Sveučilište u Zagrebu

Subscribe to Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Updated: 4 hours 6 min ago

Prvi redovni studij japanologije na Filozofskom fakultetu

Mon, 02/19/2024 - 13:18
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od akademske godine 2024./2025. započinje s provedbom redovitoga prijediplomskoga studija japanologije. S obzirom na dugogodišnje iskustvo u izvođenju programa japanologije (od 2004./2005. godine studij se izvodi kao trogodišnji slobodni studij), te vrsne stručnjake i izvorne govornike sigurno je da će studij privući veliki broj zainteresiranih studenata.  Počevši s prijediplomskom razinom i kasnijim usavršavanjem na diplomskoj razini, novi studij japanologije svoje će polaznike osposobljavati u standardnom japanskom jeziku, njegovim lingvističkim i društveno-kulturnim osobitostima, podučavati japanskoj povijesti, književnosti, ali i japanskoj kulturi i društvenim odnosima. Znanjem i sposobnostima koje svladavaju na studiju, studenti postaju konkurenti za rad u širokom polju zanimanja poput medija, turizma, podučavanja, prevođenja, industrije i trgovine, diplomacije, kao i radom u različitim područjima kulturne djelatnosti. S obzirom da je riječ o dvopredmentom studiju – japanologiju mogu kombinirati s brojnim drugim studijskim grupama koje nudi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povodom pokretanja prvoga redovnoga studija japanologije na Sveučilištu u Zagrebu najavljeno je događanje kako bi se šira javnost upoznala o mogućnostima koje studij nudi. Promocija studija održat će se u subotu 9. ožujka 2024. od 12.30 sati na Filozofskom fakultetu (Ulica Ivana Lučića 3), a očekuje se dolazak prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, rektora Sveučilišta u Zagrebu, predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Program će započeti sadnjom japanske trešnje (sakura) u vrtu Fakulteta, a potom će u Dvorani D7 biti održano i natjecanje u govoru japanskoga jezika. U auli Fakulteta pak bit će organizirano nekoliko izložbi, te radionica origamija, pisanje imena na japanskome, itd.  

Erasmus+ natječaj za mobilnost studenata za studijski boravak - programske zemlje KA131 (EU) za ak. god. 2024./25.

Fri, 02/16/2024 - 11:34
Sveučilište u Zagrebu na temelju sklopljenih Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma s inozemnim visokoškolskim ustanovama iz programskih zemalja (KA131) raspisuje Natječaj za mobilnost studenata u svrhu studijskog boravka u okviru Erasmus+ programa ključne aktivnosti 1 unutar programskih zemalja (KA131 -EU) za akademsku godinu 2024./2025.
Više možete pročitati OVDJE.

Ekonomski fakultet dobio AMBA akreditaciju i postao 128. trostruko akreditirani fakultet u svijetu

Wed, 02/14/2024 - 15:09
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ostvario je iznimno postignuće dobivanjem AMBA (Associations of MBAs) i BGA (Business Graduates Association) akreditacija. Uz AACSB i EQUIS akreditacije, AMBA čini tzv. „trostruku krunu“ akreditacija koju ima manje od 1 posto ekonomskih fakulteta i poslovnih škola u svijetu, a Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu postao je 128. član ove elitne globalne zajednice ekonomskog obrazovanja. Navedene akreditacije dodjeljuju tri najveće i najutjecajnije globalne akreditacijske organizacije, a ovo postignuće odražava visoke standarde kvalitete i izvrsnosti u obrazovanju, prepoznajući Fakultet kao vodeću instituciju u Hrvatskoj i šire. Stečene akreditacije omogućuju studentima obrazovanje u skladu s globalnim trendovima, pripremajući ih za učinkovito liderstvo.

Istaknuti zaključci i odluke 5. redovite sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024.

Wed, 02/14/2024 - 15:01
Peta redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. održala se 13. veljače 2024., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda o izborima u zvanja, financijskim pitanjima i davanju suglasnosti na pravilnike o ustroju radnih mjesta sastavnica, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka. Na početku sjednice rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izvijestio je članove Senata o sljedećim aktivnostima: - 31. siječnja 2024. održan je sastanak s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokoga obrazovanja o normiranju rada u znanosti i visokom obrazovanju te o strukturi radnoga vremena. S obzirom na to da od rujna 2023. nije bilo pregovora s MZO-om vezano za predstavnike Rektorskoga zbora u procesima pregovora oko novoga kolektivnog ugovora te kako bi bili što spremniji za nastavak pregovora, održan je pripremni sastanak s predstavnicima Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja. - 5. veljače 2024. održana je konstituirajuća sjednica Sveučilišnoga vijeća, izabran je predsjednik te imenovano Povjerenstvo za Poslovnik o radu. Članovi Vijeća su: akademik Miroslav Samaržija s Medicinskoga fakulteta, akademik Goran Durn s Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, prof. dr. sc. Hrvoje Kozmar s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, izv. prof. dr. sc. Danijela Dolenec iz Grada Zagreba, dr. sc. Branko Petrinec s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, doc. dr. sc. Zdenko Konjić, sudac Vrhovnoga suda Republike Hrvatske i predsjednik Županijskoga suda u Zagrebu, gospodin Darinko Bago, dipl. ing., i gospodin Hrvoje Puljiz, ravnatelj Hrvatske akademske istraživačke mreže CARNET. Članovi Sveučilišnoga vijeća imenovani su na mandat od šest godina. Na sjednici je nakon predstavljanja svojega životopisa i smjernica budućega rada tajnim glasovanjem jednoglasno izabran predsjednik Sveučilišnoga vijeća, gospodin Berislav Horvat, partner i voditelj Odjela revizije u tvrtki Ernst & Young d. o. o. - od 12. do 14. travnja u prostorima zgrade SEECEL-a održavat će se Tjedan znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na kojem će sudjelovati 24 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. - predstavnici Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su na sjednici Europskoga udruženja sveučilišta, a jedna od važnijih točaka dnevnoga reda bila je mogućnost snažnijega uključivanja sveučilišta u nacionalne odluke, donošenje akata te financiranje znanosti i istraživanja. Također, razgovaralo se o mogućnostima zajedničke strategije na europskoj razini, a vezano za izdvajanje 3 % BDP-a za istraživanje i inovacije i 2 % za visoko obrazovanje. - 7. veljače 2024. održan je Rektorski zbor RH, a jedna od tema bila je predložena uredba o koeficijentima. Na idući Rektorski zbor RH, koji je planiran potkraj veljače, najavljen je dolazak premijera Andreja Plenkovića kako bi se dodatno upozorilo na važnost i ulogu RZ u sustavu visokoga obrazovanja i znanosti. - 7. veljače 2024. dodijeljene su nagrade Hrvatskoga akademskoga sportskoga saveza, a sedam nagrada pripalo je studenticama i studentima Sveučilišta u Zagrebu. - 9. veljače 2024. održana je promocija 107 studenata prijediplomskih i diplomskih studija Vojno inženjerstvo i Vojno upravljanje na HVU-u „Dr. Franjo Tuđman“. - Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ostvario je iznimno postignuće dobivanjem AMBA (Associations of MBAs) i BGA (Business Graduates Association) akreditacija. - Sveučilište u Zagrebu sudjelovat će u utrci Wings for Life koja će se održati u Zadru 5. svibnja 2024. - 9. veljače 2024. dodijeljene su državne Nagrade za znanost: od ukupno 26 nagrada, Sveučilištu u Zagrebu pripalo je 15 nagrada. U nastavku sjednice prihvaćen je Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2023./2024. i donesena je odluka o njegovu raspisivanju. Umjesto do svibnja, krajnji rok za prijavu studentskih radova je do petka 30. kolovoza do 16.00. Sastavnice su dužne dostaviti odluke vijeća Povjerenstvu za Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, kao i sve predložene radove i popratnu dokumentaciju do ponedjeljka 30. rujna 2024. Povjerenstvo za Rektorovu nagradu dužno je prijedlog za dodjelu Rektorove nagrade dostaviti rektoru najkasnije do petka 11. listopada 2024. Svečana dodjela Rektorovih nagrada održat će se na Sveučilištu u Zagrebu u sklopu Tjedna Sveučilišta. Donesene su i sljedeće odluke: o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa na Filozofskome fakultetu (sveučilišni diplomski studijski program Studij jugoistočne Europe / Southeast European Studies); o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga prijediplomskoga studijskoga programa Grčki jezik i književnost (dvopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Grčki jezik i književnost (dvopredmetni studij), smjerovi: nastavnički, istraživački Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga prijediplomskoga studijskoga programa Južnoslavenski jezici i književnost (dvopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Južnoslavenski jezici i književnost (dvopredmetni studij), smjerovi: nastavnički, jezično-prevoditeljski, književno-interkulturni Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Sociologija (jednopredmetni studij), smjerovi: istraživački, nastavnički Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Sociologija (dvopredmetni studij), smjerovi: istraživački i nastavnički Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga prijediplomskoga studijskoga programa Arheologija (jednopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Arheologija (jednopredmetni studij), smjerovi: prapovijesna, antička i srednjovjekovna Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga prijediplomskoga studijskoga programa Arheologija (dvopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskog programa Arheologija (dvopredmetni studij), smjerovi: prapovijesna, antička, srednjovjekovna Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Filozofija (jednopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Filozofija (dvopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga prijediplomskoga studijskoga programa Latinski jezik i književnost (dvopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Latinski jezik i književnost (dvopredmetni studij), smjerovi: nastavnički, istraživački Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga prijediplomskoga studijskoga programa Lingvistika (dvopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (većim od 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskog programa Lingvistika (dvopredmetni studij), smjerovi: poredbeni, računalni, primijenjeni, kognitivni Filozofskoga fakulteta; o većim izmjenama i dopunama (od 20 % do 40 %) sveučilišnoga prijediplomskoga studijskoga programa Francuski jezik i književnost (dvopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta te o većim izmjenama i dopunama (od 20 % do 40 %) sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Rumunjski jezik i književnost (dvopredmetni studij) Filozofskoga fakulteta. Senat je suglasan i s potvrdama Ministarstva znanosti i obrazovanja, kojima se potvrđuju upisi u Upisnik studijskih programa za sljedeće studijske programe: sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Grafika Akademije likovnih umjetnosti; sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Kiparstvo Akademije likovnih umjetnosti; sveučilišni diplomski studijski program Novi mediji Akademije likovnih umjetnosti; sveučilišni diplomski studijski program Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Članovi Senata potvrdili su i odluku Fakultetskoga vijeća o izboru prof. dr. sc. Klaudija Papa za dekana Grafičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje od tri akademske godine (od 2024./2025. do 2026./2027.).Također, Senat je dao suglasnost na program rada prof. dr. sc. Sanje Sever Mališ, predloženice za dekanicu Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Senat je prihvatio i prijedlog Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta o otvaranju postupka za potpisivanje novoga Ugovora o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Prvi Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu potpisan je 11. ožujka 1996., a zbog protoka vremena i radi usklađivanja s novim propisima predloženo je da se potpiše novi provedbeni Ugovor između osnivača Fakulteta, Zagrebačke nadbiskupije i Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog se temelji na potrebi što boljega usklađivanja sadržaja Ugovora s novim, važećim kanonskim propisima o katoličkim visokim učilištima, s novim, važećim pravnim uređenjem visokoga obrazovanja i znanosti u RH te s novim, važećim statutarnim pravilima. U skladu s rektorovom molbom, Odbor za statutarna pitanja na svojoj je sjednici, koja se održala u veljači, detaljno razmotrio dostavljenu dokumentaciju te jednoglasno usvojio donekle izmijenjen i dopunjen nacrt prijedloga Ugovora. Odobreni su i sljedeći novi naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Farmakovigilancija, Kemijske opasnosti u vojsci, Otpornost materijala, priručnik za studente RGN fakulteta, Vrela međunarodnog prava sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Senat je prihvatio i godišnje izvješće o radu Etičkoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu za 2022./2023. akademsku godinu. Godišnje izvješće o radu Etičkoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu zapravo je pregled sastava i aktivnosti Etičkoga savjeta u izvještajnom razdoblju. Dio godišnjega izvješća o radu Etičkoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu čine i podatci o izvješćima o radu etičkih povjerenstava sastavnica Sveučilišta, a koja su se za akademsku 2022./2023. godinu prikupljala u formi upitnika. Sve sastavnice Sveučilišta sudjelovale su u upitniku iz rujna 2023. godine, kao i dostavile godišnja izvješća o radu etičkoga povjerenstva za akademsku 2022./2023. godinu. U godišnjem izvješću o radu Etičkoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu za akademsku 2022./2023. ističe se promicanje transparentnosti i dostupnost informacija o etičkim postupcima. Edukativna uloga Etičkoga savjeta odražava se u provedbi i razvoju etičkih standarda na Sveučilištu, a time i svijesti o etičkim pitanjima na Sveučilištu.

Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024.

Wed, 02/14/2024 - 11:15
Na temelju članka 16. Statuta i članka 2. Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić raspisuje Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2023./2024.

Prijava radova za Rektorovu nagradu obavlja se popunjavanjem obrasca na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu.

Rok za prijavu na Natječaj je petak 30. kolovoza 2024. do 16 sati na mrežnim stranicama Sveučilišta.
Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za ak. god. 2023./2024. Pravilnik o dodjeli Rektorove nagrade (pročišćeni tekst, 24. veljače 2023.)   Natječaj i Pravilnik također možete pronaći OVDJE.

Preminuo Robert Badinter – počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu

Mon, 02/12/2024 - 14:26
U petak 9. veljače 2024. u 96. godini života umro je Robert Badinter, francuski pravnik, znanstvenik i političar, počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Počasni doktorat Robertu Badinteru Sveučilište u Zagrebu je dodijelilo u travnju 2003. godine za njegov izniman doprinos na polju kaznenoga prava, ustavnoga prava, međunarodnoga prava i međunarodnih odnosa te posebice stoga što je, predsjedavajući Arbitražnim povjerenstvom Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji, pridonio međunarodnom priznanju neovisnosti Republike Hrvatske. Vrsni pravnik, senator Francuske skupštine, borac protiv smrtne kazne, sveučilišni profesor i znanstvenik rodio se 30. ožujka 1928. u Parizu. Nakon diploma stečenih na Filozofskom (1947.) i Pravnom fakultetu (1948.) Sveučilišta Sorbona, magistrirao je na Sveučilištu Columbia u New Yorku (1949.). Doktorirao je u području pravnih znanosti. Na Sveučilištu Sorbona aktivno je djelovao u razdoblju 1974. – 1994. te je postao profesor emeritus. Bio je ministar pravosuđa do sredine 80-ih, a obavljajući tu dužnost istaknuo se ukidanjem smrtne kazne, vojnih sudova u doba mira, poboljšanjem prava žrtava u kaznenom pravosuđu i uvođenjem rada za opće dobro na slobodi kao zamjene za kaznu zatvora. Od 1986. do 1995. bio je predsjednik Ustavnoga suda, a od 1995. član Senata Francuske Republike. Nakon 1989. uključio se u rješavanje ustavnih problema u novim demokratskim zemljama srednje i istočne Europe. Bio je predsjednik peteročlane („Badinterove“) Arbitražne komisije Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji (od 27. kolovoza 1991.). Od studenoga 1991. do kolovoza 1993. Komisija je donijela 15 pravnih mišljenja o nositelju prava na samoodređenje naroda, raspadu i sukcesiji država, načelima i kriterijima za postupak oblikovanja i priznanja novih država, zabrani uporabe sile u definiranju međunarodnih granica, poštivanju manjinskih prava i dr. Rad Arbitražne komisije, a time i profesora Badintera, znatno je pridonio međunarodnopravnom priznanju suverene države Hrvatske i njenom ulasku u Ujedinjene narode. Pri primanju počasnoga doktorata, zahvalio je Senatu Sveučilišta u Zagrebu i izjavio da je odluka Arbitražne komisije bila izraz međunarodnog prava te da se autori nisu vodili političkim razmatranjima ili nacionalnim interesom. „Ona u meni ostavlja stanovitu melankoliju jer, u to bolno razdoblje za vašu zemlju i regiju, svjedoči o neuspjehu mira“, rekao je Badinter. „Mi pravnici ne možemo zamisliti drugu vrstu sučeljavanja od onoga na temelju argumenata - sukobi se moraju riješiti mirnim putem. Preklinjali smo političare država bivše Jugoslavije da prestanu pribjegavati sili", rekao je i napomenuo da je Europska unija nudila znatna sredstva za napredak i poboljšanje života građana, te sve administrativno, pravno i financijsko znanje i iskustvo, ali su želja za osvajanjem, nacionalizam, zlopamćenja i mržnja već bili odnijeli pobjedu nad lucidnošću i razumom. Napisao je desetak zapaženih knjiga s područja ustavnog i kaznenog prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka, a izdvajaju se knjige kojima se izjašnjava protiv smrtne kazne L’exécution (Smaknuće), 1973., i L’Abolition (Ukinuće smrtne kazne), 2000. godine. Njegova djela na području penologije te ustavnopravne i političke povijesti Francuske pisana su s velikom erudicijom i argumentacijskom snagom te su nezaobilazno štivo za proučavanje povijesti Francuske revolucije, povijesti francuske kazne zatvora, položaja Židova u doba vichy-jevske Francuske te posebice suvremenoga abolicionizma.

Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je izabran 2014. godine. Sveučilište u Zagrebu izražava sućut obitelji i prijateljima preminuloga.

Na HVU-u "Dr. Franjo Tuđman" održana Akademska promocija polaznika sveučilišnih studija

Fri, 02/09/2024 - 10:56
Na Hrvatskom vojnom učilištu "Dr. Franjo Tuđman" u petak 9. veljače 2024. održana je Akademska promocija polaznika diplomskih i prijediplomskih sveučilišnih studija "Vojnog inženjerstva" i "Vojnog vođenja i upravljanja". Promovirano je ukupno 107 polaznika 15. i 16. naraštaja kadeta diplomskih studija te 15., 16. i 17. naraštaja prijediplomskih studija, od čega je 28 žena te 11 stranih polaznika i to devet polaznika iz Bosne i Hercegovine, jedan polaznik iz Crne Gore te jedan polaznik s Kosova. Svečanoj promociji nazočio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, izaslanik Predsjednika Hrvatskoga sabora i saborski zastupnik Ante Deur, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj, generalni vikar Vojnoga ordinarijata don Marko Medo, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, zapovjednik Hrvatskoga vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" general-bojnik dr. sc. Slaven Zdilar te dekan HVU-a brigadir dr. sc. Andrija Kozina, te rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti prof. dr. sc. Ivica Lučić. Svečanost su svojim prisustvom uveličali i bivši zapovjednici Hrvatskoga vojnog učilišta, zapovjednici i predstavnici glavnih zapovjedništava Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, Zapovjedništva za potporu i Zapovjedništva specijalnih snaga te generali Oružanih snaga, predstavnici Vojno-diplomatskoga zbora, prorektori, dekani, prodekani i profesori, časnici, dočasnici, službenici i namještenici Oružanih snaga te svi ostali cijenjeni gosti. Na početku svečanosti gostima se obratio zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" general-bojnik dr. sc. Slaven Zdilar čestitao je kadetima te zahvalio profesorima i predavačima koji su ih vodili kroz studijske godine, kao i obiteljima i prijateljima koji su ih podržavali na ovom putu, nakon čega je prikazan kratak film o njihovu životu i školovanju. Uslijedio je govor rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji je naglasio kako je ulaganje u znanost upravo investicija u budućnost i da promovirani kadeti predstavljaju stup visokoga obrazovanja i istraživanja u području obrane i sigurnosti. Naglasio je da kadeti svojom marljivošću i ustrajnošću pokazali da su sposobni obnašati časničke dužnosti, ali prije svega da je njihova zadaća čuvati mir i slobodu u domovini i svijetu, te je na kraju rektor odao priznanje njihovom marljivom radu i predanosti i poručio im: "Završili ste važno poglavlje u svojim životima i sada ste dio naslijeđa Sveučilišta u Zagrebu." Nakon prigodnoga govora rektoru se na pozornici pridružio i dekan HVU-a brigadir dr. sc. Andrija Kozina te je započela ceremonija polaganja prisege akademskih građana, a odmah zatim i svečana dodjela diploma promoventima. Uslijedio je govor načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admirala Roberta Hranja koji je čestitao kadetima na postignuću i akademskom priznanju kazavši kako im ova diploma treba biti poticaj za daljnje uspjehe i napredovanje u Hrvatskoj vojsci. "Kako bi bili spremni suočiti se sa sigurnosnim i drugim izazovima jer se svijet neprestano mijenja, potrebno je primijeniti nove doktrine i taktike, trebate biti osposobljeni, obučeni i kontinuirano proučavati vojnu znanost i umijeće”, istaknuo je admiral Hranj te je zahvalio akademskoj zajednici na doprinosu u uspostavi vojnostudijskih programa za potrebe Hrvatske vojske i Sveučilišta za obranu i sigurnost. Na kraju je govor održao i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić koji je kadetima i njihovim obiteljima čestitao na promociji te zahvalio na trudu i odabiru da postanu pripadnici Hrvatske vojske. "Vi ste najbolje što država Hrvatska ima i morate biti ponosni na činjenicu da ste nasljednici pobjedničke Hrvatske vojske”, istaknuo je rekavši kako su Hrvatska vojska, hrvatske kadetkinje i kadeti, koji će u budućnosti voditi Oružane snage, isto kao i ljudi koji danas vode Oružane snage RH, razlog zašto hrvatski narod uvijek ima najviše povjerenja upravo u Hrvatsku vojsku. “Vi ste nasljednici svakog poginulog heroja i svakog preživjelog branitelja koji je svojom hrabrošću, smjelošću i ljubavlju prema domovini izborio neovisnu, slobodnu i samostalnu Republiku Hrvatsku. Vi nosite istu odoru kao što su nosili oni, vi nosite isto znakovlje kao što su nosili oni. Na vas gledamo kao na nekoga koji nosi taj plamen koji je zapaljen 1990. godine dalje u budućnost Hrvatske i hrvatskog naroda”. Ministar je na kraju u kontekstu specifičnosti vojničkog poziva rekao: “Ovo je poziv, a ne posao. Vi ste taj poziv osjetili i zato ste danas ovdje. Budite domovini vjerni i neka vas na putu koji je pred vama čuva i pazi dragi Bog”, poručio je ministar kadetima.  Podsjetimo, sveučilišni studiji Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje razvijeni su u suradnji Oružanih snaga RH i Sveučilišta u Zagrebu, a prvostupnike nakon završetka ovih studija čeka posao u postrojbama Oružanih snaga RH na mjestima prvih časničkih dužnosti. Studij Vojnoga inženjerstva primarno je usmjeren na tehničko područje, a studij Vojnoga vođenja i upravljanja primarno je usmjeren na društveno područje. Oba sveučilišna prijediplomska studija traju osam semestra ili četiri godine. Završetkom ovih studija stječe se akademski naziv prvostupnika izabranoga studijskog programa i prvi časnički čin poručnika. Za glazbeni dio svečanosti zaslužni su bili Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske i solistica Barbara Suhodolčan.

Izvor fotografija: mrežna stranica MORH-a

Najbolji pojedinci i kolektivi nagrađeni od strane Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza

Fri, 02/09/2024 - 10:22
U svečanoj akademskoj atmosferi Kockice, zgrade Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, 7. veljače 2024. održan je UniSport StarsGodišnja dodjela nagrada Hrvatskog akademskog sportskog saveza za akademsku godinu 2022./2023. te ujedno i proslava jubilarnoga 30. rođendana ovoga Saveza. Uz predstavnike akademske zajednice, svečanosti su prisustvovali uvaženi uzvanici iz političke i sportske javnosti – predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i saborski zastupnik Ante Bačić, glavni tajnik Hrvatskoga olimpijskog odbora Siniša Krajač, predsjednik Hrvatskoga paraolimpijskog odbora Ratko Kovačić te predsjednik Europske sveučilišne sportske asocijacije Adam Roczek. Sa Sveučilišta u Zagrebu nazočio je rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektori red. prof. art. Jasenka Ostojić i prof. dr. sc. Jurica Pavičić, zatim rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik Rektorskoga zbora prof. dr. sc. Dragan Ljutić, te ostali uvaženi rektori i dekani, članovi Izvršnoga odbora Svjetske sveučilišne sportske federacije Marko Žunić i Fernando Parente, kao i brojni poznati hrvatski sportaši. Na ovogodišnjoj svečanosti UniSport Stars dodijeljene su nagrade najboljim pojedincima i kolektivima u prošloj akademskoj godini: Najbolja sportašica: Martina Krajpl, rukometašica Sveučilišta u Zagrebu Najbolji sportaš: Franjo Gucić, teakwodnoaš Sveučilišta u Zagrebu Najbolji ženski sportski kolektiv: Karate reprezentacija Sveučilišta u Rijeci Najbolji muški sportski kolektiv: Kickboxing reprezentacija Sveučilišta u Zagrebu Izbornik/trener godine: Josip Kostelić, Sveučilište u Zagrebu Nagrada za poseban doprinos akademskom sportu: Josip Bilić Pavlinović, Sveučilište u Splitu Nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture u sustavu visokog obrazovanja, zaslužna za doprinos u razvoju i promicanju akademskog sporta u Republici Hrvatskoj: Svetlana Božić Fuštar, Sveučilište u Zagrebu Nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture u sustavu visokog obrazovanja, zaslužan za doprinos u razvoju i promicanju akademskog sporta u Republici Hrvatskoj: Zoran Vladović, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Sportašica s invaliditetom, zaslužna za doprinos u razvoju akademskog sporta u Republici Hrvatskoj: Paula Novina, Sveučilište u Zagrebu Sportaš s invaliditetom, zaslužan za doprinos u razvoju akademskog sporta u Republici Hrvatskoj: Luka Baković, Sveučilište u Splitu Nagrada za fair play: Andrea Pavlović, Sveučilište u Zagrebu Volonterka godine: Nevena Oreščanin Nagrada za životno djelo: Juraj Gamulin Brošura o dobitnicima

Posebna priznanja i zahvale dodijeljeni su i stalnim partnerima i prijateljima Hrvatskog akademskog sportskog saveza – Ministarstvu turizma i sporta, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, Saboru Republike Hrvatske, Europskoj sveučilišnoj sportskoj asocijaciji i Svjetskoj sveučilišnoj sportskoj federaciji. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je, uz čestitke HASS-u na okrugloj obljetnici, izjavila: „Sportašice i sportaši naši su najbolji promotori u svijetu, a tu značajnu ulogu ima upravo akademska zajednica. Ono što me posebno veseli su nagrade poput one najuspješnijeg europskog sveučilišta koja je pripala Sveučilištu u Zagrebu dvije godine zaredom, na čemu im također čestitam. Vlada je u dva mandata učetverostručila resurse za sport, te ovom prilikom želim da se i dalje nastave stvarati uspješni studenti kroz sustav sporta i obrazovanja.“

Na Sveučilištu u Zagrebu održana konstituirajuća sjednica Sveučilišnoga vijeća

Wed, 02/07/2024 - 14:30
U ponedjeljak 5. veljače 2024. na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, konstituirano je Sveučilišno vijeće Sveučilišta u Zagrebu na 1. konstituirajućoj sjednici Sveučilišnoga vijeća u akademskoj godini 2023./2024. Osim konstituirajućega dijela sjednice, izabran je predsjednik Sveučilišnoga vijeća te je imenovano Povjerenstvo za Poslovnik o radu. Prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i u skladu s odredbama čl. 15. st. 1. i članka 35. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišno vijeće Sveučilišta u Zagrebu nadzorno je tijelo Sveučilišta i sastoji se od predsjednika i četiri, šest ili osam članova. Polovicu članova Sveučilišnoga vijeća imenuje Senat Sveučilišta u Zagrebu, a polovicu osnivač. S obzirom na veličinu Sveučilišta u Zagrebu, njegovo Sveučilišno vijeće sastoji se od predsjednika i osam članova. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske donijelo je 19. listopada 2023. Odluku o imenovanju članova Sveučilišnoga vijeća od strane osnivača, a na 2. redovitoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024., održanoj 22. studenoga, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku o imenovanju članova Sveučilišnoga vijeća od strane Sveučilišta. Članovi Vijeća su: akademik Miroslav Samaržija s Medicinskoga fakulteta, akademik Goran Durn s Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, prof. dr. sc. Hrvoje Kozmar s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, izv. prof. dr. sc. Danijela Dolenec iz Grada Zagreba, dr. sc. Branko Petrinec s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, dr. sc. Zdenko Konjić, sudac Vrhovnoga suda Republike Hrvatske i predsjednik Županijskoga suda u Zagrebu, gospodin Darinko Bago, dipl. ing., i gospodin Hrvoje Puljiz, ravnatelj Hrvatske akademske istraživačke mreže CARNET. Članovi Sveučilišnoga vijeća imenovani su na mandat od šest godina. Nadalje, prema Statutu Sveučilišta u Zagrebu, čl. 36., st. 7., u radu Sveučilišnoga vijeća sudjeluju rektor i prorektori bez prava odlučivanja. S obzirom na to da predsjednika Sveučilišnoga vijeća zajednički izabiru članovi Vijeća na temelju javnoga poziva koji rektor raspisuje najkasnije u roku od 15 dana od dana imenovanja posljednjega člana Sveučilišnoga vijeća, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić raspisao je 7. prosinca 2023. Javni poziv za izbor predsjednika Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu na mandat od šest godina. Na javni poziv prispjela je jedna prijava kandidata, gospodina Berislava Horvata. Na sjednici je nakon predstavljanja svojega životopisa i smjernica budućega rada tajnim glasovanjem jednoglasno izabran predsjednik Sveučilišnoga vijeća, gospodin Berislav Horvat, partner i voditelj Odjela revizije u tvrtki Ernst & Young d. o. o. Od 2020. godine gospodin Horvat predsjednik je Hrvatske revizorske komore, a od 2015. do 2019. obnašao je dužnost predsjednika Američke gospodarske komore u Republici Hrvatskoj. Član je Savjeta za suradnju s gospodarstvom Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na 1. konstituirajućoj sjednici Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu imenovano je i Povjerenstvo za izradu poslovnika o radu Sveučilišnoga vijeća, a navedeno povjerenstvo čine: predsjednik Berislav Horvat, izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić s Pravnoga fakulteta koji je i predsjednik Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tibor Pentek, prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale Sveučilišta u Zagrebu, gospodin Darinko Bago i akademik Goran Durn. 

Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane dolazne studente Sveučilišta u Zagrebu

Tue, 02/06/2024 - 12:26
Od 19. do 23. veljače 2024. Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu Središnji ured za međunarodnu suradnju) organizira Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane dolazne studente u ljetnom semestru akademske godine 2023./2024. koji na Sveučilište u Zagrebu dolaze na studentsku razmjenu.

PROGRAM Većina studenata od njih gotovo 350 na studijski boravak u Zagreb dolazi u sklopu EU-ova programa Erasmus+ mobilnosti za zemlje Europske unije, a koji podrazumijeva reciprocitet broja dolaznih stranih i odlaznih matičnih studenata na studijski boravak u te iste zemlje. Najveći broj studenata dolazi iz sljedećih država EU-a: iz Francuske (59), Njemačke (35) i iz Poljske (22). Vrijednost EU-ova projekta i na natječaju dobivenih bespovratnih sredstava, iz kojih se financiraju odlazne mobilnosti studenata i (ne)nastavnoga osoblja Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./24., iznosi više od 5,94 milijuna eura za programske države Europske unije (projekt KA131). Najveći iznos, oko 3,5 milijuna eura, namijenjen je za stipendije studenata Sveučilišta u Zagrebu koji odlaze na studijski boravak u države Europske unije, i to najviše u sljedeće tri države: u Španjolsku (95), Portugal (61) i u Italiju (54). Tijekom Tjedna dobrodošlice predviđene su razne aktivnosti: stručno vodstvo kulturno-povijesnim središtem grada Zagreba, akademska predavanja na Sveučilištu o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskom obrazovnom sustavu, o hrvatskoj religijskoj baštini te o kulturološkom šoku i akulturaciji. U programu je i orguljaški koncert u crkvi sv. Blaža u Zagrebu te posjet Tehničkomu muzeju Nikola Tesla. Posebno je još u planu i Dan dobrodošlice 23. veljače 2024., kada će djelatnici Središnjega ureda za međunarodnu suradnju predstaviti Sveučilište u Zagrebu, studijske programe i mogućnosti studiranja na engleskom jeziku. Studentima će biti predstavljena i umjetnička djelatnost te javna događanja koja organiziraju akademije i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje imaju umjetničku komponentu. Studentima će se obratiti i Ured za sport Sveučilišta u Zagrebu. Croaticum (Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik) dat će pregled učenja hrvatskoga jezika za strance, a hrvatski studenti iz udruge Erasmus Student Network Zagreb (ESN Zagreb) čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju iz EU-ova projekta, održat će prezentaciju za strane studente o studiranju i životu u Zagrebu te će ih upoznati s aktivnostima koje će za njih organizirati tijekom semestra. Program je u cijelosti financiran iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti.

Osnovan Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu

Mon, 01/29/2024 - 12:48
Na 4. redovitoj sjednici Senata održanoj 23. siječnja 2024. prihvaćen je prijedlog po kojemu u novo sveučilišno tijelo ulazi 12 predstavnika gospodarsko-financijskog sektora te znanstvenog instituta. U novome tijelu Sveučilišta u Zagrebu - Gospodarskom savjetu - sudjeluju predstavnici sljedećih tvrtki i institucija: Adris grupa d.d., AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost, Ersicsson Nikola Tesla d.d., HEP – Hrvatska elektroprivreda d.d., Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, Hrvatska udruga poslodavaca – HUP, Infobip d.o.o., Institut Ruđer Bošković – IRB, Končar – Elektroindustrija d.d., Orbico d.o.o., Pliva Hrvatska d.o.o. i Podravka d.d. Ovo tijelo, čijim članovima mandat traje četiri godine, uz ostalo, sudjeluje i u postupcima unaprjeđenja studijskih programa i nastavnih procesa te utvrđuje potrebe gospodarstva za stručnjacima koji se školuju na Sveučilištu. Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izrazio je uvjerenje kako će ovo partnerstvo s gospodarskim sektorom doprinijeti ostvarenju važnih strateških ciljeva Republike Hrvatske.  

Natječaj za odabir stipendista za e-tečaj hrvatskoga jezika HiT-1 u akademskoj godini 2023./2024.

Mon, 01/29/2024 - 12:42
Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za odabir stipendista za e-tečaj hrvatskoga jezika HiT-1 u akademskoj godini 2023./2024. Dodijelit će se do 10 stipendija za hrvatski internetski tečaj za početnike HiT-1, kandidatima hrvatskoga podrijetla iz Južne Amerike koji žive izvan Republike Hrvatske. Kandidati trebaju imati navršenih 18 godina života i završenu srednju školu. Proljetni tečaj počinje 6. ožujka 2024., a jesenski tečaj počinje 16. rujna 2024.  Stipendija iznosti 500 eura koji će se uplatiti organizatoru tečaja, Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture (pokrata UNISOCLAC). Rok za e-prijavu na natječaj: 12. veljače 2024. Obavijest o stipendiranim kandidatima bit će objavljena u ponedjeljak 19. veljače 2024. od završetka natječaja na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu i poslane kandidatima na njihovu osobnu e-poštu. Više možete saznati OVDJE i na stranicama Hrvatske matice iseljenika. Information_HRV Information_ENG Information_ESP PRIJAVNICA / APPLICATION

Dodijeljene stipendije Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024.

Fri, 01/26/2024 - 09:27

U svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL jučer, u četvrtak 25. siječnja 2024., održana je svečanost dodjele stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024.

Na temelju uvjeta i kriterija Natječaja koji je bio otvoren od 25. listopada do 15. studenoga 2023., Senat je donio Odluku o dodjeli ukupno 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu studentima prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih te diplomskih studija za ak. god. 2023./2024. Stipendije su dodijeljene u ukupno pet kategorija. U kategoriji za izvrsnost (kategorija A) ukupno je dodijeljeno 438 stipendija, u kategoriji stipendija za studente koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike – STEM (kategorija B) 6 stipendija, 10 stipendija dobili su uspješni studenti sportaši (kategorija C), 46 stipendija dodijeljeno je u kategoriji podzastupljenih i ranjivih skupina studenata (kategorija D), a 20 stipendija studentima umjetničkoga područja (kategorija E). Ove je godine Sveučilište u Zagrebu povećalo ukupni iznos stipendije s 1.500 eura na 1.800 eura (u 10 mjesečnih obroka). Svečanost je započela intoniranjem himne Republike Hrvatske nakon čega se stipendistima obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Istaknuvši kako je dodjela stipendija važan element u očuvanju dostupnosti visokoga obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu i da se njima potiče raznolikost talenata i interesa među studentima, rektor je posebno zahvalio stipendistima koji su svojim trudom, upornošću i entuzijazmom zaslužili ovo veliko sveučilišno priznanje. „Primati stipendiju ima nekoliko ključnih prednosti. Motivira vas da postižete visoke rezultate u svome akademskom radu, pruža vam financijsku sigurnost, pomaže vam u suočavanju s troškovima obrazovanja, knjiga i smještaja, a najvažnije, čini obrazovanje dostupnim i pristupačnim.“ Rekavši kako će Sveučilište u Zagrebu i dalje poticati izvrsnost, čestitao je dobitnicima i dodao: „Ovo je tek početak vašega putovanja, a mi smo tu da vas podržimo na svakom koraku. Neka ova stipendija bude vjetar u leđa vašim ambicijama i neka vas inspirira da nastavite težiti izvrsnosti. Stipendije nisu samo financijska podrška, već i potvrda vašega truda, talenta i potencijala. To je priznanje za vaše napore i postignuća, te poticaj za nastavak vašega obrazovnoga putovanja. Investicija su u vaše obrazovanje, ali i u budućnost društva. Vjerujemo da će se vaša strast pretočiti u rezultate koji će imati pozitivan utjecaj na zajednicu, našu zemlju i šire te da ćete biti spremni za rješavanje kompleksnih izazova s kojima se suočava današnje društvo.“ Studentima stipendistima potom se obratio prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije prof. dr. sc. Boris Brkljačić koji je govorio o kriterijima i postupku provedbe ovogodišnjega Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuvši kako se na Natječaj prijavilo ukupno 1025 studenata, njih 157 više nego prošle godine, prorektor je čestitao novim stipendistima Sveučilišta u Zagrebu na postignutom uspjehu na studiju te na izvrsnosti koja je rezultat njihova velikoga truda, motivacije i odricanja. „Želim vam da i dalje nastavite ovako uspješno studirati, da iskoristite sve mogućnosti koje vam pruža vaše Sveučilište, vaš fakultet ili akademija, koje će pridonijeti vašem cjelokupnom studentskom iskustvu i otvoriti vam nove perspektive u daljnjem i budućem razvoju. Imajte na umu da je tijekom studiranja, pored usvajanja stručnih znanja, u čemu ste kao dobitnici sveučilišne stipendije očito izvrsni, važno poticati i osobni rast, odgovornost i samostalnost, ali i prikupljati lijepe studentske uspomene kojih vam želim mnogo do uspješnoga završetka vašega studija.“, rekao je prorektor Brkljačić. Predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za dodjelu stipendija prof. art. Davor Švaić, dekan Akademije dramske umjetnosti istaknuo je kako se 520 studenata, od ukupno gotovo 70 000 studenta koji na svim razinama studija studiraju na Sveučilišta u Zagrebu, ove godine istaknulo svojim akademskim rezultatima i postignućima. „Biti studentom Sveučilišta u Zagrebu za mnoge je privilegija, a za nas na Sveučilištu smatram da je privilegija imati za studente sve vas koji ste se našli među najuspješnijim studentima na svojim fakultetima, a potom i potvrdili svoju izvrsnost na razini čitavoga Sveučilišta. Uživajte u ovom trenutku, svoje stipendije nosite visoko i ponosno, jer one su slika svega onoga što jeste i kako pridonosite danas našem akademskom okruženju, a sutra društvu u cjelini.“, rekao je dekan Švaić.   Stipendistima se potom obratila predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović. „Stipendije ne predstavljaju samo validaciju akademskih postignuća nego su podrška mladima koji teže izvrsnosti i usavršavanju te poticaj da se i dalje nastave truditi.“, rekla je te istaknula da stipendije odražavaju karakter dobitnika, njihovu ustrajnost i strast prema znanju. „Neka stipendije budu pomoć u ostvarenju vaših daljnjih ciljeva.“, poručila je te istaknula da će predstavnici studenata nastaviti raditi na unaprjeđenju kvalitete studiranja za sve studente. U ime gradonačelnika Grada Zagreba stipendistima se obratio Luka Juroš, pročelnik Gradskoga ureda za obrazovanje, sport i mlade. Istaknuvši kako je Grad Zagreb ponosan što ima Sveučilište u Zagrebu i što predstavlja centar akademske, znanstvene, nastavne i poduzetničke izvrsnosti, čestitao je dobitnicima stipendija. „Ove su stipendije potvrda vašega dosadašnjega rada, zalaganja i truda te sam siguran da će one imati pozitivan utjecaj na vaš daljnji razvoj. Nadam se da ćete današnji dan prepoznati kao prvi korak i početak puta prema onome što želite ostvariti u svom životu. To što se postali stipendisti Sveučilišta u Zagrebu poziv je da i dalje naporno radite te da ostvarite sve svoje ciljeve.“ U nastavku programa svečanosti studentima stipendistima obratio se student četvrte godine prijediplomskoga studija Politologija na Fakultetu političkih znanosti Brian Joseph Piplica, višegodišnji dobitnik stipendije Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svojega izlaganja govorio je o tome što mu znači stipendija Sveučilišta u Zagrebu i kako je pozitivno utjecala na njegov proces studiranja. „Za mene osobno, ova stipendija na jedan način potvrđuje moj rad i trud koji ulažem u sebe kroz obrazovanje, no svakako je bilo i teških trenutaka kada se moralo raditi bez pljeskanja, validacije i potvrđivanja. Stipendija će mi omogućiti daljnje ulaganje u sebe te je velika motivacija za daljnji rad. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na ovom putu, počevši od mojih roditelja i obitelji, prijatelja, kolega i profesora na fakultetu, ali i svih onih koji su mi na bilo koji način uljepšali studentske dane. Bitno je biti okružen ljudima koji će vas poticati da budete bolji te koji će biti realni prema vama i ne davati vam lažnu sliku o tome u kojem smjeru idete.“ U ume dobitnika stipendija nazočnima se obratila Jelena Drobnjak, studentica prve godine diplomskoga studija Komunikologija na Fakultetu hrvatskih studija. „Hvala Sveučilištu u Zagrebu koje je prepoznalo naš veliki trud i nagradilo nas. Podrška koju ste nam pružili u obliku ovih stipendija potiče nas da budemo ustrajni u svome radu, da sanjamo veće snove i težimo još višim ciljevima. Neka ovaj trenutak bude podsjetnik da se upornost i predanost isplate.“ U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su studenti dobitnici stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Uz nastup studenata Muzičke akademije Stipe Prskala i Letizije Roce na svečanosti je prikazan i isječak iz filma o zajedničkom studentskom radu na pripremi i izvedbi opere Amfitrion Borisa Papandopula koji su snimili studenti Akademije dramske umjetnosti. Također, u predvorju svečane dvorane postavljena je umjetnička izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti i studentica Akademije dramske umjetnosti. Voditeljica svečane dodjele stipendija bila je Ida Prester. Ovogodišnji je Natječaj za dodjelu stipendija potvrđen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu i objavljen četiri mjeseca ranije nego prethodnih godina kako bi se studentima financijska potpora isplatila što ranije nakon početka akademske godine. Dodatno, ove je godine u Natječaju preimenovana i proširena D kategorija stipendija na dodatne podzastupljene i ranjive skupine studenata te je osim za studente slabijega socio-ekonomskoga statusa određen broj stipendija namijenjen studentima s invaliditetom, studentima s djecom i studentima iz alternativne skrbi. Unaprjeđenje pristupa visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama te uklanjanje prepreka pri ulasku u sustav jedan je od ciljeva Nacionalnoga plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokoga obrazovanja u RH, a stipendiranje ovih skupina jedna je od mjera koja tome svakako pridonosi. Time Sveučilište u Zagrebu potvrđuje akademsku izvrsnost te odgovora na društvene potrebe.

Noć muzeja na Sveučilištu u Zagrebu

Wed, 01/24/2024 - 12:58

Sveučilište u Zagrebu svake godine već tradicionalno sudjeluje u manifestaciji Noć muzeja različitim programima kojima se predstavlja bogata sveučilišna povijesna, kulturna i akademska baština.

Potaknuto temom ovogodišnje manifestacije Muzeji i nova publika, Sveučilište u Zagrebu u petak 26. siječnja 2024. u vremenu od 18 do 19.30 sati, u prostoru Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija – SEECEL (Ulica Radoslava Cimermana 88), priprema program pod nazivom Priča o Sveučilištu za studente.

Riječ je o nizu događanja – panel izlaganjima o kulturnoj i znanstvenoj baštini Sveučilišta u Zagrebu, radionici Studentski život u Zagrebu, izložbi o prvom rektoru Matiji Mesiću, različitim digitalnim sadržajima i interaktivnom kvizu kroz koje će se prvenstveno studenti, ali i sveučilišna i šira zajednica, upoznati s poviješću i djelovanjem Sveučilišta.

Ovogodišnji se program Sveučilišta u Zagrebu na Noći muzeja priprema u povodu obilježavanja 355 godina djelovanja Sveučilišta u Zagrebu i 150. godišnjice njegova utemeljenja kao moderne institucije. U novom prostoru Rektorata posjetitelji će stoga doznati više informacija o povijesnom razvoju i djelovanju Sveučilišta u Zagrebu, upoznati se s načinima čuvanja i predstavljanja akademske baštine te sudjelovati u drugim zanimljivim sadržajima.

Panel izlaganja Kulturna i znanstvena baština Sveučilišta u Zagrebu uživo i online donijet će informacije o sveučilišnom arhivu, povijesnim izvorima, umjetničkim predmetima, publikacijama i drugom gradivu, kao i o mogućnostima njegova istraživanja uživo i u digitalnom obliku. Također, u okviru ovoga dijela programa  panelisti Vlatka Lemić, Velimir Veselinović, Igor Vranić, Tatjana Petrić i Hrvoje Mandić, zaposlenici Središnjega ureda za arhivsku građu Sveučilišta, govorit će o temama i zanimljivosti iz sveučilišne povijesti.

Izložba Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Ususret 150. godišnjici – Matija Mesić, prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu, ostvarena uz sveučilišnu potporu, izložena je u zgradi SECEEL-a od 23. siječnja 2024. Riječ je o izložbi koja je u prosincu prošle godine publici predstavljena na Filozofskom fakultetu, a sada je originalni postav sastavljen od plakata, tiskovina i virtualnih sadržaja dopunjen izvornim arhivskim dokumentima, insignijama i umjetninama iz fondova i zbirki Sveučilišnog arhiva (Fond Sveučilišta u Zagrebu, Zbirka umjetnina Sveučilišta u Zagrebu, Zbirka tiskovina i publikacija Sveučilišta u Zagrebu). U pripremi izložbe korišteno je gradivo brojnih znanstvenih i kulturnih ustanova – uz gradivo Filozofskoga fakulteta i Arhiva Sveučilišta u Zagrebu, ono je obuhvatilo također i jedinice iz Arhiva HAZU, Arhiva Križevačke biskupije, Nadbiskupijskoga arhiva Đakovo, Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu, Državnoga arhiva u Zagrebu, Hrvatskoga državnoga arhiva, Gradskoga muzeja Požega, Muzeja Brodskoga Posavlja te mnoštvo tiskovina i literature. 

Virtualni dio programa sastavljen je sljedećih sadržaja: virtualne izložbe o Sveučilištu, portala Vizbi.UNIZG, filmskih zapisa o povijesti Sveučilišta, Topoteci Sveučilišta u Zagrebu  i Topoteci THEY: LIVE – Studentski život u Zagrebu.

Detaljne informacije o programu dostupne su na službenoj stranici manifestacije Noć muzeja.

Svečana dodjela stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024.

Wed, 01/24/2024 - 09:03

Svečana dodjela stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024. održat će se u četvrtak 25. siječnja 2024. u 14 sati u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Svečanost će započeti intoniranjem himne Republike Hrvatske nakon čega će uslijediti govori visokih uzvanika, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, prorektora za studente, prijediplomske i diplomske studije prof. dr. sc. Borisa Brkljačića i predsjednika sveučilišnoga Povjerenstva za dodjelu stipendija izv. prof. art. Davora Švaića, dekana Akademije dramske umjetnosti. Studentima stipendistima potom će se obratiti student četvrte godine prijediplomskoga studija Politologija na Fakultetu političkih znanosti Brian Joseph Piplica, višegodišnji dobitnik stipendije Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svojega izlaganja govorit će o tome što  mu znači stipendija Sveučilišta u Zagrebu i kako je pozitivno utjecala na njegov proces studiranja. Na svečanosti će uslijediti zahvala studenata stipendista. U umjetničkom dijelu programa sudjelovat će studenti dobitnici stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Uz glazbeni program koji pripremaju studenti Muzičke akademije, na svečanosti će biti prikazan i isječak iz filma o zajedničkom studentskom radu na pripremi i izvedbi opere koji su snimili studenti Akademije dramske umjetnosti. Također, u predvorju svečane dvorane bit će postavljena umjetnička izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti i studentica Akademije dramske umjetnosti. Voditeljica svečane dodjele stipendija bit će Ida Prester. Na temelju uvjeta i kriterija Natječaja koji je bio otvoren od 25. listopada do 15. studenoga 2023., Senat je donio Odluku o dodjeli ukupno 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu studentima prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih te diplomskih studija za ak. god. 2023./2024. Stipendije Sveučilišta u Zagrebu bit će dodijeljene u ukupno pet kategorija. U kategoriji za izvrsnost (kategorija A) ukupno će se dodijeliti 438 stipendija, u kategoriji stipendija za studente koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike – STEM (kategorija B) 6 stipendija, 10 stipendija bit će dodijeljeno uspješnim studentima sportašima (kategorija C), 46 stipendija podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata (kategorija D), a 20 stipendija studentima umjetničkoga područja (kategorija E). Ovogodišnji je Natječaj za dodjelu stipendija potvrđen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu i objavljen četiri mjeseca ranije nego prethodnih godina kako bi se studentima financijska potpora isplatila što ranije nakon početka akademske godine. Također, Sveučilište u Zagrebu povećalo je ukupni iznos stipendije sa 1.500 eura na 1.800 eura (u 10 mjesečnih obroka). Dodatno, ove je godine u Natječaju preimenovana i proširena D kategorija stipendija na dodatne podzastupljene i ranjive skupine studenata te je osim za studente slabijega socio-ekonomskoga statusa određen broj stipendija namijenjen studentima s invaliditetom, studentima s djecom i studentima iz alternativne skrbi. Unaprjeđenje pristupa visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama te uklanjanje prepreka pri ulasku u sustav jedan je od ciljeva Nacionalnoga plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokoga obrazovanja u RH, a stipendiranje ovih skupina jedna je od mjera koja tome svakako pridonosi. Time Sveučilište u Zagrebu potvrđuje akademsku izvrsnost te odgovora na društvene potrebe. Popisi dobitnika stipendija za sve kategorije možete OVDJE.

Sveučilište u Zagrebu proslavilo "Rođendan umjetnosti"

Thu, 01/18/2024 - 14:24
Francuski umjetnik Robert Filliou 17. siječnja 1963. proglasio je milijuntim rođendanom umjetnosti. Na isti datum 2024. godine umjetnici diljem svijeta po šezdeset i prvi put uzastopno su obilježili uspostavljanje "vječne mreže" – svjetske zajednice umjetnika povezanih kreativnim dijalogom. Nekoliko tisuća posjetitelja prodefiliralo je zgradom Muzičke akademije u Zagrebu gdje je organizirana svečana proslava "Rođendana umjetnosti". Ovaj je projekt zajednički realiziralo umjetničko područje Sveučilišta u Zagrebu u kojem su sudjelovali Muzička akademija, Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta i Tekstilno-tehnološki fakultet. Programske odrednice zagrebačkoga obilježavanja međunarodnoga rođendana umjetnosti bili su načini transfera umjetničke kreativnosti pri kojima sudionici svoje rođendanske darove razmjenjuju s drugim umjetnicima i publikom u slobodnom protoku sadržaja, neopterećeni uobičajenim oblicima predstavljanja – slično načinu koji je priželjkivao tvorac ideje, francuski umjetnik Robert Filliou (1926-1987). I ove godine zagrebački je program bio izravno uključen u Europsku radiodifuzijsku uniju (EBU) putem dramskoga i glazbenoga programa Hrvatskoga radija i videostreaminga. A posjetitelji zagrebačke proslave na četiri kata Muzičke akademije dobili su neposredan uvid i pogled izbliza na stvaranje dramskih predstava, igranih i dokumentarnih, djeca su mogla sudjelovati u izradi i snimanju animiranih filmova. Vidjeli smo kako se uvježbavaju glazbene izvedbi, kako nastaju likovni radovi, kreiranje odjeće i izrada kostima, kako se dovršavaju znanstveni radovi u umjetnosti, stvaralački susreti u studiju za snimanje ili na koncertu, u muzeju, u galeriji itd.  Više možete vidjeti na Universitas portalu.

Stipendija iz Fonda "Zlatko i Joyce Baloković" za poslijediplomski studij na Sveučilištu Harvard

Thu, 01/18/2024 - 10:10
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlaštena je institucija za predlaganje kandidata za dodjeljivanje stipendije iz Fonda "Zlatko i Joyce Baloković Scholarship Fund" za poslijediplomski studij na Sveučilištu Harvard.  Stipendija se dodjeljuje studentima iz Republike Hrvatske za studiranje u akademskoj godini 2024./2025. na bilo kojoj školi ili odjelu Sveučilišta Harvard. Nakon prijedloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nadležno tijelo Sveučilišta Harvard potvrđuje kandidate, dozvoljava upis i određuje visinu stipendije.  Postupak upisa na Sveučilište Harvard obavlja sam kandidat u jesen prije objavljivanja natječaja za stipendiju. Natječaj je otvoren do 19. veljače 2024. Više možete saznati OVDJE.

Teološko-pastoralni tjedan

Tue, 01/16/2024 - 10:36
Od 23. do 25. siječnja 2024. godine, na temu "Suvremeni izazovi pastorala i kateheze odraslih", održavat će se 64. Teološko-pastoralni tjedan (TPT) u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Kaptol 29a, Zagreb. Teološko-pastoralni tjedan znanstveni je i pastoralni skup teologa u promišljanju nad aktualnim temama koje dotiču život Crkve, s ciljem trajne izobrazbe i usavršavanja nositelja službi i poslanja u Crkvi: biskupâ, prezbiterâ i đakona, redovnika i redovnica te vjernika laika. Skup je otvoren i svima koji se zanimaju za te teme. Knjiga sažetaka s programom      

Održana komemoracija za žrtve tragičnoga napada na Filozofskom fakultetu u Pragu

Tue, 01/16/2024 - 10:23
U ponedjeljak 15. siječnja 2024., u organizaciji Veleposlanstva Republike Češke i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je komemoracija za žrtve tragičnoga napada koji se dogodio 21. prosinca 2023. na Filozofskome fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu. Prof. dr. sc. Petar Vuković, predstojnik Katedre za češki jezik i književnost, započeo je svečanost uvodnom riječi. Studenti Luna Šarić (flauta) i Vili Kušen (gitara) izveli su simfonijsku pjesmu „Vltava“ Bedřicha Smetane iz ciklusa „Moja domovina“, a studentica Kristina Horki pročitala je iskustvo Barbare Kožuljević na studentskoj mobilnosti, ističući toplinu dobrodošlice koju je pronašla na Filozofskome fakultetu u Pragu. Dekan Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić izrazio je najdublju sućut obiteljima, prijateljima i kolegama preminulih, naglašavajući zajedništvo u teškim trenucima. Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, uputio je snažnu poruku o važnosti sjećanja na mlade ljude čiji je akademski razvoj prekinut nepravdom. Nj. E. g. Milan Hovorka, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj, zahvalio se na srdačnoj podršci, naglasivši da nasilje neće pobijediti poštovanje i solidarnost koje šire dva prijateljska sveučilišta u Pragu i Zagrebu. Program komemoracije završen je neformalnim razgovorom u kojemu su sudjelovali predstavnici Studentskoga zbora, profesori i studenti Filozofskoga fakulteta te predstavnici Veleposlanstva Republike Češke u Hrvatskoj.    

Srce DEI 2024

Tue, 01/16/2024 - 09:43
Konferencija Srce DEI 2024, u organizaciji Sveučilišnoga računarskoga centra Srce i Sveučilišta u Zagrebu, održavat će se od 16. do 18. travnja 2024. na dvije lokacije: 16. travnja u prostorima Srca u Ulici Josipa Marohnića 5, te 17. i 18. travnja na adresi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, u Ulici Radoslava Cimermana 88. Preliminarni program možete vidjeti OVDJE.  Tijekom sva tri dana Konferencije održavat će se brojne radionice. Stručnjaci iz Srca i zajednice predstavit će novosti na uslugama i projektima Srca, i omogućiti polaznicima usvajanje novih i unaprjeđenje postojećih znanja u primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Drugoga i trećega dana Konferencije sudionici će imati priliku sudjelovati na predavanjima i raspravama u sljedećim tematskim blokovima:
  • Istraživački podaci – kako ih najbolje iskoristiti?
  • Napredno računanje i Europski digitalni inovacijski hubovi
  • Europska sveučilišta – Alijansa UNIC
  • Znanstveno izdavaštvo i dobre uređivačke prakse
  • AI u visokom obrazovanju
  • Digitalizacija visokog obrazovanja – sustav ISeVO
  • U korak s kvantnim tehnologijama.
Na kraju drugog dana, 17. travnja 2024. održat će se i društveno događanje. Kao dio Konferencije 18. travnja 2024. organiziran je i 2. nacionalni tripartitni sastanak Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC). Tripartitni sastanak organizira Srce kao mandatna organizacija Republike Hrvatske u Udruženju EOSC, a na njemu će, uz  predstavnike Europske komisije, Udruženja EOSC i EOSC Upravljačkoga odbora, sudjelovati  i nacionalni dionici ključni za implementaciju otvorene znanosti i EOSC-a u Hrvatskoj. Sastanak će biti otvoren za sudjelovanje svim sudionicima konferencije Srce DEI 2024. Više informacija možete vidjeti OVDJE.  Podsjećamo da su otvorene i prijave za poster-prezentacije za koje je krajnji rok za prijavu 19. siječnja 2024. Informacije o prihvaćanju prijedloga prijava bit će poslane najkasnije do 2. veljače 2024.

Paginacija