Sveučilište u Zagrebu

U sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, a povodom obilježavanja 150. obljetnice modernoga Sveučilišta i imenovanja prvoga rektora Matije Mesića 11. i 12. studenoga 2024., održavat će se međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom „Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu“. Oba dana, u ponedjeljak i utorak, konferencija će se odvijati od 9 do 17 sati u zgradi SEECEL na Sveučilištu u Zagrebu (Ulica Radoslava Cimermana 88). Ove je godine u središtu akademskog obilježavanja obljetnice modernoga Sveučilišta (1874. – 2024.) kanonsko i crkveno pravo te njegov prvi rektor Matija Mesić, svećenik, sveučilišni profesor, povjesničar, a napose profesor kanonskoga prava. Osnivanje modernoga Sveučilišta u Zagrebu događa se u vrijeme formiranja modernih država i nastanka modernih nacija, što je i u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća potaknulo osnivanje stožernih institucija hrvatskoga naroda. U tome su zamjetnu ulogu imali i profesori kanonskoga i crkvenoga prava (ali i te discipline uopće), među kojima se ističe Matija Mesić, prvi rektor – izabran među profesorima triju prvih sastavnica modernoga Sveučilišta. Međunarodnom znanstvenom konferencijom na Sveučilištu u Zagrebu obilježava se, ne samo taj događaj, nego se vrednuje uloga i fundamentalno značenje kanonskog i crkvenog prava i njihovih profesora za razvoj modernoga visokoga školstva i sveučilišta, znanosti, prijenosa znanja, uopće naprednjaštva, ali i stožernih institucija hrvatskoga naroda, poput Matice Hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dr.     Kanonsko i crkveno pravo nedjeljivo su prirasli modernom Sveučilištu u Zagrebu, davali su mu biljeg naprednosti, prepoznatljivosti i uključenosti u globalne tijekove zbog univerzalnosti samih tih grana prava. Kanonsko i crkveno pravo stvoreni su stvoreni su radi osiguranja pravnoga okvira, uređenja odnosa u Crkvi koju čine ljudi, a ne svetci, radi osiguranja pravne stege i njezina provođenja. Oni nikada nisu ustrajali na tome da se primjenom prava postiže tek tehnička i formalna pravednost (u smislu pravednosti de iure), nego uspostava pravičnosti (ex aequo et bono) jer pravičnost je pravednost uvjetovana ili zadana kontekstom. Postojeći na sveučilištu od njegovih početaka krajem 11. stoljeća, kanonsko pravo dalo je poticaj zdravoj skepsi, intelektualnim traganjima, izvanšablonskim domišljanjima, kritičkim propitkivanjima i inovacijama. Više o povijesti možete pročitati OVDJE. PROGRAM SKUPA IZLAGAČI SAŽECI IZLAGANJA

U povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu i 150. obljetnice modernoga Sveučilišta, u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL u srijedu je 6. studenoga 2024. u okviru Tjedna Sveučilišta održana svečana sjednica Senata.Nakon pozdravnoga obraćanja rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, svečanost je započela pozdravnim govorima visokih uzvanika.

Prva se skupu obratila novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović koja je istaknula da Sveučilište u Zagrebu nije samo institucija visokoga obrazovanja. „Sveučilište u Zagrebu je prostor u kojem mi, studentice i studenti, stasamo i u kojem se razvijamo kao članovi društva te imamo priliku oblikovati budućnost.“, rekla je predsjednica SZ-a. Naglasivši kako je u protekloj akademskoj godini Studentski zbor ostvario dobru suradnju s Upravom Sveučilišta, rekla je kako se novi saziv SZ-a nada nastavku ove prakse, ali i povećanju ulaganja u studentski standard, znanost i umjetnost. „Ulaganje u studente je ulaganje u budućnost. Stoga ćemo poduzimati sve što je u našoj moći kako bi studenti ostali u središtu svoga Sveučilišta. Nastavite slušati naša mišljenja i prijedloge, čak i kada se moramo složiti da se ne slažemo. Bodrite nas u uspjesima kao i do sada te nam pružite savjete u trenucima nesigurnosti. Jedni bez drugih ne možemo u našim nastojanjima da osiguramo boljitak svih studenata.“, rekla je Katja Popović.

Uslijedilo je obraćanje predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Vlade Guberca, rektora Sveučilišta u Osijeku, koji je istaknuo važnu ulogu Sveučilišta u Zagrebu u osnivanju i razvoju drugih sveučilišta u Hrvatskoj. „Zahvalni smo Sveučilištu u Zagrebu jer je ono Alma Mater svih hrvatskih sveučilišta. Svaki vaš uspjeh u obrazovanju, znanosti i inovacijama doživljavamo kao vlastiti uspjeh.“, rekao je rektor Guberac. Istaknuvši kako je uloga akademske zajednice nemjerljiva za društvo, u povodu Diesa Academicusa prisjetio se riječi Josipa Jurja Strossmayera koji je rekao da mali narodi jedino znanošću i umjetnošću mogu biti ravnopravni velikim narodima te poručio da je Sveučilište u Zagrebu najbolji primjer te ravnopravnosti s velikim nacijama. Također, posebno je u ime Sveučilišta u Osijeku zahvalio Sveučilištu u Zagrebu i njegovim profesorima i nastavnicima što su vrijeme Domovinskoga rata nastavili dolaziti u Osijek, predavati studentima i pomagati mladim istraživačima na njihovom istraživačkom putu.

U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svečanosti se obratio akademik Davor Miličić, podpredsjednik HAZU. Čestitavši Sveučilištu u Zagrebu na velikoj obljetnici, u svome se govoru osvrnuo na bogatu povijest Sveučilišta i prijelomne trenutke njegova utemeljenja i razvoja. „Bogate povijesti vrijedno se sjetiti i danas te podsjetiti na misiju modernoga Sveučilišta u Zagrebu s njegovim sastavnicama i studijskim programima. Sveučilište već stoljeće i pol obrazuje hrvatsku intelektualnu elitu, potiče izvrsnost i interdisciplinarnost, te povezuje Hrvatsku sa svijetom i globalnom akademskom zajednicom, a ujedno, ne manje važno, skladno spaja tradiciju i suvremenost, iskustvo i mladost, usmjerenost na vlastitu struku, ali i odgovornost za društvo u cjelini.“

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević rekao je kako tri i pol stoljeća djelovanja Sveučilišta u Zagrebu predstavlja ne samo okosnicu hrvatskoga visokoga obrazovanja i znanosti, inovacija i gospodarskoga razvoja, nego razvoja cijeloga našega društva. „No, kada govorimo o izvrsnosti Sveučilišta u Zagrebu, moramo spomenuti ljude – profesore i istraživače, studente i stručno osoblje.“, rekao je gradonačelnik i istaknuo preko 40 projekata obnove različitih sveučilišnih zgrada na kojima Grad surađuje sa Sveučilištem. „Ipak, moramo se dotaknuti i odgovornosti za cijelo društvo, posebice jer je svijet u kojem živimo vrlo dinamičan i nepredvidiv te pun različitih činjenica. Stoga je za naše društvo ključno da Sveučilište u Zagrebu bude svjetionik, odnosno da nam pokazuje put kako bismo se kao društvo dalje razvijali i bili spremni za izazove s kojima se suočavamo.“ Istaknuvši kako će Grad Zagreb i dalje biti partner Sveučilišta, gradonačelnik Tomašević istaknuo je neke aktualne zajedničke inicijative i aktivnosti, primjerice otvaranje Savjetovališta za studente i daljnji rad na ključnom infrastrukturnom projektu Kampusa Borongaj. „U 346. akademskoj godini želim vam izvrsnost, integritet i kritičnost misli te vam čestitam Dan Sveučilišta u Zagrebu.“

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora skupu se obratila saborska zastupnica i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Vesna Bedeković. Istaknuvši kako Sveučilište u Zagrebu predstavlja više od polovine hrvatske akademske zajednice, posebno je naglasila njegovu obvezu stvaranja intelektualnoga kapitala Republike Hrvatske. „Sveučilište u Zagrebu tijekom svojega djelovanja bilo je pokretač brojnih gospodarskih, kulturnih i društvenih promjena i svakako je tijekom povijesti imalo, a i danas ima, važnu zadaću, ali istovremeno i obvezu stvaranja intelektualnoga kapitala kao osnove razvoja hrvatskoga društva. Znanje, znanost i obrazovanje te kultura važni su čimbenici pozicioniranja Hrvatske u europskoj obitelji ali i u globalnom kompetitivnom svijetu u kojem se susrećemo sa čitavim nizom neizvjesnosti.“

Skupu se potom u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske obratio ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs. Izrazivši čestitke u povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu i njegove obljetnice istaknuo je kako Sveučilište tijekom mnogih godina svoga djelovanja, kao i danas, ostvaruje svoju misiju. „Danas smo ponovno suočeni s mnogim promjenama kako na globalnoj razini, tako i na razini Hrvatske. Demografija je jedan od velikih izazova koja posljedično dovodi do smanjenoga broja studenata, zbog čega sveučilišta moraju raditi na novim strategijama na temelju kojih možemo u naš sustav visokoga obrazovanja privući što veći broj kako naših tako i stranih studenata.“, rekao je ministar.

Također, naglasio je važnost modernizacije studijskih programa koji će pratiti aktualne potrebe tržišta rada i time osigurati da mladi ljudi koji izlaze sa sveučilišta budu spremni za buduće profesije. „Čestitam vam na svim vašim postignućima te zahvaljujem na svemu što ste učinili za razvoj drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi se naša zemlja pozicionirala u globalnom visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru.“ Ministar je posebne čestitke uputio i istraživačima Sveučilišta u Zagrebu, posebno onima koji su uvršteni u dva posto najutjecajnijih znanstvenika u svijetu. „Vlada Republike Hrvatske podupirat će i dalje, te činiti sve što je moguće, kako bi osigurala daljnji razvoj kako Sveučilišta u Zagrebu tako i svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“

Svečana sjednica Senata nastavljena je izlaganjem rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji je govorio o perspektivama razvoja te aktualnim i budućim aktivnostima i inicijativama Sveučilišta u Zagrebu na početku 356. akademske godine.

Između ostaloga, rektor se posebno osvrnuo na obnovu zgrada i infrastrukture nakon potresa, posebice na obnovu zgrade Sveučilišta na Trgu Republike Hrvatske koja kao spomenik kulture predstavlja najkompleksniji dio ovoga procesa, korake u realizaciji daljnjega razvoja strateškoga projekta Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, sudjelovanje Sveučilišta u alijansi europskih sveučilišta UNIC te aktivnostima u području širenja partnerstva s međunarodnim visokoobrazovnim i istraživačkim institucijama, rad na sveučilišnim dokumentima i strategijama, djelovanje Gospodarskoga savjeta i osnaživanje suradnje s gospodarstvom, kao i organizaciju Gospodarskoga foruma Sveučilišta u Zagrebu u travnju sljedeće godine, otvaranje Savjetovališta za studente i studentskoga restorana Gaudeamus u zgradi SEECEL-a, program stipendiranja studenata, djelovanje Sveučilišnog vijeća, projekt UNIART, organiziranje Smotre Sveučilišta u Zagrebu, i dr.

Rektor je govorio i o aktualnim aktivnostima koje se provode na Sveučilištu. Posebice je istaknuo proces modernizacije postojećih te stvaranje novih studijskih programa koja u obzir uzimaju aktualne potrebe tržišta rada, daljnji razvoj doktorskih studija, usvajanje strateških smjernica u nekoliko različitih područja (znanost i istraživanje, digitalizacija), medijske projekte Sveučilišta, i dr. Također, između ostaloga, spomenuo je i cjelovitu obnovu Studentskoga doma Lašćina te paviljona V. i VI. Studentskoga doma Stjepan Radić, projekt Kampusa Borongaj, projekt Kongresnoga centra u PSD-u Dubrovnik, rad na programskim ugovorima, aktivnosti vezane uz rangiranje sveučilišta, proces unaprjeđenja kvalitete, i dr.

„Sve su naše aktivnosti usmjerene na pronalaženje rješenja za globalne izazove, pri čemu posebnu pažnju posvećujemo odgovornosti Sveučilišta prema društvu u kojem djelujemo, uz očuvanje autonomije Sveučilišta te puno poštivanje sveučilišnih vrijednosti i akademskih sloboda.“, rekao je rektor Lakušić.

Na svečanoj sjednici Senata uslijedila je svečana dodjela godišnjih nagrade Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024.

Nagrada Andrija Štampar na svečanoj sjednici Senata dodijeljena je prof. dr. sc. Jasmini Lovrić s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Branki Marinović s  Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Pavičiću s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Svenu Seiwerthu s Medicinskoga fakulteta i izv. prof. dr. sc. Arjani Tambić Andrašević sa Stomatološkoga fakulteta.

Nagrada Praemium biotechnicum dodijeljena je prof. dr. sc. Duški Čurić s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Škvorcu s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i prof. dr. sc. Nikici Špremu s Agronomskoga fakulteta.

Nagrada Alica Wertheimer Baletić na svečanoj je sjednici Senata dodijeljena je prof. dr. sc. Nini Begičević Redžep s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, prof. dr. sc. Dubravki Hrabar s Pravnoga fakulteta i prof. dr. sc. Mariju Kasoviću s Kineziološkoga fakulteta.

Nagradom Viktor Žmegač nagrađeni su prof. dr. sc. Lada Čale Feldman s Filozofskoga fakulteta i prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta.

Nagradu Andrija Mohorovičić dobila je prof. dr. sc. Sandra Babić s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije.

Nagradom Fran Bošnjaković nagrađeni su prof. dr. sc. Ana Lončarić Božić s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije i prof. dr. sc. Tanja Pušić s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta.

Nagradom Ars summa Universitatis nagrađeni su red. prof. art. Suzana Damiani s Akademije likovnih umjetnosti, red. prof. art. Bernarda Fruk s Akademije dramske umjetnosti i red. prof. art. Goran Končar s Muzičke akademije.

Dobitnik Nagrade za inovatora godine je doc. dr. sc. Fabio Faraguna s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije.

Nagrada za Sveučilišnu inovaciju godine dodijeljena je doc. dr. sc. Vladimiru Cviljušcu s Grafičkoga fakulteta za inovaciju Primjena tiskanih računalno generiranih holograma kao sigurnosnih elemenata.

Tijekom sjednice, rektor je dodijelio i posebna priznanja studentima, profesorima i suradnicima koji su u protekloj akademskoj godini pridonijeli djelovanju Sveučilišta.

Student Filip Vučić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva dobio je posebno priznanje za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu. Nagrađen je za objavljivanje dvaju samostalnih znanstvenih radova u uglednom časopisu Journal of Electrostatics (faktor odjeka 1,9).

Student Sebastijan Hleb s Fakulteta prometnih znanosti dobio je posebno priznanje za osvojeno prvo mjesto na kvalifikacijskom natjecanju studentskih prezentacija u znanstvenom polju tehnologije prometa i transporta održanom u Sofiji (Bugarska), čime je osigurao sudjelovanje na 65. međunarodnoj konferenciji HEEP 2024. u SAD-u, gdje je osvojio 1. mjesto u natjecanju studentskih prezentacija. Posebno priznanje dodijeljeno mu je za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu.

Student Roko Farkaš s Kineziološkoga fakulteta nagrađen je posebnim priznanjem za međunarodni sportski uspjeh. Na Svjetskom atletskom prvenstvu za juniore i juniorke u Limi skočio je u dalj 8,17 metara te time postao juniorski svjetski prvak. Također je popravio 38 godina star hrvatski juniorski rekord koji sada iznosi 8,15 m, čak za 22 centimetra. To je ujedno i treći hrvatski rezultat na tablicama svih vremena.

Student Ruđer Sušanj s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta nagrađen je priznanjem za svoj znanstvenoistraživački rad koji uključuje organsku i supramolekulsku mehanokemijsku sintezu, kristalizaciju te strukturnu analizu materijala. Dio rezultata svojih istraživanja predstavio je s pet posterskih i dvama usmenim priopćenjima na šest znanstvenih skupova, a prvi je autor dvaju znanstvenih radova koji su objavljeni u uglednim svjetskim časopisima.

Studentica Amela Nicol Imširović s Učiteljskoga fakulteta dobila je posebno priznanje za osvojeno prvo mjesto pojedinačno na 22. Svjetskom prvenstvu u kuglanju za juniorke do 23 godine (U23), te prvo mjesto ekipno u kategoriji U23. Također, na 9. Svjetskom pojedinačnom prvenstvu u kuglanju za žene i muškarce osvojila je prvo mjesto u kombinaciji te je postavila dva nova svjetska seniorska rekorda, u kombinaciji (915) i sprintu (240).

Posebno rektorovo priznanje dodijeljeno je Sektoru za informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišnoga računskoga centra za izniman doprinos u implementaciji ISVU sustava na poslijediplomskim studijima i razvoju sustava e-diploma Sveučilišta u Zagrebu.

Izv. prof. art. Tomislavu Vlainiću i doc. art. Emilu Flatzu s Arhitektonskoga fakulteta, odsjeka Studij dizajna, posebno rektorovo priznanje dodijeljeno je za izradu grafičkoga predloška diploma doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Priznanje je na svečanoj sjednici dodijeljeno i prof. dr. sc. Goranki Lalić Novak s Pravnoga fakulteta za istaknuti doprinos internacionalizaciji Sveučilišta u Zagrebu u okviru saveza europskih sveučilišta The European University of Cities in Post-Industrial Transition – UNIC.

Donedavna predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović dobila je posebno rektorovo priznanje za iznimno uspješno vođenje Studentskoga zbora, podizanje kvalitete komunikacije i suradnje SZ-a i Uprave Sveučilišta u Zagrebu, te promicanje Sveučilišta, Studentskoga zbora i akademskih vrijednosti.

Program svečane sjednice Senata nastavljen je dodjelom počasnih zvanja professor emeritus.

Počasno zvanje dobilo je 17 profesora Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Hrvoje Banfić i prof. dr. sc. Predrag Sikirić s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Velimir Sušić s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Marina Ajduković i prof. dr. sc. Dalibor Čepulo s Pravnoga fakulteta, prof. dr. sc. Melita Kovačević s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Branka Matković s Kineziološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Morana Čale i prof. dr. sc. Miljenko Jurković s Filozofskoga fakulteta, prof. dr. sc. Zygfryd Eckardt Gehrmann s Fakulteta hrvatskih studija, prof. dr. sc. Vlasta Ćosović, akademik Marko Tadić i prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, prof. dr. sc. Dubravko Rogale s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, red. prof. art. Branko Mihanović i red. prof. art. Vlatka Oršanić s Muzičke akademije, te red. prof. art. Tonći Žarnić s Arhitektonskoga fakulteta.

Svečana sjednica Senata završila je akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Svečanoj Sjednici Senata nazočili su brojni uzvanici, rektori hrvatskih i stranih sveučilišta, prorektori, dekani, profesori te drugi visoki gosti. Program manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu nastavlja se različitim događanjima sve do 16. studenoga.

CDIO (Conceive – Design – Implement – Operate) predstavlja inovativni obrazovni okvir za stvaranje nove generacije inženjera koji su sposobni zamisliti, projektirati, implementirati i upravljati složenim inženjerskim proizvodima, procesima i sustavima s dodanom vrijednošću u modernom, timskom okruženju. CDIO platforma daje okvir za planiranje, razvoj i unaprjeđenje studijskih programa kroz implementaciju razvijenih i definiranih standarda i programa školovanja inženjera. Na početku događanja rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je da Sveučilište u Zagrebu zadnje dvije godine ulaže velike napore u modernizaciju postojećih, te stvaranje novih studijskih programa koji će moći odgovoriti na aktualne potrebe novoga vremena u kojem živimo. „CDIO inicijativa je snažna platforma koja osigurava kvalitetno planiranje, razvoj i unapređenje studijskih programa koji će osigurati obrazovanje stručnjaka koji su sposobni svoje vještine primijeniti za razvoj ekonomskih, ekoloških i društveno prihvatljivih rješenja. U unaprjeđenju studijskih programa veliku pomoć će svakako pružiti Gospodarski savjet, gdje će se kroz izravnu međusobnu komunikaciju čuti što gospodarstvo treba od akademske zajednice te kako možemo još aktivnije pomoći razvoju hrvatskoga gospodarstva i društva. Prvenstveno kroz znanja koja akademska zajednica ima, ali i kroz razvijanje tehnologija koje su potrebne gospodarstvu, a sve kako bismo zajedničkim naporima stvorili konkurentnije i prosperitetnije društvo u kojem će budući stručnjaci koje obrazujemo sutra raditi.“ Rekavši kako je prije desetak dana CDIO inicijativa predstavljena članovima Gospodarskoga savjeta, rektor je izrazio uvjerenje da će implementacija toga novoga inovativnoga obrazovnoga okvira pridonijeti kvaliteti znanja i vještina mladih ljudi koji sa Sveučilišta u Zagrebu ulaze na tržište rada. Također, istaknuo je i nekoliko pozitivnih inicijativa resornoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u području cjeloživotnoga obrazovanja na temelju Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira, čime su stvoreni preduvjeti za unaprjeđenje studijskih programa koji će pratiti stvarne potrebe gospodarstva. „Sveučilište u Zagrebu ima dugu tradiciju obrazovanja i istraživanja u tehničkom području koje seže 100 i više godina u prošlost. Riječ je o snažnim fakultetima koji se kao obrazovne i znanstvene institucije grade dugi niz godina. Njihova se iskustva i znanja moraju još cjelovitije predstaviti gospodarstvu, a obrazovni procesi kontinuirano unaprjeđivati, u čemu će nam sigurno pomoći CDIO obrazovni okvir.“, rekao je rektor. U ime Gospodarskoga savjeta skupu se obratio predsjednik Uprave tvrtke Končar – Elektroindustrija d.d. mr. sc. Gordan Kolak, zamjenik predsjednice toga sveučilišnoga tijela. „Spoj akademske zajednice, gospodarstva i javnoga sektora nužan je za daljnji razvoj naše zemlje. Ta suradnja može stvoriti nove poticaje razvoja gospodarstva i društva jer je put od ideje, konkretnoga dizajna, implementacije i njezine provedbe u praksi, pa sve do ostvarivanja ekonomskoga benefita, jako dug i složen, a ni jedan ga dionik ne može samostalno provesti.“ Istaknuvši dobru suradnju koju već sada tehnički fakulteti Sveučilišta u Zagrebu ostvaruju s gospodarstvom, mr. sc. Gordan Kolak rekao je kako Gospodarski savjet smatra da je pristupanje Sveučilišta CDIO inicijativi velik iskorak. „Uvjeren sam kako je ova inicijativa ne samo alat za modernizaciju studijskih programa, nego i ključna platforma za bolje povezivanje akademske zajednice s gospodarskim sektorom, osobito u području istraživanja i razvoja tehničkih znanja i tehnologija.“ Skupu se potom obratio predstavnik CDIO-a, profesor Juha Kontio, dekan Fakulteta inženjerstva i poslovanja Sveučilišta primijenjenih znanosti u Turku u Finskoj. Istaknuvši kako svako sveučilište ima svoju istraživačku i obrazovnu kulturu te djeluje u specifičnom okruženju koje je različito, profesor Kontio je rekao da CDIO predstavlja adaptabilan okvir koji omogućava da se specifična načela i elementi ugrađuju u sveučilišni sustav obrazovanja s obzirom na te institucionalne posebnosti. „CDIO vas potiče da i dalje njegujete način obrazovanja koji ste razvili, uz istovremenu implementaciju specifičnih elemenata koji će unaprijediti obrazovni proces i znanja stručnjaka koji izlaze sa studija.“ U nastavku skupa, profesor Kontio i profesor Reidar Lyng iz Centra za razvoj obrazovanja u znanosti i inženjerstvu pri Fakultetu prirodnih znanosti Norveškoga sveučilišta za znanost i tehnologiju u Trondheimu, predstavili su CDIO inicijativu s naglaskom na suradnju s gospodarstvom. Uslijedilo je izlaganje prorektora za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića koji je govorio o razlozima i ciljevima pridruživanja Sveučilišta CDIO inicijativi.  U nastavku je održan panel na kojem su sudjelovali predstavnici Sveučilišta, Gospodarskoga savjeta i CDIO inicijative, a moderirala ga je Zrinka Grancarić, urednica i novinarka HRT-a. Naglasak u raspravi bio je na sustavnom unaprjeđivanju obrazovnih procesa u funkciji tržišta, mogućnostima provedbe CDIO standarda, načinima prilagodbe te o iskustvima iz drugih zemalja koje su sudionice ove inicijative. „Sveučilište kao integrirajuća institucija s reputacijskim kapitalom mora pokretati velike promjene na razini sustava. Dakako, tu mislim i na suradnju među sastavnicama Sveučilišta i na njihovu komunikaciju kako bi realizirali različite projekte. Kao društvo moramo biti spremni i sposobni brzo reagirati. Poslovi će se vrlo brzo automatizirati, čitavo tržište rada mijenjat će se u sljedećim godinama, a opstat će samo oni koji kontinuirano uče i ulažu u svoje obrazovanje. Učenje je njima radost, nije opterećenje, i zato mogu napredovati“, naglasio je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić Suradnja nekih fakulteta s partnerima u gospodarstvu već je ostvarena i realizirani su vrijedni projekti orijentirani na održivosti, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. „Prije svega ključna je ustrajnost u želji da se mijenjamo. Za provedbu ove inicijative potrebno je biti odgovoran, ustrajan, vrlo temeljit i argumentiran jer bez tih postavki nema napretka.“,  istaknuo je Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe d. d. Suradnju Sveučilišta s partnerima u gospodarstvu potrebno je osnažiti kroz konkretne aktivnosti, uz istovremeno jačanje istraživačkoga potencijala Sveučilišta. „Posljednjih su godina velika sredstva osigurana za istraživanje i znanost. Bilo je neminovno da industrijski partneri i znanstvenici surađuju na obostranu korist. Projekti koji su imali multiplikacijski učinak i veći učinak na društvena gospodarstva bili su najbolje ocijenjeni.“, rekao je prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije i predsjednik Povjerenstva za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom da CDIO predstavlja inovativni obrazovni okvir za stvaranje nove generacije inženjera važno je osigurati i zakone i propise koji će osigurati da se on može provoditi. „Ako usporedimo iskustva Sveučilišta u Zagrebu u provedbi strateških ciljeva ove inicijative s iskustvima koja smo stekli u Švedskoj i Norveškoj, istaknuo bih kako smo uvijek pri provedbi postavljali ključno pitanje, a to je koji cilj želimo postići ovom inovacijom. Za ostvarenje cilja važno je da su propisi koje donosi država usklađeni i da nema puno papirologije i praznoga hoda do realizacije.“, naglasio je profesor Reidar Lyng s Fakulteta prirodnih znanosti Norveškoga sveučilišta za znanost i tehnologiju u Trondheimu. „Ono čemu mi stremimo je da budemo u svjetskim razmjerima konkurentni, a to jedino možemo ako dobro razumijemo suvremene procese. Stoga ovom inicijativom želimo ostvariti dobrobit i za gospodarstvo i za Sveučilište, ali i za zajednicu općenito.“, rekao je Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornoga odbora Orbico grupe, član Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu.

U nastavku programa održana je radionica koja je organizirana kako bi se sastavnice Sveučilišta koje obrazuju stručnjake u području inženjerske struke potaknulo da načela CDIO inicijative implementiraju u pripremu novih, kao i u proces modernizacije postojećih studijskih programa.

U zgradi Sveučilišta u Zagrebu, u prostoru Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL), u utorak 5. studenoga 2024. otvoren je studentski restoran Gaudeamus. Riječ je o prvom restoranu Studentskoga centra u Zagrebu koji je otvoren na području Novoga Zagreba, a ima 80 sjedećih mjesta i radit će svakoga radnoga dana do 14 sati. Restoran ima liniju za samoposluživanje hrane s moderno opremljenom kuhinjom, a uz raznovrsnu ponudu jela, nudit će i posebne menije u sustavu subvencioniranja studentske prehrane, s naglaskom na kakvoću hrane i pristupačne cijene. „Ovo je prvi restoran preko rijeke Save u povijesti Studentskoga centra u Zagrebu koji će studentima u ovom dijelu grada omogućiti da dobiju obrok u okviru studentske subvencionirane prehrane. Također, restoran Gaudeamus namijenjen je i profesorima te zaposlenicima Sveučilišta u Zagrebu.“, rekao je Mario Župan, novoizabrani ravnatelj SC-a Zagreb, čiji će mandat započeti krajem 2024. godine. U svome obraćanju zahvalio je Studentskom zboru i čelništvu Sveučilišta u Zagrebu te rekao kako se nada da će novi restoran biti mjesto susreta i okupljanja studenata i zaposlenika Sveučilišta. „Radujemo se radu ovoga restorana jer to znači da će sve kolege i kolegice koji imaju nastavu u zgradi Sveučilišta svakoga dana po izlasku iz predavaonice dočekati topli obrok. Također, svi studenti koji stanuju u okolici moći će svakoga dana uživati u menzi bez da moraju prijeći Savu. Ovaj je restoran važan iskorak prema poboljšanju studentskoga standarda.“, rekla je nova predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović. Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je kako je nakon preseljenja sveučilišnih službi u zgradu SEECEL-a u lipnju prošle godine odmah započeo rad na pripremi stvaranja preduvjeta za rad novoga studentskoga restorana. Zahvalivši svima koji su pridonijeli ostvarivanja ove inicijative, rektor je govorio o različitim aktivnostima koje Uprava Sveučilišta poduzima kako se unaprijedili kvaliteta studiranja i studentski život na Sveučilištu u Zagrebu. „Posebno želim istaknuti dobru suradnju s bivšim i sadašnjim sazivom Studentskoga zbora te Studentskim centrom Zagreb i svima koji su radili na ovom projektu. Nadam se da će restoran Gaudeamus biti mjesto na kojem se stvaraju nova prijateljstva, pokreću neki novi studentski projekti te stvaraju nove ideje.“

U ponedjeljak 4. studenoga 2024. u svečanoj dvorani zgrade Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL održana je svečanost dodjele priznanja profesorima u trajnom izboru i spomen-medalja umirovljenim sveučilišnim profesorima i nastavnicima u protekloj akademskoj godini. Svečanost je održana u povodu obilježavanja 150. obljetnice modernoga Sveučilišta i Dana Sveučilišta u Zagrebu. Time je i službeno započeo program Tjedna Sveučilišta u Zagrebu u okviru kojega, u razdoblju od 4. do 16. studenoga, najveće i najstarije Sveučilište u Republici Hrvatskoj organizira niz događanja kako bi sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavilo mnoge aspekte svoga djelovanja. Program svečane dodjele započeo je govorom rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Podsjetivši se duge povijesti Sveučilišta koje je ušlo u 346. akademsku godinu djelovanja u kontinuitetu, rektor je u svome obraćanju istaknuo kako je obilježavanje Dana Sveučilišta i 150. obljetnice modernoga Sveučilišta prava prigoda da se profesorima izabranima u trajni izbor, vrhunskim stručnjacima u svojim područjima, s višegodišnjim iskustvom u nastavi, istraživanju, a mnogima i u stručnom radu, dodijele priznanja. „Važnost redovitih profesora u trajnom izboru ne može se precijeniti. Oni čine temelj akademske zajednice, njihova stručnost, predanost nastavi i istraživanju pridonosi izvrsnosti, inovacijama i razvoju novih tehnologija. Iako su često samozatajni, njihova je uloga ključna u oblikovanju ugleda i vidljivosti sveučilišta na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Svojim radom i ugledom sigurno su najbolji promicatelji znanstvene i nastavne izvrsnosti, koje su temelj Sveučilišta u Zagrebu.“, rekao je rektor. U svome govoru, rektor je posebnu zahvalu uputio i umirovljenim profesorima i nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu u ak. god. 2023./2024. Rekavši kako je današnja svečanost prigoda da im zahvalimo na svemu što su učinili za akademsku zajednicu, a posebno za Sveučilište u Zagrebu, istaknuo je kako su pored temeljne nastavničke uloge na Sveučilištu njihovo iskustvo i stručnost pridonijeli kontinuitetu i stabilnosti visokoobrazovnoga sustava. „Bili su aktivni istraživači i mentori, kako studentima, tako i kolegama. Iako odlaze u mirovinu, vjerujemo da će i dalje biti vezani za svoje sastavnice i Sveučilište.“, rekao je rektor. Na svečanosti je uslijedila svečana dodjela priznanja i spomen medalja. U ime profesora u trajnom izboru nazočnima na svečanosti obratio se prof. dr. sc. Mario Vražić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a ime umirovljenih profesora prof. dr. sc. Bojan Baletić s Arhitektonskoga fakulteta, bivši prorektor Sveučilišta u Zagrebu. „Svi mi koji smo danas primili spomen medalje zahvalni smo našoj Almi Mater što nas je na početku, u našoj formativnoj fazi, već tijekom studija, uputila u tajne naših disciplina. Kasnije nam je ponudila intelektualno okruženje u kojem smo mogli slobodno razvijati ideje i područja u kojima smo djelovali. Također, zahvalni smo i što nas je poticala da kroz znanstveni i umjetnički rad razvijamo područja važna za razvoj kulture i društva, utječemo na daljnji razvoj naših profesija te da za njih pripremimo nove naraštaje kreativnih mladih ljudi koji će nastaviti naš rad… Tijekom četrdeset godina koordinirano smo radili na promociji našega Sveučilišta u domovini i u svijetu…  Iako je cijeli radni vijek iza nas, imamo osjećaj da možemo i trebamo i dalje pridonositi i društvu i našem Sveučilištu.“, rekao je profesor Baletić. Uz prorektore, dekane i prodekane, svečanosti su nazočili brojni profesori i gosti. Podsjetimo, povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine, kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I., priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na Saboru Hrvatskoga kraljevstva dana 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga obilježava kao Dan Sveučilišta u Zagrebu. Program Tjedna Sveučilišta nastavlja se različitim događanjima sve do 16. studenoga. Uz svečanu sjednicu Senata, u okviru programa manifestacije održat će se svečana dodjela Rektorove nagrade, niz panela, međunarodna konferencija, sveučilišni gala koncert, izložba, a bit će predstavljeno i nekoliko inicijativa i dokumenata, kao i sportski uspjesi studenata u protekloj godini. Također, od 14. do 16. studenoga, u Kongresnom centru Zagrebačkoga velesajma održavat će se 29. Smotra Sveučilišta u Zagrebu.

U okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu, koja se organizira od 4. do 16. studenoga u povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka modernoga sveučilišta, u utorak 5. studenoga 2024. održat će se dva događanja. U prizemlju zgrade Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) u 9 sati bit će otvoren studentski restoran Gaudeamus. Novi restoran ima 80 sjedećih mjesta, raspoređenih na 20 stolova, te liniju za samoposluživanje hrane s moderno opremljenom kuhinjom. Uz raznovrsnu ponudu jela, restoran će nuditi i posebne menije u sustavu subvencioniranja studentske prehrane, s naglaskom na kakvoću hrane i pristupačne cijene. Osim toga, Gaudeamus će biti mjesto okupljanja studenata i zaposlenika Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem poticanja zajedništva i stvaranja ugodnoga ambijenta za druženje i učenje. U auli Sveučilišta u zgradi SEECEL-a u 10 sati bit će predstavljen inovativni obrazovni okvir – CDIO inicijativa, te održani panel i radionica. Sveučilište u Zagrebu primljeno je u članstvo CDIO (Conceive – Design – Implement – Operate) inicijative u lipnju prošle godine na konferenciji koja je održana u Trondheimu u Norveškoj. CDIO predstavlja inovativni obrazovni okvir za stvaranje nove generacije inženjera koji su sposobni zamisliti, projektirati, implementirati i upravljati složenim inženjerskim proizvodima, procesima i sustavima s dodanom vrijednošću u modernom, timskom okruženju. Riječ je o platformi koja daje okvir za planiranje, razvoj i unaprjeđenje studijskih programa kroz implementaciju razvijenih i definiranih standarda i programa školovanja inženjera.

Događanje se organizira kako bi se sastavnice Sveučilišta koje obrazuju stručnjake u području inženjerske struke potaknulo da načela CDIO inicijative implementiraju u pripremu novih, kao i u proces modernizacije postojećih studijskih programa. Također, cilj je afirmirati inicijativu među partnerima u gospodarstvu kako bi se u CDIO procese implementacije uključili u svojstvu dionika, kao i javnost upoznati s ovom aktivnošću Sveučilišta.

Predstavljanje CDIO inicijative započet će pozdravnim govorima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, predsjednice Gospodarskoga savjeta gospođe Gordane Kovačević i predsjednice CDIO inicijative profesorice Suzanne Brink sa Sveučilišta Umeå u Švedskoj.

U nastavku programa inicijativu će predstaviti prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić i predstavnici CDIO-a.

Uslijedit će održavanje panela o ulozi CDIO inicijative u sustavu visokoga obrazovanja te sudjelovanju dionika iz gospodarstva u procesima vezanima uz CDIO, s ciljem kontinuiranoga i sustavnoga unaprjeđivanja obrazovnih procesa u funkciji tržišta rada. U panelu će sudjelovati predstavnici CDIO inicijative, Sveučilišta i gospodarstva. U nastavku programa bit će održana radionica.

U sklopu EU incijative Dani Erasmusa, Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu, kao središnji sveučilišni ured odgovoran za provedbu Erasmus+ programa, 16. listopada 2024. organizirao je Erasmus+ info štand u predvorju Studentskog centra u Savskoj. Tom prilikom studenti su mogli saznati nešto više o mogućnostima Erasmus+ studentske mobilnosti, kao i detalje vezano za prijavu, postupak odabira kandidata, moguće destinacije, iznose stipendija i sl. Stručnom osoblju iz Središnjeg ureda na info štandu su se pridružili i studenti koji su već bili na razmjeni u sklopu Erasmus+ programa te su sa prisutnim studentima podijelili svoje Erasmus+ iskustvo. Zainteresirani studenti mogli su obilježiti svoje željene destinacije na karti Europe, a oni hrabriji, koji su se fotografirali s oznakom #erasmusdays, nagrađeni su i promotivnim paketom koji je za njih pripremio Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Dan kasnije, u četvrtak 17. listopada, također u organizaciji Središnjega ureda za međunarodnu suradnju, prof. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta, održala je interaktivno informativno predavanje za odlazne studente na temu "Prilagodba na Erasmus+ boravak u inozemstvu“. Slično predavanje je bilo organizirano i početkom srpnja za studente koji su bili odabrani za mobilnost (studijski boravak, stručna praksa, bilateralna razmjena) u zimskom semestru ak. god. 2024./25., a isto predavanje planira se za koji mjesec i za studente koji će na mobilnost ići u ljetnom semestru ak. god. 2024./25. Dani Erasmusa (Erasmus Days) su prigodna manifestacija kojom se u cijelom svijetu tijekom listopada slavi uspjeh programa Erasmus+. Događanja se održavaju u obliku radionica, izložbi, prezentacija, kvizova, okruglih stolova, dana otvorenih vrata, gostovanja u medijima, različitih susreta i drugih aktivnosti, a organiziraju ih korisnici programa kako bi predstavili svoje projekte i njihove rezultate te inspirirali potencijalne korisnike na uključivanje u program. Ove godine u svijetu je održano više od 10.000 događanja, a u samoj Hrvatskoj gotovo 300!     

Sveučilište u Zagrebu u povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka modernoga sveučilišta od 4. do 16. studenoga 2024. organizira manifestaciju Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Program Tjedna Sveučilišta započet će u ponedjeljak 4. studenoga u 8.30 sati kada će izaslanstvo na groblju Mirogoj odati počast preminulim profesorima i studentima Sveučilišta u Zagrebu. Izaslanstvo će položiti vijenac na grob prvoga rektora Matije Mesića. Istoga dana u 13 sati, u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, održat će se dodjela priznanja redovitim profesorima koji su izabrani u trajni izbor u akademskoj godini 2023./2024., kao i spomen-medalja profesorima umirovljenima u protekloj godini. U srijedu 6. studenoga u 11 sati u svečanoj dvorani u zgradi SEECEL-a održat će se svečana sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu. Program svečanosti započet će govorom rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića te pozdravnim govorima visokih uzvanika. Tijekom sjednice, rektor će održati izlaganje o aktualnim aktivnostima i inicijativama Uprave Sveučilišta u Zagrebu te će biti dodijeljene nagrade i priznanja. Na svečanosti će devet studenata dobiti priznanja za iznimne rezultate u ak. god. 2023./2024. te će biti dodijeljena četiri rektorova posebna priznanja. Također, dodijelit će se i nagrade Andrija Štampar, Praemium Biotechnicum, Alica Wertheimer-Baletić, Viktor Žmegač, Andrija Mohorovičić, Fran Bošnjaković, Ars summa Universitatis, kao i nagrade za inovatora godine te nagrade za sveučilišnu inovaciju godine. Također, sedamnaest profesora  dobit će počasno zvanje professor emeritus. Svečana sjednica Senata završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Sveučilište u Zagrebu raspisuje natječaj za upis X. generacije studenata u akademskoj godini 2024./2025. na međunarodni sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Poslovno upravljanje u graditeljstvu" (MBA in Construction - MBACon) za stjecanje akademskog naziva: specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu (specialist in MBA in Construction).

Na MBACon studij mogu se upisati kandidati koji su završili sveučilišni diplomski studij ili dodiplomski studij građevinarstva, arhitekture ili srodnog sveučilišnog tehničkog studija završetkom kojeg se stječe 300 ECTS-a. Kandidati koji nisu završili sveučilišni diplomski studij iz odgovarajućeg područja, mogu upisati studij uz polaganje razlikovnih ispita po odluci Stručnog vijeća studija. Kandidati koji su završili stručni diplomski studij, mogu upisati studij uz polaganje razlikovnih ispita po odluci Stručnog vijeća studija i uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Studij traje 4 semestra (3 semestra nastave u modulima i 1 semestar za izradu završnog rada). Završetkom sveučilišnog specijalističkog studija stječe se 90 ECTS bodova. Pri upisu kandidati uz molbu prilažu: - ispunjen obrazac za prijavu, - presliku diplome o završenom studiju, - životopis, - prijepis svih ocjena sa studija te prosjek ocjena (potreban je prosjek ocjena 3,5 odnosno 3,0 uz preporuku jednog sveučilišnog profesora i poslodavca), - dokaz o radnom stažu.

Prijave se primaju do 31. prosinca 2024. na adresu Referada sveučilišnog specijalističkog studija MBACon, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kranjčevićeva 2, 10000 Zagreb ili na e-mail adresu mba@grad.hr.

Više informacija o studiju možete pronaći na www.mbaincon.com

U zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL u petak 25. listopada 2024. održana je prva sjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o tijelu koje je osnovano na temelju odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu krajem siječnja, a konstituirano 15. ožujka 2024. Tijekom sjednice koju je vodila mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Gospodarskoga savjeta i predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d., članovi Gospodarskoga savjeta usvojili su poslovnik o radu ovoga tijela te je imenovana posebna radna skupina koja će raditi na pripremi programa rada za sljedeće razdoblje. Tu će radnu skupinu voditi dr. sc. Martina Dalić, predsjednica Uprave tvrtke Podravka d.d., a u njezinom će radu sudjelovati mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave tvrtke Končar – Elektroindustrija d.d., ujedno i zamjenik predsjednice Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu, Mihael Furjan, predsjednik Uprave tvrtke Pliva Hrvatska d.o.o., akademik Bojan Jerbić i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić. Istaknuvši kako su ovlasti i zadaće Gospodarskoga savjeta propisani člankom 43. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, gospođa Kovačević je istaknula kako bi Pravilnik o radu o ovoga tijela trebao biti konkretan i s jasno razrađenim ciljevima i mjerama. „U Gospodarskom savjetu Sveučilišta u Zagrebu djeluju eminentni gospodarstvenici u Republici Hrvatskoj koji svojim iskustvom i savjetima mogu pomoći u stvaranju poticajnoga okruženja u kojem se obrazuje mlada generacija stručnjaka.“, rekla je mr. sc. Gordana Kovačević. Također, rekla je kako sinergijskim djelovanjem gospodarstva i znanosti inovacijski potencijal obiju strana može povećati konkurentnost obrazovanja i poslovanja. Istaknula je da se pri imenovanju članova radne skupine vodila briga o zastupljenosti različitih industrija u ovome tijelu. Dr. sc. Marina Dalić rekla je kako upravo osnovana radna skupina pred sobom ima vrlo zahtjevan zadatak. „Gospodarski savjet predstavlja platformu za prijenos i razmjenu iskustava, znanja i izazova s kojima se susreće gospodarstvo s jedne strane, te pronalaženja načina kojima Sveučilište može unaprijediti svoju osnovnu djelatnost, a to je stvaranje ljudskoga kapitala u Republici Hrvatskoj, s druge strane. Također, gospodarstvo je partner Sveučilištu u inovacijama. Tu je suradnju potrebno osnažiti kroz konkretne aktivnosti, uz istovremeno jačanje istraživačkoga potencijala Sveučilišta.“ Predsjednik Uprave tvrtke Pliva Hrvatska d.o.o. Mihael Furjan, član nove radne skupine, istaknuo je dvije važne teme koje vidi kao okosnicu programa rada Gospodarskoga savjeta u sljedećem razdoblju. „Stvaranje talenata jedna je velika tema, u okviru koje se posebno ističe djelovanje obrazovnih centara iz kojih često dolaze naši budući zaposlenici, kao i stipendiranje te mogućnost rada u tvrtkama već tijekom studija, što je važno valorizirati. Druga ključna tema svakako je razvoj inovacijskoga potencijala Sveučilišta.“ Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je kako je Sveučilište u Zagrebu dobilo mogućnost aktivno sudjelovati u radu Radne skupine za strategiju istraživanja i inovacija Europskoga udruženja sveučilišta (European University Association Research & Innovation Strategy Group – EUA RISG), koju čine predstavnici 15 sveučilišta. To tijelo održat će sredinom studenoga u Bruxellesu sastanak s predstavnicima Europske komisije s ciljem razmatranja sredstava potrebnih za istraživanje i inovacije u sljedećem razdoblju. U tom je kontekstu istaknuo važnost djelovanja Gospodarskoga savjeta, kao i aktivnosti koje će definirati novoosnovana radna skupina. Također, rektor je rekao kako je na Sveučilištu u Zagrebu već pokrenuta izrada novih studijskih programa – gotovo 50 posto doživjelo je izmjene i dopune ili su izrađeni novi. Posebno je naglasio da se jedino snažnim povezivanjem akademske zajednice i gospodarstva može ostvariti prosperitetna i konkurentna Hrvatska. „Izuzetno je važno čuti mišljenje članova Gospodarskoga savjeta kako bismo modernizirali studijske programe i kako bi budući stručnjaci koje obrazujemo došli spremni na tržište rada. Oni su generacija koja će pridonijeti konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.“ Također, rektor je najavio i organiziranje skupa Gospodarski forum Sveučilišta u Zagrebu koje će se održati u ožujku 2025. godine. Članovima Gospodarskoga savjeta obratio se i prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije, koji je najavio da će ovo tijelo dati svoj prijedlog smjernica koje novoj radnoj skupini mogu pomoći u pripremi Programa rada Gospodarskoga savjeta. Također, istaknuo je nekoliko važnih postojećih dokumenata: Pravilnik o neformalnom obrazovanju na Sveučilištu u Zagrebu kojim se predviđa vrednovanje studentskoga rada u tvrtkama kroz dodatne ECTS bodove, kao i strateške smjernice znanosti, obrazovanja i istraživanja te strateške smjernice u području digitalizacije, koje će biti predstavljene u okviru Tjedna Sveučilišta. Članovi Gospodarskoga savjeta potom su upoznati s CDIO (Conceive – Design – Implement – Operate) inicijativom. Sveučilište je u njezino članstvo primljeno u lipnju 2023. na konferenciji koja je održana u Trondheimu u Norveškoj. CDIO predstavlja inovativni obrazovni okvir za stvaranje nove generacije inženjera koji su sposobni zamisliti, projektirati, implementirati i upravljati složenim inženjerskim proizvodima, procesima i sustavima s dodanom vrijednošću u modernom, timskom okruženju. Riječ je o platformi koja daje okvir za planiranje, razvoj i unaprjeđenje
kurikula kroz implementaciju razvijenih i definiranih standarda i programa školovanja inženjera. Kako je istaknuto, članstvom u inicijativi potaknut će se modernizacija studijskih programa, povećat će se vidljivost Sveučilišta te će se dodatno osnažiti suradnja s gospodarstvom. CDIO inicijativa svečano će biti predstavljena u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu u utorak 5. studenoga 2024. u SEECEL-u, kada će biti održana i panel-rasprava te radionica. Cilj je ovih događanja sastavnice Sveučilišta, ali i predstavnike drugih sveučilišta, potaknuti da načela CDIO inicijative implementiraju u pripremu novih, kao i u proces modernizacije postojećih studijskih programa. Na sjednici je predstavljen i digitalni repozitorij inovacija Sveučilišta u Zagrebu u okviru informacijskoga sustava znanosti u Republici Hrvatskoj CroRIS, središnjega mjesta na kojem su dostupni cjeloviti i pouzdani podaci o svim aspektima istraživačkoga rada u RH. Sveučilište u Zagrebu u suradnji sa Srcem pokrenulo je širenje postojeće baze CroRIS s podacima o inovacijama da bi na jednom mjestu bile evidentirane sveobuhvatne informacije o ovom području. Kako je istaknuo rektor Lakušić, Sveučilište u Zagrebu ima oko 80 inovacija koje je ostvarilo u suradnji s gospodarstvom, a do sada je izdan i Katalog inovacija u kojem su bili dostupni podaci o inovacijama. Pozvavši članove Gospodarskoga savjeta da se i sami uključe u ovaj projekt, rektor je rekao kako će evidencija sveobuhvatnih podataka o inovacijama u CroRIS-u dodatno osnažiti postojeću suradnju gospodarstva s akademskom zajednicom, čime će se stvoriti i preduvjeti za uspješnu komercijalizaciju inovacija. Postojeća baza trebala bi u budućnosti imati i englesku inačicu.  Podsjetimo, Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu čini 12 predstavnika gospodarsko-financijskoga sektora, odnosno tvrtki i institucija: Adris grupa d.d., AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost, Ersicsson Nikola Tesla d.d., HEP – Hrvatska elektroprivreda d.d., Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, Hrvatska udruga poslodavaca – HUP, Infobip d.o.o., Institut Ruđer Bošković – IRB, Končar – Elektroindustrija d.d., Orbico d.o.o., Pliva Hrvatska d.o.o. i Podravka d.d. Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu savjetodavno je tijelo rektora, Rektorskoga kolegija u užem sastavu, Rektorskoga kolegija u širem sastavu i Senata čiji je rad usmjeren na unaprjeđenje rada Sveučilišta, njegovo pozicioniranje kao vodeće hrvatske visokoobrazovne i znanstvenoistraživačke institucije te aktivno sudjelovanje u transferu znanja i tehnologija u gospodarstvo.

Inovacijski dan u području zdravlja za studente (Innovation-Days in Health 2024) održat će se u petak i subotu, 25. i 26. listopada 2024. u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Sveučilište u Zagrebu u ulozi EIT Health Huba za Hrvatsku svake godine održava Innovation-Days in Health, čiji je cilj promocija inovacija među studentima u području zdravlja, zdravstvene skrbi i zdravstvenoga sustava.

Inovacijski dan organizira se kako bi studenti kroz konstruktivnu raspravu, timski rad i komunikaciju zajedno radili na pronalaženju najboljih inovativnih rješenja za različite izazove u području zdravlja, zdravstvene skrbi i zdravstvenoga sustava. Projekt je namijenjen svim studentima Sveučilišta u Zagrebu koje zanimaju inovacije u ovom području.

Događanje ima natjecateljski karakter budući da sudionici u multidisciplinarnim timovima sastavljenima na početku Inovacijskoga dana rješavaju stvarne izazove koje im postavljaju vrhunski stručnjaci i predstavnici važnih zdravstvenih institucija. Kako bi njihov napredak bio što uspješniji, pomažu im mentori eksperti iz područja u kojem je pojedini izazov zadan te inovacijski treneri.

PROGRAM

Program događanja započet će u petak 25. listopada u 13.30 sati, kada će se sudionicima obratiti prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije, kao i predstavnici organizatora događanja i sponzora. Sudionicima će potom biti predstavljeni ciljevi projekta te rješenja koja su na prošlogodišnjem natjecanju proglašena najboljima. Tijekom pravoga dana događanja potom će biti predstavljeni izazovi te će se kreirati timovi koji će raditi na rješenjima.

Program događanja nastavit će se u subotu 26. listopada u 9 sati kada će se održati nekoliko radionica koje će natjecateljima pomoći u definiranju i predstavljanju rješenja – radionica strukturiranoga razmišljanja (engl. design thinking) i radionica poslovne prezentacije (engl. pitching).

Timovi će svoja finalna rješenja predstaviti pred stručnim povjerenstvom toga dana u 16.30 sati, koje će potom odabrati najbolje među njima.

U natjecanju ću sudjelovati šezdesetak studenata Sveučilišta u Zagrebu.

Edukativno predavanje pod nazivom „Različitost je činjenica, pravednost je izbor: univerzalni dizajn u poučavanju“ održat će se na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu (Ulica Radoslava Cimermana 88, dvorana B1 - prizemlje) u ponedjeljak 28. listopada 2024. od 13.00 do 15.00 sati.

Predavanje je namijenjeno prodekanima za nastavu i studente, koordinatorima za studente s invaliditetom te drugim zainteresiranim nastavnicima, a organizira ga Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu s ciljem razvoja kompetencija nastavnika za primjenu načina poučavanja kojima se svim studentima daju jednake mogućnosti za akademski uspjeh.

Edukativno predavanje održat će prof. dr. sc. Martina Ferić s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Molimo Vas da potvrdite svoje sudjelovanje do 24. listopada putem sljedeće POVEZNICE.

 

Program možete preuzeti OVDJE.  

Zaklada Sveučilišta u Zagrebu za stipendiranje studenata objavljuje javni natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u akademskoj godini 2024./2025.  Stipendije Zaklade Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuju se u kategoriji: -          kategorija A./B.  redoviti studenti prijediplomskih sveučilišnih studija, diplomskih sveučilišnih studija, integriranih prijediplomskih i diplomskih sveučilišnih studija (u daljnjem tekstu: sveučilišnih studija), prijediplomskih stručnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija (u daljnjem tekstu: stručnih studija) na Sveučilištu u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Sveučilište) koji su slabijeg socijalno-ekonomskog statusa odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Dodjeljuje se sedam (7) stipendija. Iznos pojedine stipendije je 2.000 € (dvije tisuće EUR-a). Prijave na natječaj obavljaju se isključivo elektroničkim putem upisivanjem podataka u aplikaciju na mrežnoj stranici Zaklade mrežnoj stranici Zaklade. Prijava se vrši na POVEZNICI. Za pristup aplikaciji student koristi svoj elektronički identitet u sustavu AAI@Edu.Hr. Prijave se podnose u razdoblju od 18. listopada 2024.od 12,00 sati do 5. studenoga 2024. do 12.00 sati. Prijave s nepotpunom dokumentacijom ili prijave koje ne budu podnesene u roku i na način propisan javnim natječajem neće se razmatrati. Za sva dodatna pojašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt e-mail adresu: zaklada@unizg.hr  ili na telefonski broj +385 14564 106. Natječaj Izjava o članovima zajedničkog kućanstva Izjava o ne primanju druge stipendije Šifrarnik NOP-a (neoporezivi primici koji uzlaze u izračun prihoda kućanstva)

Senat Sveučilišta u Zagrebu je na svojoj 1. sjednici održanoj 15. listopada 2024. donio Odluku o raspisivanju Natječaja za dodjelu 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. godinu 2024./2025. NATJEČAJ ZA DODJELU STIPENDIJA Prijave na Natječaj počinju 16. listopada u 12 sati i traju do 6. studenoga 2024. do 12 sati. Poveznica na aplikaciju Prijave se obavljaju isključivo elektroničkim putem upisivanjem podataka u aplikaciju na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu uz pomoć elektroničkog identiteta (AAI).  Iznos stipendije iznosi ukupno 1.800,00 EUR. Molimo studente da pažljivo pročitaju tekst Natječaja i provjere zadovoljavaju li kriterije u kategoriji za koju se prijavljuju (prijava je moguća samo u jednoj kategoriji).  Povjerenstvo za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu će nakon što razmotri sve pristigle prijave, utvrditi popis kandidata koji ispunjavaju uvjete i kriterije Natječaja te sastaviti privremenu rang-listu kandidata koji ostvaruju pravo na stipendiju te istu objaviti na mrežnoj stranici Sveučilišta. Kandidati koji nisu ostvarili pravo na stipendiju mogu u roku od tri dana od dana objave privremene rang-liste na mrežnoj stranici Sveučilišta podnijeti Povjerenstvu za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu pisani prigovor elektroničkim putem na adresu: stipendije@unizg.hr  Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt e-mail adresu: stipendije@unizg.hr Izjava o članovima zajedničkog kućanstva    

Povjerenstvo za Rektorovu nagradu pregledalo studentske radove koje su predložile sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju prijedloga Povjerenstva, rektor je nagradio ukupno 110 radova u pet kategorija: 79 radova u a) kategoriji, 12 u b), 5 u d), 3 u e) i 11 radova u f) kategoriji. POPIS DOBITNIKA REKTOROVE NAGRADE U AK. GOD. 2023./2024. Izabrani su dobitnici Rektorove nagrade u akademskoj godini 2023./2024. za najbolje studentske znanstvene i umjetničke radove, posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova te za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici.  Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se u četvrtak 7. studenoga 2024. na Sveučilištu u Zagrebu (zgradi SEECEL), Radoslava Cimermana 88. Na dan dodjele nagrada studenti trebaju doći pred veliku svečanu dvoranu najkasnije do 11.15 sati (južni ulaz br. 3).

Prema Pravilniku o dodjeli Rektorove nagrade dobitnici Rektorove nagrade dužni su pripremiti postere svojih radova. Izložba postera nagrađenih radova održavat će se u SEECEL-u od 7. do 15. studenoga. UPUTE za izradu postera Predložak 1_word
Predložak 2_.pdf Za dobitnike u a) kategoriji ‒ nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad predviđena je novčana nagrada u iznosu od 200 eura. U tu svrhu studenti trebaju ispuniti OBRAZAC te ga dostaviti na e-adresu: amihalic@unizg.hr! 

Međunarodna konferencija i radionica "Iz Hrvatske u Njemačku i natrag? Transnacionalna migracija i društvene promjene" održat će se u četvrtak i petak, 17. i 18. listopada 2024. u dvorana A1 u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Konferenciju i radionicu Iz Hrvatske u Njemačku i natrag? Transnacionalna migracija i društvene promjene organiziraju Centar za njemačke i europske studije Sveučilišta u Zagrebu (CGES) i Zaklada Konrad Adenauer. Suorganizatori skupa su Leibniz Institut za proučavanje Istočne i Jugoistočne Europe iz  Regensburga i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Tema konferencije predstavlja jedno od glavnih područja na koje će se Centar fokusirati u svome radu tijekom sljedećih godina.

Konferencija će započeti sutra, 17. listopada 2024. u 9 sati, uvodnim obraćanjima prorektora za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurice Pavičića, veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj Nj. E. Christiana Hellbacha, direktora Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Holgera Haibacha i direktora Centra za njemačke i europske studije Sveučilišta u Zagrebu prof. emer. Siegfrieda Gehrmanna. Na skupu će uslijediti održavanje dviju programskih cjelina.

Tijekom prve će se održati radionica o migracijama i remigracijama. Remigranti iz različitih strukovnih područja (gospodarstva, znanosti, javne uprave, i dr.) i različitih razdoblja raspravljat će o svojim iskustvima migracije i remigracije. Drugu programsku cjelinu činit će znanstveno-stručni skup sastavljen od dvaju panela na kojima će se raspravljati o motivima migracije i remigiracije Njemačka/Hrvatska te transnacionalnim kontekstima i promjenama kulturnih identiteta i vrijednosti.

Program konferencije nastavit će se u petak 18. listopada kada će se održati panel o ekonomskim, političkim i društvenim reperkusijama na zemlju podrijetla i zemlju odredišta te panel o mogućnostima i izazovima remigracije i integracije u zemlji podrijetla. Konferencija će završiti raspravom sudionika.

Cilj je konferencije Iz Hrvatske u Njemačku i natrag? Transnacionalna migracija i društvene promjene potaknuti dubinsko razmatranje i istraživanje migracije i remigracije te razmjenu remigranata i znanstvenika.

Radni jezici konferencije bit će njemački i hrvatski, uz osiguran simultani prijevod. Konferencija je namijenjena znanstvenicima i zainteresiranoj javnosti. Program Konferencije s radionicom

U velikoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL danas su održane dvije svečane promocije doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom promocija rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić promovirao je ukupno 299 novih doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – 147 doktorskih kandidata na svečanosti održanoj u 10 sati, a njih 152 na promociji u 14 sati. Nove su doktore znanosti i doktore umjetnosti u ovoj svečanoj prigodi pljeskom pozdravili akademska zajednica te prepuno gledalište. U skladu s protokolom, promocije su započele ulaskom doktorskih kandidata u dvoranu, nakon čega su rektor, prorektori te dekani i prodekani Sveučilišta u Zagrebu u svečanoj povorci, predvođenoj pedelom, stigli na pozornicu. Uslijedilo je intoniranje himne Republike Hrvatske te govor rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Čestitajući novopromoviranima, njihovim mentorima i obiteljima, rektor Lakušić rekao je kako je akademska zajednica Sveučilišta u Zagrebu ponosna i radosna što su akademski stupanj doktora znanosti i doktora umjetnosti stekli upravo na najvećem, najstarijem i najprestižnijem sveučilištu u Republici Hrvatskoj – na Sveučilištu u Zagrebu, koje neprekinuto djeluje već 355. akademsku godinu. „Vrhunska istraživanja moraju biti temelj doktorskoga studija jer ona otvaraju nove izazove ali i omogućuju napredak gospodarstva i održivi razvoj društva, što je danas glavni prioritet. Samo oni koji su stigli do diplome doktora znanosti i doktora umjetnosti znaju da je taj put dug i nimalo jednostavan. Napravili ste veliki korak, izradili ste važno novo znanstveno djelo. No u vašem budućem radu uvijek imajte na umu da su sva vaša postignuća temelj napretka zajednice u kojoj djelujete.“, rekao je rektor. Istaknuvši kako završetkom doktorskoga studija novi doktori znanosti i doktori umjetnosti ulaze u svijet samostalnoga znanstvenoga istraživanja u kojem se svaki istraživač neprestano razvija i traži odgovore na brojne izazove, rektor je poručio: „U svome radu vodili ste se krilaticom: sanjaj – radi – vjeruj – ostvari, jer veliki ljudi ne rađaju se veliki, nego se svojim radom izgrađuju u velike. Nikada nemojte zaboraviti da rezultati znanstvenih istraživanja ne služe ničemu ako ne služe čovjeku i čovječanstvu.“ Nakon što su kandidati, odjeveni u svečane toge, izgovorili tekst prisege i rektor ih proglasio doktorima znanosti i doktorima umjetnosti, prebacili su kićanku na akademskim kapama na desnu stranu, čime su i simbolično ušli u novo i više akademsko zvanje. Na svečanostima je uslijedilo uručivanje diploma i doktorskih medalja te upisivanje promoviranih u Knjigu doktora. U ime promoviranih doktora znanosti i doktora umjetnosti na prvoj se svečanosti nazočnima obratio dr. sc. Tomislav Smoljo s Medicinskoga fakulteta, a na drugoj dr. sc. Jasmina Mehulić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Tomislav Smoljo u svome je govoru zahvale rekao kako su diploma i akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti simbol uloženoga rada i obrazovanja koji su duboko promijenili svakoga promoviranoga kandidata. „Naš uspjeh nije samo posljedica našega rada i upornosti. Zaslužni su svi koji su nam pomagali jer ipak su ljudi najvažniji. Posebno želim zahvaliti svim našim učiteljima, profesorima i mentorima koji su u nama potaknuli znatiželju i prenijeli nam znanja. Vjerujem da su ponosni na naše uspjehe i da ih oni dalje motiviraju u njihovu radu s novim naraštajima.“ Zahvalivši svima koji su nove doktore znanosti i doktore umjetnosti pratili u njihovom dugogodišnjemu radu tijekom doktorskoga studija, od mentora i kolega do obitelji i prijatelja, dr. sc. Jasmina Mehulić istaknula je kako današnji dan predstavlja vrhunac njihova akademskoga nastojanja. „Postati doktoricom ili doktorom znanosti ili umjetnosti nije lak zadatak, a titula koja nam je dodijeljena puno je više od nekoliko slova u potpisu. Ona je odraz dugogodišnjega truda, rada, planiranja i odricanja te nekih davnih maštanja i vjerovanja – kako onih u svoju struku i znanost tako i u same sebe. Danas dodijeljena akademska zvanja doktora znanosti i doktora umjetnosti pokazatelji su našega interesa, motivacije i znanstvenoga duha koji nas vode u do sada neistraženo.“, rekla je doktorica Mehulić. Svečanosti su završile akademskom himnom Gaudeamus igitur i zajedničkim fotografiranjem. Uz prorektore, dekane, prodekane, mentore i profesore Sveučilišta u Zagrebu, svečanim promocijama nazočili su drugi gosti i uzvanici. Novi doktori znanosti i doktori umjetnosti uz otisnute diplome dobili su i one digitalne u pretince e-pošte. Obje su inačice doktorskih diploma izrađene istodobno te imaju QR kod, a one u digitalnom obliku su i elektronički potpisane.

S početkom nove akademske godine na Sveučilištu u Zagrebu počelo je raditi Savjetovalište za studente. Osnivanjem Savjetovališta na Sveučilištu se obilježava Svjetski dan mentalnoga zdravlja. Savjetovalište za studente Sveučilišta u Zagrebu otvorilo je svoja vrata 1. listopada 2024. s ciljem pružanja podrške studentima u nošenju s emocionalnim teškoćama i psihičkim problemima te kako bi im se pomoglo da ostvare svoje akademske i životne ciljeve.  Savjetovalište djeluje u prostorima Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, IV. kat, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb. Savjetovalište je otvoreno za studente svakoga radnoga dana od 8 do 20 sati. Sve su usluge Savjetovališta u potpunosti besplatne, a studenti se mogu javiti bez uputnice putem telefona na broj 01/ 4698 100 ili e-maila na adresu savjetovaliste@unizg.hr.  Savjetovalište je otvoreno kako bi pomoglo studentima s najrazličitijim emocionalnim smetnjama i problemima, a neke od najčešćih su stres, anksioznost, problemi sa spavanjem, depresivnost i rizična ponašanja. Osim ovih problema česti su problemi i u odnosima s drugim ljudima, nezadovoljstvo sobom, problemi s prilagodbom na studij te problemi učenja.  U povodu obilježavanja Svjetskoga dana mentalnoga zdravlja djelatnici Savjetovališta u Zagrebu sudjeluju u aktivnostima koje se 10. listopada 2024. održavaju na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Detaljnije informacije o Savjetovalištu za studente Sveučilišta u Zagrebu dostupne su na POVEZNICI.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente, koja se već 29. puta održava u mjesecu studenome, otvorit će svoja vrata posjetiteljima od 14. do 16. studenoga 2024. na Zagrebačkom velesajmu. Od svoga pokretanja, prije gotovo tri desetljeća, cilj Smotre Sveučilišta u Zagrebu ostaje isti – informirati učenike završnih razreda srednjih škola, studente i sve zainteresirane o studijskim programima i upisnim uvjetima te svim informacijama potrebnima za odluku o odabiru budućega zanimanja. U tu svrhu, u okviru manifestacije posjetiteljima će se tijekom tri dana predstavljati sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Program manifestacije bit će sastavljen od različitih sadržaja koji će se održavati u trima prostorima Zagrebačkoga velesajma. Posjetitelji će na izložbenim prostorima, smještenima u Kongresnoj dvorani, u izravnom kontaktu sa studentima i zaposlenicima pojedinoga fakulteta i akademije dobiti informacije o mogućnostima studiranja na svim studijskim razinama – prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj. Na pozornici u dvorani Zimski vrt održavat će se predstavljanja kroz kratke razgovore sa studentima i predstavnicima sastavnica kako bi se posjetitelji upoznali s aktivnostima fakulteta i akademija o kojima nema informacija u brošurama, na mrežnim stranicama ili društvenim mrežama. Također, na pozornici u dvorani Zimski vrt u četvrtak 14. studenoga nakon svečanoga otvaranja manifestacije održat će se panel pod nazivom Sveučilište u Zagrebu – nositelj akademskih vrijednosti i institucijske kulture, a u subotu 16. studenoga od 14 do 16 sati na istom će mjestu svoj rad predstavljati Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Detaljan program Smotre dostupan je na mrežnoj stranici: smotra.unizg.hr. Smotra će biti otvorena u četvrtak 14. studenoga na svečanosti koja će se održati u 10 sati u dvorani Zimski vrt, a otvorit će je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Uz prorektore, dekane i prodekane, profesore i studente, očekuje se da će svečanom otvaranju Smotre nazočiti brojni uzvanici i gosti. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola očekuje se da će programe Smotre pratiti srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji će na manifestaciju stići u organiziranim skupinama. Smotra će za posjetitelje biti otvorena svakoga dana od 10 do 19 sati, a ulaz na manifestaciju je besplatan.