Sveučilište u Zagrebu

Subscribe to Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Updated: 1 hour 2 min ago

Rektor predlaže Senatu Sveučilišta u Zagrebu imenovanje novoga o.d. dekana Filozofskoga fakulteta

Mon, 02/15/2021 - 21:20
Na sjednici održanoj 12. veljače 2021. Sveučilišni je savjet nakon rasprave o stanju na Filozofskom fakultetu donio zaključke. Prema članu 26. Statuta Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišni je savjet, osim što je savjetodavno, i nadzorno tijelo Sveučilišta, te su sukladno tome zaključci toga tijela obvezujući. S obzirom da je zaključeno da se od Rektora očekuje da u najskorijem roku predloži Senatu Sveučilišta u Zagrebu imenovanje novoga o.d. dekana Filozofskoga fakulteta, Rektor je postupio prema navedenom. Prvoga radnog dana nakon održane sjednice Sveučilišnog savjeta, a nakon većega broja konzultacija o potencijalnim kandidatima, formiran je prijedlog koji je prihvaćen na sjednici Rektorskoga kolegija u širem sastavu, dana 15. veljače 2021. i uvršten je u dnevni red sjednice Senata koja će se održati u utorak, 16. veljače 2021.

Time je Rektor postupio prema zaključcima relevantnoga sveučilišnog tijela.  

Europska sveučilišna sportska organizacija - EUSA dodijelila dvije nagrade Sveučilištu u Zagrebu

Fri, 02/12/2021 - 11:13
Europska sveučilišna sportska organizacija - EUSA u četvrtak 11. veljače 2021. održala je virtualnu ceremoniju dodjele nagrada za postignuća tijekom sezone 2019./2020., prepoznajući i slaveći postignuća i doprinos pojedinaca, sveučilišta i udruženja u europskom sveučilišnom sportu. Sveučilište u Zagrebu dobilo je dvije nagrade: za najbolje sveučilište zbog rezultata i postignuća protekle sezone prvenstva i 16 osvojenih medalja i za najaktivnije sveučilište zbog prisutnosti 139 sudionika na EUSA prvenstvu 2019. godine. Ceremoniji dodjele prisustvovao je prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pozdravne poruke predsjednika Adama Roczeka, prikazan je rezime sportskih aktivnosti s Europskoga sveučilišnog prvenstva 2019., a publika se podsjetila na neka upečatljiva događanja vrlo uspješne sezone 2019. godine. Prva nagrada svečanosti bila je nagrada najaktivnijega nacionalnoga sveučilišnoga sportskog saveza (NUSA) koja je dodijeljena Njemačkom sveučilišnom sportskom savezu (ADH) za aktivno sudjelovanje i prisutnost na EUSA prvenstvu 2019. godine. uslijedila je nagrada najuspješnijega nacionalnoga sveučilišnoga sportskog saveza (NUSA) dodijeljena Francuskom sveučilišnom sportskom savezu (FFSU). Godišnju nagradu Enno Harms Fair Play dobila je muška ekipa odbojke na pijesku s Izraelskoga tehnološkog instituta Technion koja je pomagala momčadi s ozlijeđenim igračem (neposredno prije natjecanja igrač se ozlijedio pa su trebali biti isključeni) i organizatorima na EUSA prvenstvu. Dodijeljen je niz medalja zahvalnosti partnerima, udrugama članicama, dužnosnicima i pojedincima aktivnima u međunarodnoj suradnji. Ceremonija je završila uvidom u tekuće pripreme za ovogodišnje Europske sveučilišne igre u srpnju u Beogradu u Srbiji (European Universities Games in Belgrade), nakon čega je uslijedila poruka generalnoga direktora Europskih igara sveučilišta gospodina Predraga Juskovića i rektorice Sveučilišta u Beogradu prof. dr. sc. Ivanke Popović. Virtualnu publiku i goste činile su udruge članice EUSA-e, partneri, dionici, uprave sveučilišta, studenti sportaši i svi povezani s EUSA obitelji. Ceremonija dodjele EUSA nagrada emitirana je putem interneta i dostupna je za gledanje na našim kanalima na društvenim mrežama na Facebook i YouTube.        

Najnovija studija: 47 hrvatskih znanstvenika među 2% najutjecajnijih na svijetu, pola sa Sveučilišta u Zagrebu

Fri, 02/12/2021 - 10:26
Istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD), pod vodstvom istaknutoga profesora Johna Ioannidisa, nedavno je objavila studiju o znanstvenoj citiranosti koja rangira oko 160 000 najcitiranijih svjetskih znanstvenika u svim disciplinama i obuhvaća najcitiranijih 2 % svjetskih znanstvenika u pojedinim granama znanosti. Rezultati studije izazvali su veliki interes u svijetu i rad je dosad pregledan gotovo 600 000 puta. Na listi najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalazi se 47 hrvatskih znanstvenika, od kojih su 23 sa Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (Sanja Martinez i Mirjana Metikoš-Huković), Farmaceutsko-biokemijski fakultet (Gordan Lauc, Ana Marija Domijan, Ivan Kosalec), Geodetski fakultet (Bojan Vršnak), Prirodoslovno-matematički fakultet (Nada Oršolić, Dario Vretenar, Andrej Dujella), Fakultet elektrotehnike i računarstva (Hrvoje Pandžić, Sven Lončarić, Damir Žarko), Medicinski fakultet (Željko Reiner, Ivica Kostović, Iva Hojsak, Ana Maria Šimundić, Velimir Altabas), Prehrambeno-biotehnološki fakultet (Anet Režek Jambrak, Predrag Putnik, Marina Cvjetko Bubalo), Kineziološki fakultet (Goran Marković), Fakultet strojarstva i brodogradnje (Hrvoje Jasak, Neven Duić). Lista hrvatskih znanstvenika Studija se koristila podatcima iz Scopus baze koja mjeri utjecaj znanstvenika do kraja 2019. godine. Studija koja klasificira znanstvenike u 22 polja i 176 grana analizirala je citate u razdoblju 1996. - 2019. i temeljena je na složenom modelu koji koristi šest standardiziranih metrika znanstvene produktivnosti.  Studija je objavila dvije liste: listu najutjecajnijih znanstvenika za cjelokupnu znanstvenu karijeru i listu najutjecajnijih znanstvenika za 2019. godinu. Rad je dostupan ovdje.

Virtualni "Festival ljubavi" od 12. do 14. veljače

Wed, 02/10/2021 - 13:09
Manifestacija "Zvuci Opatovine" Studentskoga kulturno – umjetničkog društva „Ivan Goran Kovačić“ prvi puta organizira međunarodni online Festival ljubavi koji će trajati od  12. do 14. veljače 2021. Postoji izreka koja kaže kako je glazba ljubav u potrazi za riječima. Goranovci su odlučili pokloniti ljubav u potrazi za riječima svima. Tom prilikom organizirane su tri festivalske večeri:

- petak, 12. veljače - VEČER ZBOROVA

Akademski zbor Ivan Goran Kovačić (RH), Komorni mješoviti zbor Lola (BiH), Merton College Girl Coristers (UK), Mješoviti zbor INA (RH), Moran Choirs (IL), Oakland University Chorale (SAD), Orkestar mladih glazbenika (RH) i Oxford Bach Choir (UK). - subota, 13. veljače - VEČER FOLKLORA 
AKUD „Mirce Acev“ (MK), AKUD „Milka Mitrović Jarac“ (RS), Folklorni ansambl Ivan Goran Kovačić (RH), Grupo Sarandeiros (BR), HKUD „Kolo“ (RS). - nedjelja, 14. veljače, na samo Valentinovo - SVE SEKCIJE DRUŠTVA
Akademski harmonikaški orkestar, Akademski zbor, Folklorni ansambl, Grupa za međunarodni folklor, Goranovo proljeće, Kazalište, Muški vokalni ansambl i Tamburaški orkestar. Pridružite nam se i pronađite s nama ljubav u potrazi za riječima. Festival možete pratiti putem FACEBOOK STRANICE Zbora "Ivan Goran Kovačić"!

Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane studente Sveučilišta u Zagrebu

Wed, 02/10/2021 - 12:10
Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizira Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane studente, kako one iz zemalja EU tako i one izvan, koji na Sveučilište u Zagrebu dolaze na studentsku razmjenu u ljetnom semestru akademske godine 2020./2021. Najviše studenata na studijski boravak u Zagreb dolazi u okviru Erasmus+ programa za zemlje Europske unije, a koji podrazumijeva reciprocitet broja dolaznih stranih i odlaznih matičnih studenata na studijski boravak u te iste zemlje. Tjedan dobrodošlice predviđen za organizaciju od 15. do 21. veljače prilagođen je epidemiološkoj situaciji pandemije koronavirusa i mjerama koje je izdao Nacionalni stožer RH. Umjesto Dana dobrodošlice kojega je Ured do sada organizirao u fizičkoj prisutnosti, isti je planiran dobrim dijelom u virtualnom obliku ili u manjim skupinama studenata. Djelatnici Središnjega ureda za međunarodnu suradnju uputiti će pozdravne govore (Welcome Message - dr. phil. Branka Roščić) i predstavit će Sveučilište u Zagrebu, mogućnosti studiranja na engleskome jeziku na Sveučilištu, kao i učenja hrvatskoga jezika za strance. Hrvatski studenti iz Erasmus Student Networka Zagreb (ESN Zagreb), udruge čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju, održati će prezentaciju za strane studente o studiranju i životu u Zagrebu te će upoznati studente s aktivnostima koje će za njih organizirati tijekom semestra, a sve prilagođeno epidemiološkoj situaciji i mjerama na snazi. PROGRAM TJEDNA DOBRODOŠLICE

Predviđena su akademska predavanja o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskome obrazovnome sustavu, zatim o religijskoj baštini Hrvatske te o kulturološkom šoku i akulturaciji. U programu je i kratki orguljaški koncert u Crkvi sv. Marka uz predstavljanje orgulja kao glazbenoga sakralnog instrumenta. Program Tjedna dobrodošlice i Dana dobrodošlice je u potpunosti financiran iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti. Stručno vodstvo po kulturno-povijesnom središtu grada Zagreba organizirano je u više termina za kraj ožujka, kako bi grupe studenata bile manje, ali i zbog sanacija štete u gradu nakon potresa. Umjesto jednodnevnoga izleta Središnji ured za međunarodnu suradnju studentima će u poklon paketu dodijeliti ulaznice za Muzej suvremene umjetnosti i Etnografski muzej. Studenti će individualno moći ulaznice iskoristit do 9. srpnja 2021. Studentima će biti podijeljeni darovi dobrodošlice na sastavnicama, uključujući i materijale o Sveučilištu u Zagrebu i programu Erasmus+ mobilnosti.

U ljetnom semestru očekujemo najviše studenata iz Francuske, a slijede ih studenti iz Njemačke, Italije, Španjolske i Poljske.

Upozorenje: ne otvarati sumnjivu e-poštu prividno poslanu sa Sveučilišta u Zagrebu

Wed, 02/10/2021 - 10:04
U tijeku je phishing e-mail kampanja koja prividno dolazi s unizginfo@unizg.hr adrese, pod naslovom ZAHTJEV ZA PONUDU (Sveučilište u Zagrebu) EUI894/BU466. Ni u kojem slučaju ne otvarajte privitak ako ste dobili takvu e-poštu, već ga samo OBRIŠITE!

Kineziološki fakultet: virtualna događanja "Tjedan znanosti" i "Mali znanstvenik na KIF-u"

Tue, 02/09/2021 - 12:00
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 15. do 21. veljače 2021. organizira niz aktivnosti u okviru virtualne manifestacije "Tjedan znanosti na KIF-u":
  • virtualni obilazak laboratorija (predstavljanje prostora i opreme, izjava voditelja, pitanja i odgovori),
  • predavanja i radionice za studente i nastavnike
  • prezentacije znanstvenih i stručnih projekata Kineziološkog fakulteta
  • predstavljanje znanstvenog časopisa Kinesiology i međunarodne znanstvene konferencije Kinesiology
  • informativna izlaganja
  • "Mali znanstvenik" na KIF-u": tematske radionice i izazovi za djecu
Facebook događanje pod nazivom "Mali znanstvenik na KIF-u" namijenjeno je djeci, a prikazat će aktivnosti u laboratorijima na razumljiv i, prije svega, zabavan način. Djeca će dobiti informacije o ljudskom tijelu i kretanju kroz mini-radionice s izazovima prikladnim za predškolsku i školsku djecu. Neka od pitanja na koja će moći dobiti odgovor su: - Kako se krećem i koje mišiće koristim?
- Je li moja školska torba preteška?
- Jesam li dovoljno aktivan/na?
- Koliko visoko mogu skočiti?
- Jesam li jak kao Supermen? Svaki dan u tjednu bit će jedan izazov, a djeca će moći sudjelovati (uz pomoć roditelja) u rješavanju zadataka. Sudionici i pobjednici izazova osvojit će diplome i medalje! Pozvani su svi zainteresirani; djeca i odrasli, bivši, budući i trenutni studenti da se upoznaju sa znanstvenim aktivnostima i projektima Kineziološkoga fakulteta.  Više informacija možete vidjeti OVDJE. Tjedan znanosti na KIF-u - Facebook Mali znanstvenik na KIF-u - Facebook    

Veliki uspjeh edukacijskoga programa "Elementi umjetne inteligencije"

Fri, 02/05/2021 - 22:17
U prvih dva mjeseca edukacijski program "Elementi umjetne inteligencije" (engl. Elements of AI) upisalo je više od 15 000 polaznika čime je Hrvatska postala jedna od najuspješnijih europskih zemalja po pitanja inicijalnoga interesa za obrazovanje u području umjetne inteligencije. Edukacijski program "Elementi umjetne inteligencije" dostupan je na području cijele Republike Hrvatske za sve zainteresirane građane. Svi sadržaji dostupni su na hrvatskom jeziku. Inicijativa za navedeni edukacijski program proizašla je iz suradnje Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Helsinkiju i tehnološkoga poduzeća Reaktor, a usavršavanje i samo plasiranje edukacijskoga programa provedeno je u suradnji s Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju CroAI. Sveučilište u Zagrebu provelo je postupak priznavanja ovog edukacijskoga programa te je svim svojim studentima osiguralo dodjelu 2 ECTS boda nakon uspješnoga završetka ove edukacije. Projekt "Elementi umjetne inteligencije" podržao je Rektorski zbor Republike Hrvatske, a u 2019. ovaj edukacijski program ocijenjen je kvalitetnijim u odnosu na edukacijske programe koje nude renomirana svjetska sveučilišta kao što su Harvard, Stanford i MIT. Edukacijski program "Elementi umjetne inteligencije" dostupan je na internetskoj adresi https://www.elementsofai.com/hr svim građanima Republike Hrvatske. Voditelj projekta na strani Sveučilišta u Zagrebu je doc. dr. sc. Mario Konecki s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za internetske servise i koordinator Rektorskoga zbora Republike Hrvatske za informacijske tehnologije. Doc. dr. sc. Konecki autor je i prvoga srednjoškolskoga obrazovnog programa naziva "Tehničar za razvoj videoigara" koji je dovršen i odobren od strane Ministarstva, znanosti i obrazovanja 2. svibnja 2019. i koji se od školske godine 2019./2020. izvodi u Tehničkoj školi Sisak. Projekt koji je trenutačno aktualan i na kojem se aktivno radi je izgradnja kampusa industrije videoigara u Novskoj u kojem će svi zainteresirani studenti moći upisati programe obrazovanja u području razvoja videoigara, ali i poduzetništva u ovoj domeni.
Idejni projekt kampusa industrije videoigra u Novskoj Doc. dr. sc. Konecki je tijekom 2020. izradio i obrazovni program u području umjetne inteligencije za potrebe Grada Lipika. čiji predstavnici su pokrenuli projekt obrazovanja građana i budućih poduzetnika u području umjetne inteligencije. Krajnji cilj projekta je izgradnja Nacionalnog centra umjetne inteligencije.
Idejni projekt Nacionalnog centra umjetne inteligencije u Lipiku Industrija video igara koja je u 2020. dosegla vrijednost od oko 160 milijardi dolara i za koju se procijenjuje da će doseći vrijednost od 200 milijardi dolara do 2023. zajedno s industrijom umjetne inteligencije predstavljaju veliku priliku za mlade poduzetnike. Navedeno može dovesti do daljnjih međunarodnih uspjeha i jačanja gospodarstva Republike Hrvatske. Inicijativu obrazovanja u području razvoja videoigara i projekt Elementi umjetne inteligencije podržao je i premijer Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Premijer RH mr. sc. Andrej Plenković i savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Mario Konecki

Doc. dr. sc. Mario Konecki koautor publikacije američke organizacije "Benetech"

Fri, 02/05/2021 - 22:04
Doc. dr. sc. Mario Konecki s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za internetske servise i koordinator Rektorskoga zbora Republike Hrvatske za informacijske tehnologije, koautor je najnovije publikacije u području obrazovanja prestižne američke organizacije Benetech. Organizaciju Benetech osnovao je Jim Fruchterman, student poznatoga američkoga sveučilišta i istraživačkoga instituta The California Institute of Technology (Caltech). Benetech je jedna je od vodećih organizacija u području razvoja inovativne tehnologije koja služi ujednačavanju mogućnosti i prava svih osoba i zaslužna je za razvoj najveće svjetske pristupačne internetske knjižnice za osobe s raznim poteškoćama (Bookshare). Knjižnica trenutačno sadrži više od 950 000 pristupačnih naslova.
doc. dr. sc. Mario Konecki U najnovijoj publikaciji organizacije Benetech naziva "DIAGRAM Reports 2017 – 2020" identificirane su ključne tehnologije i trendovi koji imaju najveći utjecaj, odnosno potencijalni utjecaj na obrazovanje učenika s invaliditetom u Sjedinjenim Američkim Državama. Publikacija uključuje pregled spomenutih tehnologija, informacije o relevantnim prilikama i izazovima te popis resursa i koraka koje je moguće poduzeti kako bi se učenicima s invaliditetom osiguralo bolje i pristupačnije obrazovanje. Doc. dr. sc. Konecki je u okviru ove publikacije napisao poglavlje koje pokriva tehnologije za pristupačnu uporabu videoigara u obrazovanju. Publikacija "DIAGRAM Reports 2017 – 2020" dostupna je u web inačici i kao publikacija u internetskoj knjižnici Bookshare.

Priopćenje uprave Filozofskoga fakulteta protiv pojmovnih prevara i širenja lažnih vijesti

Fri, 02/05/2021 - 10:32
Širenje lažnih vijesti postaje sve češća pojava u političkom i javnom životu. Riječ je štetnoj pojavi koja u društveni život unosi zbunjenost i nesporazume, narušava normalnu komunikaciju, počesto izaziva konflikte te ima izrazito negativne učinke na demokratske procese i postupke. Da ni akademska zajednica nije imuna na taj oblik socijalno devijantnog ponašanja, pokazuje najnovija manipulacija neodgovornih pojedinaca koji se predstavljaju kao „zabrinuti članovi Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta“. Oni su najprije među zaposlenike Filozofskog fakulteta, a onda i u širu javnost plasirali lažnu vijest da je o. d. dekana Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Miljenku Šimpragi prestao mandat temeljem odredbe članka 26. Statuta Fakulteta koja glasi da dekanu prestaje mandat „ako mu nije prihvaćen godišnji izvještaj o radu i poslovanju Fakulteta“. Teren za javnu uporabu lažne vijesti pripremljen je na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća 29. siječnja 2021. na kojoj je odbijeno Financijsko izvješće za 2020. godinu. Ovo rutinsko izvješće, koje je izrađeno u sklopu administrativno-računovodstvenih obveza korisnika državnog proračuna, odbijeno je bez stvarnih razloga, s očiglednom namjerom da se tim manevrom iznudi prestanak mandata o. d. dekana. Međutim, da bi se ta namjera mogla ostvariti, trebalo je alkemijom stvaranja lažnih vijesti Financijsko izvješće za 2020., koje se u zadanoj excel-tablici podnosi FINI, pretvoriti u Godišnji izvještaj o radu i poslovanju fakulteta, koji je dekan, u sklopu odgovornosti čelnika ustanove, jednom godišnje dužan podnijeti Fakultetskom vijeću i rektoru Sveučilišta (čl. 23. Statuta). Pretvorba „Financijskog izvješća FINI“ u „Godišnji izvještaj dekana Fakultetskom vijeću i rektoru“ obavljena je u prepoznatljivoj tehnologiji kreiranja lažnih vijesti. Najprije je inaugurirana lažna dilema o tome prestaje li odbijanjem Financijskog izvješća mandat o. d. dekana, potom je izvedena zamjena pojmova, pa je „Financijskom izvješću FINI“ imputirano značenje „Godišnjeg izvještaja dekana Fakultetskom vijeću i rektoru“ da bi se došlo do priželjkivanog zaključka kako je o. d. dekana prestao mandat. Da bi se ta pojmovna prevara učinila uvjerljivom potkrijepljena je pravnim mišljenjem Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je potvrdilo važenje članka 23. Statuta, što nitko nije ni dovodio u pitanje. Ministarstvo je naime dalo tumačenje da „ako Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta nije prihvatilo godišnji izvještaj o radu i poslovanju Filozofskog fakulteta obnašatelju dužnosti dekana prestao je mandat“. To je doslovno prepisana odredba članka 23. Statuta. Međutim, Ministarstvo time nije potvrdilo pojmovnu prevaru da je „Financijsko izvješće FINI“ isto što i „Godišnji izvještaj dekana Fakultetskom vijeću i rektoru“, kao što žele sugerirati autori pojmovne prevare i širitelji lažnih vijesti. Uprava Filozofskog fakulteta ni u jednom trenutku nije nasjela na ponuđenu pojmovnu prevaru, ali je ipak u svezi s lažnom dilemom koju su „zabrinuti članovi Fakultetskog vijeća“ počeli širiti među zaposlenicima Fakulteta, zatražila pravno mišljenje Sveučilišta, koje prilažemo ovom priopćenju.  http://maia.ffzg.hr/att/2021/02/Ocitovanje_financijski_plan.pdf   Uprava Filozofskog fakulteta

Veleposlanik Irske posjetio Sveučilište u Zagrebu

Thu, 02/04/2021 - 12:04
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras ugostio je 3. veljače 2021. veleposlanika Irske Nj. E. gospodina Ruaidhrija Dowlinga. Nakon uvodnoga upoznavanja, razgovaralo se o jačem povezivanju irskih akademskih institucija sa Sveučilištem u Zagrebu u smislu studentskih razmjena, mobilnosti akademskoga nastavnoga i nenastavnoga osoblja te o potencijalnim zajedničkim projektima. Nj. E. gospodin Ruaidhri Dowling trećim veleposlanikom Irske u Republici Hrvatskoj imenovan je u rujnu 2020. godine.

Sveučilište u Zagrebu raspisalo natječaje za dodjelu godišnjih nagrada

Wed, 02/03/2021 - 10:08
Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Mohorovičić" za ak. god. 2020./2021. Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić", rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 21. siječnja 2021. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade “Andrija Mohorovičić" za ak. god. 2020./2021. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 25. lipnja 2021. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić"   Natječaj za dodjelu Nagrade „Fran Bošnjaković" za ak. god. 2020./2021. Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković", Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici, održanoj 26. siječnja 2021., donio Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Fran Bošnjaković" za ak. god. 2020./2021. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području tehničkih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 25. lipnja 2021. godine. Odluka Senata Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade “Fran Bošnjaković"   Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Štampar" za ak. god. 2020./2021. Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar", rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 21. siječnja 2021. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade “Andrija Štampar" za ak. god. 2020./2021. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 25. lipnja 2021. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar"
Natječaj za dodjelu Nagrade "Ars summa Universitatis" za akademsku godinu 2020./2021. Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis”, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 21. siječnja 2021. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade “Ars summa Universitatis " za ak. god. 2020./2021. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima u umjetničko-nastavnim zvanjima za umjetničko-nastavne rezultate u promicanju umjetničkih disciplina i struke, nacionalne kulture i umjetnosti, te prijenos znanja, posebice u odgoju mladih umjetnika i stručnjaka u umjetničkom području Sveučilišta u Zagrebu.  Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 25. lipnja 2021. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis"

2021. proglašena Godinom inovacija na Sveučilištu u Zagrebu

Mon, 02/01/2021 - 15:36
Senat Sveučilišta u Zagrebu 26. siječnja proglasio je 2021. godinu Godinom inovacija na Sveučilištu u Zagrebu, a predviđene su i brojne aktivnosti kako bi se javnost upoznala s djelovanjem vrhunskih istraživača i uvidjela važnost inovacija, znanosti i tehnologije. Sveučilište u Zagrebu prepoznaje obrazovanje, znanost, inovacije i transfer znanja i tehnologije kao razvojne prioritete koji jedini mogu Hrvatskoj donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost. Svjesno svoje uloge u promicanju inovacija i stvaranje platforme za prijenos znanja i tehnologije u gospodarstvo, Sveučilište u Zagrebu nastoji u svakom pogledu podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost na Sveučilištu. Vrijedan i uporan rad je međunarodno prepoznat i priznat, i to se potvrđuje stalnim napredovanjem u usporedbi s najboljim sveučilištima na svijetu. Aktivnosti istraživača Sveučilišta u Zagrebu čine gotovo sedamdeset posto hrvatske znanosti i inovacijskoga potencijala i, osim svojih znanja, uspješno prenose akademske vrijednosti novim naraštajima studenata te ih obrazuju i odgajaju u nove generacije stručnjaka. Sveučilište u Zagrebu neizostavan je partner hrvatskom gospodarstvu i stručna platforma u izvanrednim situacijama koje nas mogu snaći poput potresa ili pandemije, kao što se u zbilji i pokazuje. Plan aktivnosti u Godini inovacija: -          osnivanje Znanstveno-tehnologijskoga parka Sveučilišta u Zagrebu u kampusu Borongaj
-          izrada Kataloga inovacija i patenata Sveučilišta u Zagrebu
-          svečana dodjela posebnih priznanja i nagrada za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije
-          uspostavljanje institucijskoga regulatornoga okvira za upravljanje intelektualnim vlasništvom te aktivnostima transfera znanja i tehnologije
-          formiranje parametara / uputa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu vezanih za inovacije i transfer tehnologije i podizanje mjesta Sveučilištu u Zagrebu na ljestvicama poretka
-          popularizacija i promicanje inovacija i transfera tehnologije na Sveučilištu i u medijima Prijedlog za proglašenjem Godine inovacija na Sveučilištu Zagrebu rektoru prof. dr. sc. Damiru Borasu u ime Sveučilišnoga povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije podnijeli su prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije i koordinator Povjerenstva i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik Povjerenstva.

Priopćenje za medije rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa

Mon, 02/01/2021 - 13:27

Skandalozna proizvodnja skandala 

U povodu najnovijih vijesti o slučajevima zlostavljanja na seksualnoj osnovi Sveučilište u Zagrebu jasno se odredilo kao mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik zlostavljanja, izrazilo snažnu potporu žrtvama i uputilo na institucionalno postupanje u slučajevima zlostavljanja ili sumnji na zlostavljanje. Institucionalno postupanje u okviru Sveučilišta utvrđeno je odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu. Nije to bila samo proklamacija o postupanju Sveučilišta u odnosu na aktualizirane slučajeve spolnog uznemiravanja nego načelni stav Sveučilišta koji je za vrijeme mog rektorskog mandata za sve oblike zlostavljanja u praksi bio dosljedno provođen na razini Sveučilišta i na razini sastavnica. Jedino masivno odstupanje od te prakse događalo se na Filozofskom fakultetu u mandatu dekanice prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić, što je u konačnici dovelo do njene suspenzije s dužnosti dekanice. Suspenziji je prethodilo devet pisanih upozorenja koja sam kao čelnik Sveučilišta bio prisiljen donijeti zbog njenog protustatutarnog i protuzakonitog djelovanja. Tome treba pridodati dva upozorenja koja joj je zbog uznemiravanja zaposlenika izdao Povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika Filozofskog fakulteta. Nakon što je  dekanica za odmazdu donijela odluku o smjeni Povjerenika, ta je njena odluka suspendirana odlukama Rektora i Senata Sveučilišta. Konačno je, presudom Županijskog suda u Zagrebu 26. lipnja 2020., dekanica pravomoćno osuđena zbog šikaniranja – mobinga zaposlenika, čime je odluka o suspenziji s dužnosti dekanice postala neizbježnom. Jedno od devet izdanih upozorenja dekanici Vesni Vlahović-Štetić odnosilo se na njeno odbijanje da Rektoru dostavi potrebnu dokumentaciju radi procesuiranja slučaja koji se  - u medijskoj koprodukciji smijenjene dekanice Filozofskog fakulteta i Dore Kršul, novinarke portala Telegram.hr, koja se inače opsesivno, na tjednoj bazi bavi produciranjem klevetničkih tekstova o djelatnostima i tijelima Sveučilišta - pokušava plasirati kao „mega skandal rektora Borasa“ („Otkrivamo mega skandal rektora Borasa. Dobio pisanu izjavu o zlostavljanju, oglušio se i nagradio optuženog profesora“, Telegram.hr, 29. 1. 2021.). Iz opsežne dokumentacije slučaja u nastavku ću, u kronološkom slijedu, navesti tek onoliko činjenica koliko je dovoljno da se plasirani „mega skandal rektora Borasa“ pokaže u pravom svjetlu kao „mega skandal smijenjene dekanice i opsesivne novinarke“. 1)      Dana 20. prosinca 2018. na Sveučilištu je zaprimljena pritužba umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta (u daljem tekstu: Profesor) koja se odnosila na zbivanja na sjednici vijeća jednog odsjeka (u daljem tekstu: Odsjek). Na sjednici koja je održana 7. siječnja 2018. prijedlog da se Profesor kandidira za počasno zvanje professor emeritus odbačena nakon što je pročelnik obavijestio članove Odsjeka „da postoji pisana izjava jedne članice Odsjeka čiji sadržaj dovodi u pitanje moralno-etičko ponašanje Profesora“. U raspravi se javila i autorica izjave, inače nekadašnja studentica, a sada profesorica na Odsjeku, koja nije iznijela sadržaj izjave nego je samo potvrdila „da  je riječ o njezinoj pisanoj izjavi koja će biti deponirana kod Dekanice“ (Zapisnik sjednice). U pritužbi koja sadrži detaljnu kronologiju zbivanja od sjednice Odsjeka 7. prosinca do 19. prosinca opisani su uzaludni pokušaji Profesora da namoli dekanicu da procesuira „deponiranu izjavu“. U mailu kojim se Profesor od 7. prosinca obratio dekanici doslovce stoji: „Molim Vas da na temelju inkriminirane pisane izjave jedne članice Vijeća Odsjeka pokrenete postupak pred Fakultetskom etičkim povjerenstvom, odnosno sve druge radnje koje su u ovakvim slučajevima nužne. Ja pojma nemam o čemu se radi.“ Slijedećih dana Profesor je molio dekanicu da mu dostavi „deponiranu izjavu“, zapisnik i transkript sjednice na kojoj je izjava korištena kao argument, a predlagao je i druge oblike procesuiranja. Nakon što je dekanica odbila sve njegove molbe, Profesor se pritužbom obratio Rektoru. 2)     Dana 10. siječnja 2019. uputio sam dekanici Vesni Vlahović-Štetić zahtjev za očitovanjem o pritužbi Profesora te zahtjev za dostavljanje audio snimke ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. 3)     Dana 28. siječnja 2019. zaprimio sam odgovor dekanice u kojem odbija dostaviti snimku ili transkript sjednice te odgađa dostavljanje očitovanja pod izlikom da zapisnik sjednice nije verificiran. 4)     Dana 8. veljače 2019. izdao sam pisano upozorenje dekanici zbog protustatutarnog izbjegavanja postupanja po zahtjevu rektora Sveučilišta i ometanja postupka utvrđivanju relevantnih činjenica vezanih za predmetnu pritužbu. 5)     Dana 20. veljače 2019. zaprimio sam traženo očitovanje dekanice s verificiranim zapisnikom sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. 6)     Dana 15. travnja 2019. uputio sam dekanici Ponovljeni zahtjev za dostavu tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2019. 7)     Dana 24. travnja 2019. zaprimio sam odgovor dekanice na Ponovljeni zahtjev u kojem odbija dostaviti tonski zapis sjednice s obrazloženjem da bi „dostava takvog tonskog zapisa trećim osobama bila u direktnoj suprotnosti sa Općom uredbom o zaštiti podataka“. 8)    Dana 2. svibnja 2019. uputio sam dekanici Ponovljeni zahtjev za dostavu tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. te za dostavu „pisane deponirane izjave“ jedne članice Odsjeka. U zahtjevu je, među ostalim, navedeno: „Uvjeren sam kako Vam je poznata činjenica da je Sveučilište u Zagrebu osnivač Filozofskog fakulteta te da prema Filozofskom fakultetu Sveučilište nema status „treće osobe“. Skrećem Vam pozornost da rektor Sveučilišta u Zagrebu nije „treća osoba“ već jedno od tijela koja upravljaju Sveučilištem u Zagrebu.“ 9)     Dana 16. svibnja 2019. zaprimio sam očitovanje dekanice na ponovljeni, a zapravo peti zahtjev za dostavljanje tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. koji je bio neophodan za procesuiranje pritužbe Profesora te u tom kontekstu i „deponirane izjave“ članice Odsjeka. Dekanica u očitovanju definitivno odbija dostaviti traženi tonski zapis ili transkript ponavljajući prije navedeno obrazloženje. Međutim uz ovaj dopis priložila je potpisanu deponiranu izjavu članice Odsjeka. 10) Dana 23. svibnja 2019. uputio sam Profesoru „Zamolbu za očitovanjem na dostavljeni prilog od strane dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji sam zatražio slijedom procesuiranja Vaše predstavke od 20. 12.2018. godine“. Uz zamolbu kao prilog dostavljena je deponirana izjava članice Vijeća Odsjeka.  Nakon očitovanja Profesora, utvrđenih činjenica te uvida u predočenu dokumentaciju kao čelnik Sveučilišta nisam sa svoje strane našao uporišta ni opravdanja za pokretanje postupka u odnosu na deponiranu izjavu članice Odsjeka pred Etičkim povjerenstvom. Izjava ima bitnih nedostatka da bi mogla poslužiti kao uporište za pokretanje etičkog postupka. Iz teksta izjave, koja inače nije predana preko urudžbenog ureda, nije razvidno kada je dana, kome je i s kojom svrhom upućena. Iz druge dokumentacije moglo se zaključiti da je dana i kod Dekanice deponirana s namjenom da spriječi donošenje prijedloga da Profesor bude kandidiran za počasno zvanje professor emeritus, čime je sama postala etički problematičnim dokumentom. Tu namjenu izjave naknadno je, prema svjedočenju novinarke Dore Kršul, potvrdila tadašnja članica uprave Filozofskog fakulteta, prodekanica prof. dr. sc. Tanja Bukovčan. U članku, koji je 29. siječnja 2021. objavljen na portalu Telegram.hr pod naslovom „Reakcije profesorica na skandal sa zlostavljanjem: 'Borasov potez je nevjerojatan. Ovako više ne ide'“, Dora Kršul je napisala: „Bukovčan je, u vrijeme kada se izjava o nemoralnom ponašanju umirovljenog profesora pojavila, bila prodekanica Fakulteta. Kaže kako su se nadali da je cijeloj priči kraj nakon što je na fakultetskom odsjeku stopiran prijedlog za emerituru“. Bivša prodekanica očigledno je time izrekla stav i očekivanje uprave Fakulteta. Sama davateljica izjave potvrdila je takvu njenu namjenu kada je na sjednici Vijeća Odsjeka 7. prosinca 2018. najavila da će izjavu, s čijim sadržajem inače nije željela upoznati članove Vijeća Odsjeka, deponirati kod Dekanice. Dakle, nije iskazala namjeru da izjavu preda dekanici u formi prijave koju treba procesuirati nego u formi dokumenta koji treba deponirati. Deponirati u kolokvijalnom rječniku znači „staviti u ladicu“, što je dekanica i učinila. Međutim, dekanica je, kao prvo, trebala, zatražiti da joj se izjava uredno dostavi službenim putem preko urudžbenog zapisnika. A potom je, bez obzira na nakanu davateljice izjave, bila obvezna izjavu procesuirati, što znači dostaviti je Profesoru, na kojega se odnose inkriminacije navedene u izjavi, te zatražiti od njega da se o očituje o navodima izjave. Nakon zaprimanja očitovanja od apostrofiranog Profesora i utvrđivanja dodatnih činjenica i okolnosti dekanica je bila dužna, u skladu s nalazima, donijeti odluku o eventualnoj obustavi daljnjeg procesuiranja ili o eventualnom pokretanju postupka pred Etičkim povjerenstvom ili pred organima kaznenog progona. Ona to nije učinila.  Dvije stvari dekanica pritom nipošto nije smjela učiniti:
  • uskratiti uvid u izjavu Profesoru na čiji su račun u izjavi iznesene inkriminacije, tim više što je najava da će izjava biti deponirana kod Dekanice korištena kao ključni argument za odbacivanje prijedloga za njegovu kandidaturu za počasno zvanje professor emeritus;
  • sustavno i tvrdokorno ometati procesuiranje pritužbe Profesora i izjave članice Vijeća Odsjeka od strane Rektora Sveučilišta u Zagrebu.
A upravo to je dekanica učinila. Nakon svega neučinjenog i učinjenog apsurdno zvuči prijekor, koji je dekanica u članku Dore Kršul uputila Rektoru, da je nije obavijestio što je u ovom predmetu sam poduzeo. Na upit novinarke dekanica je odgovorila: „Nisam upoznata s time da je eventualno pokrenuta neka procedura pri Sveučilištu, rektor Boras me ni o čemu takvom nije obavijestio“. Smatram da je ovim navedeno dovoljno činjeničnog materijala kojim je pokušaj imputiranja mega skandala rektoru Borasu, u vezi s deponiranom izjavom članice Vijeća Odsjeka, pretvoren u mega skandal koji zajednički dijele smijenjena dekanica Filozofskog fakulteta i opsesivna novinarka portala Telegram.hr. Iz opsežne dokumentacije o ovom slučaju, koja je uredno pohranjena na Sveučilištu, u potkrjepu ovog priopćenja izdvojena je samo Zamolba za očitovanjem inkriminiranom Profesoru od 23. svibnja 2019. kao izravni dokaz da izjava članice Vijeća Odsjeka na Sveučilištu u Zagrebu, za razliku od Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - nije deponirana nego propisno procesuirana.   U Zagrebu, 1. veljače 2021.   Rektor Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Damir Boras   „Zamolba za očitovanjem na dostavljeni prilog od strane dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji sam zatražio slijedom procesuiranja Vaše predstavke od 20. 12.2018. godine“ s poštanskom potvrdom o predaji pošiljke

Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na sajmu partnerskih sveučilišta "Go Global Fair 2021"

Fri, 01/29/2021 - 10:30
Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je 28. siječnja 2021. na sajmu partnerskih sveučilišta Go Global Fair 2021 u organizaciji partnera Nacionalnoga sveučilišta Singapur (National University of Singapore). U tjednu od 25. do 29. siječnja Ured za međunarodnu suradnju s Nacionalnoga sveučilišta Singapur virtualnim je putem približio partnerske zemlje i programe koje nude svojim studentima. Tijekom 5 dana više od 90 sveučilišta iz cijeloga svijeta predstavilo je svoje programe namijenjene dolaznim studentima. Sveučilište u Zagrebu imalo je priliku, kao najstarija ustanova za visoko obrazovanje na ovim prostorima, predstaviti se i predstaviti mogućnosti koje se potencijalnim studentima otvaraju dolaskom u Hrvatsku. Na jednom su mjestu tako studenti Nacionalnog sveučilišta Singapur mogli dobiti informacije iz prve ruke o trenutnoj situaciji vezano za studentske razmjene, smještaj, programe koji se nude i destinaciji u koju odlaze. Predstavljen je i program učenja hrvatskoga jezika kao stranoga jezika te programa ljetnih škola u organizaciji fakulteta ili Sveučilišta.  Više o događanju možete vidjeti OVDJE.

Veleposlanik Indije posjetio Sveučilište u Zagrebu

Wed, 01/27/2021 - 16:40
Veleposlanik Indije uvaženi gospodin Nj. E. Raj Kumar Srivastava posjetio je u srijedu 27. siječnja 2021. prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu. Razgovaralo se o suradnji Sveučilišta u Zagrebu i indijskih sveučilišta u kontekstu studentskih razmjena, mobilnosti akademskoga nastavnoga i nenastavnoga osoblja te potencijalnim zajedničkim projektima. Nj. E. Raj Kumar Srivastava veleposlanikom Republike Indije u Republici Hrvatskoj imenovan je u rujnu 2020.  

Veleposlanik Mađarske i ravnatelj Mađarskoga instituta posjetili Sveučilište u Zagrebu

Wed, 01/27/2021 - 14:33
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, u srijedu 27. siječnja 2021. primio je u posjet uvaženoga gospodina Nj. E. dr. Csabau Demcsáka, veleposlanika Mađarske, i gospodina Jánosa Dezsőa, ravnatelja Mađarskoga instituta u Zagrebu. Uz rektora, sastanku je nazočila i prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Razgovaralo se o akademskoj suradnji, razmjeni studenata te intenziviranju mobilnosti akademskoga nastavnog i nenastavnog osoblja. Obje strane izrazile su zadovoljstvo dosadašnjom izvrsnom suradnjom te izrazile veliku spremnost na još intenzivniju buduću suradnju.  

Sveučilište u Zagrebu na manifestaciji "Noć muzeja" 29. siječnja

Mon, 01/25/2021 - 10:42
U 2021. godini održat će se šesnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je započela 2005. s nekolicinom zagrebačkih muzeja i proteklih godina prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja. Proteklih 15 godina Noć muzeja je obilježila upravo masovnost posjeta muzejima, koja je prelazila i brojku od 300 000 posjeta tijekom jedne noći. Šesnaesta Noć muzeja bit će organizirana gotovo potpuno na digitalnoj ravni – online, osim na onim lokacijama i sadržajima koji se mogu odvijati na otvorenom, ponovo u skladu s propisanim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu drugi put sudjeluje u Noći muzeja i program možete vidjeti OVDJE. U ovoj će prilici u petak 29. siječnja u 12 sati Ured za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održati online radionicu o Topoteci i dokumentiranju sveučilišnoga života na Sveučilištu u Zagrebu. Radionicom će se obilježiti početak rada na digitalnom arhivu studentskoga života na Sveučilištu u Zadru. Radionicu će voditi doc. dr. sc. Vlatka Lemić sa sveučilišta u Zagrebu, a s Odjela za informacijske znanosti pridružit će joj se izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić. Na radionicu se može uključiti putem OVE POVEZNICE.  Ovaj je događaj ujedno poziv svima da posjete Topoteku Sveučilišta u Zagrebu i uključe se u izgradnju ovoga virtualnoga arhiva Sveučilišta svojim zapisima, sjećanjima i pričama. Svoju 350. obljetnicu Sveučilište u Zagrebu uz brojne druge aktivnosti obilježilo je i pokretanjem virtualnoga arhiva na međunarodnoj digitalnoj suradničkoj platformi Topoteka. Ova je virtualna suradnička zbirka otvorena za uključivanje novih sadržaja, a ovim povodom javno će se predstaviti izložba fotografija „Potres 2020. i zagrebačko sveučilište“ u kojoj će se prikazati posljedice zagrebačkoga potresa u ožujku 2020. na prostore i rad Sveučilišta. U Topoteci Sveučilišta u Zagrebu javnosti dostupni različiti arhivski izvori vezani uz povijest, razvoj i organizacijske mijene i aktivnosti Sveučilišta, a koji se danas čuvaju u raznovrsnim javnim, privatnim lokalnim i specijaliziranim zbirkama. U manifestaciji sudjeluju i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu: Akademija likovnih umjetnosti Fakultet elektrotehnike i računarstva Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr. sc. Vesna Jurić Bulatović i mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, koje u prosincu 2005. pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova.

Nulta tolerancija na bilo koji oblik zlostavljanja!

Fri, 01/22/2021 - 14:03
Sveučilište u Zagrebu jest i bit će mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik zlostavljanja. Uprava Sveučilišta oštro osuđuje sve oblike zlostavljanja te snažno podupire i štiti sve koji su spremni deklarirati doživljenu traumu. Zlostavljanje ili sumnju na zlostavljanje možete prijaviti na način utvrđen odredbama Etičkoga kodeksa Sveučilišta u Zagrebu. ETIČKI KODEKS Odluka o izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa

Platforma "Potres 2020" i aplikacija "Oton" za pomoć potresom pogođenim područjima

Fri, 01/22/2021 - 11:53
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT d.o.o. u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske pripremili su i održavaju interaktivnu digitalnu kartu Potres 2020 za pomoć stradalima u potresom pogođenim područjima. Na njoj se najbrže i najjednostavnije može vidjeti kome je od unesrećenih potrebna pomoć, a može ju se i zatražiti. Na karti je moguće na jednostavan način dodati georeferencirane informacije u nekoliko standardiziranih kategorija: ‘nudim pomoć’, ‘tražim pomoć’, ‘potraga za nestalima’, ‘zbrinjavanje ljudi i životinja’, ‘opksrbni punkt’, ‘smještaj’, ‘plin-voda-struja-telekomunikacije’, ‘promet-parking’, ‘hitne službe’.  Samo 36 sati nakon potresa preuzeti su podaci snimaka koje je dronovima snimila Hrvatska gorska služba spašavanja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koordinirao je zajednički napor prijavljenih stručnjaka/volontera i u rekordnom roku je izrađen novi Digitalni ortofoto za područje grada Petrinje. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske dala je dopuštenje za korištenje svih podataka snimanja i svih podataka iz Registra prostornih jedinica za potrebe platforme. Razvijena je mrežna aplikacija Oton, koja nudi prikaz podataka stanja prije potresa i stanja nakon potresa istoga objekta, s ponuđenim objašnjenjem: izgleda isto, ima oštećenja, srušeno, ne znam i greška. Aplikacija je nazvana po Otonu Kučeri, profesoru, prirodoslovcu, astronomu i najvećem hrvatskom popularizatoru tehnike i prirodoslovlja, osnivaču zagrebačke Zvjezdarnice, predsjedniku Matice Hrvatske, rođenom u Petrinji, koji je na Šumarskoj akademiji uveo dvogodišnji geodetski tečaj iz kojega je izrastao Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Platforma je koordinirana na sljedeći način: • obrada snimaka i izrada Digitalnog ortofota potresom ugroženoga područja
• ažuriranje pretpotresnog stanja OpenStreetMap-a
• koordinacija nadležnih službi i volontera uz pomoć interaktivne digitalne karte Na platformi je digitalizirano 1500 km2, 48 000 objekata, sve ceste, putevi i stazice koje vode do objekata, izjavio je dekan Geodetskog fakulteta prof. dr. sc. Almin Đapo. - Na temelju kućnih brojeva koje nam je ustupila Državna geodetska uprava RH, mi smo našli i one kuće koje imaju zelene krovove i doslovno se ne vide u šumarcima, tako da, nitko neće ostati nezabilježen, poručuje prodekan Geodetskog fakulteta za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Damir Medak. U izradi su sudjelovali i studenti koji će ovo iskustvo zauvijek pamtiti. Ovom platformom se na najbrži način može dati i dobiti pomoć. Dobro će doći i za buduća vremena službama koje se time bave, ali i cijelom pučanstvu, koje je ovoga puta potvrdilo ono što i njen slogan kaže - Zajedno smo jači!

Pages