Sveučilište u Zagrebu

U utorak 8. listopada 2024. na Sveučilištu u Zagrebu predstavljen je projekt Kulturni utorak. Riječ je o inicijativi koju je pokrenulo Sveučilište s mrežom partnera sastavljenom od desetak kulturnih institucija u gradu Zagrebu kako bi studenti mogli pratiti kulturna događanja te posjećivati kulturne institucije jedan dan u tjednu bez naknade.

Prepoznavši važnost osnaživanja odnosa mladih prema umjetnosti i kulturi te stvaranja novih generacija koje unose kulturu i aktivan kulturni život u svoju svakodnevicu, u ovaj projekt Sveučilišta u Zagrebu uključile su se mnoge eminentne nacionalne i gradske kulturne ustanove, Hrvatska radiotelevizija, brojna kazališta, muzeji, kina, galerije i kulturna udruženja. Oni će od ovoga semestra otvoriti svoja vrata studentima kako bi se obogatio njihov studentski život te se potaknulo da kreativno mišljenje, umjetnost i kultura postanu dio njihovih života i nakon završetka studija. Projekt je pokrenut na inicijativu prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenke Ostojić uz neizostavnoga i važnoga partnera Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu te članova radne skupine „Sveučilište u Zagrebu – partner u kulturi“ Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

Program predstavljanja započeo je obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Prisjetivši se pojedinih faza projekta, rektor je istaknuo kako je odgovornost Sveučilišta ne samo brinuti o razvoju znanosti, obrazovanja i kulture nego i o budućim naraštajima koje treba potaknuti da upoznaju kulturni i umjetnički život grada Zagreba. „Umjetnost i kultura izuzetno su važni za razvoj društva u kojem živimo. Svjesno svoje obveze da aktivno utječe na pozitivne promjene u društvu, Sveučilište je s velikim entuzijazmom razvilo ovaj projekt koji spaja akademsku zajednicu s kulturnim institucijama, a sve kako bismo obogatili svakodnevni život naših studenata. Drago mi je što su ovaj projekt prepoznali naši partneri kojima zahvaljujem na njihovoj spremnosti da prihvate inicijative Sveučilišta te se nadam kako će se tijekom vremena ovom projektu pridružiti i druge institucije koje djeluju u području kulture i umjetnosti.“, rekao je rektor.

Intendantica Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste Sočo istaknula je kako HNK već godinama ostvaruje dobru suradnju sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu koje djeluju u području umjetnosti, zbog čega ih je poziv da sudjeluju u projektu Kulturni utorak jako razveselilo. „Hrvatsko narodno kazalište provodi različite aktivnosti s ciljem razvoja publike koja dolazi u HNK, zbog čega nastojimo ponuditi što više sadržaja koji će biti zanimljivi mladima. Shvaćajući važnost dodatnoga stimuliranja studenata za dolazak na predstave u našu nacionalnu kazališnu kuću, vjerujem kako će uključivanjem u projekt Kulturni utorak oni dobiti mogućnost ulaska u svijet umjetnosti te da će i nakon završetka studija nastaviti pratiti programe koje pripremamo.“

Istaknuvši kako Hrvatska radiotelevizija i njezina Radna jedinica Glazba već ostvaruju dugogodišnju suradnju s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, rukovoditeljica Ivana Kocelj rekla je da projekt Kulturni utorak ima posebnu ulogu u upoznavanju mladih generacija s ozbiljnom glazbom. „Projekt je prilika da mladi ljudi čuju ozbiljnu, klasičnu glazbu te da razmisle o tome što im taj kulturni sadržaj donosi.“ S obzirom na činjenicu da danas većinu informacija dobivamo putem televizije i društvenih mreža, postavlja se pitanje koliko uopće mladih ima priliku uživati u umjetnosti koja se odvija uživo, u okviru umjetničkoga procesa koji se događa u realnom vremenu. „Projekt Kulturni utorak otvara mladima upravo tu mogućnost.“

Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Vesna Meštrić istaknula je kako projekt Kulturni utorak MSU shvaća kao dodatno otvaranje svoje institucije mladim generacijama. „Kao i mnoge druge institucije, MSU već ostvaruje dobru suradnju s nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, npr. Akademijom likovnih umjetnosti, Arhitektonskim fakultetom i Filozofskim fakultetom. Projekt Kulturni utorak sada studentima koji studiraju na studijskim programa u različitim područjima omogućava da se upoznaju s našim radom i projektima.“ Također, s obzirom da među populacijom studenata Sveučilišta u Zagrebu velik broj njih dolazi iz drugih krajeva naše zemlje te iz inozemstva, istaknula je kako projekt predstavlja izvrsnu priliku da se upoznaju s bogatim kulturnim sadržajem koji grad Zagreb nudi.

Predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović rekla je kako važnost projekta Kulturni utorak vidi upravo u činjenici da studentima koji su zauzeti s predavanjima, seminarima, vježbama i drugim obvezama jednom tjedno omogućava besplatan posjet kulturnim institucijama. „Ne samo da na taj način dobivamo mogućnost pratiti kulturni i umjetnički sadržaj, nego nas se potiče na druženje, povezivanje i razmjenu razmišljanja i ideja, što je jako važno za razvoj svakoga mladoga čovjeka.“ Predsjednica Studentskoga zbora rekla je da će se SZZG aktivno uključiti u promociju projekta među studentima kako bi informacije bile što dostupnije cjelokupnoj studentskoj populaciji.

Predsjednica radne skupine „Sveučilište u Zagrebu – partner u kulturi“ Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. art. Viktorija Čop predstavila je potom sve partnere te im zahvalila što su prepoznali vrijednost projekta. „Kulturni utorak prvenstveno doživljavam kao inicijativu koja će pozitivno utjecati na odgoj mlade generacije publike kojoj će umjetnost i kultura postati dio svakodnevice. No željela bih da odemo i korak dalje te da, jednako kao što umjetnici kroz svoju umjetnost svjedoče duhu vremena, i mladi ljudi ne budu isključivo usmjereni na praćenje kulturnih i umjetničkih sadržaja nego da ih umjetnost i umjetnička djela oplemene. Vjerujem kako će se na taj način pozivno mijenjati svijet oko nas i cijelo društvo.“

Program svečanoga predstavljanja projekta vodila je Karolina Lisak Vidović. Uz prorektore, dekane i prodekane, profesore te druge goste, svečanom predstavljanju nazočili su brojni studenti.

Partneri Sveučilišta u Zagrebu u projekta Kulturni utorak su: Hrvatsko narodno kazalište, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Hrvatska radiotelevizija, Zagrebačko kazalište mladih, HDS Hrvatsko društvo skladatelja, Kino Tuškanac (Hrvatski filmski savez, HFS), Etnografski muzej, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej grada Zagreba, Tifološki muzej i Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu.

Pridruženi partneri projekta su: Hrvatski školski muzej, Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) i Udruga Ured za fotografiju UZF.

U projekt su uključene i galerije sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: Galerija Šira i Galerija 112 Akademije likovne umjetnosti, Galerija F8 Akademije dramske umjetnosti i Galerija studija dizajna Arhitektonskoga fakulteta.

Detaljnije informacije o projektu dostupne su na poveznici.

Brošuru projekta Kulturni utorak pogledajte na poveznici. 

Povodom 150. obljetnice modernoga sveučilišta najavljujemo Tjedan Sveučilišta u Zagrebu, koji će se od 4. do 13. studenoga 2024. svečano obilježiti nizom događanja u prostorima Rektorata Sveučilišta na zagrebačkoj Kajzerici, na adresi Ul. Radoslava Cimermana 88.

Bogat i vjerujemo zanimljiv Tjedan Sveučilišta započet će u ponedjeljak 4. studenoga 2024. tradicionalnim polaganjem vijenca na grob prvoga rektora Sveučilišta Matije Mesića na središnjem zagrebačkom groblju Mirogoju. Vijenac će zajednički položiti studenti, nastavnici i Uprava Sveučilišta. Istoga dana, s početkom u 12.00 sati, u svečanoj dvorani Rektorata Sveučilišta upriličit će se svečanost dodjele priznanja redovitim profesorima u trajnom izboru Sveučilišta izabranima u akademskoj godini 2023./2024. te spomen-medalja profesorima Sveučilišta umirovljenima u akademskoj godini 2023./2024. U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u utorak 5. studenoga 2024. održat će se predstavljanje međunarodne inicijative koja promiče inovativni obrazovni okvir obrazovanja novih, modernih naraštaja inženjera CDIO (Conceiving ‒ Designing ‒ Implementing ‒ Operating). Sveučilište u Zagrebu član je ove međunarodne inicijative od 2023. godine. Uz predstavljanje bit će održana i panel-rasprava te radionica. Središnje događanje Tjedna Sveučilišta je Svečana sjednica Senata Sveučilišta, koja će se održati u srijedu 6. studenoga 2024. u svečanoj dvorani Rektorata s početkom u 11.00 sati. Uz pozdravne govore visokih uzvanika te govora rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, na Svečanoj će sjednici biti dodijeljene nagrade studentima za istaknute rezultate, nastavnicima za znanstvene rezultate te za promicanje znanstvene discipline i struke, a dodijelit će se i posebna rektorova priznanja. Uz to što će se rektor osvrnuti na događanja na Sveučilištu u protekloj akademskoj godini, ali ih i najaviti za tekuću akademsku godinu, dodijelit će i počasni naslov professor emeritus Universitatis Zagrabiensis umirovljenim redovitim profesorima u trajnom izboru Sveučilišta koji su taj naslov stekli u akademskoj godini 2023./2024. Četvrti dan Tjedna Sveučilišta, četvrtak 7. studenoga 2024., u cijelosti je posvećen studentima. Studenti će predstaviti najbolje radove nagrađene Rektorovom nagradom, a potom će uslijediti svečanost dodjele Rektorovih nagrada u šest kategorija. Rektorova nagrada sastoji se od diplome i novčane nagrade. Za studente će biti organizirane i simulacije kratkih razgovora za zapošljavanje. U petak 8. studenoga 2024. u auli Rektorata (dvorana A1) na dvama će se događanjima predstaviti strateške smjernice znanosti i istraživanja Sveučilišta u Zagrebu te strateške smjernice digitalizacije. U svečanoj dvorani Rektorata Sveučilišta nastavit će se, u petak 8. studenoga 2024., sa suradnjom Sveučilišta i Hrvatske radiotelevizije koja je započela prošle godine. Naime, prošle je godine Simfonijski orkestar HRT-a održao koncert pod nazivom „Sveučilišna idila“, a ovogodišnji koncert, koji s obzirom na nezaboravno prošlogodišnje iskustvo svakako valja pohoditi, nosi naslov „Sveučilišni gala koncert“. Dana 11. i 12. studenoga 2024. svečano će se obilježiti 150. obljetnica modernoga Sveučilišta u Zagrebu (1874. – 2024.) i imenovanje prvoga rektora Sveučilišta Matije Mesića. U auli će se održati dvodnevna međunarodna znanstvena konferencija „Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu“, a u predvorju umjetnička izložba „355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu“. U večernjim satima u utorak 12. studenoga 2024. s početkom u 18.00 sati u auli Rektorata bit će predstavljena humanitarna djelatnost sastavnica Sveučilišta te će se održati panel-rasprava pod nazivom „Sveučilište velikoga srca“. Tjedan Sveučilišta 2024. završava 13. studenoga 2024. dvama događanjima u auli Rektorata. To su panel-rasprave o cjeloživotnom obrazovanju u međunarodnom okružju i prezentacija športskih uspjeha Sveučilišta u Zagrebu u 2024. godini. Nakon Tjedna Sveučilišta slijedi Smotra Sveučilišta u Zagrebu, koja će se i ove godine održati u prostoru Zagrebačkoga velesajma, i to od 14. do 16. studenoga 2024.

Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizirao je Tjedan dobrodošlice (Welcome Week) za strane studente koji su na Sveučilište u Zagrebu došli na studentsku razmjenu u zimskom semestru akademske godine 2024./2025. Najviše studenata na studijski boravak dolazi u okviru Erasmus+ programa dok su najveće grupe gostujućih studenata pristigle iz Španjolske, Njemačke i Francuske. Studentsku razmjenu na Sveučilištu u Zagrebu ostvaruje i desetak studenata iz Ukrajine. Ukupno na razmjeni u zimskom semestru sudjeluje gotovo 550 studenata.

Tjedan dobrodošlice održao se od 23. do 27. rujna 2024. U Tjednu dobrodošlice u prostorima rektorata Sveučilišta u Zagrebu održana su akademska predavanja o kulturološkom šoku i akulturaciji, o hrvatskoj religijskoj baštini, o hrvatskom obrazovnom sustavu i o hrvatskoj kulturi i povijesti. Studenti su uživali i u orguljaškom koncertu u crkvi svetog Marka u izvedbi profesora s Muzičke akademije, Pavla Mašića. Stručno vodstvo na engleskom jeziku kulturno-povijesnim središtem grada Zagreb organizirano je u više termina kroz tjedan, kao i vođeni obilazak Tehničkoga muzeja Nikola Tesla. Tjedan dobrodošlice završio je Danom dobrodošlice, koji se održao u svečanoj dvorani u novoj zgradi rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Glavni pozdravni govor za strane studente održao je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić. Stranim studentima obratila se i voditeljica Središnjeg sveučilišnog ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, dr. phil. Branka Roščić. U nastavku je koordinator stranih dolaznih studenata, Bernard Špoljarić, studentima predstavio Sveučilište u Zagrebu, mogućnosti studiranja na engleskom jeziku, kulturno-umjetnički rad akademija i fakulteta s umjetničkom komponentom te sport u pogledu dosadašnjih postignuća, ali i aktivnosti u kojima studenti mogu sudjelovati. Predstavljene su i mogućnosti učenja hrvatskog jezika za strance na Croaticumu. Erasmus Student Network Zagreb, udrugu čiji rad sufinancira Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju iz Erasmus+ projekta, predstavila je predsjednica udruge, Kyla Willems, koja je stranim studentima približila studentsko iskustvo života u Zagrebu te je predstavila aktivnosti koje će za strane studente udruga organizirati tijekom zimskog semestra. Za uspješan početak akademske godine studentima su podijeljeni darovi dobrodošlice, a sve je završilo ugodnim i neformalnim druženjem uz prigodnu zakusku. Program Tjedna dobrodošlice i Dana dobrodošlice u cijelosti se financira iz sredstava Erasmus+ programa mobilnosti. Detalji programa dostupni su u najavi događanja ovdje. Erasmus+ je program bilateralne razmjene, pod kojom se podrazumijeva i odlazna mobilnost hrvatskih studenata na studijski boravak na partnerska sveučilišta u Europskoj uniji i izvan EU-a. Tako je Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju u zimskom semestru ak. god. 2024./2025. ispratio više od 300 studenata Sveučilišta u Zagrebu koji su otišli na studijski boravak, i dijelom na stručnu praksu, na europska partnerska sveučilišta i kod poslodavaca u EU-u. U najvećem broju studenti će studirati na španjolskim, talijanskim, portugalskim i njemačkim sveučilištima, odnosno odrađivati stručnu praksu kod španjolskih, njemačkih i nizozemskih poslodavaca. Svi hrvatski studenti dobili su Erasmus+ stipendiju.

Sveučilište u Zagrebu ponovno je dokazalo da je vodeće hrvatsko sveučilište po znanstvenoj kompetitivnosti i izvrsnosti. Naime, i ove je godine objavljena lista 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, poznatija pod nazivom Stanfordska lista, koju tradicionalno objavljuje Sveučilište Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno istraživački tim predvođen profesorom Johnom P. A. Ioannidisom.

Formiranje liste provodi se na temelju najveće svjetske baze znanstvenih publikacija Scopus te obuhvaća više od 200 tisuća najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 22 znanstvena polja te čak 176 znanstvenih grana. Šest standardiziranih pokazatelja znanstvene produktivnosti formiraju model složenoga pokazatelja, tzv. C-rezultat (C-score), a ti pokazatelji su: 1. Ukupan broj citata (NC)
2. Hirschov h-indeks (H)
3. Schreiberov Hm-indeks, revidiran od koautora (Hm)
4. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini autor (NS)
5. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini ili prvi autor (NSF)
6. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini, prvi ili posljednji autor (NSFL). Fokus je konačnoga C-rezultata na utjecaju znanstvenih publikacija, odnosno na citatima, a ne na produktivnosti, tj. na broju publikacija, te uključuje informacije o koautorstvu i pozicijama autora (jedini, prvi ili zadnji autor). Svaki rezultat pokazatelja NC, H, Hm, NS, NSF i NSFL normaliziran je na vrijednosti između 0 i 1, koje se zbrajaju. Dakle, C-rezultat ima raspon od 0 do 6. I ove su godine objavljene dvije liste: lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2023. godini te lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri. Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u 2023. godini nalazi se 116 znanstvenika iz Republike Hrvatske, odnosno šest znanstvenika više nego u 2022. godini. Od tih 116 hrvatskih znanstvenika, na listi je čak 56 znanstvenika koji trenutačno djeluju ili su djelovali na Sveučilištu u Zagrebu na 16 njegovih sastavnica. S obzirom na to da je pretprošle godine na listi bilo 48 znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu, riječ je o povećanju od osam znanstvenika odnosno čak 16,67 % znanstvenika više nego u 2022. godini. Što se tiče najutjecajnijih znanstvenika s drugih hrvatskih sveučilišta, njih je 14 sa Sveučilišta u Splitu, pet sa Sveučilišta u Rijeci, četiri sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, tri sa Sveučilišta Sjever, dva s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta te po jedan znanstvenik sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Dubrovniku. U ukupnom udjelu 2 % najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika u 2023. godini, njih je čak 48,28 % sa Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na 43,63 % u 2022. godini. Ovaj podatak najbolje svjedoči o činjenici da Sveučilište u Zagrebu čini gotovo 50 % ukupne znanstvene produkcije Republike Hrvatske. Najutjecajniji znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu u 2023. godini su: Biomedicinsko područje

• Medicinski fakultet – Željko Reiner, Ivica Kostović, Iva Hojsak, Goran Šimić, Maja Čikeš, Miro Jakovljević, Goran Augustin, Sanja Kolaček, Nives Pećina-Šlaus, Mario Habek, Jan Homolak, Željko Krznarić, Asim Kurjak, Nikolina Bašić-Jukić, Bojan Jelaković, Marko Lucijanić, Vladimir Trkulja, Bruno Baršić, Ivica Grgurević i Predrag Sikirić
• Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Gordan Lauc, Ana Maria Šimundić, Ivan Kosalec, Mario Jug, Nora Nikolac Gabaj i Anita Hafner
• Veterinarski fakultet – Ivana Tlak Gajger i Marko Samardžija
• Stomatološki fakultet – Liborija Lugović-Mihić

Tehničko područje

• Fakultet elektrotehnike i računarstva – Hrvoje Pandžić, Alan Jović, Sven Lončarić, Damir Žarko i Silvio Hrabar
• Fakultet strojarstva i brodogradnje – Neven Duić i Hrvoje Mikulčić
• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Sanja Martinez i Mirjana Metikoš-Huković
• Geodetski fakultet – Bojan Vršnak
• Građevinski fakultet – Tomislav Došlić
• Fakultet prometnih znanosti – Ivan Cvitić

Prirodoslovno područje

• Prirodoslovno-matematički fakultet – Nada Oršolić, Dario Vretenar, Tamara Nikšić i Dražen Adamović

Biotehničko područje

• Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režek Jambrak, Danijela Bursać Kovačević,  Marina Cvjetko Bubalo i Kristina Radošević
• Agronomski fakultet – Gabrijel Ondrašek

Društveno-humanističko područje

• Ekonomski fakultet – Marina Dabić, Mirjana Pejić Bach i Ana Tkalac Verčič
• Filozofski fakultet – Aleksandar Štulhofer
• Kineziološki fakultet – Goran Marković i Maroje Sorić

Graf 1.: Broj znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu na Stanfordskoj listi 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2023. godini

Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri ukupno su 82 hrvatska znanstvenika, od kojih njih 36 trenutačno djeluje ili je djelovalo na Sveučilištu u Zagrebu na 12 njegovih sastavnica. U odnosu na prošlu godinu, na listi se nalazi sedam znanstvenika više sa Sveučilišta u Zagrebu, odnosno postotno čak 24,14 % više. U ukupnom udjelu 2 % najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri, njih je čak 43,90 % sa Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na 38,67 % prošle godine. Kad je o ostalim hrvatskim sveučilištima riječ, deset ih je sa Sveučilišta u Splitu, šest sa Sveučilišta u Rijeci, tri s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, dva sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te jedan znanstvenik sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u cjeloživotnoj karijeri su: Biomedicinsko područje

• Medicinski fakultet – Željko Reiner, Ivica Kostović, Asim Kurjak, Miro Jakovljević, Iva Hojsak, Vladimir Trkulja, Bruno Baršić, Adriana Vince, Marko Pećina, Petar Kes, Bojan Jelaković, Božo Krušlin, Josipa Kern, Josip Begovac i Predrag Sikirić
• Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Gordan Lauc, Ana Maria Šimundić, Ana Marija Domijan i Nora Nikolac Gabaj

Tehničko područje

• Fakultet elektrotehnike i računarstva – Sven Lončarić, Hrvoje Pandžić i Silvio Hrabar
• Fakultet strojarstva i brodogradnje – Neven Duić, Ivo Senjanović i Hrvoje Kozmar
• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Mirjana Metikoš-Huković i Sanja Martinez
• Geodetski fakultet – Bojan Vršnak
• Građevinski fakultet –  Tomislav Došlić

Prirodoslovno područje

• Prirodoslovno-matematički fakultet – Dario Vretenar, Nada Oršolić i Andrej Dujella

Društveno-humanističko područje

• Kineziološki fakultet – Goran Marković
• Filozofski fakultet – Aleksandar Štulhofer
• Ekonomski fakultet – Mirjana Pejić Bach

Biotehničko područje

• Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režek Jambrak

Graf 2.: Broj znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu na Stanfordskoj listi 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjeloživotnoj karijeri    Izvor: https://top2percentscientists.com/stanford-elsevier-top-scientists-list-2024/

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i dekan Zdravstvenoga veleučilišta Zagreb prof. dr. sc. Krešimir Rotim potpisali su danas Sporazum kojim se reguliraju odnosi između dviju institucija u procesu pridruživanja ZVU-a Sveučilištu u Zagrebu. Na temelju Sporazuma započet će proces osnivanja Fakulteta zdravstvenih studija kao 35. sastavnice Sveučilišta u Zagrebu.

Sporazum je sklopljen na temelju odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu iz lipnja ove godine kojom je jednoglasno usvojen Elaborat opravdanosti osnivanja i budućeg ustroja Fakulteta zdravstvenih studija te podržan proces pridruživanja Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu. Također, prethodno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u listopadu 2023. donijelo pozitivno mišljenje o pokretanju postupka statusne promjene Veleučilišta u Fakultet.

Potpisanim Sporazumom dvije su se institucije usuglasile kako će Sveučilište i Veleučilište poduzeti sve potrebne radnje da bi novi Fakultet zdravstvenih studija mogao ispuniti kriterije za inicijalnu akreditaciju svojih studijskih programa te kako bi se pred nadležnim državnim tijelima mogao pokrenuti taj postupak. Preustroj Zdravstvenoga veleučilišta provest će se u skladu sa Zakonom o ustanovama i Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a s obzirom na činjenicu da je osnivač ZVU-a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

„Danas svjedočimo povijesnom danu za Sveučilište u Zagrebu i Zdravstveno veleučilište jer potpisivanjem ovoga Sporazuma započinjemo proces osnivanja Fakulteta zdravstvenih studija kao nove sastavnice Sveučilišta te obogaćujemo ponudu studijskih programa onima za koje postoji iznimno velik interes među studentima.“, rekao je retor Sveučilišta u Zagrebu u prigodi svečanosti potpisivanja Sporazuma. Govoreći o aktivnostima koje su provedene na dvjema institucijama, a koje su prethodile činu potpisivanja, rektor je zahvalio svima koji su uključeni u ovaj izazovan i zahtjevan proces. „Iskreno vjerujem u uspješnu provedbu ovoga procesa i drago mi je da će u 58. godini svoga djelovanja Zdravstveno veleučilište započeti proces pristupanja Sveučilištu u Zagrebu, velikom i snažnom sveučilištu.“

U okviru pridruživanja i osnivanja nove sastavnice, a tijekom pojedinih faza procesa, dvije će institucije, između ostaloga, provoditi aktivnosti vezane uz prijenos akreditiranih prijediplomskih i diplomskih stručnih studija, studenata i zaposlenika na novi Fakultet, izraditi i akreditirati sveučilišne studijske programe u području biomedicine i zdravstva, osigurati financijske, ljudske i ostale kapacitete, uspostaviti novu organizacijsku i upravljačku strukturu novoga Fakulteta kao sastavnice s pravnom osobnošću, prenijeti opremu, i dr. Očekuje se da će sve faze procesa pridruživanja Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu te pripreme za početak formalnoga djelovanja novoga Fakulteta kao nove sastavnice Sveučilišta biti završene u roku od godine dana.

„Pridruživanje Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu za nas je velik zadatak i na toj inicijativi radimo zadnjih desetak godina. Zdravstveno veleučilište specifična je institucija vezana uz zdravstveni sustav i struke koje u njemu djeluju te stoga pridruživanje Sveučilištu doživljavamo važnim korakom naprijed za naše studente i nastavnike.“, rekao je dekan Zdravstvenoga veleučilišta prof. dr. sc. Krešimir Rotim. Zahvalivši svima koji sudjeluju u ovom procesu, posebno je istaknuo pomoć Medicinskoga fakulteta i njegova čelništva.

Ističući da je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji ove godine obilježava 107 godina svoga postojanja i uspješnoga djelovanja institucija iz koje su se razvili svi medicinski fakulteti u Republici Hrvatskoj, dekan prof. dr. sc. Slavko Orešković rekao je da se pridruživanjem Zdravstvenoga veleučilišta obogaćuje zdravstveni sustav u našoj zemlji. „Također, biomedicinsko područje dobiva još jednu, petu sastavnicu, čime će se ono dodatno osnažiti u okviru Sveučilišta u Zagrebu, a Fakultet zdravstvenih studija pridružit će se Medicinskom, Stomatološkom, Veterinarskom i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu kao kvalitetna i uspješna sastavnica.“

Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić najavio je kako će s ciljem predstavljanja svojih studijskih programa Zdravstveno veleučilište sudjelovati i na ovogodišnjoj Smotri Sveučilišta u Zagrebu koja će se u Kongresnom centru Zagrebačkoga velesajma održavati od 14. do 16. studenoga 2024.

Uz prorektore Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Anamariju Musa, prof. dr. sc. Tomislava Bolanču, prof. dr. sc. Dubravka Majetića i prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića, dekana Medicinskoga fakulteta prof. dr. sc. Slavka Oreškovića i dekanice Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta prof. dr. sc. Zrinke Rajić, svečanosti potpisivanja Sporazuma nazočili su predsjednik Upravnoga vijeća ZVU-a prof. dr. sc. Željko Krznarić, prodekanica za nastavu ZVU-a doc. dr. sc. Snježana Čukljek te njihovi suradnici.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i o. d. dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta prof. dr. sc. Mario Cifrak obavješćuju studente i nastavnike da će se u četvrtak 10. listopada 2024. u 19 sati služiti svečana sveta misa Veni Sancte Spiritus za 356. akademsku godinu (2024./2025.). Euharistijsko slavlje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu predvodit će mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, delegat Velikoga kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mons. dr. Dražena Kutleše, zagrebačkoga nadbiskupa. Plakat

Odlukom indonezijske vlade početkom 2021. pokrenut je novi program mobilnosti Indonesian International Student Mobility Awards – IISMA (Indonezijski program stipendiranja međunarodnih studentskih mobilnosti). Cilj programa jest da nekoliko tisuća indonezijskih studenata na preddiplomskim sveučilišnim, ali i stručnim studijima, sudjeluje u mobilnosti na vodećim svjetskim sveučilištima. Tijekom semestralne razmjene (4-6 mjeseci), od studenata se očekuje da kroz nastavu na kolegijima izvan njihovog matičnoga studijskog programa usvoje interkulturalne i komunikacijske kompetencije te vještine upravljanja i vođenja, da razviju mrežu međunarodnih kontakata i upoznaju društvo i zemlju domaćina. Četvrtu godinu zaredom Središnji ured za međunarodnu suradnju je u suradnji s osam sastavnica Sveučilišta (Agronomski, Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Fakultet hrvatskih studija, Fakultet političkih znanosti, Građevinski i Pravni fakultet) u siječnju 2024. pripremio projektni prijedlog za mobilnost indonezijskih studenata. U travnju 2024. Sveučilište je obaviješteno da je u konkurenciji od preko 270 visokih učilišta s 5 kontinenata, iz više od 30 zemalja projekt pozitivno ocijenjen te će u ak. god. 2024./25. dvadeset i pet (25) indonezijskih studenata u sklopu ovog projekta gostovati na Sveučilištu u Zagrebu. Ovo je povećanje broja dolaznih indonezijskih studenata u odnosu na projekt iz 2023./24. godine kada je ugošćeno petnaest studenata. Sedamnaest studentica i osam studenata dolaze sa sedamnaest najuglednijih indonezijskih sveučilišta: Universitas Gadjah Mada, Universitas Pembangunan Nasional Veteran Jawa Timur, Universitas Sebelas Maret, Universitas Brawijaya, Universitas Airlangga, Universitas Katolik Indonesia Atma Jaya, Institut Teknologi Sepuluh Nopember, Universitas Pendidikan Indonesia, Universitas Indonesia, Universitas Padjadjaran, Universitas Indonesia, Universitas Sam Ratulangi, Universitas Andalas, Universitas Padjadjaran, Universitas Brawijaya, Universitas Pembangunan Nasional Veteran Jakarta i Universitas Negeri Medan. Specifičnost ovoga programa razmjene jest što uz stipendije studentima (put, životni troškovi i zdravstveno osiguranje), pokriva i troškove školarine i upisa na prihvatnim stranim visokim učilištima, Program stipendiranja financira indonezijsko Ministarstvo obrazovanja, kulture, istraživanja i tehnologije (Kemendikbudristek), putem Izvršne uprave za visoko obrazovanje (DIKTI). Ovaj projekt nastavak je strateške inicijative Sveučilišta u Zagrebu da jača suradnju i razmjenu studenata i znanstveno-nastavnog osoblja s indonezijskim visokim učilištima kroz bilateralnu suradnju i razmjenu unutar Erasmus+ projekata mobilnosti s tzv. trećim zemljama koje nisu pridružene programu, a koji se uspješno provodi od 2016. g. sa sljedećim partnerima: Institut Pertanian Bogor (IPB), Universitas Teknologi Yogyakarta (UTY), Institut Teknologi Bandung (ITB) i Universitas Lampung (UNILA). Više informacija o indonezijskom programu stipendiranja međunarodnih studentskih mobilnosti dostupno je OVDJE.
       

Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Priprema i provedba EU projekata" Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska zajednica općina organiziraju radionicu namijenjenu polaznicima iz hrvatskih općina i manjih gradova koji žele biti kompetitivniji u privlačenju EU sredstava te u djelotvornoj provedbi projekata.

Radionica pod nazivom "Kako općine mogu povlačiti više EU sredstava i pokrenuti lokalni razvoj?" održat će se u ponedjeljak 30. rujna 2024. u 13 sati na adresi ulica Radoslava Cimermana 88 (zgrada SEECEL) u dvorani C2 u prizemlju.

Ovom radionicom nastoji se potaknuti općine i manje gradove da odaberu i stipendiraju svoje polaznike na ovom studiju te ulažu u ljudske resurse, motivirajući ih da budu učinkovitiji u realizaciji. Na taj način bi kao osposobljeni stručnjaci bili pri ruci i od koristi i drugim lokalnim dionicima na području općine i grada (poduzećima, obrtnicima, OPG-ima, školama, udrugama) te bi to bio prepoznatljiv doprinos lokalnom razvoju. Svakako, bilo bi zanimljivo da susjedne jedinice lokalne samouprave stipendiraju zajedno jednoga polaznika. Na studiju već postoje slični primjeri dobre prakse. Program radionice

13:00-13:45

Programi EU i izazovi njihove provedbe u Hrvatskoj, doc. dr. sc. Jakša Puljiz

 pitanja i komentari

13:45-14:15   

Program studija Priprema i provedba EU projekata, prof. dr. sc. Gojko Bežovan

pitanja i komentari

14:15-15:45      

Panel- Izazovi pripreme i provedbe EU projekta na lokalnim razinama

• Mateja Janečić Miketić, univ. spec. stud. eur., Turistička zajednica općine Marija Bistrica
• Anamarija Grabovac, univ. spec. stud. eur., Poduzetnički centar Zovnica, Imotski
• Ivana Pavić, univ. spec. stud. eur., Centar za EU fondove i edukacije Rastoke, Slunj

Moderatorica panela: doc. dr. sc. Sanja Maleković

Očekujemo aktivno sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave od kojih je moguće učiti zbog njihovih iskustava te raspravljati o izvjesnim izazovima pred kojima se nalaze.   Pozivamo Vas na ovu korisnu radionicu, a prijaviti se možete OVDJE te saznati detaljnije o studiju. 
Voditelj studija je prof. dr. sc. Gojko Bežovan.

Kolegij Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom dostupan je za upis svim studentima koji su upisani na bilo koju sastavnicu (fakultet/akademiju) Sveučilišta u Zagrebu na prijediplomskoj, diplomskoj ili poslijediplomskoj razini studija.


Kolegij se provodi kroz 3 modela (A, B, C): Model A uključuje pripremnu radionicu koja će se održati tijekom dvaju vikenda početkom semestra (petak, subota, nedjelja) i pružanje vršnjačke potpore studentu/ici s invaliditetom tijekom semestra. Model A nosi 5 ECTS bodova. Za upis kolegija prema modelu A potrebno je poznavati studenta/icu s invaliditetom sa svojega fakulteta te se dogovoriti da će se baš njemu ili njoj pružati vršnjačka potpora. Za one koji su već odslušali pripremnu radionicu kroz model A ili C, dostupan je model B – pružanje vršnjačke potpore, koji nosi 3 ECTS boda. I za model B potrebno je imati „para“, odnosno studenta/icu s invaliditetom sa svojega fakulteta kojoj će student pružati potporu. Studenti koji žele samo odslušati teoriju, ali ovoga semestra nemaju dovoljno vremena za aktivno pružanje potpore studentu/ici s invaliditetom ili samo žele ponešto saznati o osobama i studentima s invaliditetom, mogu upisati model C koji nosi 2 ECTS boda. Nakon završenoga modela C, student u bilo kojem trenu tijekom nekoga drugoga semestra može upisati model B. Važno je napomenuti kako u modelima A i B nema ispita niti ocjena, već studenti dolaze na dogovorene supervizije tijekom semestra. Kolegij se izvodi svaki semestar i mogu ga upisati svi studenti Sveučilišta u Zagrebu! Za detaljnije informacije o točnom broju sati predavanja i vježbi, tko su sve studenti s invaliditetom i što sve podrazumijeva pružanje vršnjačke potpore, svi zainteresirani mogu se javiti u Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu (tel. 01 4564 405, 099 4593 578, e-adresa: uredssi@unizg.hr).    Kratki video o kolegiju

Od 23. do 27. rujna 2024. Središnji ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizira Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane dolazne studente u zimskom semestru akademske godine 2024./2025. koji na Sveučilište u Zagrebu dolaze na studentsku razmjenu.

Većina studenata od njih gotovo 550, na studijski boravak u Zagreb dolazi u sklopu EU programa Erasmus+ mobilnosti za zemlje Europske unije, a koji podrazumijeva recipročnost broja dolaznih stranih i odlaznih matičnih studenata na studijski boravak u te iste zemlje. Studenti dolaze iz 39 zemalja, a najveći broj studenata dolazi iz sljedećih EU država: Španjolske (89), Njemačke (67) i Francuske (54). Najveći broj studenata, njih oko 150, dolazi na Ekonomski fakultet, 79 studenata dolazi na Pravni fakultet, a 65 studenata dolazi na Fakultet elektrotehnike i računarstva. Vrijednost EU projekta i na natječaju dobivenih bespovratnih sredstava, iz kojih se financiraju odlazne mobilnosti studenata i (ne)nastavnog osoblja Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2024./25., iznosi nešto više od 6 milijuna eura za programske države Europske unije (projekt KA131). Najveći iznos, oko 4 milijuna eura, namijenjen je za stipendije studenata Sveučilišta u Zagrebu koji odlaze na studijski boravak u države Europske unije. Od ukupnog broja od gotovo 270 studenata Sveučilišta u Zagrebu, najviše ih je otputovalo u sljedeće države: Španjolska (41), Italija/Portugal (30) i Njemačka (29). Tijekom Tjedna dobrodošlice predviđene su razne aktivnosti: stručno vodstvo po kulturno povijesnom središtu grada Zagreba, akademska predavanja na Sveučilištu o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskome obrazovnome sustavu zatim o religijskoj baštini Hrvatske te o kulturološkom šoku i akulturaciji. U programu je i orguljaški koncert u crkvi sv. Marka u Zagrebu te posjet Tehničkome muzeju Nikola Tesla. Posebno je još u planu i Dan dobrodošlice 27. rujna 2024. kada će djelatnici Središnjeg ureda za međunarodnu suradnju predstaviti Sveučilište u Zagrebu, studijske programe i mogućnosti studiranja na engleskome jeziku. Studentima će biti predstavljena i umjetnička djelatnost te javna događanja koja organiziraju akademije i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje imaju umjetničku komponentu. Studentima će se obratiti i Ured za sport Sveučilišta u Zagrebu. Croaticum (Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik) dat će pregled učenja hrvatskoga jezika za strance, a hrvatski studenti iz Erasmus Student Network Zagreb (ESN Zagreb), udruge čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju iz EU projekta, održat će prezentaciju za strane studente o studiranju i životu u Zagrebu te će upoznati studente s aktivnostima koje će za njih organizirati tijekom semestra. Program je u potpunosti financiran iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti. Detalji programa objavljeni su na poveznici: Program  

U četvrtak 12. rujna 2024. Sveučilište u Zagrebu posjetile su predstavnice francuskoga sveučilišta Université Paris-Dauphine - PSL, jedne od vodećih europskih akademskih i istraživačkih institucija u znanstvenom području organizacije i donošenju odluka.

Izvanrednu profesoricu ekonomije i potpredsjednicu Sveučilišta, zaduženu za međunarodnu suradnju Sophie Méritet i voditeljicu Upravnoga odbora i disciplinskoga sektora pravnicu Valérie Lozina ugostili su prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju i dr. phil. Branka Roščić, voditeljica Središnjega ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Također, sudjelovali su i predstavnici Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Zoran Krupka, prodekan za kvalitetu i internacionalizaciju, izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić, prodekanica za strateška partnerstva i projekte i gospođa Suzanu Karabaić, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju. 

Na sastanku se razgovaralo o budućim zajedničkim suradnjama, posebice u području kraćih studijskih boravaka te razmjena stručnoga osoblja, nastavnika i studenata.

Otvoren je Natječaj za odabir inovativnih obrazovnih projekata namijenjen nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu. Natječaj je organiziran u sklopu projekta Europska sveučilišta gradova u postindustrijskoj tranziciji (UNIC), a projekti će se financirati kroz UNIC VIP Fund for Virtual and International Educational projects. Cilj Natječaja je potaknuti nastavnike svih sveučilišta UNIC saveza da uključe virtualne međunarodne obrazovne suradničke aktivnosti u redovni kurikulum kroz postojeći ili novi kolegij. Fond pruža financijsku podršku za osmišljavanje, koordinaciju i provedbu tih aktivnosti. Natječaj će biti otvoren od 19. rujna do 16. prosinca 2024. do 23:59 sati. Prijave na natječaj Više o Natječaju možete pročitati na službenoj mrežnoj stranici UNIC projekta. Sva potrebna dokumentacija nalazi se na lokalnoj mrežnoj stranici VIP Fund natječaja.

• Vodič za prijavitelje (na hrvatskom jeziku)
• Obrazac za prijavu + tablica troškova
• Popunjeni obrazac zajedno s tablicom troškova šalje se na adresu elektroničke pošte: unic@unizg.hr
• Kontakt za pitanja: unic@unizg.hr

Tko se može prijaviti Na Natječaj se mogu prijaviti svi nastavnici (i predavači i lektori te ostali koji sudjeluju u nastavi) Sveučilišta u Zagrebu koji imaju ili će pronaći partnere (kolegice i kolege nastavnike) na barem jednom od sveučilišta UNIC saveza s kojima će organizirati suradničke nastavne aktivnosti za svoje studente. Više o inovativnim obrazovnim aktivnostima i ostalim detaljima natječaja možete pročitati u Vodiču za prijavitelje i na stranicama UNIC VIP Funda. Ključni datumi Otvaranje natječaja je 16. rujna 2024. Zatvaranje natječaja je 16. prosinca 2024. u 23.59 sati. Objava rezultata bit će 28. veljače 2025. Početak aktivnosti predviđen je za 17. ožujka 2025. najranije, a završetak aktivnosti najkasnije 31. ožujka 2027. Kako pronaći partnere? Ako već imate ideju, a nemate partnere s kojima biste ju realizirali, ili još nemate jasnu ideju, predlažemo da se uključite u UNIC radionice za nastavnike. Ako tražite partnere, možemo vam pomoći u uspostavljanju kontakta. Javite nam se putem e-mail adrese unic@unizg.hr. Radionice za nastavnike Budući da se radi o novim inovativnim metodama koje se mogu primjenjivati u visokoškolskoj nastavi, pozivamo Vas da se uključite u UNIC radionice za nastavnike o virtualnoj razmjeni i suradnji u interkulturnom okruženju. Na radionicama ćete naučiti o metodama virtualne suradnje i imati priliku upoznati svoje kolegice i kolege s kojima možete planirati i organizirati obrazovne aktivnosti virtualne suradnje i razmjene i koje možete prijaviti za financiranje kroz VIP Fund. Inovativni oblici nastave Više o virtualnoj i mješovitoj razmjeni te metodama učenja temeljenim na izazovima možete pročitati u službenom dokumentu VIP Fund natječaja i UNIC Priručniku za nastavnike o fizičkoj i virtualnoj mobilnosti.

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima" za stjecanje akademskoga naziva specijalist/specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u akademskoj godini 2024./2025.

 

1. UVJETI I PRAVO UPISA

Na Studij se mogu upisati pristupnici 1. sa završenim:

• odgovarajućim četverogodišnjim sveučilišnim dodiplomskim studijem
• odgovarajućim sveučilišnim diplomskim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ostvarenih 300 ECTS bodova)
• odgovarajućim stručnim diplomskim studijem (300 ECTS) uz obavezu polaganja sva tri razlikovna kolegija, neovisno o programu koji su završili
• strani državljani koji su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij, a kojima je diploma priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske (akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u RH na Sveučilištu u Zagrebu)

2. kandidati s prosječnom ocjenom studija većom od 3,5, odnosno kandidati s nižim prosjekom ako prilože preporuku dva sveučilišna profesora s fakulteta na kojem su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij. Od pristupnika se očekuje poznavanje engleskog jezika na razini praćenja stručne literature i stručne komunikacije. Pravo upisa na Studij stječu pristupnici koji zadovoljavaju uvjete upisa. Ako se za upis na Studij prijavi više pristupnika od upisne kvote, pravo upisa stječu pristupnici koji udovoljavaju svim uvjetima natječaja i koji su odabrani putem selekcijskog postupka. Glavne odrednice selekcijskog postupka su prosjek ocjena na studiju i motivacijski razgovor. S kandidatima koji ostvare pravo upisa na Studij sklapa se Ugovor o studiranju. 2. UPISNA KVOTA Na Studij se prima 30 studenata. 3. PROGRAM I TRAJANJE STUDIJA Detaljan program studija dostupan je na stranici https://uljp.unizg.hr/. Studij traje tri semestra i nosi 90 ECTS bodova. Studij izvodi pripremni semestar u okviru kojeg se održava nastava na razlikovnim predmetima. Razlikovni predmeti ne nose ECTS bodove, a svrha im je omogućiti studentima stjecanje znanja koja su im neophodna za praćenje nastave na Studiju. Za svakog se studenta određuju posebno, ovisno o tome je li tijekom svojeg preddiplomskog ili diplomskog studija položio ispite koje sadržajno obuhvaćaju gradivo propisano pojedinim razlikovnim predmetom. 4. UPIS I POČETAK NASTAVE Upis na Studij održat će se u listopadu 2024. godine. Nastava na razlikovnim predmetima u pripremnom semestru održat će se u listopadu/studenom 2024. godine. Održavanje redovite nastave na Studiju započinje u studenom 2024. godine. Točni datumi bit će objavljeni naknadno. 5. VISINA ŠKOLARINE Školarina iznosi 1.860 eura po semestru, odnosno 5.580 eura za tri semestra koliko traje Studij. Dodatno, za svaki razlikovni predmet koji studenti trebaju položiti jer nisu stekli potrebna formalna osnovna ekonomska, psihološka i/ili statistička znanja, potrebno je platiti 200 eura. Izvan uplaćene školarine su i troškovi prijave odnosno obrane specijalističkog rada u ukupnom iznosu od 400 eura. Školarinu je moguće platiti jednokratno ili u nekoliko rata. 6. POSTUPAK PRIJAVE ZA UPIS NA STUDIJ Postupak prijave za upis na studij sastoji se u popunjavanju i dostavi obrasca za prijavu i popratne dokumentacije, poštom na adresu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prijava za upis na Studij uključuje sljedeće dokumente:

1. Obrazac prijave [DOWNLOAD]
2. Diploma prethodnog(ih) studija (ovjerena preslika ili izvornik na uvid)
3. Prijepis ocjena sa svih prethodnih razina studija
4. Preporuke ako je prosjek ocjena kandidata na prethodnim studijima bio niži od 3,50 (dvije preporuke)
5. Domovnica (izvornik na uvid)
6. Izvadak iz matice rođenih (izvornik ili ovjerena preslika ne starija od 6 mjeseci)
7. Životopis
8. Rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ukoliko kandidat studij nije završio u Republici Hrvatskoj
9. Motivacijsko pismo za pristupnike za stipendije

7. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Rok za podnošenje prijava na natječaj je od 9. rujna 2024. do 30. rujna 2024. godine. Ispunjenu prijavu na natječaj i traženu dokumentaciju poslati poštom na adresu: EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Referada za poslijediplomske studije
(s naznakom za: Studij Upravljanje ljudskim potencijalima)
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb Prijavom na natječaj dajete privolu za obradu Vaših osobnih podataka u svrhu upisa na studij, a u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Opširnije informacije nalaze se na web stranici Studija. Za dodatne upite kontaktirati:

• Milka Rimac Bilušić, spec. oec.; mrimacbil@net.efzg.hr, tel. 095/861-7646.
• prof. dr. sc. Maja Parmač Kovačić; mparmac@ffzg.hr, tel. 091/753-0949.

Na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SECEEL, u srijedu 4. rujna 2024. održan je državni stručni skup za ravnatelje osnovnih škola pod nazivom „Inovativni pristupi i stručne kompetencije u promicanju prometne sigurnosti i kulture u osnovnoškolskom obrazovanju“. U punoj velikoj dvorani Rektorata, u zajedničkoj organizaciji Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Agencije za odgoj i obrazovanje, uz potporu Učiteljskoga fakulteta, Hrvatskoga autokluba, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, skupu su prisustvovali brojni ravnatelji škola i ostali zainteresirani sudionici. Okupljanje je imalo za cilj jačanje svijesti ravnatelja o važnosti pružanja podrške učiteljima i učenicima u ostvarenju ishoda učenja vezanih uz sigurnost prometa i prometnu kulturu te potaknuti kontinuirani profesionalni razvoj učitelja uz podršku ravnatelja škola. Skupu su prisustvovali: potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs te državna tajnica istoga Ministarstva Zrinka Mužinić Bikić te glavni ravnatelj policije Nikola Milina. Pozdravnim govorom ovaj iznimno važan stručni skup otvorila je vršiteljica dužnosti ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić, zatim su uslijedili govori dekana Fakulteta prometnih znanosti izv. prof. dr. sc. Marka Šoštarića i rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Gospođa Kurtić je svima zaželjela dobrodošlicu naglasivši važnost suradnje institucija po pitanju sigurnosti u prometu i implementaciju boljega, novoga sustava edukacije u školske kurikulume. Dekan Šoštarić je zahvalio sudionicima što su prepoznali potrebu za održavanjem skupa na ovu temu prije početka nove školske godine, spomenuvši kontinuirani rad brojnih stručnjaka na Fakultetu prometnih znanosti u sklopu Centra izvrsnosti cestovnoga prometa, a s ciljem unaprjeđenja edukacije iz područja prometne sigurnosti. „Svi trebamo djelovati najprije preventivno, a uloga ravnatelja, profesora i učitelja je ključna jer oni integriraju sva ta znanja u svoju nastavnu djelatnost. U tom procesu važan je razvoj inovacija u pristupu i razvoju tehnologija te kvalitetna suradnja s lokalnim vlastima“, zaključio je dekan Šoštarić. Rektor Lakušić je na početku pozdravio ovu hvalevrijednu inicijativu spomenuvši djecu, nazvavši ih „draguljima“ naše zemlje koja će nam osigurati razvijeno društvo i budućnost kojoj težimo. „Želimo da u svom veselom okruženju djeca budu sigurna na putu do škole i iz škole do doma. Prometna kultura se gradi, promet ne štedi nikoga i upravo zato trebamo educirati od mlade dobi. Sveučilište u Zagrebu pruža znanje, daje prijedloge, radi na unaprjeđenju društva i to su sve razlozi zašto smo podržali ovaj projekt“, rekao je rektor Lakušić. Rektor je podsjetio i na „Tjedan znanosti“, događanje s ciljem edukacije i popularizacije znanosti održano ove godine u istoj zgradi Rektorata, na kojemu je za predškolarce i školarce kao dio programa predstavljena sigurnost i ponašanje u prometu te najavio ponovno održavanje u travnju sljedeće godine. Ministar Fuchs je ponovio da je ovaj skup od iznimne važnosti i zato ima potporu Ministarstva sa svojim agencijama kako bi nastavili razvijati prometnu kulturu zajedno. Zahvalio je rektoru Lakušiću, odnosno Sveučilištu, što je ustupilo svoje prostore. Podpredsjednik Vlade RH i ministar Božinović započeo je svoj pozdravni govor iznoseći brojku stradalih u prometu ove godine, a to je 166. „Tehnologija je sve naprednija, ali nisu sve pravila, propisi i kazne…, bit je u stvaranju svijesti, kulture i edukacije. Cilj nam je spasiti živote i stvoriti bolje društvo, integrirati ovu temu u nastavne planove sustavno i učinkovito i zato je ona prioritet“, zaključio je ministar Božinović. Uslijedila su četiri predavanja profesora i stručnjaka o važnosti poučavanja sigurnosti prometna i prometne kulture u osnovnoškolskom obrazovanju, o suvremenim pristupima učenju, zatim konkretnije o prometnim nesrećama u kojima stradavaju djeca te o primjerima dobre prakse u osnovnim školama. Na okruglom stolu raspravljalo se o planovima za daljnje aktivnosti i suradnju institucija i škola.

Međunarodno rangiranje svjetskih sveučilišta Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities, poznatije kao NTU Rankings, objavilo je novu rang-ljestvicu najboljih svjetskih sveučilišta, na kojoj je Sveučilište u Zagrebu ove godine zauzelo 514. mjesto od 1228 rangiranih svjetskih sveučilišta. U odnosu na prošlu godinu ostvaren je napredak za čak 33 mjesta (s 547. na 514. mjesto), a postotno za 8,43 % (iz 51. percentila u 42. percentil). Sveučilište u Zagrebu ove se godine prvi put smjestilo na prvoj polovici ove rang-ljestvice, što je najbolji rezultat otkad postoji ovo rangiranje, točnije od 2007. godine. Osim Sveučilišta u Zagrebu, rangirano je još i Sveučilište u Splitu, koje je zauzelo poziciju od 901. do 950. mjesta, što je u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo u kategoriji od 701. do 750. mjesta, pad za čak 200 mjesta.

Riječ je o rangiranju koje svake godine objavljuje najprestižnije tajvansko sveučilište National Taiwan University, a već treću godinu zaredom objavljuju se rezultati za više od 1000 najboljih svjetskih sveučilišta. Ovogodišnjim rangiranjem obuhvaćen je dosad najveći broj sveučilišta, ukupno 1561 sveučilište, a rezultati su objavljeni za njih 1228. Prvih deset mjesta zauzimaju američka, britanska, kanadska te od ove godine i kineska sveučilišta, i to redom: Harvard, Stanford, University College London, Toronto, Oxford, Johns Hopkins University, Tsinghua University, Zhejiang University, Cambridge i Massachusetts Institute of Technology. Objavljeni su i rezultati svjetskih sveučilišta u 6 znanstvenih polja te 27 znanstvenih disciplina, pri čemu je Sveučilište u Zagrebu rangirano u znanstvenim poljima: Poljoprivreda (301. – 350. mjesto), Medicina (351. – 400. mjesto) i Znanosti o životu (451. – 500. mjesto). U znanstvenom polju Medicina ostvaren je napredak za 50 mjesta u odnosu na prošlu godinu, a u poljima Poljoprivreda i Znanosti o životu zadržana je prošlogodišnja pozicija.  Što se tiče znanstvenih disciplina, najbolji rang ostvaren je u Poljoprivrednim znanostima – 95. mjesto (prošle godine 101. mjesto), a slijede ga Znanost o biljkama i životinjama – 299. mjesto (prošle godine 268.), Strojarstvo – 300. mjesto (prošle godine 295.), Matematika – 301. – 350. mjesto (prošle godine 257. mjesto), Klinička medicina te Farmakologija i toksikologija – 351. – 400. mjesto (jednako kao prošle godine) te Elektrotehnika - 451. – 500. mjesto, jednako kao lani. Ljestvica poretka formirana je na temelju osam različitih pokazatelja koji sačinjavaju tri različita kriterija uspješnosti znanstvenoga rada. Prvi kriterij je istraživačka produktivnost, koja donosi 25 % ukupne ocjene, od čega pokazatelj broj članaka u posljednjih 11 godina donosi 10 % ocjene te broj članaka u tekućoj godini 15 % ocjene. Drugi kriterij je istraživački učinak, koji donosi 35 % ukupne ocjene, a sačinjavaju ga pokazatelji broj citata u posljednjih 11 godina (15 % ocjene), broj citata u posljednje dvije godine (10 % ocjene) te prosječan broj citata u posljednjih 11 godina (10 % ocjene).   Treći kriterij koji donosi 40 % konačne ocjene sveučilišta je istraživačka izvrsnost. Unutar ovoga kriterija 10 % ocjene donosi pokazatelj H-indeks u posljednje dvije godine, 15 % ocjene pokazatelj broj visoko citiranih radova te 15 % ocjene pokazatelj broj članaka u časopisima s visokim utjecajem u tekućoj godini. Važno je istaknuti kako je ovo rangiranje još jedna potvrda međunarodnoga ugleda Sveučilišta u Zagrebu kao jedinoga hrvatskoga sveučilišta koje se nalazi na ovoj rang-ljestvici od njezinih početaka, točnije od 2007. godine.

Postotna pozicija Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na ukupan broj rangiranih sveučilišta na međunarodnom rangiranju NTU Rankings – Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities

Zagrebački Jarun od 28. do 31. kolovoza 2024. bio je domaćin 14. EUSA-inog Europskog sveučilišnog veslačkog prvenstvo! Kroz četiri dana više od 400 natjecatelja s 68 sveučilišta iz 17 zemalja natjecalo se u deset muških, osam ženskih i jednoj mješovitoj disciplini (četverac na pariće) na regatnoj stazi Jarun. Hrvatski predstavnici ukupno su osvojili šest odličja, pri čemu su reprezentativci Sveučilišta u Zagrebu osvojili njih pet, a reprezentativci Sveučilišta u Splitu jedno. U finalu A discipline muškog dvojca na pariće (M2x), Sveučilište u Zagrebu osvojilo je srebrnu medalju, u finalu A muškog dvojca na pariće za lake veslače (LM2x) brončanu medalju, u finalu A ženskog dvojca na pariće (W2x) osvojilo je srebrnu medalju. U finalu A mješovitog četverca na pariće (mješovito) (W/M4x) Sveučilište u Zagrebu dominiralo je utrkom i osvojilo zlatnu medalju s vremenom s čak 13 sekundi prednosti, a u finalu A muškog osmerca (M8+) dominantnim nastupom s 8 sekundi prednosti osvojili su zlato. Uz to, izvrstan rezultat ostvarilo je i Sveučilište u Splitu - bronca u finalu A discipline muškog samca (M1x). Podsjetimo, Zagreb je dobio domaćinstvo ovog prvenstva u lipnju 2024., nakon što je prvotni domaćin, Ankara, odustao zbog organizacijskih izazova te je EUSA  povjerenje dala Hrvatskom akademskom sportskom savezu (HASS). Zagreb će biti domaćin i sveučilišnom veslačkom prvenstvu 2026. Više informacija o rezultatima natjecanja i dodatnim zanimljivostima možete pronaći na službenoj mrežnoj stranici Igara te na društvenim mrežama Facebook i Instagram.

Prva generacija studenata međunarodnoga diplomskoga studija Erasmus Mundus Joint Masters Degree in Brain and Data Science – NeuroData stigla je u Zagreb radi sudjelovanja na dvotjednoj ljetnoj školi u organizaciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. NeuroData je studijski program koji objedinjuje područja neuroznanosti i znanosti o podacima, a provodi ga konzorcij sveučilišta šest zemalja. Koordinator je Sveučilište Bar-Ilan iz Izraela, a uz Fakultet elektrotehnike i računarstva i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, partneri su Sveučilišta u Nizozemskoj (Vrije Universiteit Amsterdam), Portugalu (Universidade de Lisboa - Instituto Superior Técnico), Italiji (University of Padua) i Finskoj (University of Jyväskylä). Ljetna škola, koja traje od 26. kolovoza do 6. rujna, ove je godine ugostila 14 vrhunskih studenata iz Italije, Njemačke, Francuske, Kazahstana, Kirgistana, Armenije, Rusije, Vijetnama, Tajlanda, SAD-a, Meksika i Brazila. Posjet Zagrebu uključuje i dolazak glavnog koordinatora projekta prof. Alona Korngreena s Bar-Ilan Sveučilišta u Izraelu. Profesor Korngreen je priznati stručnjak na području neuroznanosti i znanosti o podacima, posebno u polju biofizike i neurofiziologije te će svojim prisustvom dodatno obogatiti događanje, osobito kroz razgovore o NeuroData projektu i konceptu združenih interdisciplinarnih diplomskih studija. „Za mene, kao koordinatora projekta, nevjerojatno je iskustvo surađivati s izvrsnim timom znanstvenika s MEF-a i FER-a Sveučilišta u Zagrebu. Također, studenti prve generacije projekta sjajni su mladi ljudi koje je bilo veliko zadovoljstvo podučavati tijekom protekle akademske godine. Interdisciplinarni program ljetne škole, poput ove koja se ovih dana održava u Zagrebu, izvrsna je prilika za privlačenje vrhunskih studenata. Stoga planiramo nastaviti s tom praksom i nakon završetka projekta“, izjavio je Korngreen. Organizatori i voditelji ljetne škole su prof. dr. sc. Melita Šalković-Petrišić (MEF) i prof. dr. sc. Mario Cifrek (FER), koji su zajedno sa svojim timovima osmislili nastavni program posvećen specifičnim segmentima neuroznanosti i odabranim dijelovima znanosti o podacima. U prvom tjednu nastave program škole fokusiran je na patofiziološke mehanizme neurodegenerativnih bolesti, poremećaje pamćenja i bol, kao i na metode modeliranja tih poremećaja. U drugom tjednu, studenti će se baviti mjerenjem i analizom neurofizioloških signala te metodama strojnog učenja, uz praktične vježbe u laboratorijima. „Posebna vrijednost ovog interdisciplinarnog studija je stvaranje novog profila stručnjaka za kojima već sada postoji velika potreba na tržištu rada u širokom području primijenjene neuroznanosti. Nova kvaliteta koju bi ovakav jedinstveni profil stručnjaka s komplementarnim znanjem neuroznanosti i znanosti o podacima trebao donijeti u medicini je razumijevanje svih aspekata analize prikupljenih podataka, kao i njihove interpretacije u nalaženju novih rješenja u postavljanju dijagnoze, liječenja, praćenja i prognoze neuroloških i psihijatrijskih bolesti te odgovora na terapiju. U području neurofarmakologije, stjecanje znanja na ovom studiju samo je prvi, važan korak u daljnjoj izobrazbi takvog kadra koji bi u budućnosti mogao znatno doprinijeti razvoju personalizirane, a time možda i učinkovitije terapije neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, pojašnjava prof. dr. sc. Melita Šalković – Petrišić. „FER ima dugu povijest istraživanja i nastave u interdisciplinarnom području biomedicinskog inženjerstva. Laboratorij za biomedicinsku elektroniku tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta osnovao je 1972. profesor emeritus Ante Šantić koji je u to doba bio jedan od istaknutih stručnjaka na području biomedicinskog inženjerstva u svijetu. Laboratorij od tada djeluje u kontinuitetu i u njemu je realiziran veliki broj znanstvenih i stručnih projekata, a dugogodišnja uspješna suradnja s Medicinskim fakultetom nastavljena je i kroz zajedničku organizaciju ove ljetne škole“, ističe prof. dr. sc. Mario Cifrek. Ovakvi združeni diplomski studiji Erasmus Mundus (EMJM) predstavljaju najzahtjevniji oblik prijave Erasmus+ projekata. U prilog tome govori i činjenica da se na Sveučilištu u Zagrebu provodi samo šest EMJM programa, od kojih je NeuroData među rijetkima koji zajednički provodi više sastavnica, a također i prvi takve vrste na Medicinskom fakultetu. Zbog vrhunske kvalitete ovi programi nose oznaku izvrsnosti i motiviraju studente širom svijeta da pristupe studiju koji se provodi u partnerskim zemljama, pri čemu se najkvalitetniji studenti stipendiraju iz sredstava projekta. Nakon završetka studija, studentima se izdaje dvostruka međunarodna diploma dvaju sveučilišta (double degree), onoga na kojem su proveli prvu godinu i onoga na kojem su tijekom druge godine studija izradili i obranili diplomski rad. „Suvremena medicina se već duže vrijeme temelji na interdisciplinarnom pristupu i uključuje stručnjake različitih profila, osobito iz domene informatičkih znanosti i umjetne inteligencije. Stoga nam je FER prirodni partner s kojim imamo višedesetljetnu suradnju. Međunarodni studij NeuroData samo je jedno od zrcala te dugogodišnje suradnje, a uključuje i aspekt internacionalizacije i razvoja međunarodnih programa izobrazbe u europskom okviru. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu poznat je po svojim međunarodnim diplomskim i poslijediplomskim studijima kao i izvrsnosti u području neuroznanosti. Za istaknuti je djelovanje Znanstvenog centra izvrsnosti (ZCI) za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost koji je znatno doprinio znanstvenoj produktivnosti i međunarodnoj vidljivosti MEF-a. Radujemo se daljnjoj suradnji sa sveučilištima koji čine ovaj konzorcij, kao i novim generacijama studenata toga vrijednog diplomskog programa“, izjavio je prof. dr. sc. Davor Ježek, prodekan za Studij medicine na engleskom jeziku. „Veselimo se radu s prvom generacijom studenata i suradnji s partnerima na projektu. Rekao bih da ovim projektom i studijem FER doprinosi ispunjenju strateških ciljeva obrazovanja i doprinosa zajednici kroz dvije ključne dimenzije: internacionalizaciju i multidisciplinarnost“, zaključuje dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas. Europska unija osigurala je financiranje za četiri generacije studenata. Upisi za akademsku godinu 2024./2025. su završeni, no prijave za naredne godine su još uvijek otvorene. Više informacija dostupno je na službenim mrežnim stranicama projekta NeuroData.

Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s centrom Europaeum Sveučilišta u Regensburgu u Njemačkoj, uspješno je proveo međunarodni projekt Deutsch-Kroatisches Tandem für Nachwuchswissenschaftler*innen. U sklopu projekta asistentica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Darija Željko Mrljak boravila je od 1. do 30. travnja 2024. na Sveučilištu u Regensburgu u Njemačkoj. Uzvratno je od 12. srpnja do 12. kolovoza 2024. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu boravila dr. Nina Kerstensteiner s Katedre za javno pravo i javne politike Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Regensburgu.  Tijekom istraživačkoga boravka zajedno su napisale rad Access to Justice: The Role of Legal Clinics in Addressing Current Social Issues, koji planiraju predati za objavu. U komparativnom radu su na primjeru Pravne klinike Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pravne klinike za izbjeglice Sveučilišta u Regensburgu prikazale kako pravne klinike, uz praktično obrazovanje mladih pravnika, ujedno služe kao katalizator društvenih promjena time što omogućuju pristup pravdi ranjivim društvenim skupinama.  Asistentica doktorandica Darija Željko Mrljak i dr. Nina Kerstensteiner zahvaljuju dr. Branki Roščić, rukovoditeljici Središnjeg ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, te gospođi Lisi Unger, poslovnoj voditeljici centra Europaeum sa Sveučilišta u Regensburgu, na uspješnoj prijavi projekta na natječaju DAAD te na koordinaciji i provedbi projekta. Također zahvaljuju prodekanici Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Iris Goldner Lang i djelatnicama Ureda za međunarodnu suradnju Pravnoga fakulteta u Zagrebu na gostoprimstvu tijekom boravka dr. Kerstensteiner na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Obje su asistentice stekle dragocjene spoznaje o njemačkoj i hrvatskoj pravnoj kulturi te se nadaju nastavku uspješne suradnje koja je uspostavljena ovim hvalevrijednim projektom. Ovaj Tandem projekt (Deutsch-Kroatisches Tandem fürNachwuchswissenschaftler*innen) sufinancirao je DAAD (Njemačka akademska služba za razmjenu).

Jedno od najpoznatijih i najrelevantnijih međunarodnih sveučilišnih rangiranja ‒ Academic Ranking of World Universities, poznatije pod nazivom Šangajska lista, i ove je godine objavilo rang-ljestvicu 1000 najboljih svjetskih sveučilišta.

Sveučilište u Zagrebu i ove je godine našlo svoje mjesto na ljestvici zadržavši svoj status međunarodno relevantne i prepoznatljive visokoškolske institucije te jedinoga sveučilišta iz Republike Hrvatske koje se našlo na ovoj ljestvici. Naime, već treću godinu zaredom Sveučilište u Zagrebu nalazi se u kategoriji od 401. do 500. mjesta i jedino je hrvatsko sveučilište koje je rangirano na ovoj ljestvici još od 2011. godine. Vrh ljestvice tradicionalno zauzimaju američka i britanska sveučilišta, a prvih pet najbolje rangiranih su Harvard, Stanford, Massachusetts Institute of Technology (MIT), Cambridge i University of California, Berkeley. Međunarodno rangiranje Academic Ranking of World Universities objavljuje listu najprestižnijih svjetskih sveučilišta već više od dvadeset godina, točnije od 2003. godine, što ga čini jednim od najdugovječnijih rangiranja. U tih dvadesetak godina ARWU se profilirao kao jedno od svjetski najrelevantnijih te se za njega uvriježio naziv Šangajska lista. Ovim rangiranjem obuhvaćeno je više od 30.000 sveučilišta iz cijeloga svijeta, od kojih samo njih oko 2500 ispunjava kriterije rangiranja, a u konačnici se objavljuje poredak za 1000 najboljih. Šangajska lista formira se na temelju sljedećih kriterija:
- broj alumna koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju
- broj znanstvenika koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju te broj znanstvenika koji su na listi najcitiranijih znanstvenika koju objavljuje Clairvate Analytics
- broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science te broj radova indeksiranih u SCI-Expanded i SSCI bazama
- produktivnost po znanstveniku. Ovi kriteriji osiguravaju objektivan uvid u akademsku izvrsnost i kvalitetu sveučilišta, a činjenica da Sveučilište u Zagrebu već više od desetljeća nalazi svoje mjesto na ovoj ljestvici 1000 najboljih u svijetu govori sama za sebe te je veliko priznanje za najveću i najrelevantniju visokoškolsku instituciju u Republici Hrvatskoj.

Sveučilište u Zagrebu objavljuje tablicu sa slobodnim upisnim mjestima na prijediplomskim i integriranim studijima za jesenski upisni rok u ak. god. 2024./2025. Prijave za upis i razredbeni postupak za jesenski rok traju do uključivo 18. rujna 2024. putem stranice Postani student!

TABLICA