Sveučilište u Zagrebu

Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektori Sveučilišta u Zagrebu primili su u petak 2. prosinca 2022. ophodare - brucoše koji se primaju u rudarski stalež s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u pratnji predstavnika Udruge Sretno! i predstavnika Fakulteta. Svake godine, na blagdan ili uoči blagdana sv. Barbare, zaštitnice rudara i opasnih zanimanja, kada se obilježava i Dan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ophodari dolaze u posjet rektoru kako bi iskazali svoju zrelost i pripadnost akademskoj zajednici. Tom prigodom, ispred Rektorata svake godine otpjevaju akademsku himnu Gaudeamus igitur, a tijekom prijama prigodne rudarske pjesme. Uvodnu riječ drži Brucmajor.

Održavanje prvoga skupa studenata Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom UNIC Day održat će se u petak 16. prosinca 2022. s početkom u 9.30 sati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.  Sveučilište u Zagrebu dio je važnoga i vrijednoga projekta institucionalnoga oblikovanja Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC). Cilj UNIC saveza je omogućiti stvaranje novoga europskog sveučilišta u okviru Europskoga obrazovnog prostora, koje će omogućiti bitno povećanje mobilnosti i uključenosti studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijega europskog društva.  Uz Sveučilište u Zagrebu, UNIC savez čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska).   UNIC Day u organizaciji studenata zamišljen je kao skup izlaganja, interaktivnih radionica i razgovora na različite teme povezane s UNIC-om, u kojima će sudjelovati studenti, nastavnici i znanstvenici. Dođite i saznajte sve o mogućnostima koje vam pruža ovo europsko udruženje i sudjelujte na radionicama na kojima će se raspravljati o temama važnim za Sveučilište i grad Zagreb! LETAK PROGRAM POVEZNICA ZA PRIJAVU

Humanitarni božićni sajam "Kolokviraj ljubav" u organizaciji Udruge studenata komunikologije "Agenda" širi blagdanski duh na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj već dugi niz godina. Ove godine održat će se od 12. do 15. prosinca i obilježiti 15 godina djelovanja. Druženjem studenata i ostalih zainteresiranih u četiri dana organizirane su razne humanitarne aktivnosti, a prikupljeni novac bit će doniran studentici ili studentu u potrebi s Fakulteta hrvatskih studija. Neke od tradicionalnih aktivnosti prikupljana sredstava uključuju prodaju kolača, kuhanoga vina i ostalih zimskih napitaka, natjecanje u raznim zanimljivim i neobičnim igrama poput "wine-ponga", organiziranje buvljaka, foto-kutka ili "face-paintinga", božićnoga kviza u organizaciji Društva studenata kroatologije "Cassius" i druge. Novost je ove godine kutak za karaoke i grupno gledanje Svjetskoga nogometnog prvenstva. Ovom hvalevrijednom i veselom projektu cilj je potaknuti zajedništvo i druženje studenata te spremnost i želju za pomaganjem. Sajam je svake godine sve uspješniji, odaziv je sve veći i iz godine u godinu obaraju se rekordi u vezi prikupljenih donacija. Počeo je sa svojim aktivnostima još davne 2008., a službeno je nazvan "Kolokviraj ljubav" 2017. godine. U organizaciji sudjeluje više desetaka članica i članova Udruge studenata komunikologije "Agenda", a sve se odvija uz podršku Fakulteta hrvatskih studija i Studentskog zbora Fakulteta hrvatskih studija. Humanitarnoj akciji svake godine priključi se veliki broj studenata i profesora sa svih fakulteta Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, ali i cijeloga Sveučilišta u Zagrebu. Pratite događanje i na društvenim mrežama!

Na Sveučilištu u Zagrebu održan je šesti po redu Sveučilišni dan kvalitete na temu Promjene u sustavu osiguravanja kvalitete: Sveučilište ususret novim izazovima i prilikama kojega je, sa željom da protekne u duhu razmjene slobodne akademske misli, ideja i inovativnih rješenja za izazove koji predstoje, otvorila prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku na Sveučilištu u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa. Prorektorica je istaknula značaj cjelovitog upravljanja kvalitetom u visokom obrazovanju i znanosti, koje premda primarno usmjereno na učenje i poučavanje, objedinjuje sve segmente rada i funkcioniranja Sveučilišta, te je poručila da ciljanim pristupom podržanim novim spoznajama i znanjem te identificiranjem i razmjenom dobrih praksi možemo doprinijeti uravnoteženom razvoju Sveučilišta.  Sveučilišni dan kvalitete uvodnim obraćanjem podržali su rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i v. d. ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje mr. sc. Sandra Bezjak. Apostrofirajući iznimnu važnost upravljanja kvalitetom kao jamca izvrsnosti, rektor Sveučilišta u Zagrebu ukratko se osvrnuo na dinamiku razvoja sustava kvalitete na sastavnicama. Posebno je istaknuo sastavnice, Sveučilište i Agenciju kao tri ključna dionika u procesu akreditacije studijskih programa, koji su ujedno i ključni pokazatelji kvalitete sveučilišta i zadovoljstva studenata i budućih poslodavaca.  

Ravnateljica Bezjak u pozdravnom obraćanju govorila je o trendovima i izazovima suvremenog visokog obrazovanja čiji je proces digitalne transformacije dodatno ubrzala pandemija virusa Covid 19 i u središte pozornosti stavila važnost kvalitete i sustava osiguravanja kvalitete. Osvrnula se također i na promjene na europskoj razini: usvajanje novih politika i strateških dokumenata te prilagodbe nacionalnih sustava i uspostave okvira. Prioritetnim temama s europske razine navela je reviziju Europskih standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete, pitanje akademskog integriteta i vrijednosti akademske čestitosti, temu Saveza europskih sveučilišta te zaključno digitalnu transformaciju kojom je otvoreno pitanje akreditacije online studija. Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je program čiji cilj je bio međusobna razmjena iskustava u nastojanjima oko jačanja i unaprjeđenja sustava visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te usklađivanje njegovih obilježja s načelima i zadatcima Europskoga prostora visokoga obrazovanja, a realiziran je u dva dijela. U prvom dijelu programa o promjenama u sustavu osiguravanja kvalitete - o postupku inicijalne akreditacije, vrjednovanju združenih studija domaćih i stranih učilišta prema Europskom pristupu osiguravanja kvalitete, akreditaciji online studija te novim modelima reakreditacije, govorila je mr. sc. Sandra Bezjak, v. d. ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Istaknula je da će inicijalna akreditacija, kojoj je cilj provjeriti zadovoljava li predloženi studijski program potrebne standarde kvalitete, biti obvezna za sve nove studijske programe, a provodit će je AZVO za sva visoka učilišta. Kod vrednovanja združenih studija novina je vrednovanje združenog studija domaćeg i stranog visokog učilišta prema Europskom pristupu osiguravanja kvalitete združenih studija koja dozvoljava akreditaciju kod jedne članice europskog prostora visokog obrazovanja. Okosnica drugog dijela programa bilo je Cjeloživotno učenje – prioritet obrazovne politike u EU i RH, Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju te Primjeri dobre prakse na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, a sudjelovali su predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske udruge poslodavaca te predstavnici Sveučilišta u Zagrebu. Prodekanica za nastavu i studente Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, govorila je o cjeloživotnom učenju i usavršavanju kao prioritetu obrazovne politike u EU i RH, politici cjeloživotnog učenja na razini Europske unije i na razini Hrvatske te zaključno o ulozi sveučilišta u ostvarivanju politika cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Mr. Emita Blagdan, pomoćnica ravnateljice za međunarodnu suradnju (AZVO), predstavila je ulogu koju je AZVO preuzeo unutar primjene HKO-a, o standardima kvalifikacija u visokom obrazovanju i smjernicama za njihov razvoj, postupku vrjednovanja za upis u registar HKO-a, povezivanju obrazovnih programa sa standardima kvalifikacija i skupovima ishoda učenja.  Iz Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju drugom dijelu programa doprinijele su Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga i Martina Jurković, članica Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju. Naglasile su nužnu potrebu neprestanog usklađivanja obrazovnih programa i potreba tržišta rada te poručile da obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na osobu, brzinu tehnologije i brzinu inovacija, prilagođavati se zahtjevima i potrebama mladih koji će u budućnosti studirati, jednako kao i promjenama i zahtjevima tržišta te povećavati udio kratkih obrazovnih formi, odnosno mikrokvalifkacija. Današnji poslodavci trebaju rješenje za probleme, fleksibilnost, spremnost na usvajanje novih vještina i znanja, stjecanje novih kompetencija što omogućava cjeloživotno učenje. Mr. Emita Blagdan, pomoćnica ravnateljice za međunarodnu suradnju (AZVO), predstavila je ulogu koju je AZVO preuzeo unutar primjene HKO-a, o standardima kvalifikacija u visokom obrazovanju i smjernicama za njihov razvoj, postupku vrjednovanja za upis u registar HKO-a, povezivanju obrazovnih programa sa standardima kvalifikacija i skupovima ishoda učenja. Iz Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju drugom dijelu programa doprinijele su Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga i Martina Jurković, članica Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju. Naglasile su nužnu potrebu neprestanog usklađivanja obrazovnih programa i potreba tržišta rada te poručile da obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na osobu, brzinu tehnologije i brzinu inovacija, prilagođavati se zahtjevima i potrebama mladih koji će u budućnosti studirati, jednako kao i promjenama i zahtjevima tržišta te povećavati udio kratkih obrazovnih formi, odnosno mikrokvalifkacija. Današnji poslodavci trebaju rješenje za probleme, fleksibilnost, spremnost na usvajanje novih vještina i znanja, stjecanje novih kompetencija što omogućava cjeloživotno učenje. Sustava vaučera i plan njegove primjene predstavila je Irena Bačelić, načelnica Sektora za tržište rada iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Istaknula je velike mogućnosti razvoja sustava cjeloživotnog obrazovanja koje otvara sustav vaučera, istovremeno dajući značajne prilike svakom korisniku da se usavršava za potrebe vlastitog profesionalnog razvoja. Uz digitalne i zelene obrazovne programe u prvoj fazi financiranja, otvorene su mogućnosti i za druge oblike usavršavanja i obrazovanja u kontekstu cjeloživotnog učenja. U kontekstu promjena o kojima je bila riječ, a prepoznajući njihov značaj, primjere dobre prakse cjeloživotnog obrazovanja predstavile su izv. prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica iz Centra za cjeloživotno obrazovanje Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i doc. dr. sc. Anja Mirosavljević iz Centra za cjeloživotno učenje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primjer dobre prakse UNIC projekta izložila je izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, zamjenica voditelja projekta. Promjene u sustavu osiguravanja kvalitete stavljaju Sveučilište pred nove izazove i prilike, a svi sudionici skupa složili su se da je samo zajedničkim nastojanjima i uz aktivnu podršku Sveučilišta moguće ojačati sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, uskladiti njegova obilježja s načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja te nastaviti konstruktivno unaprjeđivati i promicati kulturu kvalitete. 6. Sveučilišni dan kvalitete moderirala je prof. dr. sc. Ivana Franić, predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. PROGRAM 6. Sveučilišnog dana kvalitete

Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u ulozi EIT Health huba za Hrvatsku i Lean Startup Hrvatska pozivaju Vas na Get Started in Health Innovation Demo dan – završno predstavljanje inovativnih rješenja u zdravstvu u utorak 6. prosinca 2022. u 13.30 sati u prostoru poslovne zgrade Sky office (Ulica R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb). 

Na događanju će biti predstavljena inovativna rješenja sedam odabranih timova koja su razvijena u proteklih šest mjeseci u sklopu programa Get Started in Health Innovation. Riječ je o programu specijalizirane potpore start-up timovima u zdravstvenoj industriji namijenjenom svima koji žele ostvariti napredak ili pozitivno utjecati na pružanje kliničke skrbi, poboljšati iskustvo pacijenata, povećati učinkovitost sustava i poslovne strane pružanja zdravstvene skrbi te osigurati rješenja koja poboljšavaju zdravlje i kvalitetu života, kao i moguće ranije prepoznavanje i liječenje bolesti. U programu su sudjelovali pojedinci ili start-up timovi u ranoj fazi razvoja svojih rješenja prije izlaska na tržište, studenti diplomskih ili doktorskih studija, istraživači iz područja prirodnih, tehničkih ili društvenih znanosti te zdravstveni poduzetnici. Sudionici programa dobili su podršku u procesu oblikovanja poslovne ideje, stručne tehničke ili znanstvene pomoći u razvoju proizvoda, izlaska na tržište te u razvoju poslovanja. Predstavljene inovacije ocjenjivat će stručno prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od investitora i stručnjaka: Stevica Kuharski (Fil Rouge Capital), Vedran Blagus (South Central Ventures), Mirna Marović (VentureXchange) i Ernest Meštrović (Xellia). Događaj će biti otvoren za javnost, a prijave se primaju online putem POVEZNICE. Objave vezane uz Get Started in Health Innovation možete pratiti na mrežnim stranicama i društvenim mrežama: Health Lean Startup CIRTT Facebook LinkedIn        

Studenti Muzičke akademije i studenti plesa Akademije dramske umjetnosti izvest će u petak 2. prosinca 2022. u 19 sati u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu projekt Umjetnička inovacija i pedagogija kreacije: stvaranje zvuka pokretima tijela u svjetlosnom snopu. Na izvedbi će studenti predstaviti radove s održane jednotjedne radionice čiji su voditelji bili udaraljkaš Jean Geoffroy i audio-inženjer Christophe Lebreton. Njih dvojica umjetnika premijerno će u Hrvatskoj izvesti djelo Light music Thierryja De Meyja. Sučelje koje su Geoffroy i Lebreton stvorili omogućuje izvođaču da proizvodi zvukove zahvaljujući pokretima svoga tijela kroz svjetlosni snop, kao i da svira, intuitivno i urođeno u svjetlu – svira zvukove kakve bi netko mogao naslikati rukama na platnu. Riječ je o potpuno novom načinu kontrole zvuka pomoću pokreta tijela utjecanjem na širenje svjetlosnog snopa koje potom generira pripremljene sintetizirane ili uzorkovane zvukove. Zahvaljujući tom sustavu moguće je stvoriti nove scenske situacije u kojima se izvođač, glazbenik, plesač, glumac ili cirkuski umjetnik nalazi usred svijetlih prostora, stvarajući tako scenski instrument koji mu omogućuje razviti novi odnos prema zvuku i prostoru. Udaraljkaš Jean Geoffroy već je više od 30 godina glazbenik istraživač koji propituje odnos pokret - zvuk i današnji položaj izvođača, stvarajući time novu umjetničku i obrazovnu perspektivu. Sudjelovao je na brojnim festivalima diljem svijeta, a predaje na nacionalnim konzervatorijima u Francuskoj. Audio-inženjer Christophe Lebreton bavi se istraživanjem i razvojem snimanja gesta i proširenjem scene; eksperimentira s tzv. instrumentalnom scenografijom. Zanimaju ga sve izvedbene umjetnosti vezano za njegovo istraživanje i razvoj.

Tijekom listopada i studenog intenzivirane su projektne aktivnosti u okviru Erasmus+ projekta 'Developing Inclusive Education for Students with Disabilities in Sri Lankan Universities - IncEdu' (2019 – 2023) u kojemu je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan od partnera. Koordinator projekta je University of Peradeniya, a u projektu sudjeluju četiri sveučilišta sa Šri Lanke (University of Peradenya, University of Ruhuna, Sri Lanka Technological Campus i Eastern University of Sri Lanka) i četiri europska sveučilišta (Transilvania University of Brasov, Uppsala University, Masaryk University i Sveučilište u Zagrebu. Voditeljica projekta za ERF je prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, a članice projektnoga tima su prof. dr. sc. Martina Ferić, prof. dr. sc. Anamarija Žic Ralić i Vesna Čavić, prof.

Od 30. listopada do 4. studenog 2022. na Transilvania University of Brașov, u Rumunjskoj, održane su radionice i predavanja u okviru WP 5: Quality Plan. Osim jednodnevne radionice Community Awareness održana je i dvodnevna radionica Quality Assurance te 4. projektni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici svih projektnih partnera.  Od 7. do 11. studenog 2022. na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu održana je Edukacija edukatora - projektna aktivnost u okviru WP 3: Developing competency of staff. Na edukaciji je sudjelovalo 13 kolega (budućih edukatora) sa četiri sveučilišta sa Šri Lanke. Cilj edukacije je osposobljavanje edukatora koji će u budućnosti educirati svoje kolege iz redova nastavnoga i nenastavnoga osoblja o načinima pružanja podrške studentima s invaliditetom kako bi izgradili kvalitetniji sustav podrške i osigurali održivost projektnih aktivnosti. Tijekom petodnevnog programa kolegama je predstavljen Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i njegove aktivnosti, a članice projektnoga tima održale su brojna predavanja i radionice (Ethical Issues in Working with Students with Disabilities, Some important Terms related to the Inclusion of Students with Disabilities in Higher Education, The role of participants in the higher education of students with disabilities, Diversity, Equity and inclusion in higher education, Universal Design in Higher Education). Kolege su posjetile Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu i Filozofskoga fakulteta te Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, kao i Tiflološki muzej. Sljedeća projektna aktivnost održat će se u prosincu na University of Peradeniya, Šri Lanka. Tijekom pet radnih dana održat će se predavanja i radionice za tri grupe nastavnog i dvije grupe nenastavnog osoblja sa sva četiri šrilankanska sveučilišta. To će ujedno biti i nastavak Edukacije edukatora, a pod mentorstvom članica projektnog tima s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, budući edukatori će samostalno održati dio aktivnosti svojim kolegama. Uz edukaciju, planiran je i niz sastanaka s rukovodstvima pojedinih fakulteta Sveučilišta u Peradeniyi kako bi se predstavio projekt i dodatno se ukazalo na značaj stvaranja inkluzivnog ozračja u visokom obrazovanju.

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu svečano je obilježio Dan Fakulteta. Široj se javnosti prvi puta obratio novoizabrani dekan prof. dr. sc. Vedran Bilas predstavivši viziju FER-a, za koju je dobio podršku Fakultetskoga vijeća. U govoru pred punim auditorijem, dekan je istaknuo kako prestižnoj ustanovi poput FER-a  za nesmetan razvoj trebaju unaprjeđenje istraživačko-razvojno-inovacijske aktivnosti uz potporu države.

''Studij na FER-u biraju izvrsni hrvatski maturanti. Od 650 brucoša, 500 ih je među 1000 najboljih na ispitu više razine matematike i fizike na državnoj maturi. Rijetki su fakulteti poput FER-a koji bi mogli upisati dvostruko veći broj izvrsnih studenata. Toliko ih, naime, odabire FER kao prvi izbor za upis. Da bismo i još nekima od njih dali priliku da studiraju na FER-u trebamo i prostorno proširenje'', poručio je, između ostaloga, dekan Bilas. Kao poslanje FER-a istaknuo je suradnju s hrvatskom industrijom, što se može mjeriti brojem zajedničkih projekata s kojima se želi dodatno podići razina konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Samo iz programa IRI, odnosno istraživanja, razvoja i inovacija FER provodi preko 60 projekata, dok je ukupan broj aktivnih projekata daleko veći – čak 223. „Računamo da zaslužujemo mjesto među infrastrukturnim projektima koji će dobiti financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a za to se kvalificiramo jer imamo profesore među dva posto najcitiranijih na svijetu u području umjetne inteligencije, energetike i elektromehaničke pretvorbe. Kao predvodnici, često ispred svoga vremena, koji put možemo kritizirati, ali istodobno ćemo kao inženjeri uvijek ponuditi realna rješenja. Uvijek ćemo biti spremni pomoći, surađivati te dijeliti znanje i iskustvo. Želimo uspjeti zajedno, a ne usprkos“, rekao je dekan. Sportskim rječnikom, naglasio je dekan, FER je postavio visoke standarde, igra Ligu prvaka i želi potvrdu te kvalitete vidjeti na međunarodnim rang ljestvicama. "Naši prioriteti u čijoj provedbi trebamo suradnju i potporu države su – žurna obnova, proširenje infrastrukture i iskorak u novi inovacijski kampus, te mjesto među najboljim fakultetima ove vrste na svijetu za što nam je, između ostalog, potrebna i jaka hrvatska industrija. Našim vrijednostima, radom i odnosom činimo FER svjetlom naše profesije, poslovne zajednice i cijeloga društva. Cijela FER-ova obitelj studenata, zaposlenika, i svih koji su stekli obrazovanje na FER-u je snaga koja pokreće i unapređuje Hrvatsku! Pozivam vas na potporu i suradnju da taj potencijal u cijelosti ostvarimo zajedno. Hrvatska treba FER, ali i FER treba Hrvatsku!’’, zaključio je dekan Bilas. GOVOR DEKANA BILASA Svečanosti Dana FER-a su prisustvovali brojni visoki uzvanici, predstavnici vlasti, znanstvenih, obrazovnih i vojnih institucija te gospodarstva, među njima i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića i saborski zastupnik Miro Totgergeli, ministar gospodarstva i održivog razvoja izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Istaknute su važne poruke s ciljem poticanja daljnjeg rada znanstvenika i inženjera, najuspješnijim studentima uručene su nagrade, a svečanost se nastavlja i sutra, Danom otvorenih vrata. Snimku svečanosti Dana Fakulteta možete pogledati OVDJE.    

Svečanost obilježavanja Dana Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održat će se u petak 25. studenoga 2022., s početkom u 11 sati u dvorani Auditorium Maximum, na adresi Unska 3.

Široj javnosti prvi će se puta obratiti novoizabrani dekan Fakulteta prof. dr. sc. Vedran Bilas. Predstavit će svoju viziju FER-a, vodeće hrvatske obrazovne i istraživačke institucije u području elektrotehnike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te računarstva, koja, pored 700 djelatnika, okuplja zajednicu od 4000 studenata na svim razinama studija. Dekan Bilas će se osvrnuti na društvenu ulogu FER-a te na okruženje i infrastrukturu kakvu FER treba da bi ispunio svoje pune potencijale s ciljem daljnjega poticanja rada svojih iznimnih znanstvenika i inženjera koji već desetljećima generiraju nova znanja te osnažuju hrvatsko gospodarstvo i znanstvenu izvrsnost.

Svečanosti će prisustvovati brojni visoki uzvanici, predstavnici vlasti, znanstvenih, obrazovnih i vojnih institucija te gospodarstva, među njima i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića i saborski zastupnik Miro Totgergeli, ministar gospodarstva i održivoga razvoja izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Nakon prigodnih pozdravnih govora visokih uzvanika bit će uručene nagrade najuspješnijim studentima, a potom slijedi domjenak uz druženje. Svečanost će biti moguće pratiti i uživo, putem prijenosa na YouTube kanalu.   Dekan prof. dr. sc. Vedran Bilas

U petak 2. prosinca 2022. od 16 do 21 sat u dvorani PAUK Studentskoga doma Stjepan Radić drugu godinu za redom održat će se projekt "OSI - Otkrij, Spoznaj, Iskusi!" u organizaciji Studentskoga zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njegova je temeljna svrha obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i to kroz edukaciju studentske populacije o određenim teškoćama s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno suočavaju. Svjesni da je iskustveno učenje jedan od najkvalitetnijih i studentima najatraktivnijih načina učenja, OSI nije tip još jednoga u nizu predavanja punog stručne terminologije već su to edukativno-iskustvene radionice koje provode studenti ERF-a. Osim informacija predstavljenih na svima razumljiv način, pripremaju i mnoštvo zanimljivih aktivnosti poput poligona i simulacija oštećenja. Jedno od osnovnih načela kojima se Fakultet vodi pri provedbi svojih projekata je "ništa o nama, bez nas" i upravo zato u proces izrade i provedbe radionica uključene su i osobe s invaliditetom od kojih će dio prisustvovati na samom projektu. Studenti će kroz razgovor s osobama imati priliku dobiti sliku inkluzije kakva bi zaista trebala biti i kakva ona trenutno jest. Svrha ovoga projekta nije "još jedan informativni letak" ili humanitarna akcija, već omogućiti studentima da se upoznaju sa stvarnim osobama i na vlastitoj koži iskuse djelić njihova iskustva. Želja je preusmjeriti fokus s pojma invaliditet na OSOBU s invaliditetom i teoriju spojiti s praksom. Dođite i posjetite ovo događanje jer tek kada znamo i razumijemo - možemo uistinu prihvatiti.

Odbor za podjelu Državnih nagrada za znanost, imenovan Odlukom Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 75/21.), na temelju Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost (Narodne novine, br. 108/95., 104/97. i 142/98.), na 3. sjednici održanoj 21. studenoga 2022. godine donio je Odluku o dodjeli Državnih nagrada za znanost za 2021. godinu.

I. Nagradom za životno djelo nagrađuju se:

- područje prirodnih znanosti:
1. dr. sc. Marijan Ahel, zaslužni znanstvenik Institut Ruđer Bošković
– područje biomedicine i zdravstva:
2. prof. dr. sc. Željko Dujić, Medicinski fakultet Sveučilište u Splitu
– područje biotehničkih znanosti:
3. prof. dr. sc. Đuro Senčić, u mirovini, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku
– područje društvenih znanosti:
4. prof. dr. sc. Nikola Gavella, professor emeritus, Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu
- područje humanističkih znanosti:
5. dr. sc. Ivanka Reberski, u mirovini, Institut za povijest umjetnosti

II. Godišnjom nagradom za znanost nagrađuju se:

– područje prirodnih znanosti:
1. prof. dr. sc. Marijana Đaković, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu
2. dr. sc. Nikola Sandrić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu
3. dr. sc. Ana-Sunčana Smith, Institut Ruđer Bošković
– područje tehničkih znanosti:
4. prof. dr. sc. Jonatan Lerga, Tehnički fakultet Sveučilište u Rijeci
5. prof. dr. sc. Vilko Mandić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilište u Zagrebu
6. prof. dr. sc. Sandro Nižetić, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Splitu
– područje biomedicine i zdravstva:
7. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
8. prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, Medicinski fakultet Sveučilište u Splitu
9. prof. dr. sc. Stjepan Špalj, Fakultet dentalne medicine Sveučilište u Rijeci
– područje biotehničkih znanosti:
10. prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku
11. doc. dr. sc. Maja Repajić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilište u Zagrebu
12. dr. sc. Valentina Španić, Poljoprivredni institut Osijek
– područje društvenih znanosti:
13. dr. sc. Vesna Lamza Posavec, u mirovini, zaslužna znanstvenica Institut „ Dr. Ivo Pilar“
14. prof. dr. sc. Mario Kasović, Kineziološki fakultet Sveučilište u Zagrebu
15. znanstvene suradnice: prof. dr. sc. Zrinjka Peruško, doc. dr. sc. Dina Vozab i doc. dr. sc. Antonija Čuvalo, Fakultet političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu
– područje humanističkih znanosti:
16. dr. sc. Vesna Badurina Stipčević, Staroslavenski institut
17. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, Odjel za povijest umjetnosti Sveučilište u Zadru III. Godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađuju se: – područje prirodnih znanosti:
1. dr. sc. Tomislav Portada, Institut Ruđer Bošković
– područje tehničkih znanosti:
2. znanstveni suradnici: prof. dr. sc. Matko Orsag i dr. sc. Frane Petric, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu
– područje biotehničkih znanosti:
3. dr. sc. Marijana Blažić, Veleučilište u Karlovcu
– područje društvenih znanosti:
4. prof. dr. sc. Edita Slunjski, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu IV. Godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađuju se: – područje prirodnih znanosti:
1. Josip Skejo, mag. biol. exp., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu
– područje tehničkih znanosti:
2. dr. sc. Anna Šušnjara, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Splitu
– područje biomedicine i zdravstva:
3. Jan Homolak dr. med., Medicinski fakultet Sveučilište u Zagrebu
– područje biotehničkih znanosti:
4. doc. dr. sc. Tihomir Kovač, Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku
– područje društvenih znanosti:
5. doc. dr. sc. Danijel Baturina, Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu
– područje humanističkih znanosti:
6. dr. sc. Feđa Milivojević, Filozofski fakultet Sveučilište u Rijeci OBRAZLOŽENJA Državne nagrade za znanost 
Dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost. To su nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnja nagrada za znanstvene novake. Nagrada za životno djelo
Dodjeljuje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Svake godine može se podijeliti do šest nagrada za životno djelo.

"Promjene u sustavu osiguravanja kvalitete: Sveučilište ususret novim izazovima i prilikama" tema je 6. Sveučilišnoga dana kvalitete, koji će se održati u auli Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak 28. studenoga 2022. od 10.00 do 14.30 sati. Cilj je programa međusobna razmjena iskustava u nastojanjima oko jačanja i unaprjeđenja sustava visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te usklađivanje njegovih obilježja s načelima i zadatcima Europskoga prostora visokoga obrazovanja. Sveučilišni dan kvalitete započet će uvodnim obraćanjima rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, prorektorice za upravljanje kvalitetom i etiku izv. prof. dr. sc. Anamarije Musa, v. d. ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje mr. sc. Sandre Bezjak te ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa (tbc). Ovogodišnji program realizirat će se u dva dijela: Promjene u sustavu osiguravanja kvalitete s naglaskom na akreditaciju studijskih programa i Cjeloživotno učenje i usavršavanje. Novi zakonodavni okvir unosi niz novina u sustav visokoga obrazovanja i znanosti, osobito u pogledu akreditacije studijskih programa. Koja su to nova i predložena zakonska rješenja i kako će se odraziti na sustav osiguravanja kvalitete visokoga obrazovanja, govorit će predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja gđa Dijana Mandić, načelnica Sektora za razvoj visokoga obrazovanja, i mr. sc. Sandra Bezjak, v. d. ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje u prvome dijelu programa. Cjeloživotno učenje – prioritet obrazovne politike u EU i RH, Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju te Primjeri dobre prakse na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu okosnica su drugoga dijela programa u kojemu će sudjelovati predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske udruge poslodavaca te predstavnici Sveučilišta u Zagrebu. U današnje vrijeme brzomijenjajućih trendova u globaliziranom svijetu, obrazovni sustav mora omogućavati fleksibilnost i prilagodljivost kako bi mogao odgovoriti trenutačnim i budućim izazovima i potrebama pojedinca, društva i tržišta rada. U takvim okolnostima brzih promjena i novih tehnologija jedan od stupova profesionalnoga razvoja jest cjeloživotno obrazovanje, koje otvara put novim znanjima, vještinama i kontinuiranom učenju. U drugom dijelu programa govorit će se o različitim oblicima cjeloživotnoga učenja za stjecanje znanja, vještina i kompetencija koje su prijeko potrebne na današnjem tržištu rada, koje provode Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice, kao i o novim mogućnostima i poticajima za razvoj cjeloživotnoga obrazovanja na visokim učilištima. Nakon završetka svakog dijela programa predviđena je rasprava. PROGRAM

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) na poznatoj adresi Unska 3 otvara svoja vrata u subotu 26. studenoga 2022. Dan otvorenih vrata namijenjen je ponajprije maturantima pred kojima se nalazi važna životna odluka - izbor fakulteta na kojemu će studirati. Stoga je ovogodišnji moto Dana otvorenih vrata i glavna poruka za sve buduće studente ’’DOĐI, VIDI, OSTANI’’. Maturanti će moći iskoristiti ovaj dan i iskusiti kako je to biti znanstvenik, doznati čime se naši studenti i profesori bave te upoznati ljude s kojima mogu podijeliti svoju strast prema tehnologiji i inovacijama. Hodnici Fakulteta privući će, kao i uvijek, na tisuće posjetitelja, uglavnom maturanata, ali i mlađih srednjoškolaca, osnovnoškolaca pa i djece vrtićkog uzrasta u pratnji roditelja, baka i djedova! Uz prezentaciju FER-a i studijskih programa, posjetiteljima će biti otvorena vrata zanimljivih laboratorija, bit će upoznati s nizom znanstvenih istraživanja i projekata, pozvani da sudjeluju u atraktivnim predavanjima, razgovaraju s predstavnicima studentskih i stručnih udruga koje djeluju na Fakultetu. Moći će vidjeti i isprobati niz izuma i tehnologija iz područja elektrotehnike, informacijske i komunikacijske tehnologije te računarstva, koje su osmislili i razvili djelatnici i studenti Fakulteta. Vjerujemo da će bogati program zaintrigirati sve one koji su zainteresirani za znanstvena istraživanja, napredne tehnologije i primjene tih tehnologija u svakodnevnom životu. Atmosferu s događanja prošlih godina pogledajte u galeriji fotografija te kratkom promotivnom filmu s Dana otvorenih vrata 2019., a pozivamo vas da zapratite i naš Facebook događaj.

Izv. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ove se godine našla na listi visoko citiranih svjetskih istraživača. Riječ je o listi koju jednom godišnje objavljuje Institut za znanstvene informacije Clarivate, a koja prepoznaje iznimne pojedince sa značajnim utjecajem na znanstvenu zajednicu što se očituje u stopi citiranosti njihovih radova. Ova lista se smatra najprestižnijim indikatorom znanstvene kvalitete te obuhvaća znanstvenike koji su u posljednjem desetljeću pokazali izniman i širok utjecaj svrstavajući se na taj način u 1% najboljih istraživača u svojem području. Metodologija se temelji na podacima iz indeksa citiranosi znanstvene baze Web of Science zajedno s analizama koje provode bibliometrijski stručnjaci i znanstvenici za podatke na Institutu za znanstvene informacije u Clarivate-u. Clarivate je ove godine proširio kvalitativnu analizu popisa visoko citiranih istraživača, kako bi ukazao na sve veću zabrinutost u vezi potencijalnog nedoličnoga ponašanja u znanosti poput plagijata, lažnih recenzija i manipulacija fotografijama. Uz pomoć Retraction Watch-a, bloga koji izvještava o povlačenjima znanstvenih radova, analitičari Clarivate-a su tražili dokaze o potencijalnom nedoličnom ponašanju u svim publikacijama znanstvenika na preliminarnom popisu visoko citiranih istraživača. Istraživači za koje se utvrdilo da su počinili nedolično znanstveno ponašanje isključeni su s popisa visoko citiranih istraživača. Na ovogodišnjoj listi nalazi se 6938 istraživača iz 69 zemalja, a od istraživača iz Hrvatske, osim profesorice Bursać Kovačević, nalazi se i prof. dr. sc. Predrag Putnik s Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever. Što se tiče znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu koji su se prethodnih godina nalazili na listi riječ je prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te akademiku Željku Reineru s Medicinskog fakulteta. Izv. prof. dr. sc. Bursać Kovačević se bavi netermalnim održivim tehnologijama obrade hrane na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prema Google Scholaru ima ukupno 6125 citata u svim publikacijama, od čega 5604 citata u proteklih pet godina te H-indeks 40. Dobitnica je Državne nagrade za znanost za 2019. godinu i nagrade Tanner Award za koautorstvo u najcitiranijem znanstvenom radu objavljenom u Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety za 2018. Ovogodišnja je dobitnica nagrade za najbolji poster Strawberry tree fruit (Arbutus unedo L.) as a valuable ingredient for functional food production na međunarodnoj konferenciji XXXIV Scientific-Professional Conference - with international participation - Processing And Energy In Agriculture. Bila je urednica izvanrednih izdanja u časopisima Foods, MDPI i Journal of Food Quality te je članica uređivačkih odbora znanstvenih časopisa LWT Food Science and Technology, Food Chemistry Advances i Pomologica Croatica. Listu visoko citiranih istraživača za 2022. godinu možete pronaći OVDJE.

Izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu koje čine rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u pratnji prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenke Ostojić i prorektora za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića danas je u Vukovaru polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odalo počast žrtvi Vukovara pred Spomenikom hrvatskim braniteljima - Spomen križu na rijeci Vuki. Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje svake se godine obilježava 18. studenoga. Datum je to kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara i u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom. Prigodnim programom pod sloganom "Vukovar - mjesto posebnoga domovinskog pijeteta" ispred Vukovarske bolnice krenut će Kolona sjećanja prema Memorijalnom groblju gdje će se položiti vijenci i održati sveta misa. Neka im je laka hrvatska zemlja! Slava i hvala im!

U utorak 15. studenoga 2022. u auli Sveučilišta u Zagrebu održana je "Alumni priča: od studenta do rektora" u kojoj je gostovao prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, a razgovor je vodio gospodin Mislav Togonal.

Rektor Lakušić se kroz zanimljiv razgovor prisjetio svojih početaka kada je iz rodnoga Slavonskog Broda došao u Zagreb na studij građevinarstva. Unatoč tadašnjoj želi da se po završetku studija vrati u Slavonski Brod i bavi gradnjom kuća i objekata, ukazala se prilika i otvorilo slobodno mjesto na Katedri za željeznice koju je prihvatio. Ovakav životni put i karijeru nije oduvijek zamišljao, jer je, kako ističe, po prirodi zatvorena osoba i nije za sebe planirao govore pred više od pet ljudi. Na pitanje kada je u životu bio najsretniji odgovara: "Najsretniji sam bio kada sam dobio svoj prvi europski projekt". O njegovoj upornosti i hrabrosti dovoljno govori činjenica da je podnio kandidaturu za rektora Sveučilišta u Zagrebu znajući da je pred njim i njegovim timom izazovan i težak zadatak, međutim ističe da "teška vremena iznjedre hrabre ljude". Jedan od velikih izazova predstavlja i proces obnove zgrada Sveučilišta stradalih u potresu, a na pitanje kada kreće obnova zgrade u kojoj djeluje Rektorat, rektor Lakušić odgovara da očekuje kako će ubrzo biti gotova projektna dokumentacija nakon čega kreće natječaj za izvođače. "Riječ je o investiciji od gotovo 200 milijuna kuna, a s kvalitetnim projektantima i u suglasnosti s konzervatorima nadam se da ćemo pokrenuti ključan korak, a to je obnova zgrade Sveučilišta u Zagrebu", rekao je rektor Lakušić. Uz ozbiljne potrebe vezane uz obnovu zgrade istaknuo je nužnost ozbiljne obnove cijeloga sustava Sveučilišta u Zagrebu. "Uprava Sveučilišta zajedno sa svim zaposlenicima treba biti servis svojim sastavnicama i iznaći načine kako kvalitetno odgovoriti potrebama istih, zbog čega će postojeće urede Rektorata biti potrebno dodatno unaprijediti, reorganizirati i prilagoditi. Jako i moderno sveučilište je ono koje brine o svakoj svojoj sastavnici, nastavnicima i studentima, stoga na uspjeh svake sastavnice gledam kao na uspjeh Sveučilišta. Kvaliteta studijskih programa i nastavnika dovoljno govori za sebe, a naša reklama su naši završeni studenti, naši profesori i naši alumni koji uspijevaju u poslu i životu", rekao je rektor Lakušić. Istaknuo je važnost i ulogu koju Sveučilište u Zagrebu kao najstarije i najveće javno sveučilište u Hrvatskoj treba imati, a koja se može unaprijediti i ojačati kroz suradnju s gospodarstvom. Pritom je najavio osnivanje gospodarskoga savjeta kao i savjeta alumna za koje ističe da su dragocjeni, ali još uvijek nedovoljno iskorišteni kapital koji Sveučilište treba i na koji računa. "Alumne trebamo pozvati na Sveučilište i jače uključiti jer su oni naši najbolji promicatelji", rekao je rektor Lakušić. Razgovoru su doprinijela konstruktivna pitanja i komentari iz publike, a na kraju je predsjednik Saveza Alumni UNIZG prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio rektoru Lakušiću na zanimljivom razgovoru, istaknuvši kako alumni doista jesu snaga našega Sveučilišta i da sustavnim radom možemo očekivati i dobre rezultate, a novoj je Upravi zaželio puno uspjeha u daljnjem radu. Snimka Alumni priče uskoro će biti dostupna na mrežnoj stranici Saveza.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić ugostio je u ponedjeljak 14. studenoga 2022. u auli Sveučilišta u Zagrebu rektora Sveučilišta u Istanbulu prof. dr. Mahmuta Aka, u pratnji voditeljice Ureda za međunarodnu suradnju prof. dr. Ayse Zisan Furat, zamjenika veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj gospodina Fatiha Kaye i savjetnika za obrazovanje kulturnoga centra "Instituta Yunus Emre" u Zagrebu gospodina Fatiha Erkana.  S hrvatske strane sudjelovala je generalna konzulica Republike Hrvatske u Istanbulu dr. sc. Ivana Zerec, viša savjetnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Ivana Fakac, prof. te prevoditeljica, gospođa Jana Bušić. Sa Sveučilišta u Zagrebu uz rektora izaslanstvo su ugostili prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom te voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. phil. Branka Roščić. Razgovaralo se o akademskim temama, povezivanju dvaju sveučilišta i jačanju suradnje, možebitnim zajedničkim projektima te o položaju hrvatskoga i turskoga jezika i književnosti na oba sveučilišta.

Svečanom dodjelom priznanja najuspješnijim sudionicima, koja se održala na pozornici u dvorani Zimski vrt, završena je 27. Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Priznanja je najuspješnijim sudionicima dodijelio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Uz prorektore Sveučilišta u Zagrebu, svečanosti su nazočili dekani, prodekani, koordinatori Smotre na fakultetima i akademijama, profesori, studenti te zainteresirani posjetitelji. Program svečanoga zatvaranja ovogodišnje Smotre vodili su Ela Šeremet i Ante Peričić, studenti novinari Televizije Student, koja djeluje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za najbolje uređeni izložbeni prostor dobili su Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Učiteljski fakultet, Arhitektonski fakultet i Studij dizajna te Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu. U kategoriji inovativnost u predstavljanju priznanjem su nagrađeni Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Veterinarski fakultet, Građevinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Priznanje u kategoriji poseban doprinos u edukaciji i informiranju posjetitelja dobili su Prirodoslovno-matematički fakultet, Medicinski fakultet i Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Za komunikativnost i susretljivost priznanje je na ovogodišnjoj Smotri rektor dodijelio Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Tekstilno-tehnološkom fakultetu, Fakultetu organizacije i informatike Varaždin i Metalurškom fakultetu. Priznanje za posebno uspješno predstavljanje na Smotri dobili su Ured za sport i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Za najbolje predstavljanje na pozornici ove su godine priznanje dobili Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ekonomski fakultet i Akademija dramske umjetnosti. Priznanje za izniman doprinos u organizaciji Smotre dobili su Fakultet političkih znanosti, Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Muzička akademija, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i Studentski centar Zagreb. Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente, održavala se uživo od 10. do 12. studenoga 2022. u novom prostoru – u Kongresnoj dvorani, dvoranama Zimski vrt i Cres te u atriju Kongresnoga centra na Zagrebačkom velesajmu. Riječ je o najstarijoj manifestaciji toga tipa u Republici Hrvatskoj, koju Sveučilište u Zagrebu organizira već 27. put. Na ovogodišnjoj Smotri predstavljale su se isključivo sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Na izložbenim prostorima, smještenima u Kongresnoj dvorani, posjetitelji su u izravnom kontaktu sa studentima i zaposlenicima pojedinoga fakulteta i akademije mogli dobiti sve važne informacije vezane uz upis i studiranje, a sudionici su se dodatno predstavili i kroz razgovore na pozornici u dvorani Zimski vrt. U dvorani Cres predstavljene su različite aktivnosti koje se na Sveučilištu u Zagrebu provode u području športa, a s ciljem promicanja umjetničkoga područja, studenti triju umjetničkih akademija i Tekstilno-tehnološkoga fakulteta pripremili su bogat umjetnički program. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola program ovogodišnje Smotre pratili su srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji su na manifestaciju stizali u organiziranim skupinama. Smotru je tijekom tri dana posjetilo oko 27 000 posjetitelja. Glavni sponzor ovogodišnje Smotre bila je OTP banka d. d., brončani sponzor Studentski centar Varaždin, a partneri Studentski centar u Zagrebu i Podravka d. d. Medijski partneri Smotre bili su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, sveučilišne novine Universitas i Universitas portal.

Drugi dio obilježavanja ovogodišnjega Dana Sveučilišta u Zagrebu – svečana sjednica Senata, održat će se u srijedu 9. studenoga u 11.00 sati u Velikom amfiteatru na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije (Svetošimunska cesta 23).

Svečana sjednica Senata započet će ulaskom dekana i prorektora u Veliki amfiteatar, nakon čega će u povorci u dvoranu ući članovi Rektorskoga zbora Republike Hrvatske predvođeni rektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem, predsjednikom RZ-a.

Nakon što se uzvanicima obrati rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, uslijedit će govori visokih uzvanika – predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivana Pavla Borasa, zamjenika predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske i rektora Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragana Ljutića, izaslanika predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, podpredsjednika HAZU-a Davora Miličića, gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa, izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora, saborske zastupnice i predsjednice Saborskoga odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Vesne Bedeković i izaslanika Predsjednika Republike, posebnoga savjetnika Predsjednika za ekonomiju izv. prof. dr. sc. Velibora Mačkića.

Na svečanosti će uslijediti izlaganje rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji će predstaviti aktualnu situaciju u visokom obrazovanju i znanosti Republike Hrvatske i na Sveučilištu u Zagrebu, kao i kratkoročne i dugoročne ciljeve nove Uprave Sveučilišta u sljedećem razdoblju.

Potom će biti dodijeljena Posebna priznanja rektora studentima za postignut uspjeh od  međunarodnoga značaja u ak. god. 2021./2022., nagrada „Fran Bošnjaković“, „Andrija Štampar“, „Andrija Mohorovičić“ i Ars summa Universitatis te nagrada za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu za 2022. godinu.

Svečanost će se nastaviti dodjelom počasnih zvanja professor emeritus za 2022. godinu.

POPIS DOBITNIKA NAGRADA I PRIZNANJA TE POČASNIH ZVANJA

 

Svečana sjednica Senata završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur. 

U glazbenom dijelu programa svečane sjednice Senata sudjelovat će Ansambl Celeste i Gudački trio Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva, sudjeluju kao partneri u provedbi projekta „Erasmus Mundus Joint Master Degree in Brain and Data Science – NeuroData“. Voditelji projektnih timova naših sastavnica su prof. dr. sc. Melita Šalković-Petrišić, Medicinski fakultet i prof. dr. sc. Mario Cifrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Koordinator je Sveučilište Bar Ilan iz Izraela (Bar-Ilan University), a uz Sveučilište u Zagrebu, partneri su Sveučilišta u Nizozemskoj (Vrije Universiteit Amsterdam), Portugalu (Universidade de Lisboa - Instituto Superior Técnico), Italiji (University of Padua) i Finskoj (University of Jyväskylä). U okviru Erasmus+ programa Erasmus Mundus shema (EMJM) oznaka je IZVRSNOSTI u nastavnom procesu visokih učilišta koja zajednički provode i međusobno priznaju EMJM transnacionalne studijske programe. Sveučilište u Zagrebu jedino je hrvatsko visoko učilište na kojem se izvodi najveći broj EMJM združenih diplomskih studija kojima je odobrena ova vrlo kompetitivna vrsta financiranja. Program NeuroData peti je po redu odobren Erasmus Mundus združeni diplomski studij na Sveučilištu u Zagrebu uz prethodno odobrene EMJM programe na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Agronomskom fakultetu i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. EMJM-i su programi izvrsnosti i trebali bi pridonijeti integraciji i internacionalizaciji europskoga prostora visokog obrazovanja. Specifičnost EMJM-a temelji se na visokom stupnju integracije među ustanovama sudionicama i na izvrsnosti njihova akademskog sadržaja. EMJM nastoji povećati privlačnost i izvrsnost europskoga visokog obrazovanja u svijetu i privući talente u Europu, kroz:
- institucionalne akademske suradnje radi predstavljanja europske izvrsnosti u visokom obrazovanju i
- pojedinačne mobilnosti za sve studente koji sudjeluju u EMJM-u, uz stipendije koje financira EU za najbolje studente koji se prijave. Koordinator projekta, prof. Alon Korngreen, boravio je u Zagrebu od 10. do 14. listopada. Tijekom svojega boravka održao je predavanja na Medicinskom fakultetu i Fakultetu elektrotehnike računarstva te održao niz sastanaka u cilju promocije studija NeuroData. NeuroData je dvogodišnji diplomski studij koji se izvodi na engleskom jeziku. Namijenjen je studentima širega područja biomedicine, biomedicinskoga inženjerstva, računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija s ciljem stjecanja interdisciplinarnih znanja potrebnih za rješavanje sve složenijih pitanja u neuroznanosti. Prvu godinu studija svi studenti pohađaju na Sveučilištu Bar-Ilan stječući temeljna znanja iz područja neuroznanosti i znanosti o podacima i završavaju je na dvotjednoj Ljetnoj školi koju organiziraju Medicinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Uz teorijski i praktični rad, tijekom Ljetne škole studenti upoznaju mentore s partnerskih sveučilišta i, ovisno o svojim interesima, dogovaraju na kojem će od njih (osim Sveučilišta u Zagrebu) pohađati drugu godinu studija i raditi diplomski rad. Nakon završetka studija i obrane diplomskog rada, studenti stječu dvostruku titulu (double degree) magistra Sveučilišta Bar-Ilan i magistra sveučilišta na kojem izrađuju i brane diplomski rad. Erasmus+ financiranje NeuroData studija odobreno je u trajanju od 72 mjeseca za ukupno 4 generacija studenata, a početak provedbe projekta je 1. rujna 2022. godine. Prijave za upis prve generacije studenata za akademsku godinu 2023-2024 počinju u studenom 2022. NeuroData program naveden je u Erasmus Mundus katalogu na POVEZNICI. Više informacija o studiju NeuroData može se pronaći na službenoj stranici programa.