Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu na temelju sklopljenih Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma s inozemnim visokoškolskim ustanovama iz programskih zemalja (KA131) raspisuje Natječaj za mobilnost studenata u svrhu studijskog boravka u okviru Erasmus+ programa ključne aktivnosti 1 u akademskoj godini 2023./2024. Rok za online ili papirnatu prijavu je 2. ožujka 2023. (12.00 sati - podne). Više možete pročitati OVDJE.

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu partner je u projektu pod nazivom "Transnational Quality Education for Organic Food Safety (SAFE-ORGfood)" kojega u sklopu programa "Erasmus+ Strateško partnerstvo" koordinira poljsko sveučilište Warsaw University of Life Sciences (WULS). U projekt su uključeni još i estonsko sveučilište Eesti Maaulikool - Estonian University of Life Sciences, njemačko Fachhochschule Munster - University of Applied Sciences te talijansko Universita Degli Studi Della Tuscia. Projekt je započeo 1. prosinca 2020., a završava 28. veljače 2023. U okviru projekta napravljena je dubinska analiza znanja o sigurnosti hrane među ekološkim proizvođačima i prerađivačima hrane nakon čega su izrađeni nastavni materijali u obliku priručnika s teorijskom pozadinom o sigurnosti hrane u ekološkoj proizvodnji kao i priručnik s praktičnim rješenjima o sigurnosti ekološki proizvedene i procesuirane hrane te materijal za e-učenje i video materijali. Projekt je započeo 1. prosinca 2020., a završava 28. veljače 2023. Svi navedeni materijali vrijedan su alat za podučavanje i spremni su za korištenje u svakodnevnim nastavnim aktivnostima na sveučilištima koja sudjeluju u projektu te su dostupni na mrežnim stranicama projekta. WULS-coordinator:
Assist. Prof. Joanna Trafialek, Ph.D. (Project Coordinator)
joanna_trafialek@sggw.edu.pl UNIZG-FAZ coordinator:
Prof. Mirna Mrkonjić Fuka, Ph.D.
mfuka@agr.hr

Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizira Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane dolazne studente u ljetnom semestru akademske godine 2022./2023., koji na Sveučilište u Zagreb dolaze na studentsku razmjenu. Većina studenata, njih oko 360, na studijski boravak u Zagreb dolazi u sklopu EU-ova programa Erasmus+ mobilnosti za zemlje Europske unije, a koji podrazumijeva reciprocitet broja dolaznih stranih i odlaznih matičnih studenata na studijski boravak u te iste zemlje.

Tjedan dobrodošlice planira se od 20. veljače do 8. ožujka 2023. Središnji je događaj Dan dobrodošlice, koji će se prvi put nakon pandemijskih godina održati uživo 24. veljače 2023. Studente će pozdraviti prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente, preddiplomske i diplomske studije. Djelatnici Središnjega ureda za međunarodnu suradnju predstavit će Sveučilište u Zagrebu, mogućnosti studiranja na engleskome jeziku na Sveučilištu, kao i učenja hrvatskoga jezika za strance. Hrvatski studenti iz Erasmus Student Networka Zagreb (ESN Zagreb), udruge čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju, održat će prezentaciju za strane studente o studiranju i životu u Zagrebu te će ih upoznati s aktivnostima koje će za njih organizirati tijekom semestra. Studentima će biti podijeljeni darovi dobrodošlice, uključujući i tiskani materijal o Sveučilištu u Zagrebu i EU-ovu programu Erasmus+ mobilnost. U Tjednu dobrodošlice predviđene su razne aktivnosti: stručno vodstvo kulturno-povijesnim središtem grada Zagreba, akademska predavanja na Sveučilištu o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskom obrazovnom sustavu, zatim o hrvatskoj religijskoj baštini te o kulturološkom šoku i akulturaciji. U programu je i orguljaški koncert u bazilici Sv. Antuna te posjet Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu uz stručno vodstvo. Program Tjedna dobrodošlice i Dana dobrodošlice u cijelosti se financira iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti. PROGRAM Tjedna dobrodošlice

Završna priredba zimskoga semestra na Croaticumu

Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik obilježio je završetak zimskoga semestra 27. siječnja 2023. svečanom završnom priredbom. Na priredbi su studenti, na sebi svojstven način, predstavili aktivnosti koje su imali tijekom nekoliko mjeseci učenja hrvatskoga jezika. Bilo je tu recitacija, pjesme i glazbe u izvedbi studenata iz cijeloga svijeta. Među njima je i više od 50 studenata koji su na Sveučilište u Zagrebu došli putem projekta Erasmus+ i za koje Središnji ured za međunarodnu suradnju pokriva dvije trećine školarine Skraćenoga semestralnoga tečaja hrvatskoga jezika i kulture za Erasmus+ studente. Croaticum je krajem prošle godine proslavio svoj 60. rođendan.

Akademska zajednica Sveučilišta u Zagrebu izražava veliku tugu i duboko suosjećanje narodima Republike Turske i Sirije u njihovoj patnji i stradanju zbog potresa koji ih je zadesio 6. veljače. Također, izražava nadu da će spasilačke službe pronaći što više nestalih te da će se ozlijeđeni brzo oporaviti.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić poslao je pisma sućuti i potpore veleposlaniku Republike Turske u Republici Hrvatskoj NJ. E. Yavuzu Selimu Kıranu i ministru Nacionalnog obrazovanja Republike Turske gospodinu Mahmutu Özeru.

"Svjesni važnosti potpore koja je nužna u ovako strašnim okolnostima, posebno s obzirom na naša nedavna iskustva s razornim potresima, spremni smo uputiti potrebnu pomoć sveučilištima, našim partnerskim institucijama u regiji", kazao je rektor Lakušić.

Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je prvi radni sastanak u sklopu projekta InBestSoil punoga naziva „Monetary valuation of soil ecosystem services and creation of initiatives to invest in soil health: setting a framework for the inclusion of soil health in business and in the policy making process“.  Cilj projekta je kreirati okvir za ulaganje u očuvanje i oporavak zdravlja tla razvojem sustava ekonomske procjene usluga ekosustava koje pruža zdravo tlo i utjecaja praksi gospodarenja na tlo, te njegovu ugradnju u poslovne modele. To će omogućiti javnim i privatnim organizacijama da daju ekonomsku vrijednost svojim djelovanjima u odnosu na zdravlje tla, osmišljavanju strategije s lokalnim dionicima i zajedničkom radu na ostvarivanju ambicija nacionalne politike i politike EU.  InBestSoil će pružiti podatke, dokaze, alate i modele za procjenu kako ulaganja u zdravlje tla mogu pridonijeti prijelazu na dugoročnu otpornu i održivu upotrebu tla, koristeći 9 područja za proučavanje u četiri biogeografske regije iz Europe (borealna, kontinentalna, atlantska, mediteranska) i različite namjene zemljišta (poljoprivredna, šumska, urbana, rudarska), kao modeli za su-kreaciju i su-dizajn (pristup s više sudionika, odgovorno istraživanje i inovacije i otvorena znanost). Koordinator pet milijuna eura vrijednoga projekta je Universidade de Vigo iz Španjolske, a Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan je od 19 partnera i iz skupine 10 europskih zemalja uključenih u provedbu projekta. Voditelj projekta sa zagrebačkoga Agronomskoga fakulteta je izv. prof. dr. sc. Igor Bogunović, a suradnici su izv. prof. dr. sc. Aleksandra Perčin, mag. ing. agr. Ivan Dugan i mag. ing. agr. Marija Galić, svi sa Zavoda za opću proizvodnju bilja. Europska komisija je odobrila financiranje projektnog prijedloga InBestSoil, koji je prijavljen u sklopu natječaja HORIZON-MISS-2021-SOIL-02 (Research and Innovation and other actions to support the implementation of a mission in the area of Soil health and Food). Predviđeni budžet je skoro 5 milijuna eura, a projekt će trajati 48 mjeseci. Više o projektu možete pročitati na Universitas portalu.

Katedra za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva sve zainteresirane na Bohemikon – međunarodnu konferenciju mladih bohemista, koja će biti održana 5. i 6. svibnja 2023. na Filozofskom fakultetu. Pozivaju se svi zainteresirani da ispune prijavnicu i prijave se s temom iz znanosti o književnosti, lingvistike, glotodidaktike, kulturologije, translatologije, povijesti ili bilo kojom drugom temom iz područja bohemistike do 1. ožujka 2023. na bohemikon@gmail.com. Uz prijavu treba poslati preporuku profesora ili mentora s matične ustanove s kojim se konzultira tema izlaganja. Pozivnica Više detalja o samoj konferenciji, nalaze se na društvenim mrežama Facebook i Instagram.

Napredni seminar pod nazivom "Materijalno kazneno pravo EU i zaštita žrtava - masovna zlodjela i zaštita žrtava: rat u Ukrajini", koji studentima donosi 4 ECTS boda i interdisciplinaran je, održat će se u Dubrovniku (Inter University Centre Dubrovnik - IUC) od 27. do 31. ožujka 2023. Događaj je organiziran u suradnji s COST Action CA18228 Global Atrocity Justice Constellations. Tema seminara su masovni zločini i zaštita žrtava s posebnim osvrtom na rat u Ukrajini. Sudionici će istražiti i kritički raspravljati o nizu pravnih i političkih instrumenata koji bi mogli biti korisni za potrebe žrtava zločina općenito, ponovno s naglaskom na posljedice rata u Ukrajini. Temi će se pristupiti iz interdisciplinarne perspektive kako bi se odgovorilo na različite izazove s kojima se žrtve suočavaju i identificirala moguća, pažljivo skrojena rješenja. Voditelji seminara sa Sveučilišta u Zagrebu su: prof. dr. sc. Ksenija Turković, prof. dr. sc. Sunčana Roksandić, prof. dr. sc. Maja Munivrana, zatim dr. sc. Marc Engelhart s Instituta Max Planck za proučavanje kriminala, sigurnosti i prava (Freiburg, Njemačka) te  prof. dr. sc. Mikkel Jarle Christensen sa Sveučilišta u Kopenhagenu, Danska. Osim voditelja seminara, predavači će biti međunarodni stručnjaci i znanstvenici, također iz gore spomenutoga EU-ova COST Action Project-a, možete vidjeti ovdje i ovdje. Za stjecanje ECTS bodova studenti trebaju pratiti organizirani program i predavanja te aktivno sudjelovati u studentskoj debati koja će se ove godine organizirati oko teme seminara. Za pitanja koja se tiču dobivanja certifikata, uvjeta studentske debate i detaljnog programa, možete kontaktirati gospodina Borisa Rajića na e-adresu: boris.rajic@student.pravo.hr. Što se tiče kotizacije, napredni seminar je besplatan, osim 50 eura koje svaki sudionik plaća izravno IUC-u u Dubrovniku. Za savjete i pomoć oko smještaja u Dubrovniku obratite se izravno gospodinu Tomislavu Kvesiću na e-adresu iuc@iuc.hr. Molimo vas da u svojoj pošti naznačite ime seminara na kojem sudjelujete. Seminar počinje u ponedjeljak 27. ožujka u 9.30 sati i završava u petak 31. ožujka u 13 sati. Detaljan program bit će objavljen uskoro. Zbog interdisciplinarnoga karaktera kolegija poželjno je da se prijave studenti diplomskih i poslijediplomskih studija različitih programa i praktičari iz različitih područja. PRIJAVITI SE MOŽETE OVDJE.

Savjetovanje na Sveučilištu u Zagrebu o Nacrtu prijedloga Statuta Sveučilišta u Zagrebu provodit će se u elektroničkom obliku od 31. siječnja 2023. do uključivo 15. veljače 2023. godine. Uputa Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Statuta Sveučilišta u Zagrebu Nacrt prijedloga Statuta Sveučilišta u Zagrebu Obrazac savjetovanja Dodatne informacije možete dobiti na e-adresi: tklaric@unizg.hr.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je natječaj pod imenom "Start-up i spinoff poduzeća mladih istraživača" namijenjen uspostavi start-up/spinoff poduzeća u (su)vlasništvu jednoga ili više mladih istraživača zaposlenih u javnoj istraživačkoj organizaciji.  Minimalni iznos bespovratnih sredstava je 66 tisuća eura, dok je maksimalni 200 tisuća eura. Ovaj je natječaj idealna prilika za sve sudionike GSHI programa, koji je provođen u partnerstvu s Lean Startup Croatia pod pokroviteljstvom EIT Health InnoStars. Detaljnije o natječaju, uvjete za prijavu kao i sve potrebne obrasce možete pronaći OVDJE.

Rok za prijave je 17. svibnja 2023.

Rektori deset europskih sveučilišta okupili su se 27. siječnja 2023. na Sveučilištu u Zagrebu da bi potpisali proširenu, novu i ambicioznu "Izjavu o misiji za UNIC", dokument koji sada označava Europsko sveučilište gradova u postindustrijskoj tranziciji (do sada Europsko sveučilište postindustrijskih gradova). Ta nova vizija ili "2.0 vizija" nudi detaljan plan jer je od osnovnih osam sveučilišta Savez sada proširen na deset te nastoji jačati svoje osnovne usmjerenosti i vrijednosti. Nova izjava o misiji nudi detaljan plan aktivnosti i inicijativa do 2024., a uključivat će razna događanja i nove ponude za studente, istraživače i građane diljem Europe: pojačanu mobilnost uz pomoć hibridnih kampusa, ponude studijskih, doktorskih i drugih istraživačkih programa, mikrovjerodajnice, seminare i okrugle stolove. Dodatni naglasak je na glavnoj inicijativi saveza, tzv. gradskim laboratorijima, izrazito potrebnima jer stvaraju prilike za razmjenu znanja između sveučilišta i gradova u kojima se nalaze. Od UNIC-ovih inicijativa korist ima gotovo 20 milijuna građana, studenata, nastavnoga osoblja i istraživača u postindustrijskim gradovima diljem Europe. Sljedećoj fazi Saveza zato je cilj dodatno potaknuti razvoj znanja i zajedničkoga stvaranja putem suradnje, inovacija i uključivosti radi postizanja društvenoga učinka i napretka. Nadograđujući temelje postavljene u protekle tri godine, "Izjava o misiji 2.0" i dorada naziva Saveza naglašavaju UNIC-ove ciljeve u sljedećim godinama, a to znači iskoristiti modele međuinstitucijskoga učenja, poučavanja i istraživanja koji su duboko utkani u raznolike postindustrijske urbane ekosustave. "Riječ je o deset sveučilišta iz deset vrlo različitih dijelova Europe, ali međusobno povezanih poviješću, sadašnjošću i budućnošću", rekao je prof. dr. Ed Brinksma, predsjednik Erasmus sveučilišta u Roterdamu. "Od 2020. naš je jedinstveni identitet već osigurao čvrste temelje kako bi naš europski savez mogao produbiti i proširiti oblikovanje budućnosti naših gradova. Naš se utjecaj ostvaruje obrazovanjem naših studenata kao pokretača promjene budućnosti. UNIC nastoji uspostaviti pozitivan model za europske gradove kojemu je svrha ujediniti učenje, angažirana istraživanja i urbane inovacije radi ostvarivanja društvenoga utjecaja i napretka te pružanja pomoći u velikim tranzicijama koje će definirati budućnost Europe." "Kao UNIC-ovi studenti iznimno smo uzbuđeni zbog mogućnosti koje nam nudi novi prijedlog", rekao je Yağmur Kökden, UNIC-ov predstavnik studenata na Sveučilištu Koç u Istanbulu. "Osjećamo veću osnaženost i uzbuđeni smo što ćemo moći oblikovati svoju budućnost. U ovaj je prijedlog uložen golem trud i jedva čekamo zajednički stvarati, inovirati i prigrliti duh UNIC-a s nadahnućem koje nam donosi proširena izjava o misiji!" "Iznimno mi je drago što je naše Sveučilište bilo domaćinom potpisivanja nove "Izjave o misiji '2.0'", dodao je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu. "Sudjelovanje u UNIC-ovu savezu otvorilo je brojne prilike za internacionalizaciju kao jedno od ključnih područja razvoja Sveučilišta. Radujemo se daljnjem produbljivanju suradnje i razvoja UNIC-ova saveza kao istinskoga partnerstva studenata, profesora, istraživača i pomoćnoga osoblja još dugi niz godina." Zajednička je Izjava o misiji „2.0“ podloga UNIC-ova prijedloga za sljedeću fazu, koja će biti predana kasnije ovoga mjeseca za najnoviji krug inicijative Europskih sveučilišta Europske komisije. Savez već uvodi nove programe i ponude koje odražavaju misiju utiranja puta prema sveučilištima budućnosti, npr. Fond za početno financiranje kolaborativnih projekata angažiranih istraživanja koji je pokrenut je u prosincu 2022., a povelja za UNIC-ov centar za budućnost gradova predviđena je za veljaču 2023. UNIC-ov inovativni hibridni kampus postavit će temelje za najsuvremenije uzajamne razmjene, otvaranje mješovitih intenzivnih programa, virtualne predmete i zajedničke diplome za još širu zajednicu studenata, istraživača i građana. Europsko sveučilište gradova u postindustrijskoj tranziciji (UNIC) okuplja deset sveučilišta diljem Europe radi poticanja razvoja znanja i zajedničkoga stvaranja putem suradnje, inovacija i uključivosti za društveni utjecaj i napredak. Sve je počelo još 2020. godine nakon što su osigurana bespovratna sredstva preko poziva Europske komisije za program Erasmus+ za inicijativu Europska sveučilišta.   UNIC čine sljedeća sveučilišta:
Sveučilište Deusto, Bilbao, Španjolska
Sveučilište Ruhr u Bochumu, Bochum, Njemačka
Sveučilište u Corku, Cork, Irska
Sveučilište Koç, Istanbul, Turska
Sveučilište u Liègeu, Liège, Belgija
Sveučilište u Ouluu, Oulu, Finska
Erasmus sveučilište u Roterdamu, Roterdam, Nizozemska
Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sveučilište u Lodzu, Łódź, Poljska
Sveučilište u Malmöu, Malmö, Švedska            

Tehnički muzej "Nikola Tesla" nastavlja s tradicijom obilježavanja života i rada jednog od najvećih izumitelja u povijesti. Program Muzeja sastoji se od prigodne izložbe, radionica i predavanja, a u organizaciji Udruge Nikola Tesla - genij za budućnost 30. siječnja bit će otvoren i natječaj za godišnju nagradu „Nikola Tesla - genij za budućnost“.

Program je za posjetitelje besplatan. Predavanja će biti prenošena i uživo putem Facebook stranice Muzeja, a od sredine veljače 2023. snimke predavanja bit će dostupne na YouTube kanalu. Za sudjelovanje na radionicama obavezna je prethodna najava i rezervacija mjesta. Više o rezervaciji i bogatom programu možete vidjeti OVDJE. Nikola Tesla je počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu na području tehničkih znanosti, promoviran 29. lipnja 1926. prigodom njegova 70. rođendana.

U 90. godini života preminula je profesorica emerita Branka Zovko-Cihlar, prva žena doktorica znanosti iz područja elektrotehnike u Hrvatskoj. Profesorica Zovko-Cihlar umrla je mirno, u svom uredu na Zavodu komunikacijske i svemirske tehnologije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, objavila je Akademija tehničkih znanosti Hrvatske.

Služila je akademskoj i stručnoj zajednici više od 60 godina na nizu dužnosti. Ostat će u trajnom sjećanju kao cijenjena znanstvenica i vrijedna profesorica koja je za sobom ostavila veliko naslijeđe i svojim radom zahvatila generacije inženjera radiokomunikacija. Bit će zapamćena i po osmijehu kojim je komunicirala sa svima i pozitivnoj energiji kojom je ostavljala upečatljiv i neizbrisiv dojam.

Prof. emer. Branka Zovko-Cihlar rođena je 1933. u Sarajevu. Od 1938. živi u Zagrebu, gdje je maturirala 1952. i iste godine upisuje Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu - elektrotehnički odsjek - na kome je i diplomirala. Po završetku studija zaposlila se u Radioindustriji Zagreb (RIZ) gdje je radila u odjelu instrumenata na razvoju mjernih uređaja kao samostalni konstruktor. Godine 1960. izabrana je na Elektrotehničkom fakultetu (ETF) Sveučilišta u Zagrebu za asistenta. Doktorirala je 1964. godine na ETF-u, čime je postala prva žena doktorica znanosti iz područja elektrotehnike u Hrvatskoj.

Redoviti je profesor na ETF-u (danas: Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu - FER) od 1981. godine za predmete "Televizija", kasnije "Digitalna televizija", "Multimedijske komunikacije" i "Širokopojasne mreže za distribuciju TV signala". Na FER-u je obnašala mnoge dužnosti. Bila je mentorica studentima na 300 diplomskih radova, 53 magistarska rada i 10 doktorskih radova. Obrazovala je i odgojila desetke generacija inženjera radiokomunikacija. Objavila je veliki broj znanstvenih i stručnih radova i sveučilišni udžbenik "Šum u radiokomunikacijama".

Od 1993. godine članica je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (skraćeno: HATZ), u čijem je osnivanju osobno sudjelovala. Bila je 16 godina voditeljica Odjela za komunikacijske sustave HATZ-a, a od 2004. do 2008. bila je potpredsjednica HATZ-a. Od 2000. do 2004. bila je predsjednica Vijeća za radio i televiziju, koje dodjeljivalo koncesije za radio i televiziju. Od 1977. godine bila je članica najveće svjetske stručne organizacije IEEE (engl. Institute of Electrical and Electronics Engineers).

Dobitnica je mnogih nagrada i priznanja, među kojima je vrijedno istaknuti najznačajniju nagradu FER-a Zlatnu plaketu "Josip Lončar" (1991.), nagradu za životno djelo "Moć znanja" Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (2003.) i nagradu za životno djelo "Nikola Tesla" Hrvatske sekcije IEEE (2007.). Godine 2019. Senat Sveučilišta u Zagrebu izabrao je prof. Branku Zovko-Cihlar u počasno zvanje professor emerita.

Sa svim svojim suradnicima i prijateljima profesorica Zovko-Cihlar radila je u bliskom, ljudskom, posebnom ozračju. Sve ljude oko sebe inspirirala je ogromnom snagom i energijom, vedrim duhom punim optimizma i entuzijazma. Mnogim bivšim studentima profesorica Zovko-Cihlar ostat će u sjećanju kao vrhunski stručnjak, predavač i profesor, ali prije svega kao osoba koja je uvijek znala izreći tople riječi u svakoj prigodi i za svakoga.

Posljednji ispraćaj prof. emer. dr. sc. Branke Zovko-Cihlar bit će u petak, 27. siječnja 2023. godine, u 13.20 sati na groblju Mirogoj. Sveta misa zadušnica služit će se istoga dana u 17.30 sati u Crkvi svetog Petra.

Počivala u miru.  

Zadnjih godina porasla je svijest o važnosti održivoga razvoja, kroz očuvanje prirode, društva i ljudske civilizacije, koja je klimatskim promjenama, pandemijom, potresima i ratovima nepovratno ugrožena. U svim ovim procesima muzeji imaju svoju važnu ulogu, imaju MOĆ - odgovornost muzejske zajednice za prirodne, kulturne i ekonomske procese u društvu, za očuvanje materijalne i nematerijalne baštine za budućnost, za izgradnju zajednice i pojedinca. Stoga i ove godine 18. NOĆ MUZEJA, koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo u petak 27. siječnja 2023. na temu "Muzeji su važni" potvrđuje moć muzeja, kao i svih prethodnih godina, svojim programima, događanjima, suradnjama, dostupnošću i radošću sudjelovanja. Tisuće posjetitelja pohodit će hrvatske muzeje, arhive, knjižnice, zbirke i brojne obrazovne institucije.

Sveučilište u Zagrebu, kao najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedna od najznačajnijih i najvećih domaćih akademskih institucija, bogatim se programom već tradicionalno i ove godine uključilo u manifestaciju. Pod nazivom "Kulturna baština Sveučilišta u Zagrebu - pogled iz arhiva" od 18 do 22 sata u Rektoratu  Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14), posjetitelji će moći upoznati dio bogate sveučilišne povijesti i njezin znanstveni, kulturni i društveni značaj kroz prigodnu izložbu, odabrane arhivske izvore i umjetničke objekte, razgled aule te susresti djelatnike Sveučilišta koji će biti na raspolaganju posjetiteljima za stručna vodstva i informacije.

Od 18 do 22 sata posjetitelji će moći pogledati izložbu "Povijest i kulturna baština Sveučilišta u Zagrebu – pogled iz arhiva" u vestibulu, gdje će biti izloženi odabrani arhivski dokumenti, umjetnički predmeti, publikacije i drugo gradivo čuvano u arhivskim i baštinskim fondovima i zbirkama Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, uz tematske plakate o sveučilišnom životu i tradicijama. Uz prigodnu izložbu, moći će se razgledati i reprezentativni prostor aule ispred kojeg se nalazi stalni postav koji dokumentira povijesni razvoj Sveučilišta i njegovih sastavnica. Od 18 do 18.20 sati predviđeno je predavanje dr. sc. Tatijane Petrić, koordinatorice za suradnju s knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom "Kulturna i znanstvena baština Sveučilišta u Zagrebu na portalu Vizbi.UNIZG". Sveučilište u Zagrebu je 2020. pokrenulo projekt Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu Vizbi. UNIZG, u okviru kojeg je, a u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta, digitalizirana različita knjižnična i arhivska građa i uspostavljen digitalni sustav za njezinu pohranu i otvoreni pristup. Digitalizirana građa omogućuje istraživačima, studentima i široj javnosti uvid u znanstvenu i kulturnu baštinu Sveučilišta, a može se pretraživati kroz pojedine baze, virtualne zbirke, znanstvena područja, vrste građe i druge pristupne točke. Predavanje "Povijest Sveučilišta u Zagrebu kroz arhivske izvore" doc. dr. sc. Velimira Veselinovića, u kojem će biti predstavljene i neistražene teme i zanimljivosti iz sveučilišne povijesti koje se kriju u arhivskim izvorima (osnivanje, insignije, pedeli, kvestura, zaklade, obljetnice...), možete poslušati od 19 sati. Doc. dr. sc. Vlatka Lemić, rukovoditeljica Središnjeg ureda za arhivsku građu, od 20 sati održat će predavanje o arhivu Sveučilišta u Zagrebu. Svoju 350. obljetnicu Sveučilište u Zagrebu obilježilo je različitim aktivnostima vezanima uz predstavljanje svoje bogate  povijesne i kulturne baštine, uključujući i osnivanje Središnjeg ureda za arhivsku građu s ciljem istraživanja i unaprjeđenja upravljanja arhivskim gradivom Sveučilišta te razvoja sveučilišnog arhiva. U izlaganju će se predstaviti tradicija sveučilišnih arhiva i arhivsko gradivo Sveučilišta u Zagrebu te mogućnosti njegova istraživanja uživo i u digitalnom obliku (portali Topoteka, Vizbi.UNIZG i dr.).   Cijelo vrijeme, od 18 do 22 sata, djelatnici djelatnici Središnjega ureda za arhivsku građu organizirat će stručna vodstva i odgovarati na pitanja posjetitelja vezana uz akademsku povijest i baštinu Sveučilišta u Zagrebu.

Fakulteti i akademije Sveučilišta u Zagrebu koji sudjeluju u ovoj manifestaciji:

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Veterinarski fakultet

Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr. sc. Vesna Jurić Bulatović i mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, koje u prosincu 2005. pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova.

U srijedu 25. siječnja 2023. s početkom u 11 sati održat će se svečana sjednica Fakultetskoga vijeća povodom obilježavanja Dana Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u predavaonici A-301, Prilaz baruna Filipovića 28a u Zagrebu. Svečana sjednica će se moći pratiti putem poveznice.

Dan kasnije, 26.  siječnja od 9.30 sati Tekstilno-tehnološki fakultet organizira svoje tradicionalno 15. znanstveno-stručno savjetovanje "Tekstilna znanost i gospodarstvo - TZG", kojemu je osnovni cilj jačanje suradnje akademske zajednice s gospodarskim sektorom.

Tema savjetovanja "Održiva moda, tekstil i zelene tehnologije u kontekstu kružnog gospodarstva" daje naglasak na održivi razvoj i kružno gospodarstvo, te napredne procese i tehnologije za realizaciju suvremenoga, ekološki pogodnoga tekstila i odjeće. Program savjetovanja TZG 2023. uključit će pozvana predavanja renomiranih stručnjaka iz državnih, visokoobrazovnih i istraživačkih institucija kao i gospodarstva te posterska priopćenja znanstvenih i stručnih radova. Skup će pratiti i brojne druge aktivnosti. Bit će to ujedno i prigoda za susrete, razmjenu mišljenja i iskustava te uspostavu suradnje među sudionicima s visokih učilišta, instituta i gospodarstva.

Javno praćenje savjetovanja bit će omogućeno i putem YouTube kanala.

Program savjetovanja bit će objavljen 24. siječnja ovdje.

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za odabir stipendista za e-tečaj hrvatskoga jezika HiT-1 u akademskoj godini 2022./2023. Dodijelit će se do 10 stipendija za hrvatski internetski tečaj za početnike HiT-1, kandidatima hrvatskoga podrijetla iz Južne Amerike koji žive izvan Republike Hrvatske. Kandidati trebaju imati navršenih 18 godina života i završenu srednju školu. Proljetni tečaj počinje 6. ožujka 2023., a jesenski tečaj počinje 11. rujna 2023.  Stipendija iznosti 500 eura koji će se uplatiti organizatoru tečaja, Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture (pokrata UNISOCLAC). Rok za e-prijavu na natječaj: 6. veljače 2023. Obavijest o stipendiranim kandidatima bit će objavljena u srijedu 15. veljače 2023. od završetka natječaja na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu i poslane kandidatima na njihovu osobnu e-poštu. Više možete saznati OVDJE i na stranicama Hrvatske matice iseljenika. Information_HRV Information_ENG Information_ESP PRIJAVNICA / APPLICATION

U auli Sveučilišta u Zagrebu, a u organizaciji Hrvatske akademske zajednice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 20. siječnja 2023. održana je tribina pod nazivom “Mir i cjelovitost: 25 godina od mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja".  Na tribini su sudjelovali dr. sc. Vesna Škare-Ožbolt, voditeljica hrvatskog tima za mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja i predsjednica nekadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u procesu mirne reintegracije, prof. dr. sc. Mate Granić, ministar vanjskih poslova RH od 1993. do 2000., dr. sc. Domagoj Knežević, povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest te izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin, sociolog i povjesničar s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tribinu je moderirao student Pravnoga fakulteta Srećko Perković. U uvodnom dijelu prisutnima su se obratili predsjednik Hrvatske akademske zajednice Karlo Kolesar i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić koji su pohvalili inicijativu i entuzijazam studenata u vezi održavanja ovoga događaja i odabira teme. Rektor Lakušić izrazio je zadovoljstvo što je tribina upriličena u okrilju Sveučilišta i naglasio spremnost da se ubuduće također podrže projekti sličnoga sadržaja. Publici su predstavljeni tijek diplomatskih napora i zakulisnih događaja koji su prethodili mirnoj reintegraciji i njezinoj provedbi te manje poznati detalji koji su oblikovali mozaik cijelog procesa. Povjesničari su pak u svojim izlaganjima vraćanje hrvatskoga Podunavlja u sastav Republike Hrvatske stavili u kontekst razdoblja u kojem je Hrvatska stjecala svoju neovisnost i teritorijalnu cjelovitost. Više možete vidjeti na Universitas portalu.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlaštena je institucija za predlaganje kandidata za dodjeljivanje stipendije iz Fonda "Zlatko i Joyce Baloković Scholarship Fund" za poslijediplomski studij na Sveučilištu Harvard.  Stipendija se dodjeljuje studentima iz Republike Hrvatske za studiranje u akademskoj godini 2023./2024. na bilo kojoj školi ili odjelu Sveučilišta Harvard. Nakon prijedloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nadležno tijelo Sveučilišta Harvard potvrđuje kandidate, dozvoljava upis i određuje visinu stipendije.  Postupak upisa na Sveučilište Harvard obavlja sam kandidat u jesen prije objavljivanja natječaja za stipendiju. Natječaj je otvoren do 17. veljače 2023. Više možete saznati OVDJE.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja Koordinacija pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za podršku u visokom obrazovanju organizira stručni skup pod nazivom Osiguranje uključivosti obrazovanja kroz podršku studentima (s invaliditetom): Dokle smo došli i kako dalje?.  Skup će se održati u utorak 24. siječnja 2023. od 11 do 17 sati putem platforme Zoom. Na skupu će sudjelovati prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente, preddiplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu i redoviti profesor Medicinskoga fakulteta, zajedno s predstavnicima uprava ostalih sveučilišta, Zbora veleučilišta te predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja i Instituta za razvoj obrazovanja. U programu skupa u panelu pod nazivom "Službe za podršku danas" sudjelovat će Marijana Žitnik Sedak, voditeljica Ureda za studente i Lana Molvarec iz Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. Cilj ovoga skupa je prikazati rad službi za podršku studentima na visokim učilištima te otvoriti pitanja potrebnih sustavnih unaprjeđenja kako bi navedene službe mogle nastaviti pružati odgovarajuću podršku studentima s invaliditetom, ali i studentima pripadnicima ostalih ranjivih i podzastupljenih skupina, kao i svim studentima i nastavnicima u radu s njima. POZIV NA SKUP I PRIJAVA PROGRAM SKUPA I POVEZNICA NA "ZOOM"

Međunarodni "Rođendan umjetnosti" obilježava se svake godine 17. siječnja uz sudjelovanje umjetnika diljem svijeta – ove godine to se dogodilo po šezdeseti put. Naime, francuski umjetnik Robert Filliou je 17. siječnja 1963. proglasio milijuntim rođendanom umjetnosti ustvrdivši da je umjetnosti nastala 17. siječnja prije točno milijun (i šezdeset godina) kad je netko suhu spužvu namočio u kantu s vodom! Sveučilište u Zagrebu "Rođendan umjetnosti" obilježilo je u utorak navečer svojim javnim događanjima u kojima su sudjelovale akademije: Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti i Muzička akademija te Studij dizajna Arhitektonskoga fakulteta. Cilj je bio kroz raznolik program u trajanju od šest sati - po jedan sat programa za svako desetljeće dosadašnjega održavanja manifestacije - publici svih uzrasta pružiti uvid u posebnosti visokoga umjetničkog obrazovanja.  Sličan su performans namakanja spužve u kantu s vodom na početku programa izveli dekani akademija i fakulteta koji su bili uključeni u obilježavanje Rođendana. Tako su se dekanu Muzičke akademije prof. art. Igoru Lešniku pridružili dekan Akademije dramske umjetnosti izv. prof. art. Davor Švaić, dekan Akademije likovnih umjetnosti izv. prof. art. Tomislav Buntak i dekan Arhitektonskoga fakulteta prof. dr. sc. Bojan Baletić, koji su simbolično umočili spužve u mali bazen. Ujedno vodom isperući brige koje ih muče. Jer su na panou iza njihovih leđa bili ispisani godišnji troškovi umjetničkog područja – Akademiji dramske umjetnosti za funkcioniranje godišnje treba 500 278 eura, Akademiji likovnih umjetnosti 580 001 eura, a Muzičkoj akademiji 1 037 417 eura, o čemu je vrlo opsežno tijekom nedavnog Dana Muzičke akademije izvijestio upravo dekan Lešnik. Stoga su na kraju performansa, barem tijekom ovog svečanog dana, dekani obrisali troškove s ploče i pozvali sve da uživaju u proslavi. A koju su za posjetitelje priredili nastavnici i studenti spomenutih četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Čestitkama povodom Rođendana umjetnosti pridružila se ministrica kulture RH Nina Obuljen Koržinek, dok je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izrazio ponos što su naše akademije i fakulteti dio ovog međunarodnoga događaja. "Ovo je prilika da naši studenti sa svojim nastavnicima pokažu svoju izvrsnost, svoje znanje, kompetencije, koje stječu kroz nastavne programe u svim područjima umjetnosti. Prilika ne samo da pokažu ono što znaju, nego da svojim izvedbama i kreacijama obogate kulturni život u gradu Zagreba. Kada govorimo o umjetnosti, trebamo si postaviti pitanje - može li umjetnosti bez čovjeka i može li čovjek bez umjetnosti? Odgovor je vrlo jednostavan. Umjetnost netko treba stvarati, a stvaraju je upravo oni koji imaju ljubav prema tome, koji imaju talent. Tako mi danas možemo uživati u ljepoti umjetnosti, kreacijama koje su prisutne, kreativnosti onih koji tu umjetnost izvode. Ti mladi umjetnici dali su najbolje od sebe ovom prilikom, i na tome im čestitam i zahvaljujem" - rekao je rektor Lakušić. Što se sve događalo na Muzičkoj akademiji te tko je sve sudjelovao možete vidjeti na Universitas portalu.

Upravni odbor Zaklade HAZU, kojoj je cilj unapređivanje kulture, umjetnosti, znanosti i odgoja kao bitnih čimbenika duhovnoga, gospodarskoga, političkoga i sveopćega napretka Hrvatske, objavljuje javni natječaj za potpomaganje sljedećih aktivnosti: - izdavačke djelatnosti (neobjavljena djela) na području znanosti i umjetnosti,
- organiziranje znanstvenih skupova,
- razvijanje znanstvenoistraživačkoga i umjetničkoga rada,
- otkup umjetnina. Ukupna svota predviđena za potpomaganje zakladnih namjena u 2023. iznosi 132.722,81 eura. Tekst natječaja (.pdf)

Više informacija o natječaju možete pronaći na mrežnim stranicama HAZU.