Sveučilište u Zagrebu

Deveta redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. održala se 11. lipnja 2024., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda o izborima u zvanja, financijskim pitanjima i davanju suglasnosti na izmjene i dopune statuta sastavnica, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka.  Na početku sjednice i nakon prihvaćenoga zapisnika, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izvijestio je članove Senata o sljedećim aktivnostima:  23. svibnja Sveučilište u Zagrebu potpisalo je Ugovor o uspostavi strateškoga partnerstva sa Sveučilištem u Regensburgu. U ime dviju institucija ugovor su potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i predsjednik Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. sc. Udo Hebel. Svečanom potpisivanju nazočili su članovi izaslanstva Sveučilišta u Zagrebu: prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Jurica Pavičić, voditelj Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu Zygfryd Gehrmann i rukovoditeljica Središnjega ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. phil. Branka Roščić. Na temelju Sporazuma o strateškom partnerstvu, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Regensburgu podupirat će i poticati međusobnu suradnju, posebice u području istraživanja, razvijati zajedničke istraživačke projekte, raditi na pripremi zajedničkih studijskih programa, provoditi zajednička virtualna predavanja te organizirati studijska putovanja. Izaslanstvo je posjetilo i Croaticum, koji je otvoren u srpnju 2023., kao prvi lektorat za hrvatski jezik i kulturu u zemljama njemačkoga govornoga područja.   4. lipnja Sveučilište u Zagrebu posjetio je veleposlanik Republike Čilea u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Rodrigo Donoso. Na sastanku su razmotrene mogućnosti za uspostavu, nastavak i razvoj suradnje Sveučilišta u Zagrebu s akademskim i ostalim institucijama u Republici Čileu. Pritom je istaknuto zanimanje i potencijal za osnivanje Croaticuma, koji proizlazi iz činjenice da velik broj naših iseljenika živi i djeluje u toj prijateljskoj zemlji.   Od 30. svibnja do 2. lipnja u Poreču se održavala do sada najbrojnija završnica nacionalnih studentskih športskih natjecanja UniSport Finals za akademsku godinu 2023./2024., u kojoj je sudjelovalo više od 1300 studenata s devetnaest hrvatskih sveučilišta i veleučilišta, među kojima su najuspješniji reprezentativci Sveučilišta u Zagrebu. Natjecateljski program odvijao se u dvanaest športova na osam športskih borilišta, a izniman rezultat na športskim terenima postigli su studentice i studenti Sveučilišta u Zagrebu, pobijedivši u 22 od 26 disciplina te ukupno osvojivši 25 odličja.   O aktivnostima na Fakultetu hrvatskih studija: imenovano je povjerenstvo koje će s djelatnicima Fakulteta provesti partnerske konzultacije prije nego što se predloži obnašatelj dužnosti dekana. Imenovani članovi povjerenstva su prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale prof. dr. sc. Tibor Pentek, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić, glavna tajnica Sveučilišta u Zagrebu Heli Hajdić Nikolić, predsjednik Odbora za statutarna pitanja izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić i dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta prof. dr. sc. Josip Šimunović. Djelatnici Fakulteta uputili su otvoreno pismo koje je bilo predstavljeno u javnom prostoru, a na koje je Sveučilište odgovorilo: „Procjena Senata i uprave Sveučilišta u Zagrebu je nadasve vjerujemo ispravna, da Fakultet hrvatskih studija može prevladati trenutačnu situaciju i odgovoriti na sve izazove koji su pred njim samo i jedino u partnerskom odnosu sa Sveučilištem, a nikako samostalno. Tomu u prilog snažno govore i situacije koje su se događale na Fakultetu hrvatskih studija u proteklih nekoliko godina. Stalna prisutnost Fakulteta u medijima, nažalost puno više u negativnom nego u pozitivnom kontekstu, zasigurno ne doprinosi pozitivnoj slici u javnosti o Fakultetu, ali ni Sveučilištu u cjelini. Nadamo se i vjerujemo da samo iskrenom, otvorenom i izravnom komunikacijom te zajedničkim snagama zaposlenika i studenata Fakulteta hrvatskih studija, Uprave Sveučilišta uz potporu Senata možemo doći do zajedničkog cilja ‒ stabilnoga, funkcionalnoga, snažnoga te u Hrvatskoj i inozemstvu prepoznatljivoga Fakulteta hrvatskih studija, koji će biti na ponos svojim studentima i zaposlenicima, ali i cijelom zagrebačkom sveučilištu.“   Primljena je zamolba Fakulteta prometnih znanosti za produljenjem smještaja studenata u studentskim domovima. Studentski centar u Zagrebu od 16. srpnja studentima osigurava ljetni smještaj koji traje 45 dana, odnosno do 31. kolovoza. U navedenom razdoblju studenti mogu ostati po povlaštenoj cijeni smještaja koja iznosi 150 eura (u cijenu je uključen PDV). Studenti koji imaju studentske obaveze u kraćem vremenskom razdoblju nakon 15. srpnja mogu se prijaviti na produženi smještaj koji se naplaćuje po danu u iznosu od 4 eura (u cijenu je uključen PDV). S obzirom na to da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ne isplaćuje subvenciju za ljetni smještaj studenata, cijene smještaja ljetnom razdoblju nešto su više. U nastavku sjednice Senat je donio Odluku o raspodjeli financijskih sredstava namijenjenih sufinanciranju studentskih programa u 2024. godini u ukupnom iznosu od 100.443,97 eura. Odobreni su i sljedeći naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Procesni parametri odjevnog inženjerstva, Osnove sportske medicine, Silikati: struktura, svojstva, kemija, tehnologija, Patologija – priručnik za pripremu ispita, drugo, dopunjeno i prerađeno izdanje i Sportska medicina 2. dopunjeno izdanje.   Donesene su i sljedeće odluke: Odluka o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Rodni studiji (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta i Odluka o prihvaćanju većih izmjena i dopuna (od 20 % do 40 %) za sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studijski program Geografija i povijest, smjer: nastavnički, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta: Također, usvojen je prijedlog za prihvaćanje izmjena i dopuna (do 20 %) studijskoga programa doktorskoga studija Informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta.   Također, na temelju izvješća Povjerenstva za doktorske radove, vijeća područja razmotrila su i donijela prijedlog Senatu za odobrenje ukupno 57 doktorskih tema, koje je Senat prihvatio i odobrio postupak i pokretanje stjecanja doktorata znanosti.   Članovi Senata suglasni su i s odlukom Akademijskoga vijeća Muzičke akademije kojom se Dawida Runtza imenuje uglednim inozemnim umjetnikom – u rangu docenta za povjeravanje izvođenja nastave iz kolegija Dirigiranje i Sviranje partitura na Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke na Muzičkoj akademiji u ak. god. 2024./2025.   Na današnjoj sjednici Senat je prihvatio pridruživanje Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu, jednoglasno usvojivši Elaborat opravdanosti osnivanja i budućega ustroja Fakulteta zdravstvenih studija te prijedlog Sporazuma o međusobnim odnosima između Sveučilišta u Zagrebu i Zdravstvenoga veleučilišta. Također, Vijeće biomedicinskoga područja na svojoj je sjednici, koja je održana 3. lipnja 2024. donijelo pozitivno mišljenje o prihvaćanju navedenoga Elaborata i prijedloga Sporazuma. Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta elektrotehnike i računarstva za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje Ugovora o izvođenju radova cjelovite obnove objekata Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), 020N-FER/24; dekanu Fakulteta prometnih znanosti za poduzimanje pravnih radnji u ime i na račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt Achieving human machine collaboration with artificial situational awareness (AWARE) i rektoru Sveučilišta u Zagrebu za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Sveučilišta koje se odnose na potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za Erasmus + projekt 2024-1-HR01-KA131-HED-000223698. 

Svečano predstavljanje knjige pod nazivom "Sanacije i ojačanja zidanih građevina" autora dr. h. c. Berislava Borovine održano je u ponedjeljak 10. lipnja 2024. na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu (zgradi SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb). Uz autora monografije gospodina Borovine i domaćina, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića te brojne profesore, predstavnike gospodarstva, studentice i studente, svečanom predstavljanju prisustvovali su: potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednik saborskoga Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav dr. sc. Ivan Malenica, prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, voditelj Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo i fra Ivan Utješinović, provincijski ekonom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Sanacije i rekonstrukcije građevina predstavljaju zahvate kojima se otklanjaju oštećenja nastala zbog raznih uzroka kao što su potresi, požari, poplave, eksplozije, neodržavanja, starost građevine i slično. Pritom su odabir adekvatnoga sanacijskog rješenja te njegova izvedba ključni za osiguravanje ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu, posebice kada se radi o zidanim građevinama. Stoga su iskustva u sanacijama i obnovama građevina i spomenika kulturne baštine opisana u ovoj knjizi autora inženjera i osnivača obiteljske tvrtke Spegra, gospodina Borovine, vrijedna, dragocjena i značajna u današnje vrijeme cjelovite obnove od potresa u Hrvatskoj.   Pozdravnim riječima obratio se rektor Lakušić kazavši da je monografija specifično djelo koje nije jednostavno napisati, ali hrabrim izborom fotografija, od kojih svaka opisuje tisuću riječi, predstavljen je sav trud i iskustvo inženjera i djelatnika ove tvrtke te znanje koje je autor knjige odlučio nesebično podijeliti. ''Najbolji prijatelj čovjeku je knjiga. No, napisati knjigu, poslati poruku putem knjige, komunicirati putem riječi i slika koje se nalaze u knjizi, biti izložen komentarima, ponekad i kritici, to je zahtjevan posao i to je za one koji se ne boje i imaju što reći i pokazati. To je za one koji se ne plaše da svoje znanje prenesu na druge, bogatstvo je u davanju sebe. Spoj akademske zajednice i kolega iz struke uvijek daje najbolje rezultate jer iskustva iz prakse su iznimno dragocjena. Ona obučavaju mlade kolege koji se prvi puta sreću s iznimnim situacijama i pomažu u nalaženju inovativnih rješenja. Inženjeri rade s mnoštvom informacija i podataka, donose važne odluke i moraju ih donositi bez straha. Drago mi je da je u ovim prostorijama akademske zajednice predstavljena monografija jer je u samom početku zajedničkih velikih izazova i krenulo sve u konzultacijama s akademskoj zajednicom“, zaključio je rektor Lakušić. Uz brojne druge građevine u Republici Hrvatskoj tvrtka Spegra bila je uključena i u proces obnove franjevačkog samostana i crkve sv. Franje Asiškoga na Kaptolu. Radovi sanacije na crkvi prikazani su i u monografiji, a prisutnima se obratio i fra Ivan Utješinović kazavši da je samostan među prvima krenuo u proces obnove. Na tom se putu moralo pronalaziti načine da se što manje intervenira u stari objekt da ga se sačuva, a ipak kvalitetno sanira. Stručnjaci su pritom bili i istraživači jer su otkriveni i neki stari dijelovi samostana iz 11. stoljeća. Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek zahvalila je na pozivu i naglasila važnost Ministarstva kulture i medija u cjelovitoj obnovi građevina pri čemu je iz ovoga Ministarstva angažirano više od 500 milijuna eura, što čini malo više od jedne trećine ukupnoga namjenskog novca. „Od ukupno 400 zgrada koje su kulturno zaštićene, u potpunosti je obnovljeno njih 100. Veliki je posao još pred nama, zahtjevan i trajat će još nekoliko godina. Stoga je ova monografija impozantna, međutim ne može knjiga do kraja pokazati sav trud, duboku ekspertizu, znanje i vrijeme uloženo u ovaj veliki pothvat“, kazala je ministrica Obuljen Koržinek. Republika Hrvatska odlučila se na strateški koncept protupotresne konstrukcijske obnove u skladu sa suvremenim standardima. Takav koncept jest nešto sporiji i skuplji, ali je dugoročno sigurniji i isplativiji; radi se, naime, o povijesnoj obnovi zgrada, ali i revitalizaciji potresom pogođenog područja. „Bitna je cjelovita obnova na najvišoj razini sigurnosti pri čemu brzina nije ključni faktor, već dugovječnost i kvaliteta. Gospodin Borovina i njegova tvrtka partner su i vodeća tvrtka na najsloženijim konstrukcijskim obnovama u Hrvatskoj i ta je činjenica impresivna i govori sama za sebe“, naglasio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te pozdravio prisutne i u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Promotor monografije i član uprave tvrtke Spegra te donedavno dugogodišnji djelatnik Fakulteta građevinarstva arhitekture i geodezije u Splitu dr. sc. Ante Buzov osvrnuo se na potrebe za znanjem o kvalitetnim gradnjama i sanacijama, potrebe za izdavanjem izvrsnih publikacija u formi udžbenika te izrazio vjerovanje da će uskoro početi biti uobičajeno ovakvo dijeljenje znanja i iskustva privatnih tvrtki i gospodarstvenika u javnosti. Autor Berislav Borovina dobio je počasni doktorat Sveučilišta u Splitu, koji mu je uručen u lipnju 2023. godine zbog svog istaknutoga znanstvenoga i javnog djelovanja te iznimnoga doprinosa građevinarstvu i zaštiti graditeljske baštine. Osnivač je obiteljske tvrtke Spegra d.o.o.  koja je u svojih 35 godina djelovanja postala sinonim za kvalitetno obavljanje specijalnih građevinskih radova, posebice za sanaciju kulturne baštine i sanaciju nakon potresa. Gotovo da nema važne povijesne i kulturne građevine na kojoj tvrtke nije bila angažirana, ali radili su i sanacije gospodarskih i hidrotehničkih objekata. Spegra je nacionalno i europski priznata, nagrađivana firma, koja kontinuirano surađuje s visokoobrazovnim institucijama. „Počašćen sam da imam priliku na krovnoj hrvatskoj znanstvenoj i obrazovnoj instituciji – Sveučilištu u Zagrebu - promovirati ovu knjigu i govoriti o sanaciji jer nema tog inženjera kojem se ne dogodi da neku pogrješku treba ispravljati. Postoji velika potreba za sanacijama, a nagli razvoj industrije građevinskoga materijala i opreme u prošlosti rezultirao je činjenicom da se puno toga ljudskom intervencijom može popraviti. „I to su specifična znanja koja malo ljudi ima“, rekao je, između ostaloga gospodin Borovina i dodao: „Svih ovih tisuću fotografija u knjizi je naša baza, naša literatura i dobiva na značenju kako vrijeme odmiče te postaje trajni dokument.“

Dvije svečane promocije doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu održane su u subotu 8. lipnja 2024. u 10 i 13.30 sati u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL.

Tijekom dviju promocija, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić promovirao je nova 252 doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom prve svečanosti bilo je promovirano 127 doktorskih kandidata, a tijekom druge njih 125.

GALERIJA FOTOGRAFIJA:

U velikoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL u subotu 8. lipnja 2024. održane su dvije svečane promocije doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom promocija rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić promovirao je ukupno 252 nova doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – 127 doktorskih kandidata na svečanosti održanoj u 10 sati, a njih 125 na promociji u 13.30 sati. Nove su doktore znanosti i doktore umjetnosti u ovoj svečanoj prigodi pljeskom pozdravili akademska zajednica te prepuno gledalište. U skladu s protokolom, promocije su započele ulaskom doktorskih kandidata u dvoranu, nakon čega su rektor, prorektori i dekani Sveučilišta u Zagrebu u svečanoj povorci, predvođenoj pedelom, stigli na pozornicu. Uslijedilo je intoniranje himne Republike Hrvatske te govor rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića.  „Vrhunska istraživanja moraju biti temelj doktorskoga studija jer ona otvaraju nove izazove ali i omogućuju napredak gospodarstva i održivi razvoj društva, što je danas glavni prioritet. Budućnost pripada ljudima koji se za nju pripremaju danas, a vi to upravo činite stjecanjem diploma doktora znanosti i doktora umjetnosti. Veliki ljudi ne rađaju se veliki, oni se svojim radom izgrade u velike.“,  rekao je rektor. Čestitajući novopromoviranima, njihovim mentorima i obiteljima, rektor Lakušić rekao je kako je akademska zajednica Sveučilišta u Zagrebu ponosna i radosna što su akademski stupanj doktora znanosti i doktora umjetnosti stekli upravo na najvećem, najstarijem i najprestižnijem sveučilištu u Republici Hrvatskoj – na Sveučilištu u Zagrebu. „Danas ulazite u svijet samostalnoga znanstvenoga istraživanja u kojem se svaki istraživač neprestano razvija i traži odgovore na brojne izazove. Samo oni koji su stigli do diplome doktora znanosti i doktora umjetnosti znaju da je taj put dug i nimalo jednostavan. Imajte na umu da su vaša postignuća temelj napretka zajednice u kojoj djelujete, našega gospodarstva i društva u cjelini.“, poručio je rektor novim doktorima znanosti i doktorima umjetnosti. Nakon što su kandidati, odjeveni u svečane toge, izgovorili tekst prisege i rektor ih proglasio doktorima znanosti i doktorima umjetnosti, prebacili su kićanku na akademskim kapama na desnu stranu, čime su i simbolično ušli u novo i više akademsko zvanje. Na svečanostima je uslijedilo uručivanje diploma i doktorskih medalja te upisivanje promoviranih u Knjigu doktora. U ime promoviranih doktora znanosti i doktora umjetnosti na prvoj se svečanosti nazočnima obratila dr. sc. Lidija Horvat s Pravnoga fakulteta, a na drugoj dr. sc. Martina Munivrana s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zahvalivši svima koji su nove doktore znanosti i doktore umjetnosti pratili u njihovom dugogodišnjemu radu tijekom doktorskoga studija – mentorima, prijateljima, kolegama, roditeljima te djeci, doktorica Horvat istaknula je kako uloženi trud i istraživački uvidi ne bi smjeli ostati zatočeni između stranica doktorskih disertacija odloženih na policama fakultetskih biblioteka. „Od iznimne je važnosti da zaključke do kojih smo došli upotrebljavamo u svakodnevnom profesionalnom životu i radu, kao i da se svakodnevno zalažemo da rezultati naših istraživanja budu dostupni što većem broju osoba, i unutar Republike Hrvatske, i izvan njezinih granica.“ Doktorica Martina Munivrana u svojoj je zahvali naglasila kako se nada da će ideje i buduća postignuća novih doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu biti na ponos akademskoj zajednici. „Želim da svojim radom, etikom i odnosom koji njegujemo, kako prema radu tako i prema suradnicima, budemo primjer drugima. Kao što smo strpljivo i ustrajno radili na našim doktoratima, želim nam da svojim znanjem i daljnjim radom gradimo bolji svijet za buduće naraštaje, svjesni odgovornosti koju nosimo prije svega kao ljudi, a potom kao znanstvenice i znanstvenici.“  Svečanosti su završile akademskom himnom Gaudeamus igitur i zajedničkim fotografiranjem. Uz prorektore, dekane, prodekane, mentore i profesore Sveučilišta u Zagrebu, svečanim promocijama nazočio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs te drugi gosti i uzvanici. Današnje svečane promocije prve su na kojima su novi doktori znanosti i doktori umjetnosti uz otisnute diplome dobili i one digitalne u pretince e-pošte. Obje su inačice doktorskih diploma izrađene istodobno te imaju QR kod, a one u digitalnom obliku su i elektronički potpisane.

U četvrtak 6. lipnja predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom i suradnicima, obišli su kompleks zagrebačke katedrale, trenutačno najsloženiji projekt obnove kulturne baštine u Europi.   

O dosadašnjem radu na katedrali i trenutačnoj situaciji uputili su ih rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, koji je u vrijeme potresa 2020. godine i ugovaranja izrade projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite kompleksa zagrebačke katedrale bio dekan Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Lazarević s Građevinskoga fakulteta, autor koncepta konstrukcijske obnove katedrale, i prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, koji je bio zadužen za istražne radnje na krovištu katedrale.  

Nužni radovi sanacije, uključujući razgradnju kamenih elemenata tornjeva koji su stradali u potresima 2020. godine, u završnoj su fazi. Izvedeno je dokumentiranje postojećega stanja te šesnaest elaborata s istraživanjima za projektnu dokumentaciju, na čijoj izradi surađuju vrhunski hrvatski stručnjaci u području obnove kulturne baštine.  

Zagrebačka katedrala, katedrala svetoga Stjepana, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedna od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine te zaštićeno kulturno dobro (Z-202), a nalazi se unutar prostornih međa kulturnoga dobra „Povijesna urbana cjelina grada Zagreba“. 

Svečano predstavljanje knjige pod nazivom "Sanacije i ojačanja zidanih građevina" autora dr. h. c. Berislava Borovine održat će se u ponedjeljak 10. lipnja 2024. u 12 sati u dvorani A1 Sveučilišta u Zagrebu u zgradi SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb. Uz autora monografije, na svečanom predstavljanju knjige govorit će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, prof. dr. sc. Josip Atalić iz Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo i fra Ivan Utješinović, provincijski ekonom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. U monografiji Sanacije i ojačanja zidanih građevina predstavljeni su zahvati kojima se otklanjaju oštećenja nastala zbog raznih uzroka kao što su potresi, požari, poplave, eksplozije, neodržavanja, starost građevine i slično. Odabir odgovarajućega sanacijskoga rješenja i njegova izvedba ključni su za osiguravanje ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu, posebice kada je riječ o zidanim građevinama. Dragocjena iskustva u sanacijama i obnovama građevina i spomenika kulturne baštine, prikazana u ovoj knjizi, itekako su vrijedna i značajna u današnje vrijeme kada se u Hrvatskoj provodi cjelovita obnova brojnih građevina koje su oštećene potresima prije četiri godine. Autor Berislav Borovina dobio je počasni doktorat Sveučilišta u Splitu, koji mu je uručen u lipnju 2023. godine.

Dvije svečane promocije doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu održat će se u subotu 8. lipnja 2024. u 10 i 13.30 sati u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Tijekom dviju promocija, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić promovirat će nova 252 doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom prve svečanosti bit će promovirano 127 doktorskih kandidata, a tijekom druge njih 125.

U skladu s protokolom, promocije će započeti ulaskom doktorskih kandidata u dvoranu, nakon čega će rektor, prorektori i dekani Sveučilišta u Zagrebu u svečanoj povorci predvođenoj pedelom stići na pozornicu. Uslijedit će intoniranje himne Republike Hrvatske te govor rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Nakon što kandidati, odjeveni u svečane toge, izgovore tekst prisege i rektor ih proglasi doktorima znanosti i umjetnosti, prebacit će kićanku (coflek) na akademskim kapama na desnu stranu, čime će i simbolično ući u novo i više akademsko zvanje. Na svečanostima će uslijediti uručivanje diploma i doktorskih medalja te upisivanje promoviranih u knjigu doktora. Svečanosti će završiti akademskom himnom Gaudeamus igitur i zajedničkim fotografiranjem. Očekuje se da će svečanim promocijama doktora znanosti i umjetnosti, uz dekane i prodekane Sveučilišta u Zagrebu te mentore, kao i obitelji doktorskih kandidata, nazočiti brojni visoki gosti i uzvanici.

Sveučilište u Zagrebu u utorak 4. lipnja 2024. posjetio je veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj Nj. E. gospodin Rodrigo Donoso. S njim u pratnji bio je ministar savjetnik gospodin Andrés Lamoliatte. Veleposlanika je ugostio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić s prorektoricom za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenkom Ostojić i prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Juricom Pavičićem. Na sastanku su razmotrene mogućnosti za uspostavu, nastavak i razvoj suradnje Sveučilišta u Zagrebu s akademskim i ostalim institucijama u Republici Čile. Posebno je istaknut interes i potencijal za suradnju koji proizlazi iz činjenice da veliki broj naših iseljenika živi i djeluje u toj prijateljskoj zemlji. Rodrigo Donoso_CV

Povodom završetka 355. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu svečana misa zahvalnica tradicionalno će se slaviti u srijedu 12. lipnja 2024. u 19 sati u u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, Kaptol 28. 
Euharistijsko slavlje predvodit će mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.   PLAKAT

Na Sveučilištu u Zagrebu u srijedu 29. svibnja 2024. održan je radni sastanak između izaslanstva sa Shandong agronomskoga sveučilišta (Shandong Agriculture University) iz Narodne Republike Kine i predstavnika Sveučilišta u Zagrebu. Također, tom prilikom, potpisana su dva sporazuma o suradnji koja osnažuju suradnju dvaju sveučilišta i detaljnije smjernice kao zalog za buduće aktivnosti. Sveučilište u Zagrebu predstavljali su: prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, dr. phil. Branka Roščić, voditeljica Središnjega ureda za međunarodnu suradnju i prof. Yang Haiyan, kineska voditeljica Konfucijeva instituta, zatim prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskoga fakulteta, prof. dr. sc. Branka Levaj, dekanica s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta i njena prodekanica prof. dr. sc. Ivana Radojčić Redovniković te prodekan s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Stjepan Posavec. Dekani i prodekani aktivno su sudjelovali na sastanku predstavljajući svoje fakultete i dosadašnju suradnju s kineskim sveučilištima te su iskazali namjeru za konkretnijim dogovorima i zajedničkim temama. S kineskoga Sveučilišta izaslanstvo je predvodila prorektorica Ran Zhang sa svojim suradnicima: Qing Qi, Songom Xueom i Dongming Xue. Pozdravni govor kao domaćin u ime Sveučilišta u Zagrebu održao je prorektor Jurica Pavičić, u kojemu je kazao da se ovim sastankom i budućom suradnju otvara jedno novo poglavlje između dvije institucije s ciljem dugog i kvalitetnog partnerstva. Također, naglasio je zajedničke teme suradnje kao što je inovativno istraživanje i održiva agrokultura te zaključio da zajedničkim snagama i iskustvom možemo doći do rješenja koja vode prema održivom ekološkom razvoju. Također, suradnja dvaju sveučilišta svakako bi bila platforma za studente koji bi razvijali svoje ideje, razmjenjivali ih međusobno i stvarali nova iskustva. Shandong agronomsko sveučilište osnovano je 1906. u Jinanu, vrlo je multidisciplinarno i agrokultura je jedna od ključnih znanosti. Surađuju sa 70-ak sveučilišta, a sa zagrebačkim Sveučilištem teže ostvariti sveobuhvatnu suradnju temeljenu na obrazovnoj i kulturnoj razmjeni. Godine 2019. također su posjetili Sveučilište u Zagrebu i tada je potpisan bilateralni sporazum (Memorandum of Understanding). Kraću prezentaciju Sveučilišta u Zagrebu održao je Bernard Špoljarić, koordinator za Erasmus u Središnjem uredu za međunarodnu suradnju, nakon koje su gosti ljubazno pozvali predstavnike zagrebačkoga Sveučilišta da posjete kinesko Sveučilište. Uslijedilo je potpisivanje dvaju temeljnih sporazuma o suradnji, razmjena prigodnih darova i zajedničko fotografiranje.

Čelnici Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu potpisali su 23. svibnja 2024. Ugovor o uspostavi strateškoga partnerstva. U ime dviju institucija ugovor su potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i predsjednik Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. sc. Udo Hebel. Svečanom potpisivanju ugovora nazočili su članovi izaslanstva Sveučilišta u Zagrebu: prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Jurica Pavičić, voditelj Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu prof. dr. sc. Zygfryd Gehrmann i rukovoditeljica Središnjega ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. phil. Branka Roščić. "Potpisanim Ugovorom i djelovanjem Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu te lektorata za hrvatski jezik i kulturu Croaticumna Sveučilištu u Regensburgu dodatno ćemo unaprijediti hrvatsko-njemačku akademsku suradnju i osnažiti promicanje kulture i znanja naših zemalja. Aktivnostima koje će se provoditi u okviru Ugovora pomoći ćemo našim studentima da se bolje pripreme za život i rad u europskom okruženju", rekao je rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Na temelju Ugovora, u okviru strateškoga partnerstva, oba će sveučilišta promicati znanja i kompetencije koje pridonose stvaranju zajedničke znanstvene svijesti i koje studentima, profesorima, istraživačima i administrativno-tehničkim zaposlenicima s oba sveučilišta omogućuju da u duhu zajedničkih europskih vrijednosti ostvaruju višejezičnu, inozemnu i interdisciplinarnu suradnju. Na temelju Sporazuma o strateškom partnerstvu, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Regensburgu podržavat će i poticati međusobnu suradnju, posebice u području istraživanja, razvijati zajedničke istraživačke projekte, raditi na pripremi zajedničkih studijskih programa, provoditi zajednička virtualna predavanja te organizirati studijska putovanja. Također, između ostaloga, radit će na uspostavi međusveučilišnoga te virtualnoga kampusa koji će se temeljiti na inkluziji, raznolikosti, ravnopravnosti spolova i akademskoj izvrsnosti. Programi akademske suradnje i strateškoga partnerstva najvećim će se djelom financirati u okviru EU programa i projekata, napose Erasmus+ i Obzor Europa, ali i u okviru sveučilišnoga bilateralnog programa (npr. natječaja za akademsku mobilnost). Sklapanje ugovora između dvaju sveučilišta označava početak nove etape akademske suradnje koja je službeno započela još 2010. godine. Tada su rektori dvaju sveučilišta sklopili Sporazum o suradnji te zasebni Sporazum o razmjeni studenata i suradnji u programu Secondos. Riječ je programu koji provodi Europaeum, Centar Istok-Zapad (Ost-West-Zentrum) na Sveučilištu u Regensburgu, a studentima iz Regensburga koji imaju hrvatske korijene omogućuje studirati jednu godinu u Zagrebu na studiju koji se izvodi na hrvatskom jeziku. Također, u ožujku 2023.svečano je otvoren Centar za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu. Riječ je o zajedničkoj instituciji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu s regionalnim fokusom na jugoistočnu Europu. Cilj mu je produbiti znanstvene i akademske odnose između Hrvatske i Njemačke, razvijati i provoditi europski orijentirane i interdisciplinarne istraživačke projekte i studijske programe te poduprijeti europsku integraciju regije povećanom znanstvenom suradnjom Njemačke, Hrvatske i jugoistočne Europe. U srpnju 2023. na Sveučilištu u Regensburgu otvoren je lektorat za hrvatski jezik i kulturu. To je prvi Croaticum u zemljama njemačkoga govornoga područja i povijesni iskorak za hrvatski jezik u slavistici na njemačkom govornom području. Izvor fotografija: mrežna stranica Sveučilišta Regensburg

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaje za dodjelu godišnjih nagrada "Andrija Mohorovičić", "Andrija Štampar", "Alica Wertheimer-Baletić", "Ars summa Universitatis", "Fran Bošnjaković", "Praemium Biotechnicum", "Viktor Žmegač" i Nagrada za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije. Odluka o raspisivanju Natječaja za dodjelu godišnjih nagrada Sveučilišta u Zagrebu
1. Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Mohorovičić“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 30. travnja 2024. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Andrija Mohorovičić“ za akademsku godinu 2023./2024. Nagrada se dodjeljuje pojedincima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2024. godine. Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić“

2. Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Štampar“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 30. travnja 2024. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Andrija Štampar“ za akademsku godinu 2023./2024. Nagrada se dodjeljuje pojedincima u Hrvatskoj i inozemstvu za za ostvarene znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2024. godine. Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Štampar“

3. Natječaj za dodjelu Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić” Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 30. travnja 2024. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“ za akademsku godinu 2023./2024. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području društvenih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2024. godine. Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić”
4. Natječaj za dodjelu Nagrade „Viktor Žmegač” Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Viktor Žmegač”, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 30. travnja 2024. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Viktor Žmegač“ za akademsku godinu 2023./2024. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području humanističkih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2024. godine. Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Viktor Žmegač”
5. Natječaj za dodjelu Nagrade „Ars summa Universitatis“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 30. travnja 2024. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Ars summa Universitatis“ za akademsku godinu 2023./2024. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima na umjetničko-nastavnim radnim mjestima za umjetničko-nastavne rezultate u promicanju umjetničkih disciplina i struke, nacionalne kulture i umjetnosti te prijenos znanja, posebice u odgoju mladih umjetnika i stručnjaka u umjetničkom području. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2024. godine. Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis

6. Natječaj za dodjelu Nagrade „Fran Bošnjaković“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 30. travnja 2024. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Fran Bošnjaković“ za akademsku godinu 2023./2024. Nagrada se dodjeljuje pojedincima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području tehničkih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković“

7. Natječaj za dodjelu Nagrade „Praemium Biotechnicum“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Praemium Biotechnicum“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 30. travnja 2024. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Praemium Biotechnicum” za akademsku godinu 2023./2024. Nagrada se dodjeljuje pojedincima na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje biotehničkih disciplina i struke te prijenos znanja i odgoj mladih znanstvenika i stručnjaka u biotehničkom području. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2024. godine. Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Praemium Biotechnicum”
  8. Natječaj za dodjelu Nagrade za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrada za inovacije i transfer tehnologije, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 30. travnja 2024. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu Nagrade za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije za akademsku godinu 2023./2024. Prijedlozi se upućuju Povjerenstvu za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu zaključno do 30. lipnja 2024. godine. Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele nagrada za inovacije i transfer tehnologije

Na Izbornoj skupštini održanoj 16. svibnja 2024. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izabrala je 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih članova i petnaest članova suradnika HAZU. U skladu s odlukom koja je donesena natpolovičnom većinom glasova ukupnoga broja redovitih članova HAZU, od 17 novoizabranih akademika, njih 8 profesori su Sveučilišta u Zagrebu. U Razredu za društvene znanosti izabrani su prof. dr. sc. Nevenka Čavlek s Ekonomskoga fakulteta i prof. dr. sc. Igor Mikecin s Filozofskoga fakulteta. U Razredu za za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabran je prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, a u Razredu za prirodne znanosti prof. dr. sc. Marijan Herak, obojica s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. U Razredu za tehničke znanosti izabrani su svi sa Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Stanislav Kurajica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Jurica Sorić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. U Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju  izabrana je red. prof. art. Olja Jelaska s Muzičke akademije. Novoizabrani redoviti članovi HAZU s drugih institucija i sveučilišta u Hrvatskoj su: u Razredu za društvene znanosti prof. dr. sc. Robert Matijašić i dr. sc. Jasna Čapo, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti dr. sc. Nikola Basarić, u Razredu za za književnost prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, Miro Gavran i Dražen Katunarić, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Srećko Bradić i Krešimir Seletković. Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Sunčica Čanić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Csaba Győrgy Kiss iz Mađarske u Razredu za književnost, Francisco Javier Juez Gálvez iz Španjolske u Razredu za filološke znanosti, Danica Kragić Jensfelt iz Švedske u Razredu za tehničke znanosti, Dimitri Krainc iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti te Katarina Livljanić iz Švicarske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Lovro Kunčević, Vladimir Arčabić i Igor Borzić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Ivan Halasz, u Razredu za prirodne znanosti Melita Peharda Uljević, Danijel Belušić i Nikica Šprem, u Razredu za medicinske znanosti Alan Ivković, u Razredu za filološke znanosti Ivan Andrijanić i Kristina Štrkalj Despot, u Razredu za književnost Suzana Coha i Mario Kolar, u Razredu za likovne umjetnosti Davor Bruketa i Ivana Franke, te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Ivan Josip Skender. Popis novih članova HAZU s obrazloženjima

Izvor fotografije: mrežna stranica HAZU

U petak 17. svibnja 2024. Sveučilište u Zagrebu posjetilo je izaslanstvo Državnoga sveučilišta Indiana iz Sjedinjenih Američkih Država. Izaslanstvo je predvodila prof. Melinda Roberts, dekanica Visoke škole za znanost i umjetnost Državnoga sveučilišta Indiana koja se s kolegama prof. Jamesom M. Gustafsonom, prof. Rustyjem Gonserom, prof. Chadom Witkemperom, prof. Craigom Moreheadom i dr. Chrisom McGrewom susrela s predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu. Uz prorektora za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Juricu Pavičića, na sastanku su sudjelovali rukovoditeljica Središnjega ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. phil. Branka Roščić te predstavnici osam sveučilišnih sastavnica: prodekanica za investicije i razvoj Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, prodekan za međunarodnu suradnju, osiguranje i unapređenje kvalitete Kineziološkoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Ivan Segedi, prodekan za međunarodnu, međufakultetsku i međusveučilišnu suradnju Akademije dramske umjetnosti doc. dr. sc. Goran Pavlić, voditelj Ureda za međunarodnu suradnju, istraživanje i projekte Fakulteta političkih znanosti Miroslav Petrović, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Ekonomskoga fakulteta Suzana Karabaić, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Filozofskoga fakulteta Tamara Šveljo, dr. sc. Damir Vučić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, red. prof. art Aida Bukvić s ADU i Filip Matović iz Ureda za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Akademije likovnih umjetnosti. Na zajedničkom sastanku razmotrene su daljnje mogućnosti razvoja postojeće dugogodišnje suradnje između dvaju sveučilišta koja se temelji na sporazumu sklopljenom još 2017. između rektora Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Državnoga sveučilišta Indiana, kao i pojedinačnih sporazuma sklopljenih sa sastavnicama tijekom prethodnih godina. Posebno dobru suradnju Državno sveučilište Indiana ostvaruje primjerice s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu tijekom posljednjih dvadesetak godina. Ta se suradnja prvenstveno temelji na razmjeni studenta kroz model kratkoročne mobilnosti u trajanju od dva tjedna. Do 2017. suradnja se ostvarivala u području kriminologije, a u međuvremenu je proširena i na druge odsjeke ERF-a i partnerskoga sveučilišta. Prema modelu reciprociteta, ove godine tijekom svibnja na ERF-u će boraviti grupa od 10 američkih studenata. Sudionici sastanka održanoga na Sveučilištu usuglasili su se kako će u sljedećem razdoblju posebno usmjeriti na dodatno jačanje mobilnosti, poticanje zajedničkih multidisciplinarnih projekata te pokretanja programa ljetnih škola. U okviru svojega službenoga boravka u Hrvatskoj, američko izaslanstvo posjetilo je dan prije, 16. svibnja Fakultet organizacije i informatike u Varaždin,u na kojemu su sudjelovali u programu Dana međunarodne suradnje.

Svečano otvorenje izložbe Šangaj – grad budućnosti održat će se u ponedjeljak 20. svibnja 2024. u 10 sati u predvorju svečane dvorane Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Izložba donosi šezdesetak fotografija prikazanih na velikim panelima koje govore o Šangaju kao gradu budućnosti. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića izložbu će svečano otvoriti zamjenica gradonačelnika Grada Šangaja gospođa Liu Duo u nazočnosti visokih uzvanika i suradnika te predstavnika akademske zajednice. Domaćin izložbe je Sveučilište u Zagrebu, a u njezinoj organizaciji sudjeluju Veleposlanstvo Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj i Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Gradskom upravom za kulturu i turizam u Šangaju, Agencijom za kulturu u Šangaju, IP Shanghai, Konfucijevim institutom Sveučilišta u Zagrebu i Kinesko-hrvatskom udrugom za kulturu i ekonomsku suradnju. Izložba Šangaj – grad budućnosti ostvaruje se u okviru suradnje između Zagreba i Šangaja kao dvaju prijateljskih gradova, a prethodila joj je izložba koju je Hrvatska turistička zajednica organizirala u Šangaju u travnju 2024. Između ostaloga, izložba Šangaj – grad budućnosti organizira se kako bi predstavnici dvaju gradova i Sveučilišta razmijenili međusobna iskustva, posebice u području razvoja sveučilišnih kampusa u sklopu koncepta sveučilišta budućnosti. U okviru suradnje, delegacija Sveučilišta u Zagrebu boravila je u službenom posjetu Kini i Šangaju u travnju ove godine u svrhu daljnjega razvoja partnerstva između Sveučilišta i kineskih institucija visokoga obrazovanja. Izložba Šangaj – grad budućnosti ostaje otvorena tijekom tri dana, a posjetitelji je mogu razgledati u ponedjeljak 20. svibnja od 11 do 17 sati, a u utorak i srijedu, 21. i 22. svibnja od 9 do 17 sati.  

Osma redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. održala se 14. svibnja 2024., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda o izborima u zvanja, financijskim pitanjima i davanju suglasnosti na pravilnike o ustroju radnih mjesta sastavnica, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka. Na početku sjednice i nakon prihvaćenoga zapisnika, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izvijestio je članove Senata o sljedećim aktivnostima: - Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je dva pravilnika: Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika i Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja namjenskih prihoda proračunskih korisnika. Javno savjetovanje o navedenim pravilnicima bilo je otvoreno do 5. do 13. travnja 2024., a Sveučilište u Zagrebu i njegovih 14 sastavnica uputili su svoje komentare na predložene pravilnike. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u kratkom je roku zatvoreno, a komentari Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica nisu prihvaćeni. Nakon što su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs dopisom obaviješteni o nejasnoćama i komentarima koje je Sveučilište uputilo vezano uz pravilnike, njihovo je donošenje privremeno zaustavljeno. Slijedom toga, održan je sastanak u Vladi RH na kojemu su sudjelovali ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, glavna tajnica Vlade RH Ivona Ferenčić i rektor Stjepan Lakušić. Nakon toga sastanka, održan je i sastanak s dekanima sastavnica koji su svoje komentare dostavili Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Sastanku su nazočili ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, glavna državna rizničarka Ministarstva financija Danijela Stepić, dekani sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i rektor Stjepan Lakušić. S obzirom na to da na sastanku nije donesen konkretan zaključak o daljnjem postupanju, rektor Stjepan Lakušić predložio je izradu uputa za korištenje navedenih pravilnika kako bi se ispravno tumačile njihove odrednice na koje je upozoreno na sastancima i dostavljenim očitovanjima. - 26. travnja održan je sastanak s Marcom Buzolićem, počasnim konzulom Republike Hrvatske u Čileu i članom Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Jedna od tema bila je i mogućnost studiranja čileanskih studenata hrvatskoga podrijetla na Sveučilištu u Zagrebu te unaprjeđenje suradnje dolaskom studenata na Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture. - 30. travnja održano je predstavljanje novoga medijskoga projekta Sveučilišta u Zagrebu i prvoga broja Akademskoga lista. Cilj pokretanja uspostava je kvalitetne komunikacijske platforme za što učinkovitije predstavljanje aktivnosti sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu svoje je aktivnosti do sada predstavljalo u listu Universitas, projektu koji dijeli sa Sveučilištem u Splitu. Universitas izlazi kao prilog u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji, a Akademski list izlazit će u Večernjem listu i od svibnja i u Novom listu. Rektor je najavio i novi portal Akademski.hr.

- 8. svibnja 2024. održan je Rektorski zbor RH, na kojemu se razgovaralo i o hrvatskim sveučilištima koja su dio europskih alijansi. Sveučilište u Zagrebu predložilo je točku dnevnog reda: Zajednički izazovi hrvatskih visokih učilišta u provedbi projekata alijansi europskih sveučilišta. Ove alijanse okupljaju visoka učilišta iz različitih europskih zemalja radi zajedničkog rješavanja izazova u visokom obrazovanju i predviđaju institucijsko povezivanje i sveobuhvatnu suradnju između uključenih visokih učilišta. Uz financijsku potporu koju Europska komisija pruža alijansama europskih sveučilišta, sufinanciranje od nacionalnih vlada ključno je za uspješnu provedbu aktivnosti alijansi kako bi se osigurala njihova održivost i dugoročni utjecaj. Dosadašnja potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja sveučilištima u Republici Hrvatskoj iznosi 33.180,70 EUR (250.000,00 kn) godišnje, što se pozdravlja, no nedostatno je za postizanje ciljeva alijansi. Naime, inozemna sveučilišta, koja su također dio europskih alijansi, sufinancirana su na nacionalnoj razini iznosom koji je jednak ugovorenim. Također, sredstva koja ugovaraju hrvatska sveučilišta u programima EU sveučilišta puno su manja s obzirom na visinu plaća koje su puno manje u odnosu na europska sveučilišta. Rektorski zbor predložio je mogućnost da se kroz pakete mjera pomoći u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali osiguraju dodatna sredstva. Za navedeni program mjerodavno je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Također, razgovaralo se o prihvaćanju elemenata nacionalnih sveučilišnih znanstvenih i umjetničkih kriterija koje je izradila i predstavila radna skupina, a koji su nakon rasprave i prihvaćeni. Jedna od tema bila je i postojeći Pravilnik o studiranju studenata sportaša na visokim učilištima te izrada novoga pravilnika. S obzirom na to da je postojeći Pravilnik na snazi već duže vrijeme, a sve je veći broj aktivnih i uspješnih studenata športaša, predlaže se izrada novoga pravilnika kako bi se omogućilo studentima športašima kvalitetnije i učinkovitije studiranje.

- 10. svibnja održan je sastanak sa savjetnikom Svjetske turističke organizacije prof. dr. sc. Jafarom Jafarijem sa Sveučilišta u Wisconsinu te s profesorom Williamom Gartnerom sa Sveučilišta u Minessoti u SAD-u o pokretanju rada Centra za održivi turizam pri Sveučilištu u Zagrebu. Ministarstvo turizma i sporta RH i Svjetska turistička organizacija potpisali su Memorandum o međusobnoj suradnji i osnivanju Centra, a Sveučilište u Zagrebu partner je na tom projektu. Profesori Jafari i Gartner borave u Hrvatskoj u okviru programa ITHAS ‒ međunarodni program edukacije za studente smjera Turizam koji se provodi na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U nastavku sjednice Senat je potvrdio Prijedlog za imenovanje članova povjerenstava za ocjenu prijedloga izbora predloženika sastavnica Sveučilišta u Zagrebu u počasni naslov professor emeritus Universitatis Zagrabiensis u ak. godini 2023./2024. Predloženi su sljedeći kandidati i povjerenstva: prof. art. Tonči Žarnić, predloženik Arhitektonskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Bojan Baletić (predsjednik povjerenstva), prof. art. Igor Franić i prof. art Leo Modrčin (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Melita Kovačević, predloženica Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Rea Fulgosi Masnjak (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Marta Ljubešić i professor emerita Mirjana Lenček (članice povjerenstva); prof. dr. sc. Zygfryd Eckardt Gehrmann, predloženik Fakulteta hrvatskih studija, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Pavo Barišić (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Velimir Piškorec i professor emeritus Alojz Jembrih (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Morana Čale, predloženica Filozofskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić, Sveučilište u Zadru (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević, Sveučilište u Zadru, i prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović (članice povjerenstva); prof. dr. sc. Miljenko Jurković, predloženik Filozofskoga fakuleta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Sanja Cvetnić (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Franjo Dulibić i professor emeritus Nikola Jakšić, Sveučilište u Zadru (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Branka Matković, predloženica Kineziološkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Lana Ružić Švegl (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Alida Salihagić Kadić i akademik Marko Pećina (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Predrag Sikirić, predloženik Medicinskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Sven Seiwerth (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Miloš Judaš i akademik professor emeritus Ivica Kostović (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Hrvoje Banfić, predloženik Medicinskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Sven Seiwerth (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Miloš Judaš i akademik professor emeritus Ivica Kostović (članovi povjerenstva); prof. art. Vlatka Oršanić, predloženica Muzičke akademije, povjerenstvo u sastavu: prof. art. Lidija Horvat Dunjko (predsjednica povjerenstva), prof. art. Mladen Tarbuk i prof. art. Matijaž Robvas, Sveučilište u Ljubljani (članovi povjerenstva); prof. art. Branko Mihanović, predloženik Muzičke akademije, povjerenstvo u sastavu: prof. art. Marina Novak (predsjednica povjerenstva), prof. art. Milko Pravdić i prof. art. Karolina Šantić Zupan (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Marina Ajduković, predloženica Pravnoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Siniša Zrinščak (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Branka Sladović Franz i prof. dr. sc. Gordana Keresteš (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Dalibor Čepulo, predloženik Pravnoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Jasna Omejec (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Berislav Vukas, Sveučilište u Rijeci (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Zoran Vondraček, predloženik Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Hrvoje Šikić (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Siniša Slijepčević i prof. dr. sc. Vesna Županović (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Vlasta Ćosović, predloženica Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Dražen Balen (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Nenad Tomašić i prof. dr. sc. Dunja Aljinović (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Marko Tadić, predloženik Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Goran Muić (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Andrej Dujella i prof. dr. sc. Vesna Županović (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Dubravko Rogale, predloženik Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Sandra Bischof (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Tanja Pušić i prof. dr. sc. Siniša Fajt (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Velimir Sušić, predloženik Veterinarskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Željko Pavičić i prof. dr. sc. Marcela Šperanda, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (članovi povjerenstva). Na temelju Odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja o isplati 2. akontacijske rate sredstava za financiranje javnih visokih učilišta za ak. g. 2023./2024. od 11. travnja 2024., definiran je iznos isplate sredstava za financiranje temeljne znanstvene i umjetničke djelatnosti u iznosu od 4.628.528,50 eura. Ovaj iznos određen je u visini 60 % obračunatog iznosa za temeljno financiranje materijalnih troškova znanstvene i umjetničke djelatnosti i financiranja znanstvene i umjetničke djelatnosti, temeljenog na rezultatima za ak. god. 2022./2023. Stoga je donesena i Odluka o raspodjeli 2. akontacijske doznake za temeljno financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. u iznosu od 4.628.528,50 eura. Sredstva se raspoređuju sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kao 2. akontacijska rata za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima za ak. god. 2023./2024. Raspodjela po sastavnicama utvrđena je kao postotni iznos od iznosa sredstava doznačenih sastavnicama za ak. god. 2022./2023., a konačnu raspodjelu utvrdit će Senat posebnom odlukom kada bude isplaćen ukupan iznos za temeljno financiranje materijalnih troškova za ak. god. 2023./2024. Donesene su i sljedeće odluke: odluku o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (većih od 40 %) za sveučilišni diplomski studijski program Anglistika (jednopredmetni); smjerovi: nastavnički, lingvistički, prevoditeljski, književno-kulturološki i sveučilišni diplomski studijski program Anglistika (dvopredmetni) smjerovi: nastavnički, lingvistički, prevoditeljski, književno-kulturološki Filozofskoga fakulteta i odluku o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (većih od 40 %) za sveučilišni diplomski studijski program Španjolski jezik i književnost  (dvopredmetni), smjerovi: nastavnički, prevoditeljski, znanstveni Filozofskoga fakulteta. Senat je suglasan s potvrdom Ministarstva znanosti i obrazovanja, kojom se potvrđuje upis u Upisnik studijskih programa za sveučilišni diplomski studij Studij jugoistočne Europe Filozofskoga fakulteta, a prihvaćena su i rješenja o izmjeni i dopuni Dopusnice studijskih programa Filozofskoga fakulteta. Također, usvojen je prijedlog za prihvaćanje izmjena i dopuna (do 20 %) za studijske programe doktorskih studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskoga fakulteta i Predmoderna povijest Filozofskoga fakulteta. Usvojen je prijedlog Povjerenstva za doktorske radove za odobrenje postupka i pokretanje stjecanja doktorata znanosti za sve predložene kandidate. Članovi Senata dali su suglasnost na programe rada predloženika za dekane sljedećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: program izv. prof. dr. sc. Ivane Ivanić za dekanicu Metalurškoga fakulteta te programe prof. dr. sc. Marija Dumančića, prof. dr. sc. Blaženke Filipan-Žignić, prof. dr. sc. Tomislava Krznara, izv. prof. dr. sc. Tina Perkova i prof. dr. sc. Vatroslava Zovka za dekana Učiteljskoga fakulteta. U nastavku sjednice članovi Senata potvrdili su i odluke Fakultetskih vijeća o izboru dekana sastavnica Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027. godine: prof. dr. sc. Aleksandra Mešića za dekana Agronomskoga fakulteta, prof. art. Davora Švaića za dekana Akademije dramske umjetnosti, prof. art. Siniše Justića za dekana Arhitektonskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Domagoja Tončinića za dekana Filozofskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Darija Nikića za dekana Fakulteta političkih znanosti, izv. prof. dr. sc. Ivane Grčić za dekanicu Geotehničkoga fakulteta, prof. dr. sc. Domagoja Damjanovića za dekana Građevinskoga fakulteta, prof. dr. sc Slavka Oreškovića za dekana Medicinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Marina Vodanovića za dekana Stomatološkoga fakulteta. Također, potvrđena je i odluka Fakultetskoga vijeća Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta o izboru obnašateljice dužnosti dekanice Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta prof. dr. sc. Branke Levaj za razdoblje od 18. svibnja 2024. do 30. rujna 2024. godine. Na današnjoj sjednici usvojeni su i sljedeći prijedlozi: Pravilnik o dodjeli počasnoga naslova professor emeritus Universitatis Zagrabiensis i professor emeritus sastavnica, Pravilnik o postupku vrednovanja studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu i Pravilnik o priznavanju prethodnog neformalnoga i informalnoga učenja Sveučilišta u Zagrebu. Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta prometnih znanosti za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt Fostering the innovation capacities and skills for marine robotics deployment for monitoring and prevention of marine pollution; dekanici Stomatološkoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za kupnju nekretnine na adresi Selska 136, Zagreb, i dekanu Pravnoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i na račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora nakon provedene javne nabave o izvođenju građevinskih radova prilikom cjelovite obnove zgrade Pravnoga fakulteta na adresi Ćirilometodska 4, u sklopu projektne operacije FSEU.2022.M20.054. Također, prihvaćen je Sveučilišni kalendar za 356. akademsku godinu 2024./2025. te plan događanja, sa sjednicama Senata, važnijim obljetnicama i proslavama dana fakulteta i akademija u akademskoj godini 2024./2025 te su odobreni i sljedeći naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Gljive Gorskog kotara, Wholesale and Retail Business i Priručnik za laboratorijske vježbe iz kemije.

Sveučilište u Zagrebu u srijedu 15. svibnja 2024. posjetili su predstavnici Veleposlanstva države Katar u Republici Hrvatskoj. Katarsko izaslanstvo predvodila je veleposlanica Nj. E. gospođa Asma Naji H. S. Al-Amri. Svoju dužnost u Hrvatskoj preuzela je u prosincu prošle godine.  Na Sveučilištu ih je srdačno dočekao domaćin rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić sa svojim prorektorima prof. dr. sc. Dubravkom Majetićem, prorektorom za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i prof. dr. sc. Juricom Pavičićem, prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Na zajedničkom sastanku razmotrene su mogućnosti za uspostavu i razvoj suradnje našega Sveučilišta i Državnoga sveučilišta u Kataru (Qatar University), posebno u području mobilnosti nastavnika, istraživača i studenata, kao i u sklopu mogućih zajedničkih projekata.

Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu poziva sve zainteresirane da posjete 19. izdanje manifestacije Cash & Carry – Dan otvorenih vrata umjetnosti u subotu 11. svibnja 2024. od 10 do 21 sat, ove godine prvi put na novoj adresi Nastavničkoga odsjeka: Lastovska ulica 23 (naselje Savica).

Cilj je ove kulturno-likovne, glazbene i promotivno-edukacijske manifestacije, u organizaciji studenta treće godine Nastavničkoga odsjeka Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, stvaranje komunikacije između mladih umjetnika i javnosti te predstavljanje radova studenata s kojima posjetitelji tom prilikom mogu porazgovarati u okružju njihovih atelijer-klasa.

Cash & Carry – Dan otvorenih vrata umjetnosti događaj je humanitarne prirode pa posjetitelji svojim dolaskom i kupnjom radova izravno podupiru udruge poput Centra za autizam. Program uključuje izložbe, glazbu, kulturne i edukacijske sadržaje te hranu i piće.

PROGRAM

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja 2024. u Knjižnici HAZU-a svoj dan i 163. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom dodijeljene i nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2023. godinu. Svečanoj sjednici nazočio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, uz ostale visoke uzvanike.

Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dodjeljuju se svake godine za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, a ovom je prigodom nagrađeno i troje profesora sa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Uz ostale dobitnike, u području prirodnih znanosti nagradu je dobila prof. dr. sc. Sanja Faivre s Geografskoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za istraživanja koja su znatno unaprijedila metodologiju korištenja algnih vijenaca kao markera morske razine visoke razlučivosti te tako omogućila distinkciju i kvantifíkaciju lokalnih, regionalnih i globalnih procesa koji utječu na relativnu promjenu morske razine.

U području filoloških znanosti nagrađen je prof. dr. sc. Šime Demo s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu za znanstvenu cjelinu označenu nazivom Studije o latinskoj makaronskoj književnosti, koju čine objavljene znanstvene knjige i znanstveni članci u razdoblju 2019. – 2023.

U području glazbene umjetnosti i muzikologije dobitnik je red. prof. Srećko Bradić s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu za skladbu Druga simfonija, praizvedenu 19. listopada 2023. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na koncertu Simfonijskoga orkestra HRT-a u Majstorskom ciklusu, pod ravnanjem Christiana Arminga.

Čestitamo dobitnicima na ovoj prestižnoj nagradi!

Više informacija o ostalim dobitnicima pogledajte ovdje.

U prostorima Sveučilišta u Zagrebu u utorak 30. travnja 2024. održano je predstavljanje novoga medijskoga projekta Sveučilišta u Zagrebu i prvoga broja Akademskoga lista. Novi medijski projekt predstavili su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale prof. dr. sc. Tibor Pentek i glavni urednik Akademskoga lista dr. sc. Petar Bilobrk. Akademski list promicat će neprocjenjivo važna iskustva, spoznaje, nalaze i ekspertize studenata, sveučilišnih nastavnika i istraživača. Cilj pokretanja Akademskoga lista uspostava je kvalitetne komunikacijske platforme za što učinkovitije predstavljanje akademskih dosega i spoznaja najširoj publici. Rektor Stjepan Lakušić tijekom predstavljanja novoga medijskoga projekta istaknuo je važnost tema visokoga obrazovanja, znanosti, istraživanja, umrežavanja, suradnje s gospodarstvom, inovacija i transfera tehnologije. „Kada govorimo o modernome trenutku, to je naravno digitalna transformacija, umjetna inteligencija, razvijanje talenata“ naglasio je rektor Lakušić. Akademski list tek je prvi dio novoga medijskoga projekta, a osim njega, rektor je najavio i novi portal akademski.hr te podcast kako bi se pored klasičnih medija pratili i moderni načni komunikacije koji osiguravaju da se na pravi način prezentiraju istraživanja, ideje i dostignuća sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, njihovih nastavnika i studenata. Novi medijski projekt predstavio je i prorektor Pentek, predsjednik Nakladničkoga savjeta Akademskoga lista riječima: „O novome, prilično sveobuhvatnom medijskom projektu Sveučilišta, kojega je Akademski list tek prva faza, u krugu uprave Sveučilišta počeli smo razmišljati od samoga stupanja na dužnost, početkom listopada 2022. godine. Akademski list potpuno je nova tiskovina, koja nije sljednik novine Universitas. Izlazit će u pravilu u drugom ili trećem tjednu svakoga mjeseca kao prilog Večernjega lista, a od svibnja ove godine i Novoga lista, dok će Universitas izlaziti, kao i do sada, u Jutarnjem listu i u Slobodnoj Dalmaciji, i to zadnji ponedjeljak u mjesecu“. „Nadam se dobroj budućoj suradnji sa svim sastavnicama Sveučilišta, sa Studentskim zborom Sveučilišta kao i sa studentskim zborovima naših sastavnica, jer jedino zajedništvom i suradnjom unutar sveučilišne zajednice našega funkcionalno integriranoga Sveučilišta u Zagrebu, najvećega, najutjecajnijega i najstarijega Sveučilišta s neprekinutim djelovanjem u Republici Hrvatskoj, možemo svakim danom biti sve bolji, snažniji i uspješniji“ istaknuo je prorektor Pentek. Prvi broj Akademskoga lista predstavio je i dr. sc. Petar Bilobrk, glavni urednik: „Želja nam je ovim projektom omogućiti širenje vijesti, istraživanja i događanja koja oblikuju akademsku zajednicu. Kroz suradnju sa studentima i sveučilišnim nastavnicima nastojat ćemo istaknuti bogatstvo, ali i raznolikost Sveučilišta, potaknuti interakciju i dijalog unutar akademske zajednice te povezati sve sastavnice Sveučilišta u zajedničkom cilju promicanja znanja i kulture“ naglasio je Bilobrk. Novina počinje i završava tekstovima o studentskom životu i aktivnostima, jer kako je naglasio glavni urednik Bilobrk, uz predstavljanje rada Sveučilišta i njegovih sastavnica, vijesti će biti usmjerene na studente, njihove aktivnosti, mogućnosti i studiranje. Akademski list u ovome broju donosi teme kao što su novi vizualni identitet Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, izvješće o znanstvenom skupu Dies historiae, podjela nagrada Centra za bioetiku Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, posjet premijera Plenkovića ZUK Borongaju, završena obnova Škole narodnoga zdravlja „Andrija Štampar“, reportažu o Danima potresnoga inženjerstva, Forumu hrvatskoga šumarstva kao i druge važne vijesti, koje možete pročitati u novome broju Akademskoga lista.