Sveučilište u Zagrebu

Kreativna zajednica, napredno znanje, jedinstveni program, stručni treneri i mentori ‒ sve je to EIT Jumpstarter. Uz doprinos najboljih stručnjaka u području, kreativnu zajednicu i jedinstveno znanje, cilj nam je poduprijeti nositelje ideja da ih pretvore u posao. Pomažemo inovatorima i poduzetnicima da izgrade održiv poslovni model u svojoj ideji inovativnoga proizvoda ili usluge, validiramo je i ako se pokaže da je njihova poslovna ideja održiva, potičemo ih da registriraju svoju tvrtku.

Natjecanje organiziraju EIT Health, EIT RawMaterials EIT Food, EIT InnoEnergy, EIT Manufacturing i EIT Urban Mobility. Riječ je o šest zajednica znanja i inovacija EIT-a, Europskoga instituta za inovacije i tehnologiju. Okupljaju poduzeća, istraživačke centre i sveučilišta kao partnere, stvarajući povoljno okružje za procvat kreativnoga mišljenja i inovacija. EIT je vrijedan, vjerodostojan partner za pokretanje vaše poslovne ideje. Diplomanti programa posjeduju vještine i znanja za pokretanje svoje tvrtke, a kao dio alumni zajednice dobivaju daljnju potporu i posvećene savjete od EIT zajednica u vezi sa sljedećom fazom svojega start-up puta. Timove upoznajemo s partnerima, VC-ima, regulatornim tijelima i tvrtkama koje mogu proizvoditi svoje proizvode, s njihovim prvim kupcem ili poligonom za testiranje i razvoj. Surađuju s velikim inovacijskim hubovima u Europi, što je važno kada žele ući na strana tržišta. Program od 2017. trenira brojne start-up timove, a zanimanje za natjecanje iz godine u godinu raste. Godine 2019. EIT Jumpstarter osvojio je nagradu za najbolju edukacijsku inicijativu (Best Association Training) organizacije European Association Awards. Je li ovaj projekt stvoren baš za mene? Jesi li dio znanstvenoga projektnoga tima, inovator, znanstvenik, doktorand ili student magistarskoga studija s idejom o proizvodu ili usluzi kako bi mogla poremetiti postojeća tržišta u zdravstvu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru, sirovinama, energetici, urbanoj mobilnosti ili proizvodnom sektoru? Želiš li svoju ideju iznijeti iz laboratorija na tržište? Onda je EIT Jumpstarter idealan za tebe! Što ćeš naučiti? Tijekom osmomjesečnih programa moći ćeš pronaći i potvrditi najbolji poslovni model za svoju inovativnu ideju. Tečajevi se temelje na metodologiji lean start-up iz Silicijske doline prevedenoj na europsko okružje. Naučit ćeš kako poboljšati svoj posao, o ponudi vrijednosti za kupca, segmentaciji tržišta, financijama, osnovama ulaganja, pravnim osnovama… Tijekom programa dobit ćete financijsku potporu za putovanje i smještaj, a najbolji timovi u svakoj kategoriji imat će priliku osvojiti novčanu nagradu od 10 000 €. Zašto je ovaj program jedinstven? EIT Jumpstarter vrlo je selektivan, natjecateljski program; sudjelovanje u njemu otvara vrata prema europskim tržištima i povezuje najbolje timove sa šest velikih industrijskih partnera EIT zajednica, kao što su GE Healthcare, Siemens, Philips, Roche, Bosch, Nestlé, Pepsico i Maspex i mnogi drugi. Otkrijte više na: https://eitjumpstarter.eu/why-eit-jumpstarter/ te na EIT Manufacturing Hub Hrvatska Prijave su otvorene do 10. travnja 2022. Prijavite se OVDJE! Za više informacija kontaktirajte koordinatore područja: EIT Health – gospođa Anna Péli: anna.peli@eithealth.eu EIT Manufacturing – Dr. Verónica Rodríguez García: veronica.rodriguez@eitmanufacturing.eu

Partneri na projektu "AMED - Advancing Higher Education in Maldives Through E-learning Development" (Unapređenje visokoga obrazovanja na Maldivima kroz razvoj e-učenja), u okviru kojega Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina uvodi kompletan sustav e-učenja na Maldivima, ovoga tjedna borave u Varaždinu. Tom su prilikom održali i sastanak s domaćinima na FOI-ju gdje su im prezentirani primjeri dobre prakse u implementaciji e-učenja i primjeni novih tehnologija i modela učenja na daljinu.

U Varaždinu borave projektni partneri s Nacionalnoga sveučilišta na Maldivima (Maldives National University), Otvorenoga sveučilišta Katalonije (Universitat Oberta de Catalunya) i Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNET). Sastanak je organiziran kao jedna od posljednjih aktivnosti na projektu, a izrazito je značajan jer u okviru njega FOI posljednje tri godine daje ekspertizu za uvođenje modela e-učenja na Nacionalno sveučilište na Maldivima, kojemu je zbog slabe prometne i mrežne povezanosti više od 200 otočja, ovakav sustav bio i više nego potreban. Projekt je započeo 2019. godine, u potpunosti je financiran sredstvima Erasmus+ programa Europske komisije u iznosu od 720.592 eura, a glavni mu je cilj ojačati kapacitete i širenje znanja u visokom obrazovanju. Do sada su u okviru projekta provedene gotovo sve projektne aktivnosti, a u njih je bilo aktivno uključeno više od 50 sudionika (menadžera, nastavnika, tehničara, djelatnika stručnih službi) s maldivskoga Sveučilišta (MNU). Svi su oni sudjelovali u edukacijama kroz razvijeni studijski program s ciljem podizanja kapaciteta i osposobljavanja za primjenu online nastavnih programa. „Realizacija ovog projekta je došla u ključnom trenutku pandemije, kada su brojna sveučilišta morala preći na ovaj model realizacije nastave. Ovu dobru praksu primijenit ćemo zasigurno i na drugim projektima“ – istaknula je dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.  Razvijen je i studijski program u 4 modula koji će biti akreditiran kako bi bio dostupan i za buduće edukacije nastavnika i drugih djelatnika na MNU i nakon završetka projekta AMED. „U okviru projekta radilo se i na podizanju strateškog pristupa uvođenju e-učenja te je razvijen jedinstveni Strateški dokument koji će Sveučilištu na Maldivima omogućiti daljnji razvoj e-učenja“- istaknuo je voditelj projekta i prodekan na FOI-ju izv. prof. dr. sc. Igor Balaban. „ Stručnjaci s FOI-ja i iz CARNET-a su nam u Varaždinu organizirali tzv. job shadowing koji omogućava prijenos dobre prakse u organizaciji i provođenju e-obrazovanja na maldivski obrazovni sustav. Ukupno 16 naših predstavnika iz različitih sektora maldivskog Nacionalnog sveučilišta sudjeluje u izlaganjima i radionicama iz područja e-obrazovanja kako bi unaprijedili postojeće procese u našoj instituciji“ – objasnila je voditeljica projekta na MNU Shimna Shakeeb. Projektnim sredstvima nabavljena je i postavljena oprema za njihovo provođenje i daljnji razvoj e-učenja na Maldivima u vrijednosti od 200.000 eura. „Mnogi naši nastavnici nisu bili upoznati s ovakvom tehnologijom i drago nam je da nakon ovog projekta naše sveučilište još više napreduje po pitanju tehnološkog razvoja“ – rekao je prorektor Nacionalnog sveučilišta na Maldivima dr. sc. Mohamed Shareef. U opremanju maldivskoga sveučilišta svoju je ekspertizu dao CARNET. „Imamo znanje koje želimo prenijeti izvan granica Hrvatske, a samim time i potvrđujemo naše znanje i proširujemo vlastito iskustvo“ – rekla je Dragana Kupres iz CARNET-a. U Varaždinu borave i predstavnici španjolskog sveučilišta UOC, čiji projektni koordinator dr. sc. Marcelo Fabian Maina ističe da se na tom Sveučilištu nastava na daljinu izvodi na tri jezika – engleskom, španjolskom i katalonskom, a u fokusu su uvijek studenti i njihove aktivnosti. „Taj smo model htjeli prenijeti i na ovo maldivsko sveučilište“ – zaključuje Maina.   Ovaj susret je pripremni sastanak za završnu konferenciju projekta AMED koja će se održati na Maldivima u svibnju, što će biti izvrsna prilika za predstavljanje svih postignutih rezultata i učinaka projekta.U okviru posjeta Hrvatskoj, osim FOI-ja, projektni tim je posjetio i Tehnološki park Varaždin, Regionalni obrazovni centar ROC (CARNET), a prezentiran im je i rad Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE). Uz to, tim će turistički posjetiti i Zagreb te Krapinu.

Dragi natjecatelji i natjecateljice! Bliži nam se još jedna, 15. cestovna utrka "162 stube" koja ovoga puta dobiva još veći značaj zbog humanitarnoga karaktera. Održat će se u subotu 2. travnja 2022. točno u podne. Prikupljat će se sredstva za pomoć zaposlenicima Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija su kuće stradale u potresu u Čučerju. Fakultet će otvoriti i humanitarni račun na koji će biti moguće dati svoj prilog i tako im olakšati svakodnevicu. Račun će biti otvoren od ožujka do kraja travnja. Kao i prijašnjih godina, start utrke je pred dekanatom Medicinskoga fakulteta, a proteže se preko Mesićeve, Grškovićeve i Rockfellerove ulice te Schlosserovih stuba. Na taj način utrka povezuje dvije temeljne zdravstvene institucije: Medicinski fakultet i Školu narodnog zdravlja "Andrija Štampar". U stazu su uključene i stube, njih 162 po kojima je utrka dobila ime. Natjecatelji će biti podijeljeni u četiri kategorije: MEF Woman, MEF Man, ABSOLUTE Woman, ABSOLUTE Man.
Cijela staza bit će obilježena, uz prisustvo brojnih volontera koji će vas usmjeravati i pružati vam podršku. Dođite da zajedno srušimo sve rekorde! Prijave su dostupne online i na mjestu događanja od 10 do 11.30 sati. Prijaviti se možete OVDJE.

Zbog epidemiološke situacije potičemo vas da se prijavite online putem. Također napominjemo da će se utrka održati sukladno epidemiološkim mjerama HZJZ-a, te ćemo detaljni protokol objaviti neposredno prije utrke. Kao i svake godine za sve sudionike bit će osigurane promotivne majice, krafne i piće osvježenja, a tri najbolja u svakoj kategoriji bit će nagrađeni medaljama, poklon bonovima i paketima sponzora. Paralelno s utrkom na radilištima u prostorijama Medicinskoga fakulteta, educirani studenti iz Studentskih sekcija za kardiologiju, ortopediju i traumatologiju, radiologiju, pravilnu prehranu te Studentske ekipe prve pomoći (StePP), održavat će radionice i odgovarati na pitanja sugrađana. Utrka počinje točno u 12 sati! Dužina staze je 4200 metara, a broj stuba 162! Veselimo se vašem dolasku i ponovnom okupljanju! Vaš SportMEF

Austrijska akademija znanosti organizira hitan poziv za prijavu na akademske programe mobilnosti u okviru "Joint Excellence in Science and Humanities" (JESH) kako bi u ovoj teškoj situaciji poduprla ukrajinske znanstvenike i istraživače.


Više informacija o stipendijama možete pronaći OVDJE. Austrijska akademija znanosti organizirala je JESH programe i u 2020. kako bi podržala hrvatske znanstvenike i istraživače nakon razornih potresa.

Predstavnici Indiana State University dr. sc. Provost Christopher J. Olsen i dr. sc. Chris McGrew posjetili su Sveučilište u Zagrebu. Razlog posjeta je konkretiziranje bilateralnoga sporazuma u kontekstu nastavničke i studentske razmjene dvaju Sveučilišta. Na sastanku su sudjelovali predstavnici nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš i dr. sc. Branka Roščić, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Nakon sastanka na Sveučilištu, predstavnike američkoga sveučilišta ugostili su Fakultet hrvatskih studija i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet kako bi dogovorili detalje suradnje. Tradicija suradnje Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta i Indiana State University duga je više od dva desetljeća. Fakultet hrvatskih studija, kao najmlađa sastavnica Sveučilišta, pokazala je inicijativu uključenja u suradnju. Načelno su dogovoreni projekti zajedničkih kolegija na Odsjeku za povijest te Odsjeku za sociologiju koji bi s vremenom trebali dovesti i do razmjene studenata i nastavnika na godišnjoj razini. Izvor: Universitas portal

Ciklus predavanja "Alumni priča" nastavljen je uspješnom pričom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Savez ALUMNI UNIZG je 10. ožujka 2022. u auli Sveučilišta u Zagrebu organizirao razgovor sa zanimljivim gostima, istaknutim alumnima KBF-a. Gosti razgovora su bili: Nikola Kuzmičić, dipl.theol., vjeroučitelj u Gimnaziji Tituša Brezovačkog u Zagrebu, prof. dr. sc. Tonči Matulić, predsjednik Alumni udruge KBF-a (DBS-KBF), Blaženka Jančić, dipl. cateh., urednica religijskoga programa Hrvatskoga radija i prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Razgovor je moderirao alumnus Sveučilišta u Zagrebu Mislav Togonal, urednik i voditelj na HRT-u. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras na početku je pozdravio okupljene istaknuvši da Katolički bogoslovni fakultet djeluje trajno već 350 godina i zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu predstavlja stožernu instituciju hrvatskoga društva i hrvatskoga naroda. "Katolički bogoslovni fakultet daje duhovni temelj jednoga zdravog društva, poštujući pritom sve ostale religije te predstavlja temelj naše tradicije", rekao je rektor Boras. Na pitanje o tome kako je u moderno doba raditi kao vjeroučitelj i traže li djeca danas vjeru, Nikola Kuzmičić kazao je kako "je danas prekrasno biti učitelj jer su mladi poveznica između prošlosti i sadašnjosti". Istaknuo je da mladi pokazuju interes za duhovno i transcendentalno te traže odgovore na pitanja, a mogućnost razgovora i iznalaženje odgovora na njihova pitanja predstavlja ljepotu rada s mladima. "Traganje za vjerom koja je tako dobra u teoriji, a prečesto loša u praksi je nešto što je mene nagnalo studirati teologiju", rekao je Nikola Kuzmičić. Blaženka Jančić prisjetila se studentskih dana na KBF-u opisavši ih kao jednu obiteljsku i toplu atmosferu koja je zajednički prožimala i studente i profesore. "Jedan od razloga zbog kojih sam upisala KBF jest što sam htjela znati više o onome u što i u koga vjerujem", rekla je Blaženka Jančić. Zbog naravi svojega posla urednice religijskoga programa Hrvatskoga radija prati život i djelovanje Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica zbog čega često surađuje i rado se vraća svojemu Fakultetu. Na pitanje o tome ostaju li studenti nakon diplome u kontaktu sa svojim Fakultetom prof. dr. sc. Josip Šimunović odgovorio je da ostaju, ali još uvijek ne u onolikoj mjeri u kojoj se to očekuje. "Svojim životom i svjedočanstvom želim i svima drugima biti pozivnica da se vrate Fakultetu", rekao je prof. Šimunović. Prof. dr. sc. Tonči Matulić istaknuo je da su na KBF-u svakodnevno povezani sa svojim bivšim studentima te da je gotovo većina stručnih i znanstvenih skupova koje organiziraju usmjerena na njih, ipak smatra da potencijali alumni kulture još uvijek nisu dovoljno razvijeni. "Alumni priča i alumni djelovanje zaslužuje svakodnevni angažman i brigu, ali ako želimo da to postane istinski prava kultura, na tome bi trebalo graditi cjelokupno djelovanje Fakulteta odnosno Sveučilišta", istaknuo je prof. Matulić. U razgovor se uključio rektor Boras složivši se kako je povezivanje bivših studenata jako važno te se u tom smjeru na Sveučilištu u Zagrebu promišlja i djeluje. Stoga je osnovano poduzeće "Stablo znanja" koje će pružiti strukturnu, infrastrukturnu, tehničku i organizacijsku podlogu za povezivanje sadašnjih i bivših studenata. Na kraju je prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio sugovornicima na zanimljivom razgovoru istaknuvši kako će Savez nastaviti pružati podršku i platformu za daljnju suradnju i produbljivanje veza s bivšim studentima, a u cilju jačanja ugleda i imena Sveučilišta u Zagrebu te širenja svijesti u hrvatskom društvu o alumni ideji i kulturi kao obliku društveno odgovornoga ponašanja. Zahvalio je rektoru Borasu na podršci koju daje radu Saveza i potpomaganju održavanja alumni događanja te je najavio da će u organizaciji Saveza 5. travnja biti održana hibridna radionica o mogućnostima financiranja alumni aktivnosti iz sredstava EU fondova. Video snimka razgovora uskoro će biti dostupna na mrežnoj stranici Saveza.

Ovogodišnji 21. Tjedan moga u Hrvatskoj traje od 14. do 20. ožujka i dio je svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizacijom Tjedna mozga ispunjavaju ovu misiju u našoj sredini. Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije s obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta. Danas se oko milijun i pol znanstvenika bavi neuroznanošću. Temeljne postavke zanimanja za spoznaje o mozgu iste su kao i prijašnjih godina. U Europskoj uniji se polazi od činjenice da više od 45 posto sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga. Nastojimo redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Utvrđeno je da je ukupni trošak od oko 800 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanoga sustava (podaci FENS-a, Federation of European Neuroscience Societies). Nadalje, javnosti želimo približiti i potrebu približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom danas se bavi translacijska neuroznanost. Nemoguće je naći pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskoga društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o ponašanju, odlučivanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i svojstvima funkcije mozga koje nas čine ljudima (New Science of Human Nature). Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je (uz izbor tema lokalnih organizatora iz područja neuroznanosti) nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga,s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga: MOZAK I POST-COVID SINDROM Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina "Mozak i Post-COVID sindrom" naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja. Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju, ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnoga pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti.
- četvrtak, 17. ožujka 2022. u 16 sati - ZOOM - passcode: 133651

PANDEMIJSKA LEKCIJA: KAKO PODUČAVATI ADOLESCENTNI MOZAK „NA DALJINU“ Na tribini Pandemijska lekcija: kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“ obradit ćemo vrlo aktualnu temu nastave i obrazovanja u digitalno doba. Iako se ova tema već dugo provlači ispod radara, posljednjih godina uzima sve više maha, a COVID-19 pandemija naglo ju je gurnula u prvi plan rasprava o obrazovanju. U ovoj tribini okupili smo multidisciplinarni tim stručnjaka – psiholozi, dječji i adolescentni psihijatri, neuroznanstvenici i nastavnici raspravljat će o „novom normalnom“ u obrazovanju iz različitih perspektiva.
- utorak 15. ožujka 2022. u 16 sati - ZOOM - passcode: 608402 Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu bavit će se temom novih spoznaja o učinku pandemije na spavanje kod studentske populacije i odraslih. Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku priprema aktivnosti vezane uz kognitivni i motorički razvoj djeteta, s naglaskom na dječju igru i neuroplastičnost mozga. U organizaciji 21. Tjedna mozga pridružuju nam se Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru te članovi Hrvatskoga društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima, kao i Zagrebački institut za kulturu zdravlja. Istodobno, očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Dubrovniku, Varaždinu i Puli, kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima. Mi smo se već uključili u međunarodnu akciju za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Uključite se i vi! Informacije:
Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost
Šalata 12, 10000 Zagreb
tel: 01/ 45 96 902, 01/45 96 801
fax: 01/ 45 96 942
e-mail: hdn@hiim.hr
http://www.hdn.hr

Studenti su nositelji sutrašnjice Hrvatske, a znanja i vještine koje dobivaju moraju ih učiniti spremnima za tržišta rada i razvoja. Mi se moramo pobrinuti da im osiguramo mogućnost da nakon završenih fakulteta i akademija pronađu posao u Hrvatskoj i na taj način će društvo biti otporno u budućnosti, ističe u razgovoru za Universitas prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Cijeli razgovor možete pročitati OVDJE.

U okviru seminara na kolegiju "Javni menadžment" na specijalističkom stručnom studiju "Javna uprava" na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je novi oblik nastave nazvan "Laboratorij upravnih inovacija"(dalje: LAB). Cilj LAB-a jest omogućiti studentima prve godine specijalističkoga studija upoznavanje, ne samo s teorijom rada i funkcioniranja javne uprave, već i omogućiti neposredni uvod u njezin rad te ih osposobiti za predlaganje inovativnih rješenja za njezino poboljšanje rada pojedinih upravnih organizacija uz stalnu interakciju i mentoriranje od strane nastavnika fakulteta. Osnovni cilj LAB-a se stoga može definirati kao zajedničko djelovanje studenata i nastavnika u svrhu pronalaska inovativnih rješenja za praktične, konkretne i svakodnevne upravne probleme. Ovo je prva akademska godina u kojoj je LAB provođen te je u njemu sudjelovalo deset studenata u tri skupine pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Vedrana Đulabića, doc. dr. sc. Jasmine Džinić i doc. dr. sc. Romeje Manojlović Toman s Katedre za upravnu znanost Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. LAB je trajao tri mjeseca, od listopada 2020. do siječnja 2021., i sastojao se od četiri konsekutivne faze: a) Opis problema – studenti sudionici LAB-a morali su sami istražiti i pronaći problem s kojim se građani i poduzetnici susreću u svakodnevnom kontaktu s upravnim organizacijama. Problem je morao biti praktičan, relevantan za veći broj građana ali i neposredno rješiv, odnosno morao je omogućiti predlaganje inovativnih rješenja koja se mogu direktno primijeniti u radu pojedinoga organa. Nakon rasprave o nizu praktičnih problema, studenti i nastavnici odlučili su ispitati problem čekanja u redovima i brzine pružanja usluga korisnicima i to u tri odabrane organizacije koje su studenti neposredno posjetili i utvrdili da bi problem mogao postojati. Navedene organizacije su Poslovnica Hrvatske pošte u Baškoj vodi, Zemljišnoknjižni odjel Općinskoga građanskog suda u Zagrebu te Područna služba Sisak Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. b) Analiza izabranoga problema – u drugoj fazi sudionici LAB-a istražili su pravni, organizacijski, personalni i funkcionalni aspekt problema u svakoj od organizacija. Pri tome su se koristili uvidom u pravne akte organizacija, uvidom u službene mrežne stranice, posjet organizaciji, ali i neposredni intervju s voditeljima organizacija. Tako su provedena tri polustrukturirana intervjua koja su vodili studenti. Intervjui su provedeni s gospođom Anitom Krivić, voditeljicom poštanskoga ureda u Baškoj Vodi, gospođom Boženom Busić, voditeljicom Zemljišnoknjižnoga odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu te gospodinom Andrejem Butorceb, voditeljem područne službe HZZO-a Sisak. c) Prijedlog inovativnih rješenja – nakon sagledavanja svih aspekata problema svaka skupina sudionika LAB-a je pod vodstvom jednog od nastavnika izradila prijedloge inovativnih rješenja za svaku od tri analizirane upravne organizacije. Pri tome su svi prijedlozi morali biti konkretni i primjenjivi, sadržavati teorijsko uporište za njihovo predlaganje, ali i konkretan način primjene u pojedinoj organizaciji, opis potencijalnih troškova do kojih može dovesti, ali i koristi koje se time putem mogu ostvariti. Sudionici su uvidjeli da postoje i problemi koji nadilaze razinu pojedinih upravnih organizacija te su predložili i inovativna rješenja čija bi implementacija zahtijevala uključivanje središnjih tijela (središnjice Hrvatske pošte, Ministarstva pravosuđa i uprave ili Direkcije HZZO-a). d) Prezentacija rješenja – sudionici LAB-a su svoje konačne prijedloge i izvještaje prezentirali 21. siječnja 2020. na online konferenciji na kojoj je sudjelovalo tridesetak studenata i nastavnika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i ispitanici triju organizacija. Pisane verzije izvještaja su dostavljane i trima uključenim organizacijama. Prva iskustva s provođenjem LAB-a pokazala su veliki potencijal, i to u raznim aspektima: LAB predstavlja poveznicu između teorije i prakse te omogućuje studentima uvid u praktične probleme te razvoj analitičkih sposobnosti njihova rješavanja. LAB im je omogućio iskustvo samostalnoga istraživačkog rada i rada u timu. Nadalje, LAB pokazuje i upravnim organizacijama korist od akademske zajednice i razmjene iskustva s njom. Posebno je ohrabrujuća činjenica da se pokazala velika spremnost voditelja upravnih organizacija na suradnju sa studentima te otvorenost na prihvaćanje iznesenih prijedloga inovativnih rješenja. Napokon, LAB unaprjeđuje didaktične sposobnosti uključenoga nastavnog osoblja koje zajedno sa studentima upoznaje nove probleme i surađuje na rješavanju.   U planu je daljnji nastavak rada na usavršavanju LAB-a uključivanjem većega broja upravnih organizacija i studenata te njegovo prerastanje u centar za razvoj novih ideja i praktičnoga uključivanja u unaprjeđenje rada različitih vrsta upravnih organizacija na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Sveučilište u Zagrebu, najstarije i najveće sveučilište u Republici Hrvatskoj, izražava snažnu potporu ukrajinskim studenticama i studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju, zaposlenicima svih sveučilišta te cjelokupnom obrazovnom i znanstvenom sustavu Ukrajine. Sveučilište u Zagrebu solidarizira se s obiteljima članova akademske zajednice, njihovim prijateljima, sunarodnjacima i svima koji su se u prijateljskoj Ukrajini zatekli u teškim stradanjima tijekom posljednjih dana. Kao institucija koja njeguje europske vrijednosti i razvija moderno, demokratsko, multikulturno i slobodno društvo, s posebnom pozornošću i velikom tugom Sveučilište u Zagrebu prati zbivanja u Ukrajini te se nada pronalasku mirnoga rješenja koje će dovesti do okončanja teškoga stradavanja i rata. Ukrajina je među prvim zemljama koje su priznale Republiku Hrvatsku još prije više od 30 godina, kada smo i sami prolazili kroz teško razdoblje s neizvjesnom budućnošću. Time je omogućila i našem Sveučilištu da djeluje autonomno u okviru Republike Hrvatske. Sveučilišta moraju biti središta intelektualnih, stručnih, kritičkih i moralnih rasprava, pacifističkih, proaktivnih i konstruktivnih inicijativa i aktivnosti, slobodnoga izražavanja mišljenja te mjesta na kojima se potiče suradnja i partnerstvo s institucijama i pojedincima širom svijeta. Stoga je dužnost sveučilišta da svojim djelovanjem brinu i o budućnosti cijeloga čovječanstva te se zalažu za dijalog i slobodu svakoga pojedinca. Rat, ratna stradavanja i razaranja suprotna su sveučilišnim, znanstvenim, obrazovnim i općeljudskim vrijednostima. Sveučilište u Zagrebu i njegova tijela poduzet će sve potrebne mjere i aktivnosti kako bi se ukrajinskim studentima koje borave na našoj instituciji pružila sva potrebna pomoć, te kako bi se studenti izbjegli iz Ukrajine što lakše uključili u visokoobrazovne procese na našoj instituciji. Shodno tome, daje se preporuka sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu da se studenticama i studentima koji su izbjegli u Republiku Hrvatsku, a žele nastaviti studij na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, uvjetno omogući nastavak visokoškolskoga obrazovanja, te da naknadno, posredstvom stručnih službi sastavnica, pokrenu postupak priznavanja razdoblja studija ili upisa u sljedeću akademsku godinu. Sveučilište u Zagrebu ima Erasmus sporazume sa sljedećim ukrajinskim sveučilištima: E10185868 - TARAS SHEVCHENKO NATIONAL UNIVERSITY OF KYIV Ukraine E10158978 - IVAN FRANKO NATIONAL UNIVERSITY OF LVIV Ukraine E10200141 - NATIONAL TECHNICAL UNIVERSITY OF UKRAINE IGOR SIKORSKY KYIV POLYTECHNIC INSTITUTE Bilateralni sveučilišni sporazumi potpisani su sa sljedećim ukrajinskim sveučilištima: 1. Uzhgorod National University (2007.) 2. National University of Ostroh Academy (2011.) 3. Vasyl Stefanyk Precarpathian National University, Ivano-Frankivsk (2014.) 4. Taras Shevchenko National University of Kyiv, (2004., 2016.) 5. Ivan Franko National University of Lviv, (2019.)

Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je niz zakonodavnih aktivnosti u području znanosti i obrazovanja koje bi trebale rezultirati sveobuhvatnom promjenom zakonodavnoga okvira u kojem se odvijaju djelatnosti znanosti i obrazovanja. Prema Planu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću MZO-a koji je Ministarstvo donijelo 28. siječnja 2022. (Klasa; 023-01/21-02/00203; Urbroj: 533-01-21-0001) predviđeno je donošenje novih ili revidiranje postojećih 48 zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju područje znanosti i obrazovanja. Planiranom promjenom zakonodavnoga okvira obuhvaćeno je i područje znanosti i visokog obrazovanja, u sklopu čega je predviđeno donošenje dvaju novih zakona od posebne važnosti za sustav znanosti i visokoga obrazovanja – Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Smatramo da korjenite promjene zakonodavnoga okvira za sustav znanosti i visokoga obrazovanja nije moguće provesti bez temeljite prethodne rasprave u akademskoj zajednici, na sveučilištima i javnim znanstvenim institutima. Za takvu raspravu o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je prezentiran na sjednici Rektorskoga zbora 25. veljače 2022. u Rijeci, Ministarstvo je odredilo rok od tri tjedna, do 18. ožujka 2022. što, s obzirom na dalekosežne implikacije i posljedice za sustav koje donosi ova zakonska inicijativa, smatramo prekratkim rokom. Nastojeći se prilagoditi tako zadanome vremenskom okviru, na sjednici Rektorskoga kolegija u užem sastavu 28. veljače 2022. utvrđen je vremenski plan i način provođenja javne rasprave o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokoga obrazovanja u kontekstu zakonodavne reforme sustava znanosti visokog obrazovanja. ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI_veljača 2022. S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokoga obrazovanja ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje, uključujući i sadržaj programskih ugovora. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovog zakonskoga nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu  kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokog obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima. U tom smislu, radi cjelovitoga sagledavanja zakonskih rješenja u javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu, koja se ne bi trebala odvijati kao rasprava o jednom nacrtu zakona nego kao rasprava o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, upućujemo oba zakonska nacrta. Molimo čelnike sastavnica Sveučilišta da s priloženim materijalima upoznaju sve djelatnike svojih sastavnica, da organiziraju tematske sjednice fakultetskih i akademijskih vijeća te da rezultate provedene javne rasprave dostave na Sveučilište na e-adresu: zakon-analiza@unizg.hr, najkasnije do utorka 15. ožujka 2022. kako bi Povjerenstvo za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o  reformi sustava znanosti i visokoga obrazovanja, na temelju rezultata javne rasprave, moglo pripremiti platformu za raspravu na sjednici Senata. S poštovanjem,
rektor, prof. dr. sc. Damir Boras, v.r.

Svim ženama, posebice bivšim i sadašnjim studenticama, profesoricama, znanstvenicama, djelatnicama i suradnicama Sveučilišta u Zagrebu želimo prekrasan njihov dan! Ideja za obilježavanjem Međunarodnoga dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Zbog toga su i žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku, a Socijalistička partija SAD-a u znak podrške tim ženama proglasila je Nacionalni dan žena. Na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji koja je održana u Kopenhagenu 1910., na prijedlog Clare Zetkin, ustanovljen je Međunarodni dan žena, a Ujedinjeni narodi su 1975. donijeli odluku da se taj dan obilježava 8. ožujka. Gender equality today for a sustainable tomorrow Ukraine: Protection and participation of women is essential

Objavljen je Natječaj za dodjelu nagrada najboljim mladim znanstvenicima iz područja Dunavske regije za 2022. godinu Danubius Young Scientist Award 2022. Dodijelit će se 14 nagrada, svaka  u iznosu od 1.350 eura, i to četrnaestorici mladih znanstvenika - po jednom znanstveniku iz svake zemlje koja je dio Dunavske regije (Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina). Svakoga kandidata mora nominirati njegova znanstvena organizacija (sveučiliste, akademija i sl.).

Broj nominacija po znanstvenoj organizaciji limitiran je na pet kandidata, koji moraju biti s različitih fakulteta ili odjela, instituta ili istraživačkih skupina unutar određene organizacije. Međunarodni stručni žiri utvrdit će konačnu rang-listu svih pristiglih nominacija te će najviše rangirani kandidat iz svake zemlje biti predložen za dodjelu nagrade.

S obzirom na to da kandidate nominira matično Sveučilište, molimo da nam Vaše prijedloge kandidata sa svom potrebnom dokumentacijom dostavite najkasnije do srijede 20. travnja 2022. na e-mail: amihalic@unizg.hr

Krajnji rok kada Sveučilište mora dostaviti nominacije je 30. travnja 2022. Dodjela nagrada planira se održati u listopadu/studenome 2022. NATJEČAJ

Više informacija možete pronaći OVDJE.

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) pridružuje se obilježavanju međunarodnoga "Tjedna otvorenog obrazovanja" (Open Education Week). U "Tjednu otvorenog obrazovanja", koji se ove godine obilježava od 7. do 11. ožujka 2022., diljem svijeta organiziraju se tribine, predavanja i inicijative kojima se želi podići svijest o važnosti otvorenoga obrazovanja i njegova utjecaja na suvremene načine učenja u cijelomu svijetu. Manifestacija se organizira od 2012., a Srce aktivno sudjeluje u ovoj globalnoj inicijativi od 2015. godine. Ove godine Srce svoj doprinos promociji otvorenoga obrazovanja i poticanju primjene otvorenih obrazovnih praksi daje u obliku organizacije dva webinara koji će se održati 9. ožujka 2022:
"Opening up education - unfulfilled potential of OER" s početkom u 10 sati
"Otvoreni obrazovni sadržaji u nastavi – zašto, kako, kada?" s početkom u 12 sati Tijekom prvoga webinara bit će predstavljeni rezultati istraživanja o tome koliko i na koji način se koristi OER u nastavi, s naglaskom na razdoblje tijekom pandemije. Istraživanja su provedena u okviru dvaju međunarodnih Erasmus+ projekata. Jedan od njih je i projekt DECriS na kojemu je Srce partner. Predstavljeni rezultati istraživanja dat će temelj za raspravu o problemu neosviještenosti i potencijala OER u akademskoj zajednici. Drugi webinar organiziran je s ciljem približavanja otvorenih obrazovnih sadržaja nastavnicima i svima koji se bave obrazovanjem tako što će im se objasniti što su to otvoreni obrazovni sadržaji i zašto ih koristiti. Pojasnit će se i načini korištenja otvorenih obrazovnih materijala drugih autora i kako postaviti svoje materijale u otvoreni pristup. Tijekom webinara nastojat će se odgovoriti na što više praktičnih pitanja nastavnika i svih koji koriste svoje i materijale drugih autora u nastavi. Webinari će se održati putem sustava za webinare Srca, a za sudjelovanje je potrebno prijaviti se. Srce će se također pridružiti webinaru "Opening and Developing the European Capital of Knowledge through Community of Practice" koji organizira EDEN, a na kojemu će jedan od panelista biti pomoćnica ravnatelja doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić. Webinar će se održati 7. ožujka 2022. s početkom u 13 sati.

Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu objavilo je rezultate Natječaja za dodjelu Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2021. godinu. Godišnja nagrada Društva dodjeljuje se znanstvenicima i umjetnicima znanstvenih instituta i sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koji su mlađi od 35 godina za znanstveno i umjetničko ostvarenje u svim znanstvenim i umjetničkim područjima.

Temeljem raspisanoga Natječaja za nagradu su se mogli prijaviti znanstveni radovi objavljeni u časopisima ili u drugim publikacijama koje su indeksirane u međunarodnom sustavu informiranja, znanstvene monografije, znanstvena dostignuća (patenti, unapređenja, projekti) ili umjetnička ostvarenja. Mladi umjetnici su mogli prijaviti umjetničko ostvarenje jednoga ili više autora ili izvođača. Recenzirano je ukupno 59 pristiglih prijava te je Upravni odbor Društva na temelju prijedloga Povjerenstva donio odluku da su dobitnici Nagrade za 2021. sljedeći znanstvenici i umjetnici:

1. Dr. sc. Nikola Adžaga, Građevinski fakultet, za rad "On the size of Diophantine m-tuples in imaginary quadratic number rings", područje prirodnih znanosti, polje matematika
2. Petra Babić, mag. hist., HAZU, za knjigu „Hrvatske nacionalno-povijesne opere od druge polovice 19. do kraja 20.stoljeća. Intencije i recepcija“, područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti
3. Iva Ćurić, mag. ing., Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, za rad „Textile wastewater reusability in knitted fabric washing processes using UF membrane technology“, područje tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo
4. Domina Delač, mag. ing., Agronomski fakultet, za rad „Temporal impacts of pile burning on vegetation regrowth and soil properties in a Mediterranean environment (Croatia)“, područje biotehničkih znanosti, polje poljoprivreda.
5. Evelin Despot Slade, mag. bio., Institut Ruđer Bošković, za rad „The Centromere Histone Is Conserved and Associated with Tandem Repeats Sharing a Conserved 19-bp Box in the Holocentromere of Meloidogyne Nematodes“, područje prirodnih znanosti, polje biologija
6. Dr. sc. Mario Munta, Fakultet političkih znanosti, za knjigu „EU Socio-Economic Governance in Central and Eastern Europe: The European Semester and National Employment Policies“, područje društvenih znanosti, polje politologija
7. Dr. sc. Natalija Pantalon Juraj, Institut Ruđer Bošković, za rad „Inorganic stereochemistry: Geometric isomerism in bis-tridentate ligand complexes“, područje prirodnih znanosti, polje kemija
8. Maja Perčić, mag. ing., Fakultet strojarstva i brodogradnje, za rad „Techno-economic assessment of alternative marine fuels for inland shipping in Croatia“, područje tehničkih znanosti, polje brodogradnja
9. Rea Rajčić, mag. art., Akademija dramskih umjetnosti, za dokumentarni serijal „Kolaži o laži“, umjetničko područje, polje filmska umjetnost
10. Dr. sc. Jasmina Tomas, Filozofski fakultet, za rad „Occupational Self-Efficacy as a Mediator in the Reciprocal Relationship between Job Demands and Mental Health Complaints: A Three-Wave Investigation“, područje društvenih znanosti, polje psihologija

Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić novoizabrani je rektor Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće mandatno razdoblje. Od ukupno 70 izabranih članova Senata Sveučilišta u Zagrebu sjednici su prisustvovali svi članovi. Nakon prvoga izbornoga kruga, u kojem je sudjelovalo četvoro kandidata, u drugi je krug ušlo njih dvoje: prof. dr. sc. Mirjana Hruškar i prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. U drugom izbornom krugu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić dobio je 43 glasa, a njegova protukandidatkinja prof. dr. sc. Mirjana Hruškar osvojila je 26 glasova, dok je jedan glasački listić bio nevažeći. Podsjetimo, u skladu s Uputama za postupak izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu te s odlukom Izbornoga povjerenstva, Senatu je 17. veljače 2022. svoje izborne programe predstavilo četvero predloženika – prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Marijan Klarica s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić s Građevinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Tonći Lazibat s Ekonomskoga fakulteta. Senat Sveučilišta u Zagrebu o izboru novoga rektora odlučio je tajnim glasovanjem. U postupku izbora koji je proveden u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu i izbornim uputama, kandidatu je za pobjedu bila potrebna natpolovična većina ukupnoga broja izabranih članova Senata, odnosno 36 glasova. Sjednicom Senata predsjedavao je najstariji prisutni član ovoga tijela. Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić svoje mandatno razdoblje započet će 1. listopada 2022.

Krajem veljače na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu projekta "Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskoga fakulteta u Zagrebu", održana je konferencija pod nazivom "Uloga kvalitete rada nastavnika u sustavu osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja".

Navedeni projekt, čiji je nositelj Filozofski fakultet, nakon trogodišnjega ciklusa provedbe završava 22. ožujka 2022. Na projektu je surađivalo još 7 visokoškolskih ustanova: Filozofski fakultet u Osijeku, Filozofski fakultet u Rijeci, Filozofski fakultet u Splitu, Sveučilište u Zadru, Hrvatsko katoličko sveučilište te Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je imao tri cilja: revidirati postojeće studijske programe iz polja psihologije, lingvistike, fonetike i anglistike te razviti nove interdisciplinarne diplomske studijske programe utemeljene na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija, unaprijediti sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu te unaprijediti nastavničke kompetencije zaposlenika Filozofskog fakulteta u Zagrebu i partnerskih ustanova. Konferencija je objedinila zadnja dva cilja projekta jer je postavila pitanje o ulozi nastavničkih kompetencija u sustavu osiguranja kvalitete visokih učilišta. Konferenciju je otvorio voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić, a uvodnu riječ održao je dekan Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić. U ime Sveučilišta u Zagrebu uvodnu riječ održala je i prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić. U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja, okupljenima se obratio državni tajnik gospodin Ivica Šušak. U prvom dijelu programa uvodno izlaganje održala je gospođa Sandra Bezjak, v.d. ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja ima dugogodišnje iskustvo rada na razvoju sustava osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju. Gospođa Bezjak je u predavanju pod nazivom "Kako osigurati kvalitetu nastavnog procesa?" dala širi pogled na ovu temu. U drugom dijelu programa predstavljena su dva rezultata projekta. U okviru projekta razvijen je program inicijalnoga obrazovanja nastavnika u visokom obrazovanju OSMISLI te program kolegijalnoga opažanja nastave (peer-review). Aktivnosti su predstavile prof. dr. sc. Željka Kamenov i prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta, zajedno sa četiri polaznika tih edukacija. U završnom dijelu programa održan je okrugli stol "Kako poticati kontinuirano unapređenje nastavničkih kompetencija na institucionalnoj razini?" na kojemu su sudjelovali prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu), izv. prof. dr. sc. Ivana Jozić (predsjednica Povjerenstva za kvalitetu, FFOS), izv. prof. dr. sc. Mihaela Vranić (prodekanica za nastavu, FER) i prof. dr. sc. Blaženka Divjak (Fakultet organizacije i informatike, Varaždin). Projekt "Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu" financiran je iz Europskoga socijalnog fonda unutar Operativnoga programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020". Ukupna vrijednost projekta je 3.843.189,93 kn, a predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci s početkom od ožujka 2019. Više možete vidjeti OVDJE.  

Sveučilište u Zagrebu danas će na 8. izvanrednoj izbornoj sjednici, koja će biti održana u dvorani Studentskoga centra, birati novoga rektora.  Svoje su programe Senatu Sveučilišta u Zagrebu 17. veljače predstavili prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Marijan Klarica s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić s Građevinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Tonći Lazibat s Ekonomskoga fakulteta. Postupak izbora provest će se sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu, a novi će rektor biti izabran tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom ukupnoga broja članova Senata. 

prof. dr. sc. Mirjana Hruškar – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Marijan Klarica – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Stjepan Lakušić – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Tonći Lazibat – program rada – stručni životopis
Izvor fotografije: Universitas portal

Deveti Međunarodni studentski energetski kongres (ASEC 2022), kojega organizira studentski ogranak Svjetske udruge naftnih inženjera (SPE) u Hrvatskoj, počinje svečanim otvorenjem 7. ožujka 2022. u 9 sati u Velikoj predavaonici Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Pierottijeva 6) i trajat će do srijede, 9. ožujka.

Cilj ovoga kongresa je okupljanje studenata, mladih inženjera i stručnjaka iz svih dijelova svijeta kako bi raspravljali o najnovijim dostignućima i idejama u području naftne i plinske industrije. U nazočnosti rektora prof. dr. sc. Damir Borasa i ostalih predstavnika Sveučilišta u Zagrebu, SPE Europa, tvrtke INA d.d. te ostalih uglednih gostiju, u uvodnom dijelu Kongresa bit će održana panel diskusija pod nazivom "The current situation on the energy markets and the impact of rising energy prices on the business plans of oil and gas companies". Službeni jezik je engleski. Ovogodišnji kongres ponovno je pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, što govori o ugledu Kongresa, kao i o kontinuiranim uspjesima organizatora.

Sveučilište u Corku organizira seminar na temu "Exploring Superdiversity: A Critical Roundtable Discussion" u ponedjeljak 28. veljače 2022. od 11 do 12.30 sati (GMT). Prijave se primaju na email: susan.calnan@ucc.ie , a više informacija i program dostupni OVDJE. Sveučilište Deusto organizira seminar na temu "Equality and Diversity in Post-Industrial Landscapes" u srijedu 2. ožujka 2022. od 15 do 16 sati (CET). Više informacija, kao i poveznica za prijave, nalaze se OVDJE. Sveučilište Erasmus u Rotterdamu organizira UNIC školu na temu izrazite raznolikosti u visokom obrazovanju  "UNIC Superdiversity School: An Integral Approach to Superdiversity in Higher Education" od 9. do 14. ožujka 2022. Naročito je namijenjen osoblju koje se bavi upravljanjem ljudskim potencijalima. Prijave se zaprimaju se do 4. ožujka 2022. na POVEZNICI.  U okviru škole održat će se sljedeće sesije:

• Srijeda, 9. ožujka 2022. od 10 do 12 sati (CET) - An Integral Approach to Diversity and Inclusion Within an Academic Organisation
  
  
• Četvrtak, 10. ožujka 2022. od 10 do 12 sati (CET) - Improving Diversity and Inclusivity Among Employees

• Ponedjeljak, 14. ožujka 2022. od 13 do 14.30 sati (CET) - Including Diversity and Inclusion Elements in Research & Reflections on Lessons Learned

Više informacija o školi dostupno je na POVEZNICI i u LETKU.