Sveučilište u Zagrebu

Subscribe to Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Updated: 1 hour 9 min ago

Sveučilište u Zagrebu: „Dani potresnog inženjerstva 2024: Obnova zgrada javne namjene oštećenih potresom“

Fri, 03/22/2024 - 15:26
U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu u zgradi SEECEL-a, privremenom sjedištu Sveučilišta, u petak 22. ožujka 2024. održan je skup pod nazivom ''Dani potresnog inženjerstva 2024: Obnova zgrada javne namjene oštećenih potresom''. Na samu 4. obljetnicu zagrebačkoga potresa Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo (HCPI), a pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatske komore inženjera građevinarstva, organiziralo je skup na kojemu je detaljnije predstavljena problematika cjelovite obnove zgrada javne namjene iz različitih perspektiva te je napravljen osvrt na protekle godine aktivnosti i ostvarene rezultate. Osim što je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zajedno s akademskom zajednicom i stručnjacima na samom početku bio koordinator i jedan od ključnih dionika procesa sanacije i procjene štete, Sveučilište u Zagrebu je tijekom ove četiri godine prednjačilo u koordiniranju kompleksnih procesa sustavno objedinivši sve čimbenike vezane uz težak i složen zadatak obnove zgrada fakulteta i akademija. Za sada je vrijednost ugovorenih radova oko 360 milijuna eura, a s obzirom da još ima određeni broj projekata koji su u raznim fazama pripreme za izvođenje, navedeni iznos cjelovite obnove biti će oko pola milijarde eura. Skup je započeo pozdravnim govorom domaćina prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, rektora Sveučilišta u Zagrebu koji je odmah na početku zahvalio svim inženjerima i stručnjacima koji su od prvoga dana sudjelovali u saniranju šteta nakon potresa, a zatim i planiranju obnove te naglasio da je upravo struka pokazala da se na nju može i mora računati. Također, spomenuo je i velik broj prijavljenih te izrazito zanimanje za ovu temu od strane medija, što dokazuje da je ova tema vrlo aktualna i da je ostalo još dosta pitanja na koje treba odgovoriti. Nakon rektora skup je pozdravio izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, voditelj Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo, Centra koji je iznjedren kao podružnica Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i koji danas predstavlja vodeću referentnu točku za podizanje svijesti o potresu, edukaciji stručnjaka i platformi stručnjaka, ne samo u Hrvatskoj, već svoja znanja dijeli i izvan granica Hrvatske. Prisutne su pozdravile predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec i potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj, koje su u drugoj sekciji programa sudjelovale i na okrugom stolu i svojim vrijednim iskustvom pridonijele bogatoj i zanimljivoj diskusiji. Izv. prof. dr. sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba pozdravio je skup i čestitao prisutnima i svima ostalima na kontinuiranom radu od samog potresa pa i prije, kada su se unaprijed skupljana iskustva pokazala vrijedna u ključnim trenucima katastrofe. „Potres je svako zlo za neko dobro“, rekao je Korlaet te podsjetio da će se, osim same konstrukcijske obnove zgrada napraviti i energetska, cjelovita obnova što daje dodatnu vrijednost, čemu se možemo veseliti. Prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske uvodno je govorio o brojkama i spomenuo da je 360 tisuća metara kvadratnih obnovljeno u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, projekata obnove je 78 završeno, a 64 još uvijek u tijeku te se pohvalio činjenicom da je Seizmološka služba Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu financirana u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti opremljena najkvalitetnijim mjernim instrumentima u svojih 95 novih seizmoloških postaja. Branko Bačić, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH također se zahvalio struci koja je „bez straha, i još u doba pandemije, pokazala iznimnu humanost i zato nam je omogućena prilika za nešto bolje, a to je - povijesna obnova, posebice zgrada javne namjene.“ Spomenuo je i činjenicu da je obnova išla i sporije u nekim trenucima i da je moglo jednostavnije i brže, ali da se nikada nije išlo nauštrb kvalitete. U svom uvodnom izlaganju rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić okupljenima je u detaljnoj prezentaciji predstavio izazove na koje su sve nailazili u cjelovitoj obnovi zgrada Sveučilišta u Zagrebu oštećenih potresom. Državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš održala je izlaganje na temu „Obnova od potresa – izazovi i postignuća“, a dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju pri Ministarstvu govorio je o izazovima u provedbi procesa obnove infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećen potresom. Druga sekcija događanja započela je okruglim stolom na temu „Što smo naučili iz zagrebačkog potresa?“, a sudionici su, osim rektora Lakušića, bili savjetnik ministra prostornog uređenja , graditeljstva i državne imovine dr. sc. Dominik Skokandić, potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj, predsjednica Hrvatske komore inženjere građevinarstva Nina Dražin Lovrec, projektant na obnovi većeg broja fakulteta Mario Todorić, i izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Na pitanje voditelja rektoru za čim žali ili što je moglo bolje, rektor se osvrnuo na svoj prijedlog na kojem je možda trebalo više inzistirati, a to je da se naprave zamjenski objekti za odvijanje nastave na kampusu na Borongaju koji bi onda kasnije i ostali na korištenje Sveučilištu, a za čim sigurno ne žali je – angažman Građevinskoga fakulteta od samih početaka čiji je on tada bio dekan. Na okruglom stolu razgovaralo se o raznim temama, od spremnosti struke za potres, novom zakonu o obnovi koji je ubrzao stvari  i smanjio broj sudionika u procesu do podcijenjene struke statičara, izazovima u realizaciji obnove, stranim radnicima i njihovom nivou znanja, usklađenju s konzervatorskom strukom te brojnim drugim. Moderator skupa bio je vrsni novinar i voditelj na Hrvatskoj radioteleviziji Branko Nađvinski. U trećoj sekciji skupa uz moderatore prof. dr. sc. Borisa Trogrlića i izv. prof. dr. sc. Josipa Atalića održana su izlaganja o razini sigurnosti zgrada javne namjene prije i nakon obnove, projektantskim iskustvima u izradi tehničke dokumentacije cjelovite obnove zgrada, pomoćnim konstrukcijama i skelama za osiguranje stabilnosti zgrada tijekom obnove te o izazovima u provedbi javne nabave za radove te procedurama obrade vantroškovničkih radova. U četvrtoj i zadnjoj sekciji moderatori su bili prof. dr. sc. Domagoj Damjanović i izv. prof. dr. sc. Mario Uroš, a teme izlaganja su bile: obnova konstrukcije Samostana sv. Franje Asiškog u Zagrebu, obnova Bazilike Presvetog Srca Isusova u Zagrebu, istražni radovi u svrhu izrade projekata obnove zgrada javne namjene te konstrukcija obnove zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda.

Istaknuti zaključci i odluke 6. redovite sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024.

Wed, 03/20/2024 - 14:01
Šesta redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. održala se 12. ožujka 2024., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda o izborima u zvanja, financijskim pitanjima i davanju suglasnosti na pravilnike o ustroju radnih mjesta sastavnica, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka. Na početku sjednice i nakon prihvaćenoga zapisnika, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izvijestio je članove Senata o sljedećim aktivnostima: 15. veljače održan je sastanak izdavačkoga savjeta Hanza medije, na kojemu se razgovaralo o publikacijama Hanza medije te o načinu kako se visoko obrazovanje prati u medijskom prostoru. Održan je sastanak s glavnim tajnikom Hrvatskoga olimpijskoga odbora, g. Sinišom Krajačem, o sufinanciranju sveučilišne športske dvorane u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Hrvatski olimpijski odbor spreman je sufinancirati jedan dio sredstava u realizaciji navedenoga projekta. 20. veljače održan je sastanak s Udrugom nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu o 60. obljetnici tjelesne i zdravstvene kulture na Sveučilištu u Zagrebu. Dogovoreno je da se jubilarno obilježavanje održi 9. svibnja 2024. 22. veljače rektor Lakušić sudjelovao je na II. sjednici Nacionalnoga vijeća za digitalnu transformaciju Republike Hrvatske. Uz predstavnike resornih ministarstava, na sjednici su sudjelovali i predstavnici gospodarstva i akademskih institucija. Sjednici je nazočio i dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva. 26. veljače održan je sastanak s Upravom Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu. Tema sastanka bila je obnova 5. i 6. paviljona Studentskoga doma „Stjepan Radić“, realizacija športske dvorane, realizacija studentskoga doma u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj, obnova restorana za prehranu studenata, rekonstrukcija i obnova kinodvorane Studentskoga centra, kao i unaprjeđenje standarda studenata Sveučilišta u Zagrebu. Na sastanku su, uz rektora Lakušića, bili i članovi Upravnoga vijeća Studentskoga centra: prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić i prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale prof. dr. sc. Tibor Pentek. 1. ožujka održana je svečana promocija prvostupnika Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku, koji zajedničkim snagama izvode Fakultet elektrotehnike i računarstva i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Nakon promocije održan je sastanak sa šibenskim gradonačelnikom, g. Željkom Burićem, a sastanku su nazočili i dekani navedenih fakulteta. 7. ožujka održan je sastanak s g. Veljkom Kajtazijem, zastupnikom Hrvatskoga sabora. Tema sastanka bila je unaprjeđenje obrazovanja romske manjine te potencijalne mogućnosti koje bi sukladno Zakonu o manjinama osigurale određenu upisnu kvotu za romsku manjinu u visokom obrazovanju. 7. ožujka održan je sastanak s Povjerenstvom za izradu elaborata o opravdanosti osnivanja i budućega ustroja Fakulteta zdravstvenih studija. Na sastanku je predstavljen elaborat te su nakon izlaganja dane smjernice za njegovo dodatno unaprjeđenje kako bi se preciznije istaknule određene aktivnosti. 7. ožujka održan je sastanak sa županom Sisačko-moslavačke županije, g. Ivanom Celjakom. Jedna od tema razgovora bila je Centar za ljevarstvo SIMET-a, ustrojbena jedinica Metalurškoga fakulteta, odnosno način na koji bi centar bio jedna od velikih aktivnosti županije radi povećanja suradnje s gospodarstvom te privlačenja studenata na studijske programe Metalurškoga fakulteta. Razgovaralo se i o realizaciji kampusa gaming industrije u okviru Sisačko-moslavačke županije, posebice o izradi studijskoga programa, te o realizaciji studentskih domova u Petrinji i Novskoj. U nastavku sjednice Senat je donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu prijediplomskih i integriranih prijediplomskih i diplomskih studija u akademskoj godini 2024./2025. s ukupnom upisnom kvotom od 13 508 upisnih mjesta. Od toga je 11 384 mjesta predviđeno za redovite studente, 1 583 mjesta za izvanredne, a za strane studente (bez državljana EU-a) predviđeno je 541 upisno mjesto. U posebnoj kvoti koja je namijenjena pripadnicima hrvatske manjine u europskim državama, Hrvatima iseljenicima u prekomorskim i europskim državama te njihovim potomcima predloženo je 200 mjesta. Predložena upisna kvota na ukupnoj je razini umanjena za 109 upisnih mjesta u odnosu na prošlu akademsku godinu, a kvota za upis redovitih studenata umanjena je za jedno mjesto. Senat je prihvatio Izvješće o upisu u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. (oba upisna roka). Ukupna odobrena upisna kvotu bila je 8541,5 upisnih mjesta (prošle godine 8334), od toga 7059,5 za redoviti studij namijenjen hrvatskim i državljanima EU-a (prošle godine 6937). Za izvanredne studente bilo je osigurano 1076 upisnih mjesta (prošle godine 996), a za strane studente 406 mjesta (prošle godine 401). U jesenskom i proljetnom upisnom roku upisano je ukupno 4690 studenata (prošle godine 4528), što je 54,91 % ukupne popunjenosti, gotovo jednako kao prošle godine (54,36 %). Popunjenost redovitoga studija iznosi 61,15 % (prošle godine 58,62 %), odnosno upisano je 4317 studenata (prošle godine 4084), a popunjenost izvanrednih studija je 32,53 % (prošle godine 42,57 %) s 350 upisanih studenata (prošle godine 424). Popunjenost kvote stranih studenata iznosi svega 5,67 % (prošle godine 5,46 %), a upisana su tek 23 strana studenta (prošle godine 20). Popunjenost studija prirodnih znanosti iznosi 51,24 % (prošle godine 49,38 %), tehničkih znanosti 60,17 % (prošle godine 58,64 %), studij biomedicinskoga područja (samo studij Sestrinstvo Medicinskoga fakulteta) ostvario je popunjenost od 100 %, a biotehničke znanosti 45,15 % (prošle godine 50,31%). Popunjenost studija društvenih znanosti iznosi 54,31 % (prošle godine 55,93 %), humanističkih znanosti 49,05 % (prošle godine 45,84 %), studija umjetničkoga područja 79,71% (prošle godine 70,71 %), a studiji u kategoriji „ostali“ imaju popunjenost 64,81 % (prošle godine 62,5 %): Protestantska teologija 35,71 % (prošle godine 28,57 %), Vojno vođenje i upravljanje 80 % (prošle godine 75 %), Vojno inženjerstvo 70 % (kao i prošle godine). Odobreni su i sljedeći naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i Hrvatski jezik za neizvorne govornike, 1. udžbenik za hrvatski kao ini jezik, razina A2 prema Zeroju. Donesene su i odluke o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (većih od 40 %) za sljedeće studijske programe: za sveučilišni prijediplomski studijski program Anglistika (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni diplomski studijski program Francuski jezik i književnost (dvopredmetni), smjerovi: nastavnički, prevoditeljski i znanstveni Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni diplomski studijski program Fonetika (dvopredmetni), smjerovi: Rehabilitacija slušanja i govora, Govorništvo i znanstveno usmjerenje fonetike Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Indologija (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski studijski program Informacijske znanosti (jednopredmetni i dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni diplomski studijski program Informacijske znanosti (jednopredmetni i dvopredmetni), smjerovi: Arhivistika, Bibliotekarstvo, Informatika (istraživački i nastavnički), Muzeologija i upravljanje baštinom, Informatologija Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Kroatistika (jednopredmetni), smjer: nastavnički Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Kroatistika (dvopredmetni), smjerovi: jezikoslovni, književni i nastavnički Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Povijest (dvopredmetni), smjerovi: istraživački i nastavnički Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Povijest (jednopredmetni), smjerovi: istraživački i nastavnički Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski studijski program Sociologija (jednopredmetni i dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta. Također, donesene su i odluke o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (od 20 % do 40 %) za sljedeće studijske programe: za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Antropologija (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski studijski program Fonetika (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski studijski program Judaistika (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta i za sveučilišni prijediplomski studijski program Švedski jezik i kultura (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta.
Senat je primio na znanje i odluku Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju akreditacije koju je donijela agencija AQUAS E.V. sa sjedištem u Kölnu u Saveznoj Republici Njemačkoj za izvođenje studijskoga programa diplomskoga združenog studija Redesigning the Post-Industrial Cities u okviru UNIC European University konzorcija, kao i rješenje o promjeni naziva u izreci dopusnice sveučilišnoga diplomskoga studija Poljski jezik i književnost (dvopredmetni), smjerovi: lingvistički i kulturološki – novi naziv glasi: Poljski jezik i književnost (dvopredmetni). Senat je prihvatio i prijedlog o osnivanju novoga studijskoga programa doktorskoga studija Sociologija Filozofskoga fakulteta te nastavni plan i program novoga interdisciplinarnoga specijalističkoga studija Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom Učiteljskoga fakulteta, kao i nastavni plan i program novoga specijalističkoga studija Mehanička ventilacija Medicinskoga fakulteta. Članovi Senata dali su suglasnost na programe rada predloženika za dekane sljedećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: programe prof. dr. sc. Ivice Kisića, prof. dr. sc. Zlatka Janječića, prof. dr. sc. Aleksandra Mešića i prof. dr. sc. Marija Njavre za dekana Agronomskoga fakulteta, programe prof. art. Tina Svena Franića i prof. art. Siniše Justića za dekana Arhitektonskoga fakulteta, program izv. prof. dr. sc. Ante Bilića-Prcića za dekana Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, program prof. dr. sc. Vedrana Bilasa za dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva, program izv. prof. dr. sc. Darija Nikića Čakare za dekana Fakulteta političkih znanosti, program prof. dr. sc. Zdenka Tonkovića za dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje, programe izv. prof. dr. sc. Ivana Pepića i prof. dr. sc. Zrinke Rajić za dekana Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, programe prof. dr. sc. Marija Dumančića, prof. dr. sc. Blaženke Filipan-Žignić i prof. dr. sc. Vatroslava Zovka za dekana Učiteljskoga fakulteta, program prof. dr. sc. Verice Dragović-Uzelac za dekanicu Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta i program prof. dr. sc. Marina Vodanovića za dekana Stomatološkoga fakulteta. Senat je potvrdio i odluku Fakultetskoga vijeća o izboru prof. dr. sc. Sanje Sever Mališ za dekanicu Ekonomskoga fakulteta za mandatno razdoblje od tri akademske godine. Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta prometnih znanosti za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt TwinSafe: Advancing Road Safety Through Twinning i dekanu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u okviru poziva Razvojne istraživačke potpore C3.R2-I1.06.

Agronomski fakultet otvorio tri obnovljene zgrade

Wed, 03/20/2024 - 10:46
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u utorak 19. ožujka 2024. svečano je obilježio završetak radova i otvorenje triju obnovljenih zgrada oštećenih u zagrebačkome potresu u ožujku odnosno petrinjskome u prosincu 2020. godine. S obnovom je zagrebačka Agronomija započela 4. srpnja 2022., a kompletna operacija sufinancirana je iz Fonda solidarnosti Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost. Ukupna vrijednost iznosila je 16.701.738,68 eura. "Obnovili smo otprilike 8500 kvadrata, ali smo u isto vrijeme suvremeno opremili prostore novim uredskim, laboratorijskim i učioničkim namještajem. Tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Iskreno, mi to nismo mogli sami pa se u ime čelništva Fakulteta moram zahvaliti svima onima koji su nam u ovome pomogli", rekao je na jučerašnjoj svečanosti s ponosom u glasu prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskoga fakulteta. Rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić prisjetio se donošenja odluke da se nakon potresa krene u model obnove koji dotad nije postojao – model cjelovite obnova zgrada. To je svim fakultetima, ali i svim ostalim ustanovama oštećenima u potresu, rekao je, omogućilo da unaprijede infrastrukturu koju imaju. "Jedno je bilo vratiti zgrade u ranije stanje, a drugo izvršiti cjelovitu obnovu. Željeli smo upravo to, cjelovito obnoviti zgrade da budu sigurne za boravak, da svi oni koji ovdje borave, a to su naša djeca, da se osjećaju sigurno. Možda može nešto u budućnosti puknuti, ali se neće srušiti. I to je taj izazov koji smo kvalitetno odradili", rekao je i najavio da će Sveučilište gotovo iz mjeseca u mjesec imati po jednu zgradu fakulteta koja se obnavlja. Čak 42 zgrade fakulteta su trenutno u raznim fazama obnove, 29 je onih koji imaju ugovore. Od njih 29, Agronomski fakultet je treća sastavnica zagrebačkog sveučilišta koja je obnovila svoje objekte i otvara se za povratak studenata i profesora. Ostale su u završnim fazama odabira kvalitetnih izvođača. "Nekoliko fakulteta ima neriješene imovinsko-pravne odnose s Gradom Zagreb, ali vjerujem da će i to biti uskoro riješeno, kako bi fakulteti, a ponajprije studentice i studenti, imali prostore za rad kakve zaslužuju, u kojima stječu kvalitetno obrazovanje", poručio je rektor Lakušić. Premijer Andrej Plenković je zagrebačku Agronomiju okarakterizirao kao vodeću znanstvenu i sveučilišnu instituciju u Republici Hrvatskoj u području poljoprivrede, bioraznolikosti i proizvodnji hrane. "Koliko sad vidim, vi ste ovaj posao odradili izvrsno, bili ste izvrsni projekt menadžeri potresne obnove, i na tome vam čestitam. Vidim da su sve tri zgrade izvrsno obnovljene i to će ostati kao vaš najbolji poklon vašim profesorima, svim djelatnicima te studentima Agronomskog fakulteta za skoru 105. obljetnicu vaše ustanove", rekao je. Obnovljena tri paviljona su useljena prvi put 1933., 1940. i 1947. godine. Dekan Kisić objasnio je da su zgrade već i ranije trebale biti obnovljene, ali nikada nije bilo dovoljno novca za to. Stoga su sada obnovljeni prostori garancija daljnjeg nesmetanog rada i obrazovanja budućih generacija studenata koji će, uz kvalitetan infrastrukturni potencijal, usvojena znanja prenositi diljem Hrvatske oplemenjujući proizvodne procese na boljitak svakog poljoprivrednika, zaključio je u svome govoru dekan Kisić. Uz premijera Plenkovića i rektora Lakušića, nove prostore i opremu imali su priliku vidjeti ministrica poljoprivrede mr. sc. Marija Vučković, ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs te brojni dekani i profesori zagrebačkoga sveučilišta, u društvu prodekana i djelatnika Agronomskoga fakulteta. Više možete vidjeti na Universitas portalu.

Izaslanstvo Vlade RH posjetilo Metalurški fakultet u Sisku

Wed, 03/20/2024 - 10:01
U sklopu kontinuiranih nastojanja za jačanje znanstvene infrastrukture i poticanje inovacija u Hrvatskoj, premijer Andrej Plenković, zajedno s potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom i ministrom prof. dr. sc. Radovanom Fuchsom te državnom tajnicom Željkom Josić, posjetio je Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smješten u Sisku. Domaćini, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, v.d. dekana Metalurškog fakulteta prof. dr. sc. Nikola Mrvac i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, dočekali su vladine dužnosnike i pokazali im najsuvremeniju opremu i laboratorije Centra, uključujući peći za taljenje i lijevanje, uređaje za ispitivanje mehaničkih svojstava, optičke spektrometre i 3D printere, što ilustrira napredak i modernizaciju koja se događa unutar hrvatske znanstvene i akademske zajednice. Pritom je istaknuta je važnost Centra za ljevarstvo – SIMET, koji se nalazi u sklopu Fakulteta te je predstavljen kao primjer uspješne suradnje znanstvene zajednice i lokalne uprave. Centar je uspostavljen uz financijsku potporu Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj te predstavlja ključnu komponentu za razvoj inovacija i istraživanja u metalurgiji ne samo u Hrvatskoj, već i u širem europskom kontekstu. Projekt vrijedan preko 5.8 milijuna eura naglašava sinergiju između akademske zajednice, gospodarskih subjekata i lokalnih vlasti, pridonoseći stvaranju inovativnih materijala i razvoju novih tehnologija. Vladini dužnosnici istaknuli su važnost projekta SIMET za gospodarski razvoj regije i cijele zemlje, naglasivši kako je primjer kako europska sredstva mogu biti iskorištena na efikasan i transparentan način, dovodeći do stvarnih promjena u društvu i gospodarstvu. Poseban naglasak pak stavljen je i na ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno učenje, omogućujući studentima i stručnjacima pristup najnovijim tehnologijama i istraživačkim metodama. Premijer Plenković zaključio je posjet riječima podrške i ohrabrenja za daljnji rad i razvoj Metalurškoga fakulteta i Centra za ljevarstvo, naglašavajući kako su znanost i obrazovanje temelji na kojima se gradi uspješna budućnost Hrvatske. Izvor: Universitas portal

Sveučilište u Zagrebu u travnju domaćin Trećega MUZZA tjedna znanosti

Wed, 03/20/2024 - 09:28

Od 12. do 14. travnja u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu ove godine održavat će se treći MUZZA tjedan znanosti. Radi se o dobro poznatoj "znanstvenoj euforiji" kada se susreću znanstvenici, istraživači i svi zainteresirani predškolci, školarci i studenti. MUZZA III. tjedan znanosti je prilika da zajednica doživi uzbuđenje znanosti bez ikakvih prepreka. Ovaj događaj organiziran je u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, što predstavlja snažan korak prema jačanju veza između znanstvene zajednice i visokoga obrazovanja, stvarajući most između istraživačkih postignuća i obrazovnih resursa.

Posjetitelji će imati priliku saznati kako funkcioniraju roboti, istražiti tajne svemira, upoznati se s modernim tehnologijama, bolje upoznati ljudsko tijelo i sudjelovati na brojnim edukativnim radionicama, u svakom slučaju moći će saznati zanimljive informacije o svijetu oko nas. Cijeli projekt realiziran je uz veliku podršku Turističke zajednice grada Zagreba koja je itekako prepoznala važnost ovakvoga događanja koje znanost čini zanimljivijom i pristupačnijom svim generacijama. “Iznimno sam ponosna i zahvalna svima koji su se uključili u MUZZA treći tjedan znanosti. Ovaj projekt predstavlja vrhunac naše predanosti popularizaciji znanosti i stvaranju mostova između akademske zajednice i šireg društva. Naš cilj je potaknuti dijalog o njenom utjecaju na svakodnevni život te potaknuti nova istraživanja i inovacije jer MUZZA tjedan znanosti nije samo događaj, već i prilika za zajedničko istraživanje i učenje”, izjavila je Đurđica Protić, predsjednica udruge MUZZA. U tri dana posjetitelji će moći uživati u 50 radionica koje će im omogućiti interaktivni susret s različitim područjima znanosti i znanstvenicima, a radionice i edukativni sadržaji provode se u suradnji sa stručnjacima iz svih dijelova odgojno-obrazovnog sustava, s posebnim naglaskom na učitelje i nastavnike prirodnih predmeta koji će zainteresiranima bolje približiti teme iz svijeta znanosti. "MUZZA tjedan znanosti predstavlja vrhunac našeg truda u promicanju znanja, kreativnosti i inovacija. Ponosni smo što smo domaćini ovog događaja i radujemo se prilici da sa zajednicom proslavimo fascinantni svijet znanosti. Naša su vrata otvorena svima, jer vjerujemo da je znanje ključ za bolju budućnost. Sveučilište u Zagrebu s radošću sudjeluje u organizaciji i potiče sve da nam se pridruže na ovom nezaboravnom putovanju kroz razna područja znanosti", izjavio je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Očekujemo da će MUZZA III. tjedan znanosti, prethodni tjedni znanosti, biti nezaboravan događaj koji će pridonijeti daljnjem promicanju znanja u našoj zajednici. Ulaz na Tjedan znanosti i sve radionice je besplatan, program traje u petak, subotu i nedjelju od 10 do 19 sati, a detaljno ga možete pratiti na mrežnoj stranici i Facebooku ili Instagramu.

Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na jednom od najvećih sajmova obrazovanja, obuke i poslova u Europi

Tue, 03/19/2024 - 11:23
Sveučilište u Zagrebu, kao i prijašnjih godina, i ove je godine sudjelovalo na međunarodnom sajmu obrazovanja, obuke i poslova u Europi BeSt3 održanom u Beču. Sajam se održavao od 7. do 10. ožujka 2024. godine u organizaciji Austrijskoga federalnoga ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja (BMBWF) i Austrijskoga centra za zapošljavanje. Predstavnici Središnjega sveučilišnoga ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju i Ureda za odnose s javnošću Sveučilišta u Zagrebu predstavili su posjetiteljima 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu kao i  mogućnosti studiranja za strane dolazne studente. Budući studenti iz Austrije, posebice djeca hrvatskih iseljenika, iseljenika iz regije i oni s hrvatskim državljanstvom, iskazali su veliko zanimanje za studiranjem na Sveučilištu u Zagrebu. Najviše upita bilo je za biomedicinsko i tehničko područje te za same uvjete studiranja u Zagrebu i učenje hrvatskoga jezika. Također, veliki interes iskazan je za studijima na engleskom jeziku iz društvenih,  biomedicinskih i tehničkih znanosti, dok se dio posjetitelja zanimalo i za mogućnosti kratkoročnih mobilnosti studenata u okviru programa Erasmus+. U sklopu sajma predstavilo se oko 350 izlagača iz Austrije i inozemstva (sveučilišta, privatne visoke škole, škole stranih jezika, razne tvrtke i drugi), a svake godine posjeti ga oko 75 000 posjetitelja. Sajam je namijenjen budućim i sadašnjim studentima, nastavnicima, roditeljima i svima zainteresiranima za cjeloživotno obrazovanje. U ovom se obliku, i pod ovim nazivom, održava od 1996. godine, iako njegova povijest nastajanja započinje još desetak godina prije. Više o sajmu BeSt3 možete pogledati OVDJE.

Diplomirala druga generacija združenoga studija o održivoj brodogradnji i pomorstvu

Mon, 03/18/2024 - 13:21
Druga generacija studentica i studenata Erasmus Mundus Joint Master programa "Sustainable Ship and Shipping 4.0 (SEAS 4.0)" diplomirala je 6. ožujka 2024. u Napulju. Erasmus Mundus Joint Master SEAS 4.0 program zamišljen je kao zajednički diplomski studij u trajanju od tri semestra, a prvenstveno je namijenjen studentima koji su završili različite tehničke studije brodogradnje, strojarstva, zrakoplovstva, elektrotehnike, građevine, primijenjene matematike/fizike, itd. iz cijelog svijeta, a žele ostvariti dodatne kompetencije u području brodogradnje osvježene s novinama iz Industrije 4.0. Koordinator projekta je talijansko Sveučilište u Napulju "Federico II", a Sveučilište u Zagrebu (Fakultet strojarstva i brodogradnje), španjolsko Sveučilište u Coruni i njemačko Tehničko sveučilište u Hamburgu punopravni su projektni partneri. SEAS 4.0 studij spaja ekološke i pravne kompetencije, poznavanje ekonomskoga okvira zelene i održive ekonomije, digitalizaciju povezanu s najnovijim potrebama u područjima brodogradnje i pomorskoga prometa u obrazovanju usmjerenom na studente povećavajući kulturne kompetencije i stavove o cjeloživotnom učenju. Sudjelovanje zagrebačkoga Fakulteta strojarstva i brodogradnje u svojstvu punopravnoga projektnog partnera velik je uspjeh za cjelokupno visoko obrazovanje u Hrvatskoj. "Jedna od važnih motivacija za provođenje ovog studija je razvoj novih kompetencija studenata kroz uvođenje kolegija koji povezuju brodogradnju kao tradicionalnu struku i nove digitalne tehnologije. Druga važna motivacija je povećanje vidljivosti Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku, FSB-a i Sveučilišta u Zagrebu na međunarodnoj razini", izjavio je prof. dr. sc. Jerolim Andrić, projektni koordinator i voditelj Katedre za gradnju plovnih objekata na FSB-u.  Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku ima snažne kompetencije i stogodišnje iskustvo u obrazovanju inženjera brodogradnje koje želi dodatno razviti i ponuditi stranim studentima kroz suvremen i atraktivan studij. Ovaj projekt je samo jedan od koraka u internacionalizaciji i daljnjem razvoju studija brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Održana konstituirajuća sjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu

Fri, 03/15/2024 - 15:59

U novim prostorima Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, u petak 15. ožujka 2024. održana je konstituirajuća sjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o tijelu osnovanom na temelju odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 23. siječnja 2024.

Gospodarski savjet čini 12 predstavnika gospodarsko-financijskoga sektora, odnosno tvrtki i institucija: Adris grupa d.d., AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost, Ersicsson Nikola Tesla d.d., HEP – Hrvatska elektroprivreda d.d., Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, Hrvatska udruga poslodavaca – HUP, Infobip d.o.o., Institut Ruđer Bošković – IRB, Končar – Elektroindustrija d.d., Orbico d.o.o., Pliva Hrvatska d.o.o. i Podravka d.d. Današnjoj su sjednici Gospodarskoga savjeta kao njihovi predstavnici nazočili: mr. sc. Hrvoje Patajac, direktor za kontroling i strategiju Adris grupe d. d., Blaž Sviličić, direktor sektora proizvodnje u Agenciji za komercijalnu djelatnost, mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla d. d., Vice Oršulić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d. d., mr. sc. Alan Herjavec, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, Boris Pogačnik, član Uprave tvrtke Infobip d. o. o., dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave tvrtke KONČAR – Elektroindustrija d. d., Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornoga odbora tvrtke ORBICO d. o. o., Mihael Furjan, predsjednik Uprave tvrtke PLIVA Hrvatska d. o. o. i dr. sc. Martina Dalić, predsjednica Uprave tvrtke Podravka d. d., te njihovi suradnici. Tijekom konstituirajuće sjednice, na kojoj su uz članove Gospodarskoga savjeta sudjelovali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektori, te članovi Sveučilišnoga vijeća, izabrani su nova predsjednica i njezin zamjenik te je imenovana Radna skupina za izradu Poslovnika o radu Gospodarskoga savjeta. Jednoglasnom je odlukom za predsjednicu Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu izabrana mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla d. d., a za njezinoga zamjenika mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave tvrtke KONČAR – Elektroindustrija d. d. „Bez jakoga Sveučilišta i bez snažne znanstvene zajednice nema ni jakoga gospodarstva, kao ni ubrzanoga razvoja konkurentnosti i inovativnosti cijeloga društva. Vjerujem da predstavnici svih kompanija u Hrvatskoj, u snažnoj sinergiji sa Sveučilištem u Zagrebu mogu napraviti dodatni pomak prema razvoju novih proizvoda te daljnjem jačanju inovativnosti.“, rekla je nova predsjednica Gospodarskoga savjeta mr. sc. Gordana Kovačević. Također, istaknula je kako su na sjednici i predstavnici Sveučilišta i članovi Gospodarskoga savjeta iskazali snažnu motivaciju za suradnju i želju za ostvarivanjem značajnih iskoraka. Prijedlogu Uprave Sveučilišta o tvrtkama i institucijama čiji će predstavnici činiti Gospodarski savjet prethodila je analiza postojeće suradnje sastavnica s gospodarstvom tijekom zadnjih deset godina, sudjelovanja njihovih predstavnika na različitim konferencijama, okruglim stolovima i drugim aktivnostima, kao i podataka o zajedničkim projektima i inovacijama. U uvodnom dijelu sjednice, kada je novim članovima Gospodarskoga savjeta predstavio glavna strateška područja te planirane inicijative i aktivnosti u daljnjem razvoju Sveučilišta u Zagrebu, rektor je zahvalio novim članovima Gospodarskoga savjeta što su prepoznali Sveučilište kao bitnoga partnera. „Kao najveća visokoobrazovna institucija u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu obrazuje mlade stručnjake u svim područjima u kojima djeluju tvrtke i institucije članice Gospodarskoga savjeta. Vjerujem da ćemo sinergijskim djelovanjem te našom suradnjom unaprijediti visoko obrazovanje te društvo u cjelini“, rekao je rektor Lakušić. Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu savjetodavno je tijelo rektora, Rektorskoga kolegija u užem sastavu, Rektorskoga kolegija u širem sastavu i Senata čiji je rad usmjeren na unaprjeđenje rada Sveučilišta, njegovo pozicioniranje kao vodeće hrvatske visokoobrazovne i znanstvenoistraživačke institucije te aktivno sudjelovanje u transferu znanja i tehnologija u gospodarstvo. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, mandat članova Gospodarskoga savjeta traje četiri godine s mogućnošću ponovnoga imenovanja, a njegove će se sjednice održavati najmanje dva puta godišnje. O svome radu ovo će tijelo svake godine podnositi izvješće Senatu Sveučilišta. U skladu sa strategijom Sveučilišta u Zagrebu, koja je prvenstveno usmjerena na razvoj područja visokoga obrazovanja, znanstvenoistraživačkoga rada i sinergije s gospodarstvom, Gospodarski će savjet dodatno unaprijediti postojeći suradnju između Sveučilišta i predstavnika istaknutih pravnih osoba iz gospodarsko-financijskoga sektora i istraživačkih instituta. Između ostaloga, Gospodarski savjet će sudjelovati u postupcima unaprjeđenja studijskih programa i nastavnih procesa te utvrđivanja stvarnih potreba gospodarstva za stručnjacima koji se školuju na Sveučilištu. Također, to će sveučilišno tijelo promicati stipendiranje studenata i sudjelovati u osmišljavanju i uspostavljanju zajedničkih aktivnosti u području istraživanja, razvoja, transfera znanja i tehnologije, kao i u komercijalizaciji inovacija. Uz to, članovi Gospodarskoga savjeta aktivno će raditi na uspostavljanju inovacijskih centara i razvojnih poduzeća, sudjelovati u razvojnim investicijama u infrastrukturu Sveučilišta, te će inicirati aktivnosti koje će pozitivno djelovati na uspostavljanje sustava zaklada, fondova i drugih oblika osiguravanja potrebnih financijskih sredstava. Uz sudjelovanje u promidžbi rezultata suradnje između Sveučilišta i gospodarstva, Gospodarski savjet također će raditi na unaprjeđenju postojećih i predlaganju novih zakonskih i podzakonskih akata s ciljem osnaživanja suradnje između Sveučilišta i gospodarstva.

Prorektor Boris Brkljačić dobitnik zlatne medalje Europskoga radiološkoga društva

Wed, 03/13/2024 - 14:11
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Boris Brkljačić, pročelnik Katedre za radiologiju Medicinskoga fakulteta, dobio je zlatnu medalju Europskoga radiološkoga društva (European Society of Radiology – ESR). Riječ je o najvišoj nagradi koju ESR dodjeljuje svojim članovima, iznimnim znanstvenicima i stručnjacima u području radiologije koji su bili aktivni u organizaciji i promicanju europske radiologije u međunarodnom okružju.

Profesor Brkljačić zlatnu je medalju dobio na Europskom radiološkom kongresu koji je održan u Beču 28. veljače 2024., a nagradu mu je dodijelio predsjednik ESR-a profesor Carlo Catalan. ERS svake godine dodjeljuje tri zlatne medalje u prigodi otvaranja Europskoga radiološkoga kongresa.

Prof. dr. sc. Boris Brkljačić bio je više od 11 godina član Izvršnoga i Upravnoga odbora ESR-a. Od 2019. do 2020. bio je predsjednik ERS-a, a u 2020. i 2021. godini djelovao je kao predsjednik Uprave toga europskoga udruženja. Kao istaknuti član ERS-a osmišljavao je aktivnosti i inicijative udruženja te pokrenuo niz projekata, koje u ime ESR-a i danas vodi. Također, u ime ERS-a održao je brojna predavanja na međunarodnim kongresima diljem svijeta. Profesor Brkljačić počasni je član Društva radiologa Sjeverne Amerike (Radiology Society of North America), Europske federacije za ultrazvuk u medicini i biologiji te član 12 nacionalnih radioloških društava.

Dani potresnog inženjerstva 2024: 'Obnova zgrada javne namjene oštećenih potresom'

Wed, 03/13/2024 - 14:00
Povodom četvrte godišnjice zagrebačkoga potresa Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo (HCPI), a pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske organizira skup DANI POTRESNOG INŽENJERSTVA 2024. Skup će se održati u petak 22. ožujka 2024. s početkom u 9 sati na adresi Radoslava Cimermana 88 u Zagrebu, zgrada SEECEL, gdje je zbog potresa privremeno sjedište Sveučilišta u Zagrebu, odnosno Rektorat.

Tema skupa je Obnova zgrada javne namjene oštećenih potresom, a osim zanimljivih predavanja i diskusija održat će se i okrugli stol pod nazivom Što smo naučili iz zagrebačkog potresa?, na kojemu će istaknuti sudionici konstruktivno raspraviti o široj problematici cjelovite obnove zgrada javne namjene u gradu Zagrebu.

Nakon četiri godine iskustva javila se nužnost za detaljnijim prikazom i analizom ove vrlo kompleksne graditeljske aktivnosti – cjelovite obnove zgrada. Kod cjelovite obnove nema jednostavnih i tipskih rješenja, već je individualan pristup svakomu projektu i svakoj zgradi. Rasprave će biti temeljene na iskustvu inženjera projektanata i voditelja projekata, te investitora, izvođača i provedbenih tijela. Nastojat će se ukazati na sve prepreke na koje se nailazilo i kako su rješavane te na potencijalne nove, ali i naglasiti važnost društvene i gospodarske revitalizacije građevinskoga sektora. Također, valja ponovno istaknuti važnost obnove i kontinuirane brige o zgradama javne namjene.

Sudjelovanje na skupu je besplatno, a s obzirom da je broj mjesta ograničen pozivamo Vas da se što prije prijavite. Svaki sudionik skupa dobiva potvrdu o sudjelovanju na stručnom skupu u ukupnom trajanju od 7 nastavnih sati, a od čega su 3 nastavna sata iz građevno-tehničke regulative.

Detaljne informacije o skupu kao npr. popis tema i predavača, lokacija održavanja savjetovanja te ostale zanimljivosti možete pronaći na web stranici: https://dpi.grad.hr

Prijaviti se možete na: https://dpi.grad.hr/prijava/

Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na "Danima UNICA-e" u Bruxellesu

Tue, 03/05/2024 - 14:21
U Bruxellesu su od 28. veljače do 1. ožujka 2024. po prvi puta održani "Dani UNICA-e". Događanje je bilo otvoreno za cijelu zajednicu Network of Universities from the Capitals of Europe (UNICA-e), kao i za partnerske organizacije, europske dionike i kreatore politika, a cilj je bio napraviti značajan korak prema oblikovanju budućnosti ove mreže, posebice uoči europskih izbora 2024. Kao dio UNICA mreže sudjelovalo je i Sveučilište u Zagrebu, odnosno predstavnici Uprave: prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i rukovoditeljica Središnjega ureda za međunarodnu suradnju dr. phil. Branka Roščić te kao pridruženi član predsjednica Odbora za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.  Na događanju su predstavljene neke od ključnih tema, a uz raspravu se pokušalo zacrtati smjer kojim će se kretati europsko visoko obrazovanje i njegovo okruženje. Pod sveobuhvatnom temom naziva "Upravljanje budućnošću: jačanje demokracije kroz obrazovanje i istraživanje", sudionici su se susreli sa svojim kolegama te donositeljima odluka i onima koji oblikuju politiku visokoga obrazovanja u Europi. Upravo je zato i mjesto održavanja ovoga događanja bila zgrada Europskoga parlamenta u Bruxellesu. Neke od bitnih tema o kojima se raspravljalo, a od ključne su važnosti za našu zajednicu bile su: odrediti demokratsku misiju sveučilišta uoči izbora za Europski parlament ove godine, razvijati transnacionalnu suradnju u europskom obrazovanju, kreirati vizije za novu strategiju istraživanja i inovacija. Demokracija, utemeljena na aktivnom angažmanu građana, inkluzivnosti i donošenju odluka temeljenom na kvalitetnim informacijama, ima velike koristi od sveučilišta. Sveučilišta osnažuju pojedince pružajući im znanje, promičući vještine kritičkoga razmišljanja i potičući sposobnost značajnoga doprinosa napretku društva. Štoviše, kroz istraživanje i inovacije sveučilišta pružaju znanje za donošenje odluka utemeljeno na dokazima i razvoj politika u svrhu rješavanja društvenih izazova. Na taj način sjecište visokoga obrazovanja i demokracije postaje kamen temeljac za društveni razvoj i napredak. Valja istaknuti da su na događanju kao aktivni sudionici bili i pojedini ministri nadležni za sektor visokoga obrazovanja kao npr. slovenski ministar Igor Papić koji je naglasio politiku njegova ministarstva usmjerenu ulaganju od 3% društvenoga bruto proizvoda u istraživanje i visoko obrazovanje, odnosno politiku Vlade Republike Slovenije da sufinancira pripremu za digitalnu strategiju i prijelaz na Society 5.0. Osim istraživanja i inovacija, u kontekstu EU programa Erasmus+, konsenzus svih dionika skupa je da se uspješna priča Erasmus+ mobilnosti studenata i osoblja nastavlja te treba i nadalje aktivno ju financirati, ali da se korigira cilj, odnosno postotak mobilnih studenata na niže realnije iznose. Što se tiče EU programa saveza europskih sveučilišta koja su u drugom ciklusnom razdoblju, postavlja se pitanje financijske održivosti saveza, ali i otvara tema akreditacije i ocjenjivanja kvalitete samih saveza, zajedničkih studija i mikrokvalifikacija, odnosno pravno-tehničke nadležnosti na europskoj razini. Ovakav susret je stoga bio idealan trenutak da se iskoristi kolektivni kapacitet sveučilišta članica UNICA-e i da se glas zajednice čuje među donositeljima odluka, dionicima i partnerima u Bruxellesu, označavajući značajan korak prema oblikovanju budućnosti kojoj težimo. Više možete vidjeti OVDJE.

LERU:"Europska unija 2024. – 2029.: oblikovanje naše budućnosti kroz istraživanje, inovacije i obrazovanje"

Tue, 03/05/2024 - 11:51
Liga europskih istraživačkih sveučilišta (LERU – League of European Research Universities) 29. veljače 2024. u Bruxellesu organizirala je svoju godišnju svečanu večeru uz raspravu pod nazivom "Europska unija 2024. – 2029.: oblikovanje naše budućnosti kroz istraživanje, inovacije i obrazovanje". Sveučilište u Zagrebu kao član CE7 grupe (Central European Universities) bilo je pozvano da prisustvuje, a predstavnici najvećega hrvatskoga sveučilišta bili su prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i dr. phil. Branka Roščić, rukovoditeljica Središnjega sveučilišnog ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju.  Više od 70 osoba s raznih vodećih sveučilišta, iz Europske komisije, flamanske vlade i drugih istaknutih organizacija sudjelovalo je u razgovorima o utjecaju izbora za Europsku uniju na istraživanje, inovacije i obrazovanje. Dobrodošlicu je svima poželjela dr. Linda Doyle, prorektorica Trinity College-a u Dublinu i predsjednica LERU-a  te dala uvod u temu. Zamjenica glavnoga direktora Opće uprave za istraživanje i inovacije pri Europskoj komisiji Signe Ratso potaknula je zatim raspravu o europskim politikama, a koje se tiču istraživanja, inovacija i obrazovanja. Podijelila je svoja razmišljanja o prošlim, sadašnjim i budućim okvirnim programima te govorila o višegodišnjem financijskom okviru (Multiannual Financial Framework - MFF), Europskom istraživačkom prostoru itd. Također je istaknula i komentirala ključne prioritete LERU-a za sljedeći nadolazeći saziv Europskoga parlamenta i Europske komisije.  Nakon toga je glavni tajnik LERU-a, prof. Kurt Deketelaere reagirao i uključio se u raspravu, objašnjavajući neke ideje s kojima se slaže, ali i neke na koja ima drugačija gledišta i ideje.  Flamanski ministar zapošljavanja, gospodarstva, inovacija i poljoprivrede Jo Brouns inicirao je raspravu o ulozi sveučilišta koja se intenzivno bave istraživanjem, a vezano za europsku industrijsku i gospodarsku politiku, i to iz perspektive belgijskoga predsjedanja Europskom unijom.  Članovi Upravnoga odbora LERU-a: dr. Linda Doyle (Trinity College Dublin), prof. Sir Peter Mathieson (Sveučilište u Edinburghu), prof. Peter-Paul Verbeek (Sveučilište u Amsterdamu) i prof. Henrik Wegener (Sveučilište u Kopenhagenu) podijelili su ključne poruke i preporuke za novi Europski parlament i Komisiju, zajedno s prof. Zygmuntom Lalakom (Sveučilište u Varšavi) koji je u ovoj prilici predstavljao vodeća srednjoeuropska sveučilišta koja su članovi CE7 grupe. Istaknuli su da su istraživanja koja često rezultiraju inovacijama kao pokretač gospodarstva i društva od iznimne važnosti u našem društvu, ali da, nažalost, trenutno više nisu u fokusu političara te da to treba promijeniti. Unatoč tomu sveučilišta nastavljaju s istraživačkim aktivnostima i ne posustaju u traženju financijskih sredstava bez kojih nema istraživanja. Sveučilišta su ta koja i kad je najteže, šalju pozitivne poruke i šire optimizam. Zaključeno je da se financiranje projekata s globalne razine Europske Unije lagano seli na lokalnu razinu. U tom se smislu od svake države očekuje podrška istraživačima s minimalnim udjelom od 3% društvenog bruto proizvoda.  Prof. Deketelaere je konačno zaključio događanje izrazivši važnost za akademsku zajednicu, vlade i industriju da udruže snage kako bi se uhvatili u koštac s nadolazećim izazovima u našem društvu.

Održana svečana promocija prvostupnika Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora

Mon, 03/04/2024 - 09:16
U Kući umjetnosti Arsen u Šibeniku u petak 1. ožujka 2024. održana je svečana promocija šeste generacije prvostupnika Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora. Njih dvanaestero inženjera budućnosti uspješno je završilo jedinstveni studijski program Sveučilišta u Zagrebu koji administrativno vodi Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), a zajedničkim snagama izvode FER i Fakultet strojarstva i brodogradnje. Ovaj trogodišnji sveučilišni prijediplomski studij studentima pruža specifične kvalifikacije i znanja iz energetike, elektrotehnike i strojarstva, na podlogama iz prirodoslovlja i proširenim znanjima iz zaštite okoliša, utjecaja na klimu te ekonomskih i pravnih aspekta modernih energetskih tehnologijaStudij se od 2015. izvodi u gradu Šibeniku, u kvalitetnom novouređenom prostoru kojeg je za potrebe studija pripremio Grad Šibenik. Osim što je jedan od najljepših hrvatskih gradova, Šibenik je ujedno i povijesna kolijevka modernih elektroenergetskih sustava te je među prvima u svijetu, već 1895. imao svoj višefazni izmjenični elektroenergetski sustav. Promociju je vodio prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, a svečanosti su nazočili gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić, zatim njegov zamjenik Danijel Mileta te članovi Povjerenstva za promociju sa Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Zdenko Tonković, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva te prof. dr. sc. Bojan Trkulja, privremeni voditelj studija „Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora“. „U Europskoj godini vještina poseban naglasak stavljamo na unaprjeđenje ovoga studija. Inovativan, okrenut potrebama industrije, integriran u lokalnu i regionalnu zajednicu, smješten u centru razvoja hrvatske zelene energetike, ovaj studij služi kao primjer dobre prakse za razvoj zanimanja budućnosti i ostvarivanje ključnih rezultata klimatski neutralne budućnosti'', rekao je dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas. „Ovo je sveučilišni prijediplomski studij nakon kojega naši studenti mogu nastaviti akademski put na diplomskim programima na FER-u i FSB-u ili se zaposliti u brzo rastućim granama privrede vezanim uz zelenu tranziciju“, istaknuo je prednosti studija prof. dr. sc. Bojan Trkulja, privremeni voditelj Studija.  „Grad Šibenik svoju budućnost temelji na razvoju visokoškolskog obrazovanja i implementaciji novih tehnologija te je svečana promocija prvostupnika inženjera energetskih tehnologija poseban trenutak za sve nas i korak naprijed k tom cilju. Šibenskim studentima na raspolaganju je novi studentski dom, organizirana studentska prehrana i javni gradski prijevoz te visoka razina studentskog standarda, pa su i to čimbenici kojima naša sredina dokazuje opredijeljenost razvoju visokog školstva i znanosti“, podijelio je s okupljenima gradonačelnik Željko Burić te uputio čestitke svim promoviranima, njihovim obiteljima i profesorima. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić obratio se prisutnima rekavši da je važno istaknuti da je ovaj studij pravi i pozitivan primjer kako se jedinice lokalne samouprave i sveučilište trebaju nadopunjavati, i to u onom najvrjednijem – obrazovnim programima - u kojima se prenose znanja mladim generacijama, koje će sutra biti kreatori naše budućnosti. „Na Sveučilištu gradimo čvrstu vezu s gospodarstvom jer se kroz međusobnu suradnju dobivaju ideje za istraživanja koja urode novom tehnologijom ili inženjerskim rješenjem, a to sve dovodi do podizanja konkurentnosti gospodarstva i akademske zajednice. Promjene se danas kreću velikom brzinom, a energetika, elektrotehnika, strojarstvo, klimatske promjene, energetska učinkovitost i moderne energetske tehnologije u najvećoj mjeri utječu na ove promjene. Pritom najznačajniju ulogu imaju četiri komponente: čovjek, tehnologija, materijal i novac. Dobro odabrani elementi dat će najbolji rezultat, a najvažniji je ipak čovjek, odnosno stručnjak sa specifičnim znanjima i kompetencijama  koje se stječu upravo na ovakvim studijskim programima. Na kraju je zagrebački rektor čestitao promoviranima na uloženom trudu, upornosti i požrtvovnosti te ih pozvao da nastave školovanje na Sveučilištu u Zagrebu. Inspirativni govor održao je direktor energetskoga dioničkoga društva iz gospodarstva, gospodin Mario Klarić, a u ime sveučilišnih prvostupnika skupu se obratio Luka Amanović, jedan od promoviranih studenata. Prije nego što ih je rektor Lakušić proglasio prvostupnicima inženjerima energetskih tehnologija, pristupnici su dali svečanu prisegu, a svečani dojam zaokružila je Klapa Bunari koja je izvela akademsku himnu Gaudeamus igitur te bila zaslužna za ugodni glazbeni program događanja. Čestitamo!

Održana Alumni priča: Dvije diplome – jedna strast

Fri, 02/23/2024 - 09:49
U petak 23. veljače 2024. u auli Sveučilišta u Zagrebu održana je "Alumni priča" s gostima, istaknutim alumnima našega Sveučilišta, Goranom Bogdanom i Robertom Knjazom. Gosti razgovora, obojica bivši studenti dva fakulteta - Akademije dramske umjetnosti i Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kroz zanimljiv razgovor s Mislavom Togonalom prisjetili su se svojih studentskih dana te ispričali na koji način je vrijeme provedeno u studentskim klupama utjecalo na njihove kasnije životne odabire. Više informacija o samom događanju objavit ćemo uskoro.

ALUMNI PRIČA: Dvije diplome – jedna strast, gosti Goran Bogdan i Robert Knjaz

Thu, 02/22/2024 - 11:47
U petak 23. veljače 2024. u 13 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu (Radoslava Cimermana 88) bit će održana Alumni priča s gostima, istaknutim alumnima našega Sveučilišta, Goranom Bogdanom i Robertom Knjazom. Gosti razgovora, obojica bivši studenti dva fakulteta - Akademije dramske umjetnosti i Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kroz zanimljiv razgovor s Mislavom Togonalom prisjetit će se svojih studentskih dana i na koji način je vrijeme provedeno u studentskim klupama utjecalo na njihove kasnije životne odabire.

Pozivamo vas da nam se pridružite! POZIVNICA

Građevinski fakultet proslavio svoju 105. obljetnicu

Thu, 02/22/2024 - 11:06
Na Sveučilištu u Zagrebu u velikoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe SEECEL u srijedu 21. veljače 2024. obilježen je Dan Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i 105. obljetnica njegova djelovanja. Dobrodošlicu gostima zaželio je prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskoga fakulteta, nakon čega su uslijedili pozdravni govori visokih uzvanika. Prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić koji je Građevinski fakultet opisao s dvije riječi – zajedništvo i izvrsnost: "Zajedništvo je nešto za što trebate imati veliko srce. A veliko srce ste pokazali kad nam je bilo najteže, kada nas je zadesio potres. Prvi ste izašli van na teren, došli na oštećene sastavnice i tješili nas rečenicom koju i danas pamtim - Ovo ćemo sve popraviti, bitno je da nam ljudi nisu stradali. Izvrsni ste pak po pitanju znanstvenog rada, nastave koju organizirate za svoje studente. Izvrsnost naposljetku pokazujete kroz suradnju s gospodarstvom. Mi u tehnici volimo surađivati s gospodarstvom i to je naša jedna od tri osnovne djelatnosti, a tu je Građevinski fakultet sigurno perjanica Sveučilišta u Zagrebu", poručio je prorektor Majetić. Prof. dr. sc. Vedran Mornar, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, također se zahvalio djelatnicima Građevinskog fakulteta na svemu što su napravili nakon zagrebačkog i petrinjskog posla. Ujedno je izrazio i bojazan da će u budućnosti biti još više "takvog" posla referirajući se na ekološku i energetsku krizu. Potpredsjednik vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je da je još prošle godine iz prezentacije dekana zapamtio iznimnu međunarodnu suradnju fakulteta i s to se eminentnim europskim sveučilištima. Time ovaj fakultet drži korak s najpoznatijim institucijama koje u Europi doprinose razvoju građevinske struke. A to Građevinski fakultet pozicionira kao instituciju od iznimne važnosti za trenutnu situaciju u hrvatskome društvu i hrvatskoj državi, istaknuo je Bačić. Sjednica je nastavljena prezentacijom dekana o uspjesima i dostignućima Građevinskog fakulteta u protekloj godini. Dekan prof. dr. sc. Domagoj Damjanović u svom se govoru kratko osvrnuo na povijesni razvoj Građevinskoga fakulteta te trenutne izazove s kojima se fakultet susreće, a koji su povezani s cjelovitom obnovom zgrade fakulteta te posljedičnim preseljenjem i djelovanjem na zamjenskim lokacijama. U posljednje vrijeme postoji povećan interes za upis na prijediplomski studij Građevinskog fakulteta koji je prema ukupnom broju prijava prošle godine bio na 7. mjestu, uzimajući u obzir sve studijske programe u Republici Hrvatskoj. Prijediplomski i diplomski studijski programi Građevinskog fakulteta akreditirani su od strane ugledne njemačka agencija ASIIN, na što je fakultet posebno ponosan. "Sa studentima nastojimo graditi partnerski odnos poticanjem njihovoga aktivnijeg uključivanja u sve procese na fakultetu, uz podršku inicijativama Studentskog zbora u organizaciji raznih edukativnih, društvenih, humanitarnih i sportskih aktivnosti", naveo je dekan Damjanović. Program je nastavljen dodjelom nagrada zaslužnim studentima i djelatnicima fakulteta te tvrtkama i partnerima s kojima je fakultet u protekloj godini ostvario uspješnu suradnju. Više o događanju i popis svih nagrađenih možete pročitati na Universitas portalu.

Dobitnici stipendije za e-tečaj hrvatskoga jezika HiT-1

Mon, 02/19/2024 - 15:07
Povjerenstvo za odabir stipendista Sveučilišta u Zagrebu za e-tečaj hrvatskoga HiT-1 u ponedjeljak 19. veljače 2024. odabralo je 10 kandidata, odnosno dobitnika stipendije za e-tečaj u akademskoj godini 2023./2024. Povjerenstvo za odabir stipendista Sveučilišta u Zagrebu za e-tečaj hrvatskoga HiT-1 u sastavu:
prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, voditeljica Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture,
dr. sc. Marija Bošnjak, zamjenica voditeljice Škole i e-lektorica Sveučilišta u Zagrebu
i Heli Hajdić-Nikolić, dipl. iur., glavna tajnica Sveučilšita u Zagrebu,  donijelo je odluku o odabranim kandidatima: 1. Maria Emilia Burgos, Argentina, proljetni semestar (spring) 2. Luca Valentin Nacucchio Nadinić, Argentina, proljetni semestar (spring) 3. Marco Buzolić, Čile, proljetni semestar (spring) 4. Bruno Eto Dias das Chagas Demšić Citron, Brazil, proljetni semestar (spring) 5. Isabella Debora Ramos Puh, Peru, proljetni semestar (spring) 6. Lucas Pablo Kremar, Argentina, jesenski semestar (autumn) 7. Maria Paz Tieri, Argentina, jesenski semestar (autumn) 8. Marian Miroslava Krellac Loza, Bolivija, jesenski semestar (autumn) 9. Bernardo Nicolas Pehar Garcia, Urugvaj, jesenski semestar (autumn) 10. Jose Carlos Hernandez Perussina, Gvatemala, jesenski semestar (autumn) Prijavilo se više od 50 kandidata, što je zaista velik broj, pa nije bilo lako odabrati samo 10 među vrlo sličnim kandidatima. One koji sada nisu dobili stipendiju ohrabrujemo da prate mrežne stranice Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske jer će tijekom ljeta ove godine objaviti javni poziv za stipendije za e-tečaj HiT-1 za 2024./2025. godinu. Srdačno vas pozdravljamo u ime rektora prof. dr. sc. Lakušića i želimo vam uspješno učenje hrvatskoga jezika!

Prvi redovni studij japanologije na Filozofskom fakultetu

Mon, 02/19/2024 - 13:18
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od akademske godine 2024./2025. započinje s provedbom redovitoga prijediplomskoga studija japanologije. S obzirom na dugogodišnje iskustvo u izvođenju programa japanologije (od 2004./2005. godine studij se izvodi kao trogodišnji slobodni studij), te vrsne stručnjake i izvorne govornike sigurno je da će studij privući veliki broj zainteresiranih studenata.  Počevši s prijediplomskom razinom i kasnijim usavršavanjem na diplomskoj razini, novi studij japanologije svoje će polaznike osposobljavati u standardnom japanskom jeziku, njegovim lingvističkim i društveno-kulturnim osobitostima, podučavati japanskoj povijesti, književnosti, ali i japanskoj kulturi i društvenim odnosima. Znanjem i sposobnostima koje svladavaju na studiju, studenti postaju konkurenti za rad u širokom polju zanimanja poput medija, turizma, podučavanja, prevođenja, industrije i trgovine, diplomacije, kao i radom u različitim područjima kulturne djelatnosti. S obzirom da je riječ o dvopredmentom studiju – japanologiju mogu kombinirati s brojnim drugim studijskim grupama koje nudi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povodom pokretanja prvoga redovnoga studija japanologije na Sveučilištu u Zagrebu najavljeno je događanje kako bi se šira javnost upoznala o mogućnostima koje studij nudi. Promocija studija održat će se u subotu 9. ožujka 2024. od 12.30 sati na Filozofskom fakultetu (Ulica Ivana Lučića 3), a očekuje se dolazak prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, rektora Sveučilišta u Zagrebu, predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Program će započeti sadnjom japanske trešnje (sakura) u vrtu Fakulteta, a potom će u Dvorani D7 biti održano i natjecanje u govoru japanskoga jezika. U auli Fakulteta pak bit će organizirano nekoliko izložbi, te radionica origamija, pisanje imena na japanskome, itd.  

Erasmus+ natječaj za mobilnost studenata za studijski boravak - programske zemlje KA131 (EU) za ak. god. 2024./25.

Fri, 02/16/2024 - 11:34
Sveučilište u Zagrebu na temelju sklopljenih Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma s inozemnim visokoškolskim ustanovama iz programskih zemalja (KA131) raspisuje Natječaj za mobilnost studenata u svrhu studijskog boravka u okviru Erasmus+ programa ključne aktivnosti 1 unutar programskih zemalja (KA131 -EU) za akademsku godinu 2024./2025.
Više možete pročitati OVDJE.

Ekonomski fakultet dobio AMBA akreditaciju i postao 128. trostruko akreditirani fakultet u svijetu

Wed, 02/14/2024 - 15:09
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ostvario je iznimno postignuće dobivanjem AMBA (Associations of MBAs) i BGA (Business Graduates Association) akreditacija. Uz AACSB i EQUIS akreditacije, AMBA čini tzv. „trostruku krunu“ akreditacija koju ima manje od 1 posto ekonomskih fakulteta i poslovnih škola u svijetu, a Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu postao je 128. član ove elitne globalne zajednice ekonomskog obrazovanja. Navedene akreditacije dodjeljuju tri najveće i najutjecajnije globalne akreditacijske organizacije, a ovo postignuće odražava visoke standarde kvalitete i izvrsnosti u obrazovanju, prepoznajući Fakultet kao vodeću instituciju u Hrvatskoj i šire. Stečene akreditacije omogućuju studentima obrazovanje u skladu s globalnim trendovima, pripremajući ih za učinkovito liderstvo.

Pages