranje ovih kandidata također neće provoditi putem Središnjeg prijavnog ureda pri AZVO-u i sustava NISpVU, već od strane Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svi potrebni obrasci i upute dostupni su na mrežnoj stranici upisi.ffzg.unizg.hr

Заяви на вступ, додаткова перевірка спеціальних знань і здібностей для
громадян України (спеціальна квота)

Заяви від цієї категорії вступників здійснюються виключно поштою за адресою: Informativni centar Filozofskoga fakulteta, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb (Інформаційний центр філософського факультету, Івана Лучича 3, 10000 Загреб) з приміткою: "Prijava – kvota državljani Ukrajine" ("Заява – квота для громадян України"). Упродовж літньої вступної кампанії заяви приймаються з 1 червня по 10 липня 2022 року до 23:59. Відповідно до загальної конкурсної процедури, такі вступники не можуть подавати заяви через Головний центр прийому заяв при Комісії з питань науки та вищої освіти (Agencija za znanost i visoko obrazovanje, AZVO) та систему Національної інформаційної системи реєстрації при вступі у вищі навчальні заклади  (Nacionalni informatički sustav prijavе na visoka učilišta, NISpVU). Також процедура оцінювання та включення в рейтинг цієї категорії абітурієнтів проводитиметься НЕ через Головний центр прийому заяв при AZVO та систему NISpVU, а безпосередньо Філософським факультетом Загребського університету. Усі необхідні форми та інструкції доступні на сайті upisi.ffzg.unizg.hr

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu pridružio se u lipnju 2022. UN Global Compactu-u - najvećoj i najvažnijoj svjetskoj inicijativi za održivi razvoj i korporativnu i institucijsku održivost. Global Compact inicijativa pokrenuta je 2000. godine s ciljem uvođenja društveno odgovornoga poslovanja i danas je najveća takva inicijativa koja okuplja više od 14 tisuća korporativnih dionika i više od 4 tisuće dionika civilnih i nevladinih organizacija iz više od 140 zemalja diljem svijeta. Kao dio Global Compact inicijative FOI se obvezao podupirati načela inicijative iz područja ljudskih prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv korupcije te će svake dvije godine UN-ovoj inicijativi dostavljati izvješće o konkretnoj podršci načelima Global Compact-a, a izvješća će biti javno objavljena na mrežnoj stranici Fakulteta. Pristupanje Global Compact inicijativi korak je prema dodatnom unapređenju društveno odgovornog poslovanja fakulteta, a svoje zadovoljstvo učinjenim izrazila je i dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep poslavši pismo Antoniu Guterresu, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, obvezujući se podupirati transparentno poslovanje i pridržavati se načela Global Compact inicijative. Ovim pristupanjem inicijativi koja djeluje pod okriljem UN-a, FOI se obvezuje na odgovornost i održivost, koja postaju obvezujuća osnova za daljnje praktično djelovanje u akademskom i javnom sektoru.

Zbirka fotografija Sveučilišta u Zagrebu 1890.-2020. naziv je prvoga arhivskoga inventara koji je izrađen u okviru aktivnosti Središnjega ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu na evidentiranju i obradi arhivskih izvora Sveučilišta. Zbirka je formirana s ciljem okupljanja fotografskog gradiva, koje se čuva u Arhivu i drugim ustrojbenim jedinicama Sveučilišta u Zagrebu, u jedinstvenu dokumentacijsku cjelinu koja sadrži preko 9125 fotografija. Zbirka se tematski odnosi na portrete pojedinih rektora Sveučilišta u Zagrebu, istaknutih sveučilišnih profesora i studenata, te obuhvaća svečane obljetnice utemeljenja Sveučilišta u Zagrebu, fotografije iz povijesti sastavnica, kao i fotografije različite tematike iz razdoblja od 1890. do 2020. Najznačajniju cjelinu čine fotografije počasnih doktora znanosti koje su uokvirene i izložene u Maloj vijećnici Sveučilišta u Zagrebu. Drugu cjelinu Zbirke sačinjavaju reprografije snimljene povodom tristote obljetnice Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj fotografija snimljen je u razdoblju od 1998. do danas prigodom svečanosti proslave Dana Sveučilišta (Dies Academicus), koja se obilježava 3. studenoga, te na svečanostima promocija doktora znanosti i umjetnosti. Na Sveučilištu se također čuvaju fotografije snimljene tijekom održavanja različitih događanja kao što su posjete visokih dužnosnika iz Republike Hrvatske i inozemstva, Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, svečanoga otvaranja sveučilišnog kampusa Borongaj te svečanih dodjela stipendija studentima Sveučilišta u Zagrebu. Inventar Zbirke izradio je doc. dr. sc. Hrvoje Mandić kao stručni rad za polaganje stručnoga ispita u arhivskoj struci.  Na poticaj rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, prije nekoliko je godina pokrenuta inicijativa za registraciju Arhiva Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s važećim arhivskim propisima, kao specijaliziranoga arhiva koji skrbi o arhivskom i dokumentarnom gradivu sveučilišne provenijencije, čime bi se u Hrvatskoj oživotvorile međunarodne prakse i tradicije sveučilišnih arhiva kao središnjih informacijskih centara sveučilišne, znanstvene i društvene zajednice. U sveučilišnom arhivu čuva se gradivo iz modernog razdoblja života Sveučilišta, od 1874. godine do danas: administrativna i financijska dokumentacija, spisi sveučilišnih tijela, dokumentacija o polaznicima sveučilišnih studijskih programa te  stručnoj i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, kao i druge raznovrsne zbirke – zbirke tiskovina,  publikacija i fotografija te druge dokumentacijske cjeline nastale tijekom djelovanja Sveučilišta i s njime povezanih institucija.  

Na Sveučilištu u Zagrebu 27. lipnja 2022. održala se svečanost otvaranja Škole hrvatskoga jezika i kulture (UNISOCLAC), a studentima su se obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, prof. i voditeljica Škole prof. dr. sc. Zrinka Jelaska. Školu tradicionalno svake godine organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika. U radu Sveučilišne škole ove godine sudjeluje 29 polaznika iz zemalja širom svijeta: Australije, Austrije, Čilea, Engleske, Hong Konga, Italije, Južnoafričke Republike, Kanade, Mađarske, Njemačke, SAD-a, Škotske i Španjolske. Kao i prethodnih godina, Školu će polaziti i stipendisti s partnerskih sveučilišta: Sveučilišta u Grazu i Sveučilišta u Klagenfurtu (Austrija), Sveučilišta u Padovi i Sveučilišta u Trstu (Italija), Sveučilišta u Glasgowu i Sveučilišta u Edinburghu (Škotska) te Sveučilišta u Pečuhu i Instituta Filip Kaušić (Mađarska). Jedna je stipendija dodijeljena i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, koji je zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika, na temelju natječaja, dodijelilo stipendiju polaznici sa Sveučilišta Adolfo Ibáñez (Čile). Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla te svima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Jezična se nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskoga jezika dijeli se na tri razine: početnu, srednju i naprednu. Nastava će se održavati na Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14). Osim jezične nastave za studente je organiziran i program kulture koji obuhvaća akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, razgled Zagreba, posjete muzejima, koncert te studijske izlete. Svi polaznici koji polože završne ispite dobit će diplomu Sveučilišne škole koju potpisuju rektor Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Škole, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o ostvarenih 8 ECTS bodova za Hrvatski jezik i 1 ECTS bod za Hrvatsku kulturu. Rad ovogodišnje Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture završava 22. srpnja.

Na Filozofskom fakultetu u Mostaru od 30. lipnja do 4. srpnja 2022. održat će se Peti hrvatski iseljenički kongres pod nazivom "Izazovi i perspektive zajedništva". Kongres će okupiti ugledne stručnjake iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i inozemstva koji će govoriti o temama novih oblika povezivanja dijaspore i domovine. U sklopu kongresa održat će se i Gospodarski forum s težištem na ekonomiji i poduzetništvu. U bogatom programu sudjelovat će i profesori sa Sveučilišta u Zagrebu. Tematske cjeline

• Iseljavanje: procesi, glavni smjerovi
• Iseljeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine: zajednice u dijaspori
• Čimbenici iseljavanja: vanjski i unutrašnji
• Kulturni, vanjski i nacionalni identitet iseljenih Hrvata iz Bosne u Hercegovine: sudionici, postupci
• Povratničke perspektive
• Odnosi Hrvata u Bosni i Hercegovini i Republike Hrvatske
• Novi oblici povezivanja i umrežavanja 

Više možete vidjeti u PROGRAMU.

U finskom gradu Oulu 15. lipnja 2022. osam sveučilišta i gradova koji su dio UNIC Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova potpisali su "Zajedničku deklaraciju o angažiranom istraživanju" čime su se obvezali razviti zajednički pristup uključivanju lokalnih zajednica u promicanje istraživanja i inovacija koje će donijeti promjene u ljudskim životima. Ova Deklaracija, prva takve vrste u Europi, zagovara "angažirano istraživanje"- pristup koji uključuje lokalne zajednice i nevladine organizacije u suradnji sa sveučilištima u zajedničko odlučivanje o tome što će se istraživati te uključuju partnere iz društva u sve faze istraživačkoga procesa. Ovakav način predvodnik je u okupljanju Europljana koji govore različite jezike i dijele ih granice, a da bi sudjelovali kao aktivni članovi u oblikovanju uspješnih, suosjećajnih, prosvijetljenih društava i održivih gospodarstava temeljenih na snazi istraživanja i dokaza. "Smisleno uključivanje ljudi u istraživanja i inovacije ključ je za dugotrajan uspjeh gradova i sveučilišta. Ova Deklaracija o angažiranom istraživanju, prva takve vrste u Europi, obilježava velik iskorak k ostvarenju ambicija europskoga prostora obrazovanja i europskoga istraživačkog prostora Europske komisije", rekao je profesor Ed Brinksma, rektor Sveučilišta u Rotterdamu. Studenti i nastavnici, predstavnici lokalnih zajednica i civilnoga društva prisustvovali su Forumu za strategiju angažiranoga istraživanja u siječnju te ponovno u ožujku 2022. na Sveučilištu u Corku u Irskoj. Ondje su zajedno radili na sastavljanju teksta Deklaracije, što ovu inicijativu čini doista suradničkom. Sljedeći je korak izrada Strategije za angažirano istraživanje, koja će biti predstavljena u drugom dijelu ove godine u Rotterdamu. "Ova je Deklaracija važna prekretnica za gradove i sveučilišta u Europi. Ovo je prvi put da smo se kao skupina tako zajednički obvezali svojim zajednicama. Ova povijesna inicijativa bit će relevantna te će imati odjeka i utjecaja diljem Europe još mnogo godina", rekao je gradonačelnik Liègea, Willy Demeyer. UNIC je jedan od 41 europskoga sveučilišnog saveza koje financira Europska unija. Stavlja težište na poučavanje i istraživanja uključivanjem zajednice, s ambicijom stvaranja uključivih i održivih društava. Ujedno razvija međusveučilišni kampus gdje će studenti, nastavnici, istraživači i partneri iz gradova učiti ili provoditi istraživanja u suradničkim partnerskim institucijama i zajednicama. Osnovan 2020. UNIC je savez sljedećih partnera: Belgija, Université de Liège, Grad Liège; Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Grad Zagreb; Finska, Oulun yliopisto, Grad Oulu; Njemačka, Ruhr-Universität Bochum, Grad Bochum; Irska, Coláiste na hOllscoile Corcaigh, Grad Cork; Španjolska, Universidad de Deusto, Grad Bilbao; Nizozemska, Erasmus Universiteit Rotterdam, Grad Rotterdam; Turska, Koç Üniversitesi, Grad Istanbul.

Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture (UNISOCLAC), koju već tradicionalno svake godine zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, započet će s radom u ponedjeljak 27. lipnja 2022.

Toga dana, 27. lipnja u 11 sati, na Sveučilištu u Zagrebu održat će se svečanost otvaranja Škole, kada će se studentima obratiti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, prof., i voditeljica Škole prof. dr. sc. Zrinka Jelaska.

U radu Sveučilišne škole ove godine sudjeluje 29 polaznika iz zemalja širom svijeta: Australije, Austrije, Čilea, Engleske, Hong Konga, Italije, Južnoafričke Republike, Kanade, Mađarske, Njemačke, SAD-a, Škotske i Španjolske.

Kao i prethodnih godina, Školu će polaziti i stipendisti s partnerskih sveučilišta: Sveučilišta u Grazu i Sveučilišta u Klagenfurtu (Austrija), Sveučilišta u Padovi i Sveučilišta u Trstu (Italija), Sveučilišta u Glasgowu i Sveučilišta u Edinburghu (Škotska) te Sveučilišta u Pečuhu i Instituta Filip Kaušić (Mađarska). Jedna je stipendija dodijeljena i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, koji je zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika, na temelju natječaja, dodijelilo stipendiju polaznici sa Sveučilišta Adolfo Ibáñez (Čile).

Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla te svima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Jezična se nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskoga jezika dijeli se na tri razine: početnu, srednju i naprednu.

Nastava će se održavati na Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14). Osim jezične nastave za studente je organiziran i program kulture koji obuhvaća akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, razgled Zagreba, posjete muzejima, koncert te studijske izlete.

Svi polaznici koji polože završne ispite dobit će diplomu Sveučilišne škole koju potpisuju rektor Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Škole, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o ostvarenih 8 ECTS bodova za Hrvatski jezik i 1 ECTS bod za Hrvatsku kulturu.

Rad ovogodišnje Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture završava 22. srpnja.

Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, u prilogu novoga broja tjednika Nacional govori o važnosti inovacija i kreativnosti te ističe kako je riječ o ključnim čimbenicima razvoja hrvatskoga gospodarstva. "Obrazovanje, znanost, inovacije i transfer znanja i tehnologije jedini Hrvatskoj mogu donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost", ističe prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga u tekstu, te nastavlja kako "Hrvatska mora postati otvoreno, mobilno i inovativno društvo u kojem su cjeloživotno učenje, znanost i inovacije javni interes." U tekstu se posebno ističe nužnost rasta ulaganja u istraživanje i razvoj, potreba za jačim povezivanjem istraživačke zajednice, inovativnoga gospodarstva i društvene djelatnosti koja će pridonijeti rastu međusobne suradnje između javnih sveučilišta i gospodarstva na različitim projektima, kao i nužnost daljnjega rada na digitalizaciji i energetskoj transformaciji gospodarstva i društva u cjelini.
Cjeloviti tekst prorektora Šimprage možete pročitati u novom broju tjednika Nacional te na mrežnim stranicama https://www.nacional.hr/. 

 

European Distance and E-learning Network - EDEN DLE ove godine organizira istraživačku radionicu (EDEN RW)  koja će se u Dubrovniku održati 19. i 20. rujna 2022. Domaćin radionice je Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Dvanaesta EDEN istraživačka radionica održava se na temu Towards Smart and Inclusive Learning Ecosystem. Radionica je podijeljena u nekoliko sekcija: Digitalna transformacija obrazovnih institucija, Trendovi i problemi u obrazovanju, Personalizirana okruženja za učenje visoke izvedbe, Strategije učenja za pametna okruženja za učenje i Nove tehnologije u obrazovanju.

Pozivamo vas da prijavite istraživačke radove i iskoristite priliku za prezentaciju i umrežavanje s kolegama iz područja e-obrazovanja, kao i za razgovor s eminentnim predavačima.

Za sudionike iz Hrvatske osigurana je posebna cijena registracije u iznosu od 350 eura tijekom cijeloga procesa prijave.

Najbolji radovi bit će nominirani za prezentaciju na CECIIS konferenciji u sklopu "Education and Learning analytics" sekcije koja je referencirana u bazi WoS. CECIIS konferencija održavat će se od 21. do 23. rujna 2022., također u Dubrovniku.


Više informacija o EDEN instraživačkoj radionici možete pronaći na poveznici:  https://eden-europe.eu/eden-research-workshop-towards-smart-and-inclusive-learning-ecosystem-dubrovnik-19-20-september/

Američko udruženje za prevencijska istraživanja (Society for Prevention Research) nagradilo je tim istraživačica Laboratorija za prevencijska istraživanja (PrevLab) Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za međunarodnu suradnju u prevencijskim istraživanjima (SPR International Collaborative Prevention Research Award).

Ova nagrada dodjeljuje se pojedincu ili timu pojedinaca za doprinos polju prevencijske znanosti u području međunarodne suradnje. Nagrade Američkoga udruženja za prevencijska istraživanja prestižna su i vrijedna referenca za svakog znanstvenika iz područja prevencijske znanosti, politike i prakse.

Dobitnice:
Prof. dr. sc. Martina Ferić
Istraživački interesi su usmjereni na područje prevencije u obiteljskom okruženju i okruženju zajednice kao i razvoju standarda kvalitete u području prevencije korištenja sredstava ovisnosti. Voditeljica modula Prevencijska znanost poslijediplomskog doktorskog studija „Prevencijska znanost i studij invaliditeta“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Izv. prof. dr. sc. Valentina Kranželić
Istraživački interes usmjeren je pozitivnom razvoju djece i mladih te prevenciji problema u ponašanju. Sudjelovala je u nizu znanstvenih i stručnih projekata razvoja, implementacije i evaluacije preventivnih programa u području razvoja socijalnih vještina, prevencije korištenja sredstava ovisnosti i kockanja mladih, te općenito prevencijske znanosti i njene primjene u školskom okruženju i zajednici.
Izv. prof. dr. sc. Josipa Mihić
Istraživački interesi usmjereni su na područje prevencije rizičnih ponašanja kod djece i mladih te promocije mentalnog zdravlja s naglaskom na sustav odgoja i obrazovanja te preventivni rad u zajednici. Projekti usmjereni na istraživanje socijalno-emocionalnog razvoja djece i mladih, mindfulness tehnika i suosjećajnosti prema sebi, primjene novih tehnologija u preventivnim intervencijama te evaluaciju učinka programa.
Izv. prof. dr. sc. Miranda Novak
Istraživački interesi vezani su uz područje promocije mentalnog zdravlja, mentalnog zdravlja adolescenata, razvoj politika za mentalno zdravlje te prevenciju internaliziranih problema. Trenutno vodi projekt HRZZ P.R.O.T.E.C.T. koji istražuje model pozitivnog razvoja mladih te koordinira projekt Digitalne platforme za mlade Pukotine koji financira Unicef. Nagrada im je uručena na dodjeli godišnjih nagrada u četvrtak 2. lipnja 2022. na 30. godišnjoj konferenciji Američkog udruženja za prevencijska istraživanja koja se održala od 31. svibnja do 3. lipnja 2022. u Seattleu, SAD. Udruženje je osnovano 1991. godine te je posvećeno unaprjeđenju znanstvenih spoznaja o etiologiji i prevenciji mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema pojedinaca i skupina te primjeni tih spoznaja u praksi u svrhu promicanja zdravlja i dobrobiti. Ovo međunarodno udruženje okuplja brojne znanstvenike, kreatore politika, zagovaratelje te stručnjake iz prakse koji promoviraju prevencijsku znanost i praksu diljem svijeta.

BIOCentar u suradnji s HAMAG-BICRO-om i Europskom poduzetničkom mrežom najavljuje trodnevni besplatni seminar od 4. do 6. srpnja 2022., od 17 do 20 sati, na temu tranzicije na održivo i kružno (bio)gospodarstvo. Seminar je namijenjen poduzetnicima i znanstvenicima kojima tranzicija na kružno i održivo (bio)gospodarstvo predstavlja poslovne izazove.

Predavačice su doc. dr. sc. Biljana Kulišić i izv. prof. dr. sc. Marina Tišma.

PROGRAM:

Ponedjeljak, 4.7.2022. – Uvod u kružno i održivo (bio)gospodarstvo

Osnovni pojmovi i definicije
Politički i tržišni kontekst u kojemu se nalazi hrvatsko poduzeće u okviru zelenog i digitalnog rasta
Kako povećati konkuretnost poduzeća prelaskom s linearnog na kružno i održivo (bio)gospodarstvo?
Koraci za smanjenje rizika i troškova i tranzicije
Primjeri dobre prakse

Utorak, 5.7.2022. – Industrijska biotehnologija u razvoju kružnog i održivog (bio)gospodarstva

Piramida proizvoda u biogospodarstvu
Vrste, kemijski sastav i regionalna dostupnost lignocelulozne biomase – ”kemija za nekemičare”
Biorafinerije i mogućnosti kaskadnog korištenja lignocelulozne biomase
Razvoj i implementacija novih i održivih procesa
Primjeri najnovijih znanstvenih dostignuća

Srijeda, 6.7.2022. – Tranzicija na kružno i održivo (bio)gospodarstvo

Kako izraditi tranzicijski portfelj?
Što su kružni i inovativni poslovni modeli?
Strateška partnerstva
Dostupni izvori financiranja

Seminar je besplatan za sudionike, a broj sudionika je ograničen.
Prijave se zaprimaju do petka 1. srpnja 2022.
Prijaviti se možete OVDJE. SPONZORI:     

Profesor Maciej Banach s Medicinskoga sveučilišta u Łódźu u Poljskoj priznati je svjetski znanstvenik u području preventivne kardiologije, posebice arterijske hipertenzije, poremećaja serumskih lipida i liječenja dislipidemije. Uzimajući u obzir njegov izniman profesionalni i znanstveni put, Sveučilište u Zagrebu uručilo je profesoru Banachu u četvrtak 9. lipnja 2022. počasni doktorat za njegov izniman doprinos znanstvenoj izvrsnosti u području biomedicine i zdravstva, ostvaren suradnjom s istraživačkom skupinom koja djeluje na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Počasni doktorat profesoru Macieju Banachu dodijeljen je na temelju izvješća Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, koje je prihvatio Senat 25. siječnja 2022. Stručno povjerenstvo djelovalo je u sastavu: akademik Željko Reiner, predsjednik, akademik Davor Miličić i akademkinja Vida Demarin. Dodjela počasnoga doktorata u svakoj je akademskoj zajednici svečan i važan događaj. Čin je to kojim istaknutim pojedincima – znanstvenicima i umjetnicima te osobama čiji su rad i djelovanje pridonijeli razvoju sveučilišta, znanosti, umjetnosti, kulturi i društva u cjelini – želimo zahvaliti te ih izborom u zvanje doctor honoris causa još snažnije vezati i uključiti u djelovanje naše Alma Mater, poručio je na svečanosti dodjele u sveučilišnoj auli zagrebački rektor Damir Boras. "Suradnja profesora Banacha sa zagrebačkim Medicinskim fakultetom traje već niz godina. U tom je razdoblju ta suradnja rezultirala većim brojem znanstvenih radova, objavljenih u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima, čime je snažno pridonijela internacionalizaciji Sveučilišta u Zagrebu, njegovoj međunarodnoj prepoznatljivosti te daljnjem razvoju kardiologije kao znanstvene discipline na Medicinskom fakultetu", rekao je rektor Boras. Nakon što ga je zagrebački rektor proglasio počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, stavio mu doktorski šal i lupnuo ga žezlom po ramenu, profesor Maciej Banach upisao se u knjigu počasnih doktora te obratio uzvanicima u auli. Studentima koje mentoriram, suradnicima i kolegama često citiram dvije važne mudrosti koje su me pratile u mojem profesionalnom životu: "Ako ne pokušaš, nikad nećeš imati" i "Možda ćeš doživjeti neuspjeh, čak i mnogo puta, ali ako daš sve od sebe, na kraju ćeš uspjeti – samo je pitanje vremena", poručio je Banach u svome govoru. "Uvijek vjerujte u sebe i neprestano pokušavajte realizirati sve svoje planove i profesionalne snove! Mnogo je bolje biti sanjar koji nije u pravu nego čovjek koji se nije profesionalno ispunio", zaključio je profesor Banach, 101. počasni doktor zagrebačkog sveučilišta. U glazbenom dijelu programa svečanosti, sudjelovao je vokalni ansambl Celeste koji je, između ostalog, izveo i akademsku himnu Gaudeamus igitur. Više možete pročitati na UNIVERSITAS portalu.