Sveučilište u Zagrebu

Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje gradom" (Centar za poslijediplomske studije) organizira u okviru kolegija "Stanovanje i stambena politika" u četvrtak 9. lipnja 2022. panel pod nazivom "Vidi li se kraj rastu cijena stanova?". Panel će se održati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14) u 17 sati.

Cijene stanova nezaustavljivo rastu i tome se ne vidi kraj. Prosječne cijene krajem 2021. bile su za 45 % veće u odnosu na 2015., a rastu i u 2022. godini. Europski odbor za sistemski rizik u veljači je upozorio vladu da bi rast cijena nekretnina u Hrvatskoj mogao u dogledno vrijeme predstavljati opasnost za hrvatski financijski sustav. Hrvatska narodna banka objavila je rezultate istraživanja koje je pokazalo da svaki četvrti novi korisnik stambenoga kredita za mjesečnu ratu daje više od polovice plaće.

U okviru panela raspravljat će se o razlozima povećanja cijena, karakteru potražnje i ponude stanova na tržištu, izgledima za usporavanje rasta cijena, stambenoj isključenosti širih slojeva stanovništva, a osobito mladih obitelji, negativnim učincima rasta cijena stanova i stanovanja, mogućoj intervenciji države, gradova i ostalih dionika kako bi stanovanje moglo biti priuštivo i održivo te o rizicima kraha tržišta nekretnina. Panelisti: Dubravko Ranilović, KASTEL nekretnine
Mate Mustapić, Alfa stan
izv. prof. art. Branimir Rajčić, Arhitektonski fakultet  

Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na 16. elektronskoj sjednici održanoj od 1. do 3. lipnja 2022. donio je Odluku o dodjeli stipendija Zaklade Sveučilišta za ak. god. 2021./2022. studentima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi.


ODLUKA O DOBITNICIMA STIPENDIJE

Svečana dodjela počasnoga doktorata profesoru Macieju Banachu održat će se u četvrtak 9. lipnja 2022. u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb.

Profesor Maciej Banach s Medicinskoga sveučilišta u Łódźu u Poljskoj priznati je svjetski znanstvenik u području preventivne kardiologije, posebice arterijske hipertenzije, poremećaja serumskih lipida i liječenja dislipidemije.

Uzimajući u obzir njegov izniman profesionalni i znanstveni put, počasni doktorat profesoru Banachu dodjeljuje se za njegov izniman doprinos znanstvenoj izvrsnosti Sveučilišta u Zagrebu u području biomedicine i zdravstva, ostvaren suradnjom s istraživačkom skupinom koja djeluje na Medicinskom fakultetu.

Počasni doktorat profesoru Macieju Banachu dodijelit će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras na temelju izvješća Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, koje je prihvatio Senat 25. siječnja 2022. Stručno povjerenstvo djelovalo je u sastavu: akademik Željko Reiner, predsjednik, akademik Davor Miličić i akademkinja Vida Demarin.

Svečanost dodjele počasnoga doktorata započet će uvodnim govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, nakon čega će uslijediti govor promotora akademika Željka Reinera. Nakon što rektor proglasi profesora Macieja Banacha počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, profesor Banach upisat će se u knjigu počasnih doktora te se obratiti uzvanicima u auli. Svečanost dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Uz dekane i prorektore Sveučilišta u Zagrebu, očekuje se da će svečanoj dodjeli počasnoga doktorata profesoru Macieju Banachu nazočiti profesori i studenti te brojni uzvanici.

U glazbenom dijelu programa svečanosti sudjelovat će vokalni ansambl Celeste Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

U srijedu 8. lipnja 2022. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu obilježava 76 godina od osnivanja. Fakultet je tom prigodom građanima omogućio besplatan ulaz u Botanički vrt i dvije vođene ture u 16 i 18 sati. Posjetitelji će se moći predbilježiti neposredno prije početka obilaska, a u 17.30 ispred paviljona održat će se koncert gospel pjesama zbora Sunce. Na svečanoj sjednici Fakultetskoga vijeća, koja će se održati u zgradi PMF-a na Horvatovcu 102 a u 11 sati, najbolji studenti će biti nagrađeni pohvalnicama, djelatnici umirovljeni u proteklih godinu dana zahvalnicama, a a prvi puta dodijelit će se i nagrade za znanstveni rad i to u tri kategorije: znanstvenicima, djelatnicima u suradničkim zvanjima te studentima. Nagrađeni će biti i profesori i asistenti svakog odsjeka i to tradicionalnom nagradom "BRDO", jedinstvenom na zagrebačkom sveučilištu. Naime, za nagradu BRDO profesore nominiraju i ocjenjuju isključivo studenti fakulteta. Svečana će sjednica okupiti, osim stručnjake s PMF-a, i brojne druge uvažene uzvanike sa Sveučilišta u Zagrebu, iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Gradskoga poglavarstva, drugih fakulteta i instituta itd. "Naš je fakultet izuzetno kompleksan jer radimo u brojnim znanstvenim područjima. Nakon dvije godine pandemije, potreba za motiviranim i stručnim kadrovima iz naših institucija nikada nije bila veća i jasnija. Zahvaljujući kolegama koji nastavljaju razvijati ovaj fakultet i hrvatsku znanost možemo ponosno reći da takve kadrove oblikujemo iz dana u dan i pritom ne zaostajemo za našim europskim i svjetskim kolegama", rekao je prilikom najave sjednice dekan prof. dr. sc. Mirko Planinić. Istaknuo je i kako je, unatoč svim izazovima, prošla godina za Fakultet bila izuzetno uspješna. "Između ostaloga, osigurali smo 230 milijuna kuna za tri velika projekta, 170 milijuna kuna za obnovu zgrada koje su nam nažalost stradale u potresu, a odobren nam je i prvi patent", istaknuo je dekan, dodavši da ga posebno veseli vidjeti sinergiju različitih odsjeka, ali i kako se nada da će u skoroj budućnosti PMF biti na okupu s obzirom da su lokacije odsjeka dislocirane po gradu. Naime, PMF ima lokacijsku dozvolu za novu zgradu Biološkoga, Geografskoga i Geofizičkoga odsjeka na zemljištu koje je Sveučilište dalo Fakultetu te se aktivno radi na realizaciji ovoga projekta. U umjetničkom dijelu programa svečane sjednice uzvanicima će se predstaviti i Zagrebački kvartet te Zbor PMF-a, a nakon sjednice planiran je glazbeni program uz Borisa Rogoznicu. Podsjetimo, gotovo dvije godine nakon osnivanja Sveučilišta u Zagrebu, 1876. započela je nastava iz grupe prirodoslovno i matematičkih predmeta na Prirodoslovno-matematičkom odjelu Mudroslovnoga fakulteta. Današnji Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovan je uredbom Vlade NR Hrvatske 8. lipnja 1946., zbog čega se taj dan obilježava kao Dan Fakulteta. Istaknuta posebna postignuća Fakulteta: Na Kemijskom odsjeku:
- kroz projekt CIUK (Centar izvrsnosti u kemiji) je u opremu za znanost na fronti istraživanja uloženo 71 milijuna kuna
- u tijeku stručni projekti s Plivom i Xelliom, Horizon 2020 projekt i projekt suradnje s ETH (Zurich), koji financiraju zaklade za znanost Hrvatske i Švicarske.
Na Fizičkom odsjeku:
- kroz projekt CENIKS (Centar za napredna istraživanja kompleksnih sustava) osigurano 60 milijuna kuna za poboljšanje uvjeta za funkcioniranje procesa organizacijske strukture kao i za kvalitetnu suradnju s gospodarstvom
- u tijeku dva ERC projekta (jedan iz biofizike, jedan iz fizike čvrstog stanja)
Na Geofizičkom odsjeku:
- projekt opremanja seizmoloških postaja diljem Hrvatske vrijedan 100 milijuna kuna
- projekt seizmoloških istraživanja potresom ugroženih područja financiran iz Norveškog fonda
Na Biološkom odsjeku:
- odobren prvi patent “Postupak za uklanjanje virusa i/ili fitoplazmi iz zaraženog sadnog materijala vinove loze”. Vinogradari imaju priliku poslati zaražene sadnice vinove loze na fakultet, koje će biti tretirane posebnim postupkom i zdrave biti poslane natrag
Na Geografskom odsjeku:
- dva znanstvena projekta koji utječu na društvo znanjem: Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana, SEALeveL i VODIME - vode Imotske krajine
Na Geološkom odsjeku:
- Odsjek surađuje na projektu Beachrex koji je osmišljen kako bi pružio tehničku podršku za dugoročno dohranjivanje plaža kako bi se postigao održivi porast kapaciteta plaža i smanjio utjecaj klimatskih promjena
- Rade se geomorfološke i biogeomorfološke analize plaža i uvala na Jadranu
Na Matematičkom odsjeku:
- odsjeku pokrenuli smo interdisciplinarni diplomski studij BioMedMath na engleskom jeziku u kojem sudjeluju nastavnici s Biološkog i Matematičkog odsjeka uz nastavnike s Medicinskog fakulteta i Instituta Ruđer Bošković.
Projekt Geofizičkog i Biološkog odsjeka:
- Klima-4HR, koji uključuje detekciju i analizu iznimnog toplinskog opterećenja u gradovima, ekstremne meteorološke pojave, dugotrajne toplinske valove i sušna razdoblja te odgovor ciljnih slatkovodnih i morskih vrsta na stres uzrokovan klimatskim promjenama  

U četvrtak 9. lipnja 2022. u 13 sati u Dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu održat će se tribina pod nazivom "Inovacije i transfer kreativnosti u kulturi, umjetnosti i umjetničkom obrazovanju". Cilj je tribine predstaviti potencijal sastavnica umjetničkoga i kulturnoga područja Sveučilišta u Zagrebu, odnosno umjetničkih akademija. Tribina se organizira kako bi se snažnije potaknula djelatnost studenata u području kulture i umjetnosti te druga kreativna, inovativna i umjetnička studentska djelovanja, kao i dodatno ojačala suradnja s realnim sektorom. Tribina će započeti uvodnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, akademkinje Vide Demarin (HAZU) i ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek. Na tribini će uslijediti izlaganje dekana Muzičke akademije prof. art. Igora Lešnika, koji će govoriti o misiji i viziji zajedničkih projekata umjetničkoga područja, nakon čega će dekan Akademije dramske umjetnosti izv. prof. art. Davor Švaić održati prezentaciju o videoigrama i kreativnoj industriji. Dekan Akademije likovnih umjetnosti prof. art. Tomislav Buntak u svojem će izlaganju govoriti o doktorskim studijima i umjetničkom istraživanju, a državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl nazočnima će predstaviti mjere za razvoj kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj. Program tribine završit će raspravom svih sudionika. Voditeljica tribine bit će izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Skup Inovacije u kulturi i umjetnosti jedno je od događanja koje se organizira sklopu tribine Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske. U okviru tribine održan je niz javnih predavanja, razgovora, okruglih stolova i radionica radi poticanja i popularizacije ideje o inovacijama i prijenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao temeljima budućega inovativnoga gospodarstva koji će Hrvatskoj omogućiti brži gospodarski razvoj. Tribinu zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Muzička akademija, u partnerstvu s Hrvatskom zajednicom inovatora. POZIV I PROGRAM

Završetak Drone Pilot Academy Media Challenge natjecanja održat će se u varaždinskom atriju Gradskog muzeja (Stari Grad), u subotu 4. lipnja 2022. s početkom u 19.30 sati. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Turističkom zajednicom Varaždinske županije i Varaždinskom županijom organizirao je Drone Pilot Academy Media Challenge – natjecanje namijenjeno svim dron entuzijastima. Cilj natjecanja bio je približiti prirodne i turističke ljepote Sjeverne Hrvatske kroz dobru priču i kvalitetan multimedijski sadržaj čim većem broju osoba. Radove je na ocjenjivanje predalo ukupno 9 natjecatelja. Natjecanje je održano na području Sjeverne Hrvatske od 11. travnja do 30. svibnja 2022. na sljedećim lokacijama: Belecgrad, Grebengrad, Milengrad, Pusta Bela i Pusti Lobor. Uz glasove publike koji su odabrali pobjednika publike, stručni žiri u sastavu Miran Bojanić Morandini, Domagoj Sever, Darije Petković, Hrvoje Selec i prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanice Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, odabrao je tri najbolja rada kojima će biti dodijeljene i novčane nagrade koje uključuju: 1. mjesto – 5 tisuća kuna i Orqa PFV.Ctrl kontroler, 2. mjesto – 3 tisuće kuna te 3. mjesto tisuću i pol kuna.  DPA Media Challenge održano je uz medijsko pokroviteljstvo 24 sata te sponzorstvo tvrtke Orqa.

Prof. dr. sc. Damiru Borasu, rektoru Sveučilišta u Zagrebu, u četvrtak 2. lipnja 2022. uručeno je priznanje počasnoga doktorata Sveučilišta u Mostaru. Najviše priznanje koje Sveučilište u Mostaru dodjeljuje istaknutim znanstvenicima i uglednim javnim osobama na svečanoj sjednici Senata rektoru Borasu uručio je rektor prof. dr. sc. Zoran Tomić. Priznanje je rektoru Borasu dodijeljeno za izniman međunarodni ugled, osobito kao znanstveniku na području informacijskih znanosti, te za suradnju s akademskom i znanstvenom zajednicom Sveučilišta u Mostaru, čijemu ugledu, razvoju, što većoj vidljivosti i prepoznatljivosti neprestano pridonosi. "Dodjela naslova Doctor Honoris Causa meni kao rektoru Sveučilišta u Zagrebu nije samo priznanje meni osobno nego i priznanje cijelomu Sveučilištu u Zagrebu koje je u svojoj višestoljetnoj povijesti, mijenjajući imena i ustroj, nosilo i ime "Hrvatsko sveučilište" te je bilo i ostalo, a bit će i ubuduće stožerna hrvatska nacionalna institucija u području visokoga školstva, znanosti, kulture i umjetnosti, transfera tehnologije i znanja, društvenih djelatnosti i čuvar hrvatskoga nacionalnog identiteta, čuvar hrvatskoga jezika i čuvar europskih vrijednosti. Danas se, stoga, osjećam ispunjeno i sretno, nadajući se da sam kao profesor, nastavnik i znanstvenik, kao rektor i dekan, ali i kao prijatelj Sveučilišta u Mostaru, svoju misiju dobrim dijelom i ostvario", istaknuo je rektor Damir Boras. Rektor Boras zahvalio je svim profesorima i nastavnicima Sveučilišta u Mostaru s kojima je surađivao, ali i svima ostalima s kojima se susretao i koji su mu svaki boravak u Mostaru učinili lijepim i nezaboravnim. "Sudbina je htjela, a vjerujem i odgoj te utjecaj u domu, da dva do tri desetljeća kasnije na Sveučilište u Mostaru dođe još jedan Boras, mlađi, ali nikako manji ili manje značajan u odnosu na ono što je ostavio njegov otac Mile. Bio je to prof. dr. sc. Damir Boras, profesor informacijskih znanosti. Došao je u Mostar kao ugledan ugledan i renomiran profesor, došao je i kao dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali i kao rektor istoga tog sveučilišta. Došao je s vizijom i odlučnošću da zajedno sa svojim timom utemelji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu. I ne samo da ih je osnovao nego taj studij godinama afirmira, neprestano predajući i radeći sa svojim studentima i kolegama. Svoje znanje prenosi i polaznicima doktorskih studija. Jednom riječju, vizionar i utemeljitelj, Damir Boras profesor je koji ispunjava sve akademske zadatke koji su mu povjereni", kazao je nazočnima rektor prof. dr. sc. Zoran Tomić. Stručno povjerenstvo, koje je imenovano za ocjenu prijedloga za dodjelu počasnoga doktorata Sveučilišta u Mostaru, činili su prof. dr. sc. Ivica Musić, predsjednik Povjerenstva, te članovi prof. dr. sc. Marin Milković, prof. dr. sc. Marko Odak, prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić te prof. dr. sc. Iko Skoko.  Rektor Boras objavio je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, knjiga i srednjoškolskih i visokoškolskih iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, programiranja, e-učenja, računalne obradbe teksta i jezika, leksikografije i enciklopedistike. Znanstveno djelovanje prof. dr. sc. Damira Borasa potkrijepljeno je i odgovarajućim odjekom u znanstvenim časopisima pa, iako se pretežno bavi relativno uskim područjem računalne obradbe hrvatskoga jezika, ima znatan broj citata. Bio je mentorom triju znanstvenih magisterija i 38 doktorata znanosti, a devet je studenata uz njegovo mentorstvo dobilo Rektorovu nagradu. Izvor: Sveučilište u Mostaru

Nakon dvije godine neodržavanja zbog bolesti COVID-19 i pandemije, od 25. do 29. svibnja 2022. u Rovinju su organizirane 22. sportske igre Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Natjecale su se 62 podružnice iz cijele Hrvatske s 390 sudionika. Sudjelovalo je više sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, među kojima su najbrojnije predstavnike imali Fakultet organizacije i informatike, Filozofski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet i Rudarsko-geološko-naftni-fakultet. Ekipa Sveučilišta u Zagrebu (podružnica Rektorat) zauzela je 8. mjesto u ukupnom poretku i 3. mjesto u konkurenciji svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a natjecali su se: Anita Bocak Truta, Martina Cvitanović, Silvana Čubrić, Ana Fruk, Sandra Kramar, Sniježana Papić Malijan, Marin Rak, Kristina Šimunović, Marko – Jakov Šimunović i Martina Špoljar. Osvojeno je ukupno 9 odličja: 5 medalja, 2 pehara i 2 pehara za druga Sveučilišta s ovim rezultatima: CROSS – ŽENE
III. kategorija 1. MJESTO – Sandra Kramar MALI NOGOMET  – ŽENE za Sveučilište u Zadru 1. MJESTO -  Martina Špoljar STOLNI TENIS – PAROVI – MJEŠOVITO 2. MJESTO – Martina Cvitanović i Antonijo Šimunović (Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb) STOLNI TENIS – PAROVI – ŽENE 2. MJESTO – Martina Cvitanović i Ines Kolanović (Pomorski fakultet Rijeka) STOLNI TENIS – PAROVI – ŽENE 3. MJESTO – Sandra Kramar i Ana Fruk STRELJAŠTVO – ŽENE 3. MJESTO – Anita Bocak BOĆANJE  - ŽENE
3. MJESTO – Kristina Šimunović i Sniježana Papić Malijan CROSS – ŽENE I. kategorija 3. MJESTO – Martina Špoljar MALI NOGOMET  – ŽENE za Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci 3. MJESTO -  Kristina Šimunović Ekipa Rektorata, osim u nagrađenim disciplinama, natjecala se i u odbojci na pijesku, pikadu, plivanju te kartanju bele, a rezultati su sljedeći: u ukupnom poretku u plivanju 4. mjesto osvojio je Marin Rak, a 5. mjesto Marko - Jakov Šimunović, dok su pikado igrale Kristina Šimunović i osvojila 8. mjesto, Sniježana Papić Malijan 11. mjesto i Ana Fruk 17. mjesto.  Posebna zahvala ojačanjima naše ekipe: u stolnom tenisu Ines Kolanović s Pomorskoga fakulteta iz Rijeke i Antoniju Šimunoviću s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.    

U organizaciji Srca, 12. godinu za redom u ponedjeljak 6. lipnja 2022. s početkom u 9.45 sati održava se online MoodleMoot Hrvatska. Kao i svake godine organizirano je pregršt zanimljivih prezentacija te tri pozvana predavanja, a pripremljene su i radionice. Vrlo zanimljivo pozvano predavanje održat će profesorica Denise Whitelock s britanskoga Open Universityja na temu vrednovanja u online okruženju. Tu su i predavanje moodle.org o Moodle Akademiji te predavanje Roba Lowneja s irskoga Dublin City Universityja o podršci nastavnicima u razvoju digitalnih kompetencija. U prezentacijama će izlagači govoriti o tehničkim detaljima sustava Moodle, alatima kao što je npr. H5P i kako koriste razne Aktivnosti i Resurse u sustavu Moodle, o iskustvima u nastavi uz sustav Moodle, posebice tijekom pandemije, o testovima i vrednovanju online, o analitikama učenja te o Moodlu i otvorenim obrazovnim sadržajima. Za utorak 7. lipnja 2022. pripremljene su dvije radionice koje će sigurno biti od velike koristi nastavnicima i svima koji pripremaju nastavu. Prva je radionica "Kako snimiti i objaviti predavanje (OBS studio)" u 9 sati, a druga "Kako izraditi aktivnost Lekcija u sustavu Moodle" u 11 sati. Prijave su obavezne te su ograničena mjesta. Prijave za sudjelovanje su još otvorene, a mjesta na radionicama se popunjavaju. Sve informacije su na mrežnoj stranici MoodleMoot Hrvatska 2022. PLAKAT

PRAVILNIK o dodjeli nagrade "Inovacija godine 2021." PRIJAVNI OBRAZAC za nagradu "Inovacija godine 2021."

Povodom završetka 353. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu svečana misa zahvalnica tradicionalno će se slaviti u četvrtak 9. lipnja 2022. u 18.30 sati u crkvi sv. Petra, Vlaška 93. Euharistijsko slavlje predvodit će mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.


PLAKAT

Svim studenticama i studentima, alumnima, nastavnicima, djelatnicima, prijateljima Sveučilišta te svim građanima grada Zagreba sretan Dan našega Grada! Povijest Zagreba

U ponedjeljak 30. svibnja 2022. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u 10 i 13 sati, održat će se dvije svečane promocije doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras promovirat će novih 238 doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom prve svečanosti bit će promovirano 116 doktorskih kandidata, a tijekom druge njih 122. U skladu s protokolom dviju promocija, svečana povorka prorektora i dekana predvođena rektorom kretat će se od 9.35 do 9.45 sati i od 12.35 do 12.45 sati od zgrade Sveučilišta u Zagrebu prema zgradi Hrvatskoga narodnoga kazališta. Tijekom kretanja povorke kratkotrajno će biti obustavljen promet na sjevernoj strani Trga Republike Hrvatske. Promocije će započeti svečanim ulaskom rektora, prorektora i dekana na pozornicu HNK-a, nakon čega će biti intonirana himna Republike Hrvatske. Na svečanosti će uslijediti govor rektora prof. dr. sc. Damira Borasa. Nakon što kandidati, odjeveni u svečane toge, izgovore tekst prisege i rektor ih proglasi doktorima znanosti i umjetnosti, prebacit će kićanku (coflek) na akademskim kapama na desnu stranu, čime će i simbolično ući u novo i više akademsko zvanje. Na svečanostima će uslijediti uručivanje diploma te upisivanje promoviranih u knjigu doktora. Svečanosti će završiti akademskom himnom Gaudeamus igitur. Očekuje se da će svečanim promocijama doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu nazočiti brojni visoki gosti i uzvanici.

Sedmi Festival zmajevih čamaca održat će se na Jarunskom jezeru u subotu 4. lipnja 2022. od 9 sati ujutro u organizaciji Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu i suorganizatora u natjecateljskom dijelu programa Kajakaškoga saveza Zagreb. Glavni program Festivala su amaterske veslačke utrke u zmajevim čamcima na kojima mogu sudjelovati svi zainteresirani građani stariji od 16 godina, uz prethodnu online predbilježbu. Posjetitelji Festivala moći će sudjelovati i na radionicama kineske kaligrafije i taijija. Za najmlađe će biti organizirane i besplatne panoramske vožnje zmajevim čamcima, uz pratnju roditelja.  Utrke zmajevih čamaca nastale su prije više od 2 tisuće godina, kao dio pučkih običaja stanovništva južnoga dijela NR Kine. Danas su prisutne u većini zemalja svijeta i na glasu su kao najbrži vodeni sport. Zagrebačka utrka zmajevih čamaca održat će se na regatnoj stazi RSC Jarun, na dužini od 250 metara, a natječu se posade sa 16+1 brojem članova. Građani koji žele sudjelovati u veslačkim utrkama mogu se prijaviti ispunjavanjem online obrasca najkasnije do 1. lipnja 2022., 16 sati. Prijave su besplatne, a za sudjelovanje nije potrebno veslačko iskustvo. Prijave za panoramske vožnje primaju se do 2. lipnja 2022. na e-adresu jvrhovski@unizg.hr.   Više informacija o samom Festivalu potražite na službenoj Facebook stranici Instituta.

Studentice koje žele postati predvodnice u svojoj struci u budućnosti i osigurati međunarodnu startnu poziciju u svojoj karijeri imaju izvrsnu priliku da se prijave na "Ljetnu školu za žensko vodstvo u digitalnom dobu" (Summer School for Female Leadership in the Digital Age) prestižne European Leadership Academy, koja će se održati od 17. do 22. srpnja 2022. u Pragu u Češkoj.

Studentice i mladi profesionalci stariji od 18 godina s područja Europske unije, zemalja Zapadnoga Balkana i Ukrajine imaju priliku provesti šest dana u Pragu, srcu živopisne Bohemije, učeći od značajnih svjetskih imena o međunarodnim odnosima, pravu, tehnologiji i vodstvu u generacijama koje dolaze. "Ljetnu školu za žensko vodstvo u digitalnom dobu" organizira European Leadership Academy kao dio Huawei "Seeds for the Future" programa. Sudjelovanje je besplatno za sve kandidatkinje koje odabere komisija. Organizator pokriva sve troškove sudjelovanja, uključujući i troškove puta.

Do kada i kako se prijaviti?

Rok je kratak za prijavu zato požurite! Prijaviti se možete do 31. svibnja 2022., a sve detalje o Ljetnoj školi, kao i obrazac za prijavu, možete naći na službenoj mrežnoj stranici European Leadership Academy. Kako biste se istaknuli i ojačali svoju prijavu preporučamo da snimite kratki motivacijski video do jedne minute i priložite ga uz prijavni formular.

Svečano predstavljanje knjige "Kineska mudrost u izričaju Xi Jinpinga" održat će se u četvrtak 26. svibnja 2022. u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14). Knjiga "Kineska mudrost u izričaju Xi Jinpinga" donosi dijelove iz 35 govora kineskoga predsjednika Xi Jinpinga iz serijala koji se prikazivao 2018. godine na Kineskoj središnjoj televiziji za 441 milijun gledatelja. Knjiga je podijeljena na 12 dijelova, a riječ je o analizi klasičnih aluzija kineskoga predsjednika Xi Jinpinga koja pruža jedinstven i zanimljiv pogled na današnju Kinu kao zemlju koja se miri s kulturnim tradicijama, književnom baštinom i drevnom filozofijom što ih je svojedobno odbacivala u ime napretka.      „Obrazovanje i tradicija, na koju se u Kini nekoć gledala poprijeko, danas se smatraju važnim preduvjetima za sadašnji i budući razvoj zemlje. Pored učenih objašnjenja i analiza klasičnih aforizama, knjiga obiluje prispodobama o životu Xi Jinpinga te o tome kako je kao mladić, ali i vođa, riječi kineskih filozofa i vladara provodio u djelo.“, ističe se u predgovoru knjige, čiji je nakladnik Hrvatska sveučilišna naklada. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, na predstavljanju knjige govorit će veleposlanik Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj Nj. E. Qi Qianjin, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak, mag. prim. educ., izaslanik predsjednika Vlade RH te direktorica Hrvatske sveučilišne naklade Anita Šikić.

Na Izbornoj sjednici održanoj 19. svibnja 2022. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izabrala je sedamnaest novih redovitih članova, pet dopisnih članova i pet članova suradnika HAZU. U skladu s odlukom koja je donesena natpolovičnom većinom glasova ukupnoga broja redovitih članova HAZU, od 17 novoizabranih akademika, njih 11 profesori su Sveučilišta u Zagrebu. U Razredu za društvene znanosti, za redovitoga člana HAZU izabran je prof. dr. sc. Stjepan Ćosić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti prof. dr. sc. Vladislav Tomišić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. U Razredu za prirodne znanosti novoizabrani su akademici prof. dr. sc. Ivan Sondi s Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i prof. dr. sc. Mario Šlaus s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, a u Razredu za filološke znanosti prof. dr. sc. Mateo Žagar s Filozofskoga fakulteta. U Razredu za književnost za nove su redovite članove izabrani prof. dr. sc. Krešimir Bagić s Filozofskoga fakulteta i prof. dr. sc. Sibila Petlevski s Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Red. prof. art. Petar Barišić s Akademije likovnih umjetnosti novi je redoviti član HAZU, u Razredu za likovne umjetnosti. Sa Sveučilišta u Zagrebu su i novi akademici u Razredu za tehničke znanosti: prof. dr. sc. Sven Lončarić i prof. dr. sc. Ivan Petrović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva te prof. dr. sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Novoizabrani redoviti članovi HAZU s drugih institucija i sveučilišta u Hrvatskoj su: prof. dr. sc. Ivo Piantanida s Instituta Ruđer Bošković (Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti), prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Razred za prirodne znanosti), prof. dr. sc. Mario Brdar s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i prof. dr. sc. Silvana Vranić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Razred za filološke znanosti), hrvatski književnik i publicist Ratko Cvetnić (Razred za književnost) i red. prof. art. Kažimir Hraste s Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu (Razred za likovne umjetnosti). Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Tomislav Friščić iz SAD-a (Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti), Philippe Ménard iz Francuske (Razred za filološke znanosti), Josip Mlakić iz BiH (Razred za književnost), Xavier Barral I Altet iz Španjolske (Razred za likovne umjetnosti) i Sofia A. Gubaidulina iz Njemačke (Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju). Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti dr. sc. Ivana Horbec s Hrvatskoga instituta za povijest, u Razredu za filološke znanosti prof. dr. sc. Nikola Vuletić sa Sveučilišta u Zadru i izv. prof. dr. sc. Ivan Marković s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u Razredu za književnost hrvatska dramatičarka Tena Štivičić i izv. prof. dr. sc. Maša Kolanović s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Akademija može maksimalno imati 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora, HAZU ima ukupno 136 redovitih članova, 114 dopisnih članova i 79 članova suradnika. Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u srijedu 15. lipnja 2022. u palači HAZU. Čestitamo svim novoizabranima redovitim i dopisnim članovima te suradnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti!

Svečano otvaranje izložbe "Priča o kravati" održat će se u srijedu 25. svibnja 2022. u 12 sati u vestibulu Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14). Izložbu "Priča o kravati" zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu, Academia Cravatica i Muzej kravate, a govori o prožimanju dvaju važnih hrvatskih civilizacijskih i kulturoloških  simbola kakvi nedvojbeno jesu kravata i Sveučilište u Zagrebu. Riječ je o zajedničkom postavu sastavljenom od dviju cjelina. U okviru prve cjeline, na izložbi se predstavlja povijest kravate i njezinih simboličkih i kulturoloških vrijednosti te funkcija u različitim identitetima (osobnim, hrvatskim, europskim) od nastanka u Hrvatskoj pa do današnjih dana. U okviru druge cjeline, Sveučilište u Zagrebu donosi prikaze načina na koje je kravata tijekom povijesti bila uklopljena u sveučilišne svečanosti te kako su taj simbol nosili profesori i studenti Sveučilišta u Zagrebu u različitim sveučilišnim prigodama. “Kravata i Sveučilište u Zagrebu nacionalni su i svjetski simboli svaki na svoj način, te ih povezuje činjenica da su i vršnjaci. Nastala i učvorena u Hrvata, prepoznata u Francuskoj, kravata je svoju svjetsku premijeru imala na ljetni solsticij 21. lipnja  1667., kada ju je kralj Luj XIV zavezao oko vrata u stilu 'a la Cravat'. Dvije godine kasnije, 23. rujna 1669., diplomom kralja Leopolda I. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu“, ističe se u materijalima koji prate izložbu Priče o kravati. Izložbu čini šesnaest panoa na kojima posjetitelji mogu dobiti uvid u priču o podrijetlu, nastanku i svjetskoj afirmaciji kravate, te dodatnih pet panoa koji prikazuju neraskidivu povezanost suvremenoga Sveučilišta u Zagrebu i kravate od sredine 19. stoljeća do danas. Izložba se organizira u godini u kojoj se obilježava 400. obljetnica nastanka prvoga portreta s kravatom na svijetu. Nastao 1622. godine, portret prikazuje Ivana Gundulića, znamenitoga hrvatskoga baroknoga pjesnika iz Dubrovnika, s kravatom oko vrata. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, u prigodi svečanoga otvaranja izložbe nazočnima će se obratiti ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić.  Također, za potrebe izložbe, simbolične kravate bit će zavezane na spomenike ispred zgrade te u auli Sveučilišta u Zagrebu. Crvenu kravatu dobit će i čuvena skulptura Ivana Meštrovića Povijest Hrvata. Izložba je i homage njezinu izvornom autoru gospodinu Nikoli Albanežeu, koji je preminuo početkom ove godine. Izložba Priča o kravati ostaje otvorena u vestibulu Sveučilišta u Zagrebu do 8. lipnja 2022.

Povjerenstvo za dodjelu stipendija Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 3. sjednici održanoj 19. svibnja 2022. utvrđuje i objavljuje privremenu rang listu studenata prijavljenih na natječaj za stipendije Zaklade Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2021./2022.

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI) zajedno s partnerima iz Finske, Španjolske i Portugala radi na razvoju i izradi inovativne hibridne metodologije poučavanja na fakultetima kako bi unaprijedili vještine visokoškolskih nastavnika te im ponudili resurse i alate za daljnji rad u nastavi.  S tim ciljem će sljedećeg tjedna, 25. i 26. svibnja 2022., na FOI-ju u Varaždinu biti održan partnerski sastanak međunarodnog Erasmus+ projekta 'eDESK: Digital and Entrepreneurial Skills for European Teachers in the COVID-19 World', koji je inspiriran trenutnim (post)pandemijskim zahtjevima za prelazak na digitalno obrazovanje. Projekt vodi prof. dr. sc. Blaženka Divjak s FOI-ja.

Pandemija COVID-19 je fakultete diljem svijeta prebacila u online i hibridno učenje i poučavanje. Međutim, primjena širokog spektra digitalnih metodologija učenja i poučavanja u podlozi su suvremenog pristupa nastavi i cjeloživotnog učenja u vrijeme 4. industrijske revolucije. Kako bi se iskoristile prednosti takve nastave te umanjili rizici, projektni tim radi na razvoju podrške za visokoškolske nastavnike u razvoju digitalnih kompetencija i potrebnih alata za zanimljive i smislenije poučavanje i učenje. „Inovacije u nastavi na fakultetima trebaju biti pravilo, a ne izuzetak. Sve što smo naučili o online nastavi, prednostima i nedostacima, sada treba analizirati, unaprijediti i takve nove modele staviti u praksu. Ne mogu fakulteti u 21. stoljeću raditi na načine uvedene u 19. stoljeću. Sveučilišni profesori trebaju biti predvodnici u učenju i inovacijama, a ne kočničari razvoja“ - naglašava voditeljica eDesk tima na FOI-ju, prof. dr. sc. Blaženka Divjak. Projekt e-DESK provodi se u suradnji pet institucija iz četiri zemlje EU: Međunarodnog poduzetničkog centra Santander (CISE, koordinator) i Sveučilišta Cantabria iz Španjolske, Tehnološkog Sveučilišta Lappeenranta-Lahti iz Finske, Sveučilišta Nova u Lisabonu iz Portugala te Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu iz Hrvatske. Cilj ovog partnerstva je visokoškolskim nastavnicima ponuditi inovativni model hibridnoga obrazovnog programa te visokokvalitetne resurse i alate za primjenu adekvatnijih, ažurnijih i učinkovitijih metoda poučavanja u scenarijima poput pandemije. Posebnost ovog projekta su jedinstveni primjeri dobre prakse i trening za nastavnike, a inovativnost eDESK metodologije oslanja se na mogućnosti strateškog pristupa korištenju simultanog poučavanja uživo i digitalnog učenja. Rezultati projekta pridonijet će poboljšanju učinkovitosti programa visokog obrazovanja uz pomoć alata koji će nastavnicima omogućiti da steknu više vještina i da budu bolje pripremljeni za prilagodbu nastave i osiguravaju veću dostupnost i jednake mogućnosti studentima ne samo tijekom, već i nakon pandemije. Kako bi otkrio ključne čimbenike uspjeha koji su već ugrađeni u hibridne obrazovne programe u različitim dijelovima svijeta, e-DESK partneri zajednički su rad započeli u ožujku 2021. godine identificiranjem najboljih međunarodnih praksi u multidisciplinarnom poduzetničkom obrazovanju korištenjem pristupa online i poučavanja (polu)uživo. Temeljem rezultata tih analiza i dodatnim zajedničkim radom partnera, projekt će rezultirati vodičem za nastavnike koji će uključivati primjere dobre prakse te prijedlog inovativne hibridne metodologije poučavanja i učenja. Dodatno, kako bi približio ovu novu metodologiju nastavnicima e-DESK će osmisliti materijale za dodatno učenje koji će uključivati multimedijske alate, programske primjere, prijedloge za primjenu igara u nastavi i digitalne strategije, a sve će biti dostupno na otvorenim digitalnim platformama. Navedeni će rezultati biti razvijeni kao otvoreni i transferabilni, a s ciljem što lakše implementacije metodologije kako u različitim obrazovnim institucijama uključenima u projekt, tako i na drugim sveučilištima u Europi. Nastavnici iz svih partnerskih ustanova, pa tako i 10 nastavnika s FOI-ja na čelu s voditeljicom prof. dr. sc. Blaženkom Divjak, imat će priliku prvi testirati navedene rezultate projekta u okviru međunarodnoga treninga koji će biti održan od 4. do 7. srpnja 2022. godine na Sveučilištu Nova u Lisabonu. Ovu ambicioznu inicijativu financira Europska komisija u okviru programa ERASMUS+ ukupnim iznosom od 230.000 EUR. Više informacija o projektu dostupno je OVDJE.