Sveučilište u Zagrebu

Kolegij Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom dostupan je za upis svim studentima koji su upisani na bilo koju sastavnicu (fakultet/akademiju) Sveučilišta u Zagrebu na prijediplomskoj, diplomskoj ili poslijediplomskoj razini studija.


Kolegij se provodi kroz 3 modela (A, B, C): Model A uključuje pripremnu radionicu koja će se održati tijekom dvaju vikenda početkom semestra (petak, subota, nedjelja) i pružanje vršnjačke potpore studentu/ici s invaliditetom tijekom semestra. Model A nosi 5 ECTS bodova. Za upis kolegija prema modelu A potrebno je poznavati studenta/icu s invaliditetom sa svojega fakulteta te se dogovoriti da će se baš njemu ili njoj pružati vršnjačka potpora. Za one koji su već odslušali pripremnu radionicu kroz model A ili C, dostupan je model B – pružanje vršnjačke potpore, koji nosi 3 ECTS boda. I za model B potrebno je imati „para“, odnosno studenta/icu s invaliditetom sa svojega fakulteta kojoj će student pružati potporu. Studenti koji žele samo odslušati teoriju, ali ovoga semestra nemaju dovoljno vremena za aktivno pružanje potpore studentu/ici s invaliditetom ili samo žele ponešto saznati o osobama i studentima s invaliditetom, mogu upisati model C koji nosi 2 ECTS boda. Nakon završenoga modela C, student u bilo kojem trenu tijekom nekoga drugoga semestra može upisati model B. Važno je napomenuti kako u modelima A i B nema ispita niti ocjena, već studenti dolaze na dogovorene supervizije tijekom semestra. Kolegij se izvodi svaki semestar i mogu ga upisati svi studenti Sveučilišta u Zagrebu! Za detaljnije informacije o točnom broju sati predavanja i vježbi, tko su sve studenti s invaliditetom i što sve podrazumijeva pružanje vršnjačke potpore, svi zainteresirani mogu se javiti u Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu (tel. 01 4564 405, 099 4593 578, e-adresa: uredssi@unizg.hr).    Kratki video o kolegiju

Od 23. do 27. rujna 2024. Središnji ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizira Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane dolazne studente u zimskom semestru akademske godine 2024./2025. koji na Sveučilište u Zagrebu dolaze na studentsku razmjenu.

Većina studenata od njih gotovo 550, na studijski boravak u Zagreb dolazi u sklopu EU programa Erasmus+ mobilnosti za zemlje Europske unije, a koji podrazumijeva recipročnost broja dolaznih stranih i odlaznih matičnih studenata na studijski boravak u te iste zemlje. Studenti dolaze iz 39 zemalja, a najveći broj studenata dolazi iz sljedećih EU država: Španjolske (89), Njemačke (67) i Francuske (54). Najveći broj studenata, njih oko 150, dolazi na Ekonomski fakultet, 79 studenata dolazi na Pravni fakultet, a 65 studenata dolazi na Fakultet elektrotehnike i računarstva. Vrijednost EU projekta i na natječaju dobivenih bespovratnih sredstava, iz kojih se financiraju odlazne mobilnosti studenata i (ne)nastavnog osoblja Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2024./25., iznosi nešto više od 6 milijuna eura za programske države Europske unije (projekt KA131). Najveći iznos, oko 4 milijuna eura, namijenjen je za stipendije studenata Sveučilišta u Zagrebu koji odlaze na studijski boravak u države Europske unije. Od ukupnog broja od gotovo 270 studenata Sveučilišta u Zagrebu, najviše ih je otputovalo u sljedeće države: Španjolska (41), Italija/Portugal (30) i Njemačka (29). Tijekom Tjedna dobrodošlice predviđene su razne aktivnosti: stručno vodstvo po kulturno povijesnom središtu grada Zagreba, akademska predavanja na Sveučilištu o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskome obrazovnome sustavu zatim o religijskoj baštini Hrvatske te o kulturološkom šoku i akulturaciji. U programu je i orguljaški koncert u crkvi sv. Marka u Zagrebu te posjet Tehničkome muzeju Nikola Tesla. Posebno je još u planu i Dan dobrodošlice 27. rujna 2024. kada će djelatnici Središnjeg ureda za međunarodnu suradnju predstaviti Sveučilište u Zagrebu, studijske programe i mogućnosti studiranja na engleskome jeziku. Studentima će biti predstavljena i umjetnička djelatnost te javna događanja koja organiziraju akademije i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje imaju umjetničku komponentu. Studentima će se obratiti i Ured za sport Sveučilišta u Zagrebu. Croaticum (Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik) dat će pregled učenja hrvatskoga jezika za strance, a hrvatski studenti iz Erasmus Student Network Zagreb (ESN Zagreb), udruge čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju iz EU projekta, održat će prezentaciju za strane studente o studiranju i životu u Zagrebu te će upoznati studente s aktivnostima koje će za njih organizirati tijekom semestra. Program je u potpunosti financiran iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti. Detalji programa objavljeni su na poveznici: Program  

U četvrtak 12. rujna 2024. Sveučilište u Zagrebu posjetile su predstavnice francuskoga sveučilišta Université Paris-Dauphine - PSL, jedne od vodećih europskih akademskih i istraživačkih institucija u znanstvenom području organizacije i donošenju odluka.

Izvanrednu profesoricu ekonomije i potpredsjednicu Sveučilišta, zaduženu za međunarodnu suradnju Sophie Méritet i voditeljicu Upravnoga odbora i disciplinskoga sektora pravnicu Valérie Lozina ugostili su prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju i dr. phil. Branka Roščić, voditeljica Središnjega ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Također, sudjelovali su i predstavnici Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Zoran Krupka, prodekan za kvalitetu i internacionalizaciju, izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić, prodekanica za strateška partnerstva i projekte i gospođa Suzanu Karabaić, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju. 

Na sastanku se razgovaralo o budućim zajedničkim suradnjama, posebice u području kraćih studijskih boravaka te razmjena stručnoga osoblja, nastavnika i studenata.

Otvoren je Natječaj za odabir inovativnih obrazovnih projekata namijenjen nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu. Natječaj je organiziran u sklopu projekta Europska sveučilišta gradova u postindustrijskoj tranziciji (UNIC), a projekti će se financirati kroz UNIC VIP Fund for Virtual and International Educational projects. Cilj Natječaja je potaknuti nastavnike svih sveučilišta UNIC saveza da uključe virtualne međunarodne obrazovne suradničke aktivnosti u redovni kurikulum kroz postojeći ili novi kolegij. Fond pruža financijsku podršku za osmišljavanje, koordinaciju i provedbu tih aktivnosti. Natječaj će biti otvoren od 19. rujna do 16. prosinca 2024. do 23:59 sati. Prijave na natječaj Više o Natječaju možete pročitati na službenoj mrežnoj stranici UNIC projekta. Sva potrebna dokumentacija nalazi se na lokalnoj mrežnoj stranici VIP Fund natječaja.

• Vodič za prijavitelje (na hrvatskom jeziku)
• Obrazac za prijavu + tablica troškova
• Popunjeni obrazac zajedno s tablicom troškova šalje se na adresu elektroničke pošte: unic@unizg.hr
• Kontakt za pitanja: unic@unizg.hr

Tko se može prijaviti Na Natječaj se mogu prijaviti svi nastavnici (i predavači i lektori te ostali koji sudjeluju u nastavi) Sveučilišta u Zagrebu koji imaju ili će pronaći partnere (kolegice i kolege nastavnike) na barem jednom od sveučilišta UNIC saveza s kojima će organizirati suradničke nastavne aktivnosti za svoje studente. Više o inovativnim obrazovnim aktivnostima i ostalim detaljima natječaja možete pročitati u Vodiču za prijavitelje i na stranicama UNIC VIP Funda. Ključni datumi Otvaranje natječaja je 16. rujna 2024. Zatvaranje natječaja je 16. prosinca 2024. u 23.59 sati. Objava rezultata bit će 28. veljače 2025. Početak aktivnosti predviđen je za 17. ožujka 2025. najranije, a završetak aktivnosti najkasnije 31. ožujka 2027. Kako pronaći partnere? Ako već imate ideju, a nemate partnere s kojima biste ju realizirali, ili još nemate jasnu ideju, predlažemo da se uključite u UNIC radionice za nastavnike. Ako tražite partnere, možemo vam pomoći u uspostavljanju kontakta. Javite nam se putem e-mail adrese unic@unizg.hr. Radionice za nastavnike Budući da se radi o novim inovativnim metodama koje se mogu primjenjivati u visokoškolskoj nastavi, pozivamo Vas da se uključite u UNIC radionice za nastavnike o virtualnoj razmjeni i suradnji u interkulturnom okruženju. Na radionicama ćete naučiti o metodama virtualne suradnje i imati priliku upoznati svoje kolegice i kolege s kojima možete planirati i organizirati obrazovne aktivnosti virtualne suradnje i razmjene i koje možete prijaviti za financiranje kroz VIP Fund. Inovativni oblici nastave Više o virtualnoj i mješovitoj razmjeni te metodama učenja temeljenim na izazovima možete pročitati u službenom dokumentu VIP Fund natječaja i UNIC Priručniku za nastavnike o fizičkoj i virtualnoj mobilnosti.

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima" za stjecanje akademskoga naziva specijalist/specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u akademskoj godini 2024./2025.

 

1. UVJETI I PRAVO UPISA

Na Studij se mogu upisati pristupnici 1. sa završenim:

• odgovarajućim četverogodišnjim sveučilišnim dodiplomskim studijem
• odgovarajućim sveučilišnim diplomskim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ostvarenih 300 ECTS bodova)
• odgovarajućim stručnim diplomskim studijem (300 ECTS) uz obavezu polaganja sva tri razlikovna kolegija, neovisno o programu koji su završili
• strani državljani koji su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij, a kojima je diploma priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske (akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u RH na Sveučilištu u Zagrebu)

2. kandidati s prosječnom ocjenom studija većom od 3,5, odnosno kandidati s nižim prosjekom ako prilože preporuku dva sveučilišna profesora s fakulteta na kojem su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij. Od pristupnika se očekuje poznavanje engleskog jezika na razini praćenja stručne literature i stručne komunikacije. Pravo upisa na Studij stječu pristupnici koji zadovoljavaju uvjete upisa. Ako se za upis na Studij prijavi više pristupnika od upisne kvote, pravo upisa stječu pristupnici koji udovoljavaju svim uvjetima natječaja i koji su odabrani putem selekcijskog postupka. Glavne odrednice selekcijskog postupka su prosjek ocjena na studiju i motivacijski razgovor. S kandidatima koji ostvare pravo upisa na Studij sklapa se Ugovor o studiranju. 2. UPISNA KVOTA Na Studij se prima 30 studenata. 3. PROGRAM I TRAJANJE STUDIJA Detaljan program studija dostupan je na stranici https://uljp.unizg.hr/. Studij traje tri semestra i nosi 90 ECTS bodova. Studij izvodi pripremni semestar u okviru kojeg se održava nastava na razlikovnim predmetima. Razlikovni predmeti ne nose ECTS bodove, a svrha im je omogućiti studentima stjecanje znanja koja su im neophodna za praćenje nastave na Studiju. Za svakog se studenta određuju posebno, ovisno o tome je li tijekom svojeg preddiplomskog ili diplomskog studija položio ispite koje sadržajno obuhvaćaju gradivo propisano pojedinim razlikovnim predmetom. 4. UPIS I POČETAK NASTAVE Upis na Studij održat će se u listopadu 2024. godine. Nastava na razlikovnim predmetima u pripremnom semestru održat će se u listopadu/studenom 2024. godine. Održavanje redovite nastave na Studiju započinje u studenom 2024. godine. Točni datumi bit će objavljeni naknadno. 5. VISINA ŠKOLARINE Školarina iznosi 1.860 eura po semestru, odnosno 5.580 eura za tri semestra koliko traje Studij. Dodatno, za svaki razlikovni predmet koji studenti trebaju položiti jer nisu stekli potrebna formalna osnovna ekonomska, psihološka i/ili statistička znanja, potrebno je platiti 200 eura. Izvan uplaćene školarine su i troškovi prijave odnosno obrane specijalističkog rada u ukupnom iznosu od 400 eura. Školarinu je moguće platiti jednokratno ili u nekoliko rata. 6. POSTUPAK PRIJAVE ZA UPIS NA STUDIJ Postupak prijave za upis na studij sastoji se u popunjavanju i dostavi obrasca za prijavu i popratne dokumentacije, poštom na adresu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prijava za upis na Studij uključuje sljedeće dokumente:

1. Obrazac prijave [DOWNLOAD]
2. Diploma prethodnog(ih) studija (ovjerena preslika ili izvornik na uvid)
3. Prijepis ocjena sa svih prethodnih razina studija
4. Preporuke ako je prosjek ocjena kandidata na prethodnim studijima bio niži od 3,50 (dvije preporuke)
5. Domovnica (izvornik na uvid)
6. Izvadak iz matice rođenih (izvornik ili ovjerena preslika ne starija od 6 mjeseci)
7. Životopis
8. Rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ukoliko kandidat studij nije završio u Republici Hrvatskoj
9. Motivacijsko pismo za pristupnike za stipendije

7. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Rok za podnošenje prijava na natječaj je od 9. rujna 2024. do 30. rujna 2024. godine. Ispunjenu prijavu na natječaj i traženu dokumentaciju poslati poštom na adresu: EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Referada za poslijediplomske studije
(s naznakom za: Studij Upravljanje ljudskim potencijalima)
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb Prijavom na natječaj dajete privolu za obradu Vaših osobnih podataka u svrhu upisa na studij, a u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Opširnije informacije nalaze se na web stranici Studija. Za dodatne upite kontaktirati:

• Milka Rimac Bilušić, spec. oec.; mrimacbil@net.efzg.hr, tel. 095/861-7646.
• prof. dr. sc. Maja Parmač Kovačić; mparmac@ffzg.hr, tel. 091/753-0949.

Na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SECEEL, u srijedu 4. rujna 2024. održan je državni stručni skup za ravnatelje osnovnih škola pod nazivom „Inovativni pristupi i stručne kompetencije u promicanju prometne sigurnosti i kulture u osnovnoškolskom obrazovanju“. U punoj velikoj dvorani Rektorata, u zajedničkoj organizaciji Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Agencije za odgoj i obrazovanje, uz potporu Učiteljskoga fakulteta, Hrvatskoga autokluba, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, skupu su prisustvovali brojni ravnatelji škola i ostali zainteresirani sudionici. Okupljanje je imalo za cilj jačanje svijesti ravnatelja o važnosti pružanja podrške učiteljima i učenicima u ostvarenju ishoda učenja vezanih uz sigurnost prometa i prometnu kulturu te potaknuti kontinuirani profesionalni razvoj učitelja uz podršku ravnatelja škola. Skupu su prisustvovali: potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs te državna tajnica istoga Ministarstva Zrinka Mužinić Bikić te glavni ravnatelj policije Nikola Milina. Pozdravnim govorom ovaj iznimno važan stručni skup otvorila je vršiteljica dužnosti ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić, zatim su uslijedili govori dekana Fakulteta prometnih znanosti izv. prof. dr. sc. Marka Šoštarića i rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Gospođa Kurtić je svima zaželjela dobrodošlicu naglasivši važnost suradnje institucija po pitanju sigurnosti u prometu i implementaciju boljega, novoga sustava edukacije u školske kurikulume. Dekan Šoštarić je zahvalio sudionicima što su prepoznali potrebu za održavanjem skupa na ovu temu prije početka nove školske godine, spomenuvši kontinuirani rad brojnih stručnjaka na Fakultetu prometnih znanosti u sklopu Centra izvrsnosti cestovnoga prometa, a s ciljem unaprjeđenja edukacije iz područja prometne sigurnosti. „Svi trebamo djelovati najprije preventivno, a uloga ravnatelja, profesora i učitelja je ključna jer oni integriraju sva ta znanja u svoju nastavnu djelatnost. U tom procesu važan je razvoj inovacija u pristupu i razvoju tehnologija te kvalitetna suradnja s lokalnim vlastima“, zaključio je dekan Šoštarić. Rektor Lakušić je na početku pozdravio ovu hvalevrijednu inicijativu spomenuvši djecu, nazvavši ih „draguljima“ naše zemlje koja će nam osigurati razvijeno društvo i budućnost kojoj težimo. „Želimo da u svom veselom okruženju djeca budu sigurna na putu do škole i iz škole do doma. Prometna kultura se gradi, promet ne štedi nikoga i upravo zato trebamo educirati od mlade dobi. Sveučilište u Zagrebu pruža znanje, daje prijedloge, radi na unaprjeđenju društva i to su sve razlozi zašto smo podržali ovaj projekt“, rekao je rektor Lakušić. Rektor je podsjetio i na „Tjedan znanosti“, događanje s ciljem edukacije i popularizacije znanosti održano ove godine u istoj zgradi Rektorata, na kojemu je za predškolarce i školarce kao dio programa predstavljena sigurnost i ponašanje u prometu te najavio ponovno održavanje u travnju sljedeće godine. Ministar Fuchs je ponovio da je ovaj skup od iznimne važnosti i zato ima potporu Ministarstva sa svojim agencijama kako bi nastavili razvijati prometnu kulturu zajedno. Zahvalio je rektoru Lakušiću, odnosno Sveučilištu, što je ustupilo svoje prostore. Podpredsjednik Vlade RH i ministar Božinović započeo je svoj pozdravni govor iznoseći brojku stradalih u prometu ove godine, a to je 166. „Tehnologija je sve naprednija, ali nisu sve pravila, propisi i kazne…, bit je u stvaranju svijesti, kulture i edukacije. Cilj nam je spasiti živote i stvoriti bolje društvo, integrirati ovu temu u nastavne planove sustavno i učinkovito i zato je ona prioritet“, zaključio je ministar Božinović. Uslijedila su četiri predavanja profesora i stručnjaka o važnosti poučavanja sigurnosti prometna i prometne kulture u osnovnoškolskom obrazovanju, o suvremenim pristupima učenju, zatim konkretnije o prometnim nesrećama u kojima stradavaju djeca te o primjerima dobre prakse u osnovnim školama. Na okruglom stolu raspravljalo se o planovima za daljnje aktivnosti i suradnju institucija i škola.

Međunarodno rangiranje svjetskih sveučilišta Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities, poznatije kao NTU Rankings, objavilo je novu rang-ljestvicu najboljih svjetskih sveučilišta, na kojoj je Sveučilište u Zagrebu ove godine zauzelo 514. mjesto od 1228 rangiranih svjetskih sveučilišta. U odnosu na prošlu godinu ostvaren je napredak za čak 33 mjesta (s 547. na 514. mjesto), a postotno za 8,43 % (iz 51. percentila u 42. percentil). Sveučilište u Zagrebu ove se godine prvi put smjestilo na prvoj polovici ove rang-ljestvice, što je najbolji rezultat otkad postoji ovo rangiranje, točnije od 2007. godine. Osim Sveučilišta u Zagrebu, rangirano je još i Sveučilište u Splitu, koje je zauzelo poziciju od 901. do 950. mjesta, što je u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo u kategoriji od 701. do 750. mjesta, pad za čak 200 mjesta.

Riječ je o rangiranju koje svake godine objavljuje najprestižnije tajvansko sveučilište National Taiwan University, a već treću godinu zaredom objavljuju se rezultati za više od 1000 najboljih svjetskih sveučilišta. Ovogodišnjim rangiranjem obuhvaćen je dosad najveći broj sveučilišta, ukupno 1561 sveučilište, a rezultati su objavljeni za njih 1228. Prvih deset mjesta zauzimaju američka, britanska, kanadska te od ove godine i kineska sveučilišta, i to redom: Harvard, Stanford, University College London, Toronto, Oxford, Johns Hopkins University, Tsinghua University, Zhejiang University, Cambridge i Massachusetts Institute of Technology. Objavljeni su i rezultati svjetskih sveučilišta u 6 znanstvenih polja te 27 znanstvenih disciplina, pri čemu je Sveučilište u Zagrebu rangirano u znanstvenim poljima: Poljoprivreda (301. – 350. mjesto), Medicina (351. – 400. mjesto) i Znanosti o životu (451. – 500. mjesto). U znanstvenom polju Medicina ostvaren je napredak za 50 mjesta u odnosu na prošlu godinu, a u poljima Poljoprivreda i Znanosti o životu zadržana je prošlogodišnja pozicija.  Što se tiče znanstvenih disciplina, najbolji rang ostvaren je u Poljoprivrednim znanostima – 95. mjesto (prošle godine 101. mjesto), a slijede ga Znanost o biljkama i životinjama – 299. mjesto (prošle godine 268.), Strojarstvo – 300. mjesto (prošle godine 295.), Matematika – 301. – 350. mjesto (prošle godine 257. mjesto), Klinička medicina te Farmakologija i toksikologija – 351. – 400. mjesto (jednako kao prošle godine) te Elektrotehnika - 451. – 500. mjesto, jednako kao lani. Ljestvica poretka formirana je na temelju osam različitih pokazatelja koji sačinjavaju tri različita kriterija uspješnosti znanstvenoga rada. Prvi kriterij je istraživačka produktivnost, koja donosi 25 % ukupne ocjene, od čega pokazatelj broj članaka u posljednjih 11 godina donosi 10 % ocjene te broj članaka u tekućoj godini 15 % ocjene. Drugi kriterij je istraživački učinak, koji donosi 35 % ukupne ocjene, a sačinjavaju ga pokazatelji broj citata u posljednjih 11 godina (15 % ocjene), broj citata u posljednje dvije godine (10 % ocjene) te prosječan broj citata u posljednjih 11 godina (10 % ocjene).   Treći kriterij koji donosi 40 % konačne ocjene sveučilišta je istraživačka izvrsnost. Unutar ovoga kriterija 10 % ocjene donosi pokazatelj H-indeks u posljednje dvije godine, 15 % ocjene pokazatelj broj visoko citiranih radova te 15 % ocjene pokazatelj broj članaka u časopisima s visokim utjecajem u tekućoj godini. Važno je istaknuti kako je ovo rangiranje još jedna potvrda međunarodnoga ugleda Sveučilišta u Zagrebu kao jedinoga hrvatskoga sveučilišta koje se nalazi na ovoj rang-ljestvici od njezinih početaka, točnije od 2007. godine.

Postotna pozicija Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na ukupan broj rangiranih sveučilišta na međunarodnom rangiranju NTU Rankings – Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities

Zagrebački Jarun od 28. do 31. kolovoza 2024. bio je domaćin 14. EUSA-inog Europskog sveučilišnog veslačkog prvenstvo! Kroz četiri dana više od 400 natjecatelja s 68 sveučilišta iz 17 zemalja natjecalo se u deset muških, osam ženskih i jednoj mješovitoj disciplini (četverac na pariće) na regatnoj stazi Jarun. Hrvatski predstavnici ukupno su osvojili šest odličja, pri čemu su reprezentativci Sveučilišta u Zagrebu osvojili njih pet, a reprezentativci Sveučilišta u Splitu jedno. U finalu A discipline muškog dvojca na pariće (M2x), Sveučilište u Zagrebu osvojilo je srebrnu medalju, u finalu A muškog dvojca na pariće za lake veslače (LM2x) brončanu medalju, u finalu A ženskog dvojca na pariće (W2x) osvojilo je srebrnu medalju. U finalu A mješovitog četverca na pariće (mješovito) (W/M4x) Sveučilište u Zagrebu dominiralo je utrkom i osvojilo zlatnu medalju s vremenom s čak 13 sekundi prednosti, a u finalu A muškog osmerca (M8+) dominantnim nastupom s 8 sekundi prednosti osvojili su zlato. Uz to, izvrstan rezultat ostvarilo je i Sveučilište u Splitu - bronca u finalu A discipline muškog samca (M1x). Podsjetimo, Zagreb je dobio domaćinstvo ovog prvenstva u lipnju 2024., nakon što je prvotni domaćin, Ankara, odustao zbog organizacijskih izazova te je EUSA  povjerenje dala Hrvatskom akademskom sportskom savezu (HASS). Zagreb će biti domaćin i sveučilišnom veslačkom prvenstvu 2026. Više informacija o rezultatima natjecanja i dodatnim zanimljivostima možete pronaći na službenoj mrežnoj stranici Igara te na društvenim mrežama Facebook i Instagram.

Prva generacija studenata međunarodnoga diplomskoga studija Erasmus Mundus Joint Masters Degree in Brain and Data Science – NeuroData stigla je u Zagreb radi sudjelovanja na dvotjednoj ljetnoj školi u organizaciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. NeuroData je studijski program koji objedinjuje područja neuroznanosti i znanosti o podacima, a provodi ga konzorcij sveučilišta šest zemalja. Koordinator je Sveučilište Bar-Ilan iz Izraela, a uz Fakultet elektrotehnike i računarstva i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, partneri su Sveučilišta u Nizozemskoj (Vrije Universiteit Amsterdam), Portugalu (Universidade de Lisboa - Instituto Superior Técnico), Italiji (University of Padua) i Finskoj (University of Jyväskylä). Ljetna škola, koja traje od 26. kolovoza do 6. rujna, ove je godine ugostila 14 vrhunskih studenata iz Italije, Njemačke, Francuske, Kazahstana, Kirgistana, Armenije, Rusije, Vijetnama, Tajlanda, SAD-a, Meksika i Brazila. Posjet Zagrebu uključuje i dolazak glavnog koordinatora projekta prof. Alona Korngreena s Bar-Ilan Sveučilišta u Izraelu. Profesor Korngreen je priznati stručnjak na području neuroznanosti i znanosti o podacima, posebno u polju biofizike i neurofiziologije te će svojim prisustvom dodatno obogatiti događanje, osobito kroz razgovore o NeuroData projektu i konceptu združenih interdisciplinarnih diplomskih studija. „Za mene, kao koordinatora projekta, nevjerojatno je iskustvo surađivati s izvrsnim timom znanstvenika s MEF-a i FER-a Sveučilišta u Zagrebu. Također, studenti prve generacije projekta sjajni su mladi ljudi koje je bilo veliko zadovoljstvo podučavati tijekom protekle akademske godine. Interdisciplinarni program ljetne škole, poput ove koja se ovih dana održava u Zagrebu, izvrsna je prilika za privlačenje vrhunskih studenata. Stoga planiramo nastaviti s tom praksom i nakon završetka projekta“, izjavio je Korngreen. Organizatori i voditelji ljetne škole su prof. dr. sc. Melita Šalković-Petrišić (MEF) i prof. dr. sc. Mario Cifrek (FER), koji su zajedno sa svojim timovima osmislili nastavni program posvećen specifičnim segmentima neuroznanosti i odabranim dijelovima znanosti o podacima. U prvom tjednu nastave program škole fokusiran je na patofiziološke mehanizme neurodegenerativnih bolesti, poremećaje pamćenja i bol, kao i na metode modeliranja tih poremećaja. U drugom tjednu, studenti će se baviti mjerenjem i analizom neurofizioloških signala te metodama strojnog učenja, uz praktične vježbe u laboratorijima. „Posebna vrijednost ovog interdisciplinarnog studija je stvaranje novog profila stručnjaka za kojima već sada postoji velika potreba na tržištu rada u širokom području primijenjene neuroznanosti. Nova kvaliteta koju bi ovakav jedinstveni profil stručnjaka s komplementarnim znanjem neuroznanosti i znanosti o podacima trebao donijeti u medicini je razumijevanje svih aspekata analize prikupljenih podataka, kao i njihove interpretacije u nalaženju novih rješenja u postavljanju dijagnoze, liječenja, praćenja i prognoze neuroloških i psihijatrijskih bolesti te odgovora na terapiju. U području neurofarmakologije, stjecanje znanja na ovom studiju samo je prvi, važan korak u daljnjoj izobrazbi takvog kadra koji bi u budućnosti mogao znatno doprinijeti razvoju personalizirane, a time možda i učinkovitije terapije neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, pojašnjava prof. dr. sc. Melita Šalković – Petrišić. „FER ima dugu povijest istraživanja i nastave u interdisciplinarnom području biomedicinskog inženjerstva. Laboratorij za biomedicinsku elektroniku tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta osnovao je 1972. profesor emeritus Ante Šantić koji je u to doba bio jedan od istaknutih stručnjaka na području biomedicinskog inženjerstva u svijetu. Laboratorij od tada djeluje u kontinuitetu i u njemu je realiziran veliki broj znanstvenih i stručnih projekata, a dugogodišnja uspješna suradnja s Medicinskim fakultetom nastavljena je i kroz zajedničku organizaciju ove ljetne škole“, ističe prof. dr. sc. Mario Cifrek. Ovakvi združeni diplomski studiji Erasmus Mundus (EMJM) predstavljaju najzahtjevniji oblik prijave Erasmus+ projekata. U prilog tome govori i činjenica da se na Sveučilištu u Zagrebu provodi samo šest EMJM programa, od kojih je NeuroData među rijetkima koji zajednički provodi više sastavnica, a također i prvi takve vrste na Medicinskom fakultetu. Zbog vrhunske kvalitete ovi programi nose oznaku izvrsnosti i motiviraju studente širom svijeta da pristupe studiju koji se provodi u partnerskim zemljama, pri čemu se najkvalitetniji studenti stipendiraju iz sredstava projekta. Nakon završetka studija, studentima se izdaje dvostruka međunarodna diploma dvaju sveučilišta (double degree), onoga na kojem su proveli prvu godinu i onoga na kojem su tijekom druge godine studija izradili i obranili diplomski rad. „Suvremena medicina se već duže vrijeme temelji na interdisciplinarnom pristupu i uključuje stručnjake različitih profila, osobito iz domene informatičkih znanosti i umjetne inteligencije. Stoga nam je FER prirodni partner s kojim imamo višedesetljetnu suradnju. Međunarodni studij NeuroData samo je jedno od zrcala te dugogodišnje suradnje, a uključuje i aspekt internacionalizacije i razvoja međunarodnih programa izobrazbe u europskom okviru. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu poznat je po svojim međunarodnim diplomskim i poslijediplomskim studijima kao i izvrsnosti u području neuroznanosti. Za istaknuti je djelovanje Znanstvenog centra izvrsnosti (ZCI) za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost koji je znatno doprinio znanstvenoj produktivnosti i međunarodnoj vidljivosti MEF-a. Radujemo se daljnjoj suradnji sa sveučilištima koji čine ovaj konzorcij, kao i novim generacijama studenata toga vrijednog diplomskog programa“, izjavio je prof. dr. sc. Davor Ježek, prodekan za Studij medicine na engleskom jeziku. „Veselimo se radu s prvom generacijom studenata i suradnji s partnerima na projektu. Rekao bih da ovim projektom i studijem FER doprinosi ispunjenju strateških ciljeva obrazovanja i doprinosa zajednici kroz dvije ključne dimenzije: internacionalizaciju i multidisciplinarnost“, zaključuje dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas. Europska unija osigurala je financiranje za četiri generacije studenata. Upisi za akademsku godinu 2024./2025. su završeni, no prijave za naredne godine su još uvijek otvorene. Više informacija dostupno je na službenim mrežnim stranicama projekta NeuroData.

Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s centrom Europaeum Sveučilišta u Regensburgu u Njemačkoj, uspješno je proveo međunarodni projekt Deutsch-Kroatisches Tandem für Nachwuchswissenschaftler*innen. U sklopu projekta asistentica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Darija Željko Mrljak boravila je od 1. do 30. travnja 2024. na Sveučilištu u Regensburgu u Njemačkoj. Uzvratno je od 12. srpnja do 12. kolovoza 2024. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu boravila dr. Nina Kerstensteiner s Katedre za javno pravo i javne politike Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Regensburgu.  Tijekom istraživačkoga boravka zajedno su napisale rad Access to Justice: The Role of Legal Clinics in Addressing Current Social Issues, koji planiraju predati za objavu. U komparativnom radu su na primjeru Pravne klinike Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pravne klinike za izbjeglice Sveučilišta u Regensburgu prikazale kako pravne klinike, uz praktično obrazovanje mladih pravnika, ujedno služe kao katalizator društvenih promjena time što omogućuju pristup pravdi ranjivim društvenim skupinama.  Asistentica doktorandica Darija Željko Mrljak i dr. Nina Kerstensteiner zahvaljuju dr. Branki Roščić, rukovoditeljici Središnjeg ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, te gospođi Lisi Unger, poslovnoj voditeljici centra Europaeum sa Sveučilišta u Regensburgu, na uspješnoj prijavi projekta na natječaju DAAD te na koordinaciji i provedbi projekta. Također zahvaljuju prodekanici Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Iris Goldner Lang i djelatnicama Ureda za međunarodnu suradnju Pravnoga fakulteta u Zagrebu na gostoprimstvu tijekom boravka dr. Kerstensteiner na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Obje su asistentice stekle dragocjene spoznaje o njemačkoj i hrvatskoj pravnoj kulturi te se nadaju nastavku uspješne suradnje koja je uspostavljena ovim hvalevrijednim projektom. Ovaj Tandem projekt (Deutsch-Kroatisches Tandem fürNachwuchswissenschaftler*innen) sufinancirao je DAAD (Njemačka akademska služba za razmjenu).

Jedno od najpoznatijih i najrelevantnijih međunarodnih sveučilišnih rangiranja ‒ Academic Ranking of World Universities, poznatije pod nazivom Šangajska lista, i ove je godine objavilo rang-ljestvicu 1000 najboljih svjetskih sveučilišta.

Sveučilište u Zagrebu i ove je godine našlo svoje mjesto na ljestvici zadržavši svoj status međunarodno relevantne i prepoznatljive visokoškolske institucije te jedinoga sveučilišta iz Republike Hrvatske koje se našlo na ovoj ljestvici. Naime, već treću godinu zaredom Sveučilište u Zagrebu nalazi se u kategoriji od 401. do 500. mjesta i jedino je hrvatsko sveučilište koje je rangirano na ovoj ljestvici još od 2011. godine. Vrh ljestvice tradicionalno zauzimaju američka i britanska sveučilišta, a prvih pet najbolje rangiranih su Harvard, Stanford, Massachusetts Institute of Technology (MIT), Cambridge i University of California, Berkeley. Međunarodno rangiranje Academic Ranking of World Universities objavljuje listu najprestižnijih svjetskih sveučilišta već više od dvadeset godina, točnije od 2003. godine, što ga čini jednim od najdugovječnijih rangiranja. U tih dvadesetak godina ARWU se profilirao kao jedno od svjetski najrelevantnijih te se za njega uvriježio naziv Šangajska lista. Ovim rangiranjem obuhvaćeno je više od 30.000 sveučilišta iz cijeloga svijeta, od kojih samo njih oko 2500 ispunjava kriterije rangiranja, a u konačnici se objavljuje poredak za 1000 najboljih. Šangajska lista formira se na temelju sljedećih kriterija:
- broj alumna koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju
- broj znanstvenika koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju te broj znanstvenika koji su na listi najcitiranijih znanstvenika koju objavljuje Clairvate Analytics
- broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science te broj radova indeksiranih u SCI-Expanded i SSCI bazama
- produktivnost po znanstveniku. Ovi kriteriji osiguravaju objektivan uvid u akademsku izvrsnost i kvalitetu sveučilišta, a činjenica da Sveučilište u Zagrebu već više od desetljeća nalazi svoje mjesto na ovoj ljestvici 1000 najboljih u svijetu govori sama za sebe te je veliko priznanje za najveću i najrelevantniju visokoškolsku instituciju u Republici Hrvatskoj.

Sveučilište u Zagrebu objavljuje tablicu sa slobodnim upisnim mjestima na prijediplomskim i integriranim studijima za jesenski upisni rok u ak. god. 2024./2025. Prijave za upis i razredbeni postupak za jesenski rok traju do uključivo 18. rujna 2024. putem stranice Postani student!

TABLICA

Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 10. sjednici u 355. akademskoj godini, održanoj 9. srpnja 2024., donio je odluku o dodjeli 103. počasnoga doktorata prof. dr. sc. Hrvoju Tkalčiću, redovitom profesoru i voditelju Odsjeka za geofiziku na Australskom nacionalnom sveučilištu (The Australian National University - ANU) u Canberri. Stručno povjerenstvo za ocjenu prijedloga za dodjelu počasnoga doktorata djelovalo je u sastavu: akademik Mirko Orlić (Prirodoslovno-matematički fakultet), predsjednik Povjerenstva, te akademik Marijan Herak (Prirodoslovno-matematički fakultet) i akademik Igor Vlahović (Rudarsko-geološko-naftni fakultet), članovi. Profesoru Tkalčiću počasni doktorat dodijeljen je za doprinos razvoju znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu u području prirodnih znanosti, internacionalizaciji Sveučilišta u Zagrebu i njegovu otvaranju svjetskom prostoru visokoga obrazovanja. Hrvoje Tkalčić redoviti je profesor i voditelj Odsjeka za geofiziku na Australskome nacionalnom sveučilištu u Canberri. Rođen je u Bjelovaru 3. veljače 1970., a odrastao u Vinkovcima, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1996. godine fiziku, smjer geofizika s meteorologijom, na Fizičkom i Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao je 2001. na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu. Bio je poslijedoktorand na Istraživačkom institutu SCRIPPS Kalifornijskoga sveučilišta u San Diegu te u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u SAD-u. Godine 2007. prelazi na ANU, gdje napreduje do zvanja redovitoga profesora. Od 2007. direktor je Opservatorija za seizmička i infrazvučna opažanja Warramunga u australskom Sjevernom Teritoriju. Taj laboratorij vodi u ime australske vlade i Organizacije za sprječavanje širenja nuklearnih pokusa pri Ujedinjenim narodima. Za potrebe istraživanja u globalnoj seizmologiji vodio je i sudjelovao u brojnim ekspedicijama u udaljene i nepristupačne dijelove australskoga kontinenta. Bio je voditelj međunarodnoga projekta koji je uključivao prvu australsku istraživačku ekspediciju s ciljem postavljanja seizmografa na oceansko dno oko podvodnoga grebena Macquarie u Južnom polarnom oceanu. Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić najugledniji je živući seizmolog hrvatskoga podrijetla. Svoj zavidan međunarodni status stekao je inovativnim istraživanjima Zemljine unutrašnjosti, od kore i plašta do unutrašnje jezgre, koju se još donedavno relativno slabo poznavalo. Koristeći se naprednim metodama analize seizmograma brojnih potresa, njegova su istraživanja unutrašnje jezgre pridonijela tomu da danas o svojstvima i strukturi najdubljih Zemljinih dijelova znamo bitno više nego prije desetak godina. Tkalčićevi radovi prvi put nedvojbeno dokazuju da je unutrašnja Zemljina jezgra kruta, ali relativno mekana, a njegova istraživanja potvrđuju i postojanje male središnje unutrašnje jezgre. Od znanstvenih postignuća koja značajno doprinose svjetskoj geofizici valja spomenuti i inovativan koncept globalnoga korelacijskoga valnog polja, snažan fizikalno-matematički alat za proučavanje Zemljine unutrašnjosti. Ne treba zaboraviti ni primjene Bayesovih postupaka pri inverziji seizmičkoga momenta ili pri određivanju unutrašnje strukture zagonetnih zona anomalno niskih brzina seizmičkih valova na dnu Zemljina plašta, kao i doprinose poznavanju Marsove građe na temelju analize zabilježenih potresa na tom planetu. Veliku većinu svojih radova objavio je u najuglednijim časopisima (npr. Science, Nature Communications, Nature Geoscience, Reviews of Geophysics, Geophysical Research Letters, Journal of Geophysical Research, Tectonics i dr.). Za svoj znanstveni rad profesor Tkalčić dobio je brojna visoka međunarodna priznanja; spomenimo ovdje samo najvažnija. Zbog prijelomnih otkrića u područja znanosti o Zemljinoj unutrašnjoj jezgri i razvoja inovativnih geofizičkih metoda za proučavanje Zemljine strukture i seizmičkih izvora, godine 2020. izabran je u više članstvo (Union Fellow) Američke geofizičke unije. Godine 2021. dobio je i najviša priznanja ANU-a – Dean’s Commendation for Excellence in Education for Excellence in Supervision ‒ te odgovarajuću Rektorovu nagradu godinu dana poslije. Prestižnu Priceovu medalju Kraljevskoga astronomskog društva u Londonu dobio je 2022., a 2023. godine Kineska akademija znanosti dodijelila mu je priznanje Distinguished Scientist. Godine 2024. izabran je za člana Australske akademije znanosti. Iako je svoju karijeru izgradio na najboljim svjetskim sveučilištima, profesor Tkalčić cijelo je vrijeme održavao snažne veze sa svojom Alma mater ‒ Sveučilištem u Zagrebu i njegovim Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, te je u brojnim javnim nastupima isticao kvalitetu obrazovanja koju je dobio na diplomskom studiju u Zagrebu. Pod njegovim se nadzorom ili mentorstvom u Canberri usavršavalo ili doktoriralo troje hrvatskih seizmologa, koje je tom prilikom upoznao s izazovima terenskoga rada te s najnaprednijim znanstvenim postupcima koje su oni uspješno prenijeli u Hrvatsku. Ta je suradnja rezultirala i zapaženim zajedničkim publikacijama, od kojih izdvajamo dva važna rada o dubini Mohorovičićeva diskontinuiteta ispod Dinarida. Hrvoje Tkalčić čest je gost Geofizičkoga odsjeka PMF-a, a njegova zapažanja pojedinih potresa, njihovih uzroka i posljedica te tumačenja seizmoloških i geofizičkih pojmova na društvenim mrežama i u hrvatskim medijima vrlo su čitana i popularna. Svoju prvu znanstveno-popularnu knjigu o potresima napisao je na hrvatskom, a kasnije ju je preveo i na engleski jezik. Članak 86. Statuta Sveučilišta u Zagrebu navodi: „Osobama od iznimnoga ugleda koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta, hrvatskoj ili svjetskoj znanosti, umjetnosti i kulturi, Sveučilište može dodijeliti počasni doktorat.“ Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić svojim iznimnim znanstvenim rezultatima uvelike je pridonio svjetskoj geofizici i seizmologiji te je svojim nesebičnim angažmanom u obrazovanju i suradnji s hrvatskim kolegama značajno pomogao i napretku geofizike na Sveučilištu u Zagrebu.
Izvor fotografije: Australsko nacionalno sveučilište

Na 2. izvanrednoj sjednici Senata u akademskoj godini 2023./2024. održanoj 23. srpnja, članovi Senata potvrdili su prestanak mandata obnašatelja dužnosti dekana Metalurškoga fakulteta prof. dr. sc. Nikole Mrvca radi odlaska na dužnost državnoga tajnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, na koju je imenovan Odlukom Vlade RH 17. srpnja 2024., te imenovanje obnašateljice dužnosti dekanice Metalurškoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Ivane Ivanić. Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta elektrotehnike i računarstva za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt XR komunikacija i interakcija kroz dinamički ažuriranog digitalnog blizanca pametnog prostora – DIGIPHY, za projekt Siguran i učinkovit odgovor na KBRne incidente semiautonomnim heterogenim robotskim sustavom – CBRNe-HERO, za projekt MetaRoboLearn – neprekinuto (eng. seamless) učenje uz obrazovne robote putem metaverzuma, za projekt Skalabilni sustav kamera i optičkih filtera za primjenu u industriji – SKORPI i za projekt Kolaborativno istraživanje inovativnoga koncepta in situ mjerenja organskog ugljika u tlu i disanja tla pomoću autonomnih robotskih platformi, dekanu Građevinskoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovorne dokumentacije za realizaciju projekta Sustainable and circular manufacturing of a new generation of barrier for air and noise pollution mitigation – CIRCLEAR te rektoru Sveučilišta u Zagrebu za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Sveučilišta koje se odnose na potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program Erasmus + Projekt 2024-1-HR01-KA171-HED-000222976.  

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na INTERDISCIPLINARNI SPECIJALISTIČKI STUDIJ „PRIPREMA I PROVEDBA EU PROJEKATA“ u akademskoj godini 2024./2025., IX. generacija za stjecanje akademskog naziva: specijalist/-ica za EU projekte. Sveučilišni specijalistički studij Sveučilišta u Zagrebu zajednički izvode: Pravni fakultet, Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Agronomski fakultet te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba. U provedbi studija surađuju domaći i strani stručnjaci. Na studij se mogu upisati pristupnici/-ice koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskog studija ili diplomu magistra struke te koji aktivno znaju engleski jezik. Studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje vijeće studija te treba imati najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Prijavi treba priložiti:
1.   Ispunjen obrazac za prijavu (možete ga pronaći OVDJE);
2.   Ovjerenu presliku diplome / rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije*;
3.   Životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti te popisom radova (ako ih ima). * Pristupnik koji je stekao diplomu o završenom dodiplomskom, odnosno diplomskom sveučilišnom studiju na stranom sveučilištu, dužan je o svome trošku pribaviti i nakon prijave na natječaj dostaviti rješenje Sveučilišnog ureda za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija ili  priznavanju razdoblja studija, odnosno ECTS bodova, u svrhu upisa na specijalistički studij. Prijave se podnose na propisanim obrascima. Obrazac za prijavu i program studija nalaze se na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Ovim se raspisuje natječaj i za dodjelu jedne stipendije za polaznika/-icu s potpomognutih područja RH. Pored ranije navedenog pristupnici za stipendije trebaju priložiti i motivacijsko pismo i presliku osobne iskaznice. Specijalistički studij Priprema i provedba EU projekata traje dva semestara. Završetkom studija stječe se 60 ECTS bodova. Školarina za studij (oba semestra) iznosi 4.000,00 eura, moguće je plaćanje u ratama. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 1. listopada 2024. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet (s naznakom za: specijalistički studij "Priprema i provedba EU projekata")
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb Kontakt osoba: Karmela Pižeta, 01/4895-803, e-mail: kpizeta@pravo.hr

U ponedjeljak 15. srpnja na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, održana je 2. sjednica Sveučilišnoga vijeća. Sjednica je započela usvajanjem Poslovnika o radu Sveučilišnoga vijeća, a između ostaloga, predstavljeni su oblici izvješća o radu Uprave Sveučilišta u Zagrebu, kao i rezultati na značajnim projektima započeti 1. listopada 2022. te se raspravljalo o pripremi izvještajne sjednice Senata koja će se održati u rujnu 2024. Sjednici su nazočili rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektori Sveučilišta u Zagrebu te članovi Sveučilišnoga vijeća. Sljedeća sjednica Sveučilišnoga vijeća održat će se u rujnu.  

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na SVEUČILIŠNI INTERDISCIPLINARNI SPECIJALISTIČKI STUDIJ "KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE" u akademskoj godini 2024./2025. za stjecanje akademskoga naziva: specijalist / ica konferencijskoga prevođenja. PRAVO UPISA na studij imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskog studija ili sveučilišnu diplomu magistra struke uz uvjet polaganja razredbenog ispita. Iznimno, pravo upisa imaju osobe koje su završile stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i uz uvjet da imaju najmanje pet godina radnog staža u području izvođenja studija te polaganje razredbenog ispita. Prijavi treba priložiti:

1. Ispunjen obrazac za prijavu (možete ga pronaći OVDJE);
2. Ovjerenu presliku diplome/rješenja o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije, ako je diploma stečena u inozemstvu;
3. Životopis.

Prijave se podnose na propisanom obrascu, a prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. ŠKOLARINA iznosi 4.000 eura za kombinacije jezika A-B i A-C1-C2, te 4.650 eura za kombinacije jezika A-B-C, A-B1-B2, A-C1-C2-C3, itd. za akademsku godinu 2024./2025. Školarina se može plaćati u ratama. Kandidati koji ispunjavaju uvjete za upis bit će obaviješteni o razredbenom ispitu. Troškovi razredbenog postupka iznose 70 eura, te se uplaćuju na IBAN Sveučilišta: HR9823400091100010475. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 31. kolovoza 2024. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom: NATJEČAJ ZA UPIS NA PDSS KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE)
Ulica Radoslava Cimermana 88, 10000 Zagreb Propisani obrazac  te sve dodatne obavijesti možete pronaći na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu gdje možete preuzeti dokument: Obrazac za prijavu. Kontakt osoba:
Ana Pribanić, dipl. oec.
Tel.: + 385 (0)1 4698 110
E-mail: apriban@unizg.hr Pristupnici se mogu natjecati za stipendiju Glavne uprave za usmeno prevođenje pri Europskoj komisiji (DG Interpretation). Rok za prijavu (DG Interpretation bursaries): je do 26. rujna 2024. do 17 sati, a maksimalni mogući iznos stipendije je 3.000 eura.

Drugu godinu zaredom objavljeno je rangiranje Quacquarelli Symondsa, koje obuhvaća sveučilišta iz zemalja članica Vijeća Europe, točnije iz njih 38, te sveučilišta iz Turske, Gruzije, Armenije i Azerbajdžana.

Od ukupno 685 rangiranih institucija visokoga obrazovanja, Sveučilište u Zagrebu zauzelo je 243. mjesto te je najbolje rangirano sveučilište iz Republike Hrvatske. Slijede Sveučilište u Splitu na 462. mjestu, Sveučilište u Rijeci na 479. mjestu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u kategoriji od 511. do 520. mjesta te Sveučilište Sjever i Sveučilište u Zadru, koja su smještena u kategoriju iza 601. mjesta. U odnosu na prošlu godinu kada je bilo na 260. mjestu, Sveučilište u Zagrebu napredovalo je za 17 mjesta, jednako kao i Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci za devet mjesta, a ostala hrvatska sveučilišta zadržala su prošlogodišnje pozicije. Prvih pet mjesta zauzimaju redom: 1. ETH Zürich, 2. Imperial College London, 3. Oxford, 4. Cambridge i 5. University College London. Sedam od deset najbolje rangiranih sveučilišta nalazi se u Ujedinjenom Kraljevstvu. Osim ukupnoga poretka za sve zemlje, objavljen je i poredak po regijama: Zapadna Europa, Sjeverna Europa, Južna Europa, Istočna Europa i Zapadna Azija. Hrvatska sveučilišta svrstana su u regiju Južna Europa, zajedno sa sveučilištima iz Italije, Španjolske, Portugala, Grčke, Malte, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije. U regiji Južna Europa Sveučilište u Zagrebu zauzima 47. mjesto od ukupno 147 sveučilišta, a najbolje rangirana južnoeuropska sveučilišta su Politehničko sveučilište u Milanu, Alma Mater Studiorum ‒ Sveučilište u Bolonji i Sveučilište u Barceloni. Ideja je ovoga rangiranja omogućiti dublji uvid u europske visokoobrazovne institucije korištenjem metodologije istovjetne onoj u sličnim regionalnim rangiranjima koje objavljuje QS, poput dosadašnjega rangiranja QS Emerging Europe & Central Asia, koje se više neće objavljivati. U ovom rangiranju korištena je metodologija jednaka onoj za QS World University Rankings 2025. Konačna ljestvica poretka formira se na temelju dvanaest težinski različitih pokazatelja, koji zbrojeno sačinjavaju ukupnu ocjenu pojedinoga sveučilišta. Svaki pokazatelj u različitom postotku pridonosi ukupnoj ocjeni: akademska reputacija čini 30% ukupne ocjene, reputacija od zaposlenika 15%, broj citata po radu 10%, broj citata po fakultetu 5%, međunarodna istraživačka mreža 10%, ishodi zapošljavanja 5%, omjer broja studenata i fakultetskoga osoblja 5%, međunarodna raznolikost studenata 5%, omjer broja stranoga akademskoga osoblja i ukupnoga osoblja 5%, omjer broja dolaznih stranih studenata i ukupnoga broja studenata 2,5%, omjer broja odlaznih domaćih studenata i ukupnoga broja studenata 2,5%, ocjena održivosti sveučilišta 5%. Sveučilište u Zagrebu je najbolji rezultat ostvarilo u pokazateljima Ishodi zapošljavanja (99,5 bodova od mogućih 100), Međunarodna istraživačka mreža (83,9 bodova) te Održivost sveučilišta (45,9 bodova). Također, kada se usporede rezultati u pojedinačnim pokazateljima za sveučilišta u regiji Južna Europa, Sveučilište u Zagrebu je iznad regionalnoga medijana u pokazateljima Ishodi zapošljavanja, Omjer broja dolaznih stranih studenata i ukupnoga broja studenata i Međunarodna istraživačka mreža, a ispod je regionalnoga medijana u pokazateljima Broj citata po fakultetu, Omjer broja odlaznih domaćih studenata i ukupnoga broja studenata, Međunarodna raznolikost studenata te Omjer broja stranoga akademskoga osoblja i ukupnoga osoblja. Podsjećamo da se Sveučilište u Zagrebu u lipnju ove godine na međunarodnom rangiranju QS World University Rankings 2025 svrstalo u kategoriju od 651. do 660. mjesta od ukupno 1503 sveučilišta, što je postotno najbolji rezultat otkad postoji ovo rangiranje. Također, postotno najbolje rezultate dosad Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je i na međunarodnim rangiranjima Center for World University Rankings (508. mjesto od njih 2000) i Best Global Universities Rankings (509. mjesto od njih 2250). Nakon odličnih rezultata ostvarenih na rang-ljestvicama u prethodnoj, 2023. godini, te u prvoj polovici 2024., i ovo je rangiranje još jednom potvrdilo kvalitetu i međunarodni ugled Sveučilišta u Zagrebu. Države članice Vijeća Europe obuhvaćene rangiranjem QS World University Rankings: Europe 2025 (izvor) Izvor podataka za tekst  

Studenti izvršnoga doktorskoga studija menadžmenta u visokom obrazovanju na Sveučilištu u Pennsylvaniji (University of Pennsylvania, SAD) u sklopu svoga opsežnoga edukacijskoga programa u petak 12. srpnja 2024. posjetili su Sveučilište u Zagrebu. Ovaj dvogodišnji studij okuplja grupe viših rukovoditelja iz visokoga obrazovanja, vlade, neprofitnih organizacija i privatnoga sektora, koji će, paralelno uz svoj posao, usavršiti vještine učinkovitoga vođenja dinamičnih institucija visokoga obrazovanja. Polaznike studija posebno je zanimalo djelovanje i organizacijsko funkcioniranje velikoga i sveobuhvatnoga sveučilišta kao što je zagrebačko, zatim misija i vizija, izazovi i prilike, posebnosti, ciljevi u budućnosti te mnoge druge teme. U plenarnom dijelu programa studente su ugostili prorektori Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prof. dr. sc. Dubravko Majetić i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, zatim pravna stručnjakinja i zamjenica voditelja UNIC projekta prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, a podršku su organizacijski i u dijelu rasprave dale voditeljica Središnjega ureda za međunarodnu suradnju dr. phil. Branka Roščić i voditeljica Ureda za odnose s javnošću Sandra Kramar. U plenarnom dijelu programa prorektor Pavičić je u rektorovo ime zahvalio gostima na dolasku, naglasio važnost razmjene ideja i neprekidno pomicanje granica onoga što znamo te održao prezentaciju o zagrebačkom Sveučilištu. U svojemu je predstavljanju naglasio tradiciju i velik broj studijskih programa u gotovo svim područjima koje Sveučilište u Zagrebu nudi, usporedno navodeći i demografski problem s kojim se Hrvatska suočava. Neke od glavnih tema koje Sveučilište smatra bitnim, a prorektor je naglasio su: uključivost i raznolikost, digitalna transformacija, zaštita okoliša i klime, participativna demokracija. Također, u raspravu su se uključili i ostali sudionici sa zanimljivim pitanjima koja su se ticala rangiranja Sveučilišta i cjelokupne strategije kvalitete i izvrsnosti, kompleksnosti upravljanja velikim neintegriranim sustavom, suradnje s gospodarstvom, pripadnost i poistovjećivanje studenata sa Sveučilištem pored jakih matičnih fakulteta i dr. Profesorica Lalić Novak govorila je o Europskom sveučilištu postindustrijskih gradova (UNIC), udruženju pod europskom „kapom“, a sastoji se od deset sveučilišta u različitim zemljama diljem Europe i predstavlja deset različitih postindustrijskih gradova u okruženju koje se mijenja. Sveučilište u Zagrebu član je ovoga udruženja od 2020. godine. U svom je govoru profesorica Lalić Novak spomenula suradnju Sveučilišta u Zagrebu s renomiranim europskim sveučilištima, nevladinim udrugama i gospodarskim sektorom. Kao izdvojenu temu, nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu u doba svjetske pandemije, profesorica je naglasila „otpornost grada“ u doba krize, njegove alate, kapacitete, jakosti i slabosti, o čemu Sveučilište u Zagrebu itekako može iskustveno svjedočiti. Nakon plenarnoga dijela održane su tri paralelne grupne sesije u kojima se raspravljalo o usklađenosti Sveučilišne strategije s nacionalnom strategijom, o iskustvima studenata u sustavu i o upravljačkoj strukturi Sveučilišta. Prva grupa studenata razgovarala je prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Juricom Pavičićem i prorektorom za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislavom Josipom Mlinarićem o usklađenosti sveučilišne strategije s nacionalnim interesima iz pozicije javnoga sveučilišta. S obzirom na činjenicu da je Sveučilište u Zagrebu veliko i sveobuhvatno sveučilište u okviru kojega djeluju 34 sastavnice s pravnom osobnošću, studente je zanimao proces kreiranja i odobravanja novih studijskih programa na različitim razinama, od fakultetske i sveučilišne do razine Agencije za visoko obrazovanje i resornoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Govoreći o različitim fazama tih procesa, posebno se razgovaralo i usklađenosti upisnih kvota s potrebama tržišta rada, posebice u odnosu na javno financiranje redovitih studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva. Također, pitanja studenata odnosila su se i na postojanje stručne prakse kao integralnoga dijela studijskih programa te mogućnost uključivanja stručnjaka izvan sveučilišne zajednice u rad sa studentima (npr. komentorstva, suradnja na stručnim projektima, i sl.). U kontekstu javnoga financiranja Sveučilišta kao vrlo složenoga procesa, studenti su prorektorima postavili niz pitanja vezano uz uvođenje programskoga financiranja, proces pregovaranja o trogodišnjim programskim ugovorima, projekcijama Sveučilišta o budućim strateškim ciljevima te evaluaciji postignutih rezultata. Također, prorektori su gostujuće studente upoznali s inicijativama Sveučilišta vezanima uz jačanje suradnje s gospodarstvom, kao i na aktivnostima koje se provode u svrhu razvijanja podrške studentima u pronalasku budućega zaposlenja u struci. U okviru razgovora o usklađenosti sveučilišne strategije s nacionalnim interesima studenti su se dotakli i pitanja daljnjega razvoja politike internacionalizacije s aspekta dolaznih stranih studenata koji bi na Sveučilištu u Zagrebu završili cijeli studij. Tijekom razgovora istaknuto je da Sveučilište aktivno radi na pripremi i akreditaciji studijskih programa na engleskom jeziku, u svrhu provlačenja stranih studenata. Druga grupa studenata i profesora sudjelovala je u diskusiji o iskustvima studenata, na kojoj su domaćini bili prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju. Sudionike rasprave zanimalo je kako Sveučilište u Zagrebu svoje studente priprema za karijeru nakon završetka studija, koje su mogućnosti praktičnoga rada tijekom studija te na koji su način studenti uključeni u upravljačke procese na fakultetima i akademijama. Prorektor Majetić je istaknuo da studenti od početka studija sudjeluju u istraživanjima kroz koja razvijaju specifična znanja i vještine koje će im trebati na tržištu rada u budućnosti. Studenti su uključeni u upravljačke procese na Sveučilištu putem predstavnika u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu i studentskim zborovima sastavnica, kao i sudjelovanjem studenata u radu Senata Sveučilišta. Odgovarajući na pitanje o sportskim aktivnostima i mentalnom zdravlju studenata, prorektorica Ostojić najavila je osnivanje Savjetovališta za studente koje bi s radom trebao započeti ove jeseni u zgradi SEECEL-a na Kajzerici, privremenom sjedištu Rektorata. Prorektorica Ostojić je naglasila da je veliki broj studenata uključen u neki oblik besplatnih tjelesnih aktivnosti na fakultetima ili se profesionalno bave sportom te da je Sveučilište u Zagrebu dvije godine za redom proglašeno za najbolje i najaktivnije sportsko sveučilište u Europi.   Treća se grupa pak bavila temom upravljanja Sveučilištem te se fokusirala na upravu koju čini rektor s prorektorima, dekani i prodekani na fakultetima, kao i na njihovo zajedničko funkcioniranje. Posebno su ih zanimali načini na koje se donose odluke, proces izbora rektora, način na koji se biraju prorektori, kako funkcioniraju nadzorna tijela, te odnos između profesora i uprave institucije. Prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku na Sveučilištu u Zagrebu i redovita profesorica Pravnoga fakulteta odgovarala je na pitanja koja se tiču pravnih procedura, transparentnosti, pravilnika, statuta, ali i „mekših“ tema poput svakodnevnih međuljudskih odnosa. Razgovaralo se i o sustavu financiranja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, povlačenju sredstava iz europskih fondova, ponajprije kroz istraživačke projekt, te raznim partnerstvima, ponajprije s gospodarskim subjektima. Prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča naglasio je da su među partnerima posebno međunarodno prepoznata samoodrživost Sveučilišta, te stabilnost i povjerenje prema Sveučilištu u Zagrebu kao krovnoj hrvatskoj obrazovnoj i znanstvenoj instituciji. U okviru posjeta Hrvatskoj, studenti ovoga studija posjetili su i druga hrvatska javna sveučilišta i obrazovne te druge institucije.

U zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) 8. srpnja 2024. održan je sastanak izaslanstva Tehnološkoga instituta Beijing i predstavnika Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je sastanka bio jačanje suradnje između dviju institucija, kao i stvaranje okvira za sklapanje bilateralnih sporazuma u svrhu razmjene studenata i iniciranja potencijalnih zajedničkih aktivnosti i inicijativa. Kinesko je izaslanstvo predvodila direktorica Ureda za međunarodnu suradnju i internacionalne studente dr. sc. Wang Ying koja je suradnicama Zong Xin i Jiang Wangziwei predstavila Tehnološki institut Beijing. Uz prorektora za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Juricu Pavičića, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu na sastanku bili su prodekanica za studente Fakulteta elektrotehnike i računarstva izv. prof. dr. sc. Ana Sušac, prodekan za nastavu Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Krešimir Grilec i prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije prof. dr. sc. Zvjezdana Findrik Blažević. Sastanak je organiziran u sklopu aktivnosti Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu te su mu nazočili njegovi voditelji prof. Yang Haiyan i Krešo Jurak. Tehnološki institut Beijing osnovan je 1940. godine kao prvo znanstveno i inženjersko sveučilište u Kini. Sastoji se od 22 profesionalne škole, sedam visokih škola i osam obrazovno-istraživačkih institucija na kojima studira oko 30 000 studenata na studijima u devet znanstvenih disciplina. Institut djeluje na pet kampusa te je posebice usmjeren na internacionalizaciju, zbog čega dio studija izvodi na engleskom jeziku. Sudionici sastanka usuglasili su se kako će se u sljedećem razdoblju, u svrhu daljnjega razvoja suradnje između Tehnološkoga instituta Beijing i Sveučilišta u Zagreb, posebno usmjeriti na jačanje mobilnosti, poticanje zajedničkih projekata, pokretanje programa ljetnih škola i organizaciju konferencija. Također, dogovoreno je da će se na temelju održanoga sastanka osnovati nekoliko programskih grupa koje će zajednički osmisliti modele potencijalne suradnje te konkretne aktivnosti. Tijekom sastanka prorektor Pavičić posebno je istaknuo sudjelovanje Sveučilišta u Zagrebu u alijansi UNIC, što također može biti jedan od okvira suradnje između dviju institucija.