Sveučilište u Zagrebu

Subscribe to Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Updated: 51 min 32 sec ago

Sveučilište u Zagrebu kao nositelj i sudionik u projektima strateških partnerstava Erasmus+ natječaja u području visokoga obrazovanja

Tue, 05/12/2020 - 07:59
Na Erasmus+ natječaju 2019. godine u području visokoga obrazovanja Agencija za mobilnost i programe Europske unije sufinancirala je osam projekata strateških partnerstava u ukupnom iznosu od gotovo dva milijuna eura odnosno 14,5 milijuna kuna. Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu uvelike sudjeluju kao nositelji / koordinatori triju inovativnih projekata koja nude konkretna rješenja i usklađeni su s potrebama tržišta rada - INNOSID, HILAR i mathSTEM. Također, nastavnici Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta sudjeluju u dvogodišnjem projektu PROMISE, vrijednom gotovo dva milijuna kuna koji se bavi inovativnim studijskim sadržajima, kreiranjem znanja i vještina u području personalizirane medicine. Erasmus+ projekti strateških partnerstava u području visokoga obrazovanja ponovno su pokazali kako se predanim zajedničkim radom, posebice i u ovom aktualnom razdoblju pandemije koje nije omelo rad na projektnim ciljevima, može doći do konkretnih odgovora na potrebe u lokalnoj i široj - EU zajednici. Ovi vrijedni projekti poslužit će i kao poticaj za nove ideje u rješavanju raznolikih suvremenih izazova. „Inovativna rješenja zasnovana na novim tehnologijama za unaprjeđenje društvene uključenosti osoba s invaliditetom" (INNOSID) naziv je projekta utemeljenoga na strateškom partnerstvu šest visokih učilišta iz pet europskih zemalja (Hrvatska, Španjolska, Francuska, Mađarska i Portugal) te jedne nevladine udruge (Hrvatska zajednica za Down sindrom) čiji je cilj uz pomoć inovativne tehnologije poboljšati društvenu uključenost osoba s invaliditetom. Riječ je o trogodišnjem projektu vrijednom više od 300 tisuća eura odnosno više od 2,3 milijuna kuna pod vodstvom Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projektni će partneri zajedničkim snagama izraditi besplatne IT alate koji će olakšati komunikaciju, obrazovanje te podizanje društvene svijesti o potrebama i mogućnostima osoba s invaliditetom. Pretpostavke za INNOSID stvarane su tijekom desetogodišnjega djelovanja Kompetencijske mreže ICT-AAC koju čine sastavnice Sveučilišta i Zagrebu, udruge i poduzeća. Zahvaljujući programu Erasmus+ to će djelovanje biti dodatno unaprijeđeno međunarodnom suradnjom i korištenjem novih tehnologija poput proširene te virtualne stvarnosti i 3D printanja. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako više od milijardu ljudi na svijetu ima potrebu za alatima koji omogućuju bolju pristupačnost. HILAR je projekt usmjeren proučavanju kulturnog krajolika – pojma koji reprezentira zajedničko djelo prirode i čovjeka te ilustrira razvitak ljudskog društva i naselja kroz povijest. Projekt vrijedan gotovo 1,5 milijuna kuna (196.782 eura) osmislio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s međunarodnim partnerima iz Italije, Francuske i Cipra. Udruženim snagama partneri uz pomoć programa Erasmus+ žele stvoriti i primijeniti inovativni, virtualni i participativni nastavni program o kulturnoj baštini. Istovremeno, želi se potaknuti snimanje kulturne baštine, proučavanje i upravljanje povijesnim krajolicima. Također, jedan od ciljeva projekta HILAR je promocija aktivnosti koje mogu pomoći ekonomskom, društvenom i kulturnom razvoju lokalne zajednice. Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu okupio je partnere iz Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Turske na realizaciji projekta „Teaching mathematics in STEM context for STEM students (mathSTEM)“ ukupne vrijednosti 145.530 eura, odnosno 1,08 milijuna kuna. Iza projekta stoje četiri sveučilišta i jedna udruga, a  namijenjen je STEM studentima odnosno unapređivanju njihovih STEM znanja i vještina iz matematike. Aktivno korištenje kolaborativnoga učenja i IKT metodologije za učenje trebalo bi poboljšati studentske vještine u rješavanju praktičnih problema, što je ujedno i tražena vještina na tržištu rada. Projekt mathSTEM strateško je partnerstvo koje će rezultirati s pet intelektualnih rezultata: 1. Razvoj mathSTEM metodologije poučavanja i smjernica za mathSTEM metodologiju; 2. Otvorene online lekcije iz matematičke metodologije; 3. Razvoj e-platforme za mathSTEM metodu; 4. Izrada ljetnog tečaja; 5. Razvoj tečajeva za mathSTEM metodu. Na taj način partneri žele osigurati dugotrajno pozitivne učinke svog projekta na studentsku populaciju. PROMISE je dvogodišnji projekt vrijedan gotovo dva milijuna kuna iza kojeg stoji Mediteranski institut za istraživanje života u suradnji s domaćim i stranim partnerima: Sveučilištem u Splitu, Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilištem Pompeu Fabra iz Španjolske, Europskom udrugom za personaliziranu medicinu iz Bruxellesa i Tamarom Milošević, stručnjakinjom u području razvoja inovativnih metoda podučavanja. Kako trenutačno nedostaje znanja i vještina u području personalizirane medicine, kroz projekt PROMISE vrhunski međunarodni stručnjaci iz područja molekularne biologije, računarske tehnologije, kliničke biomedicine te razvoja i istraživanja kreirat će inovativni studijski sadržaj. Naime, 4P medicina novo je znanstveno područje koje se smatra ključem za prevenciju nastanka bolesti, ranu dijagnostiku, optimalno liječenje, ali i za praćenje terapijske učinkovitosti. Obuhvaća personaliziranu, prediktivnu, participativnu i preventivnu medicinu kojom se odnos prema zdravlju i bolesti u potpunosti mijenja. Zahvaljujući vrijednom projektu PROMISE studenti će svakako postati konkurentniji na tržištu rada – s pomoću inovativnih alata i metoda pripremit će se za nove zahtjeve koje pred njih postavljaju brzo mjenjajuća medicinska i istraživačka praksa. Izvor: Agencija za mobilnost i programe EU

U tijeku su prijave za HelloAIRIS online ljetnu školu

Mon, 05/11/2020 - 13:30
HelloAIRIS je online ljetna škola o umjetnoj inteligenciji koju izvodi EIT Health u suradnji s partnerima GE Healthcareom, LEITAT tehnološkim centrom u Barceloni i KTH  Kraljevskim tehnološkim institutom u Stochkolmu. Osnovana je radi boljega upoznavanja njezinih sudionika s osnovama umjetne inteligencije, otkrivanja i spoznavanja izazova koje ona donosi i izgradnje zajednice znatiželjnih i proaktivnih mislitelja.  HelloAIRIS je namijenjen sveučilišnim studentima biomedicinskoga, tehničkoga i ekonomskoga područja, ali i mladim liječnicima, pogotovo radiolozima, zainteresiranima za osmišljivanje inovativnih rješenja koja će pridonijeti pristupačnijem zdravstvenom sustavu. Štoviše, program će pridonijeti podizanju svijesti zdravstvenih radnika iz EIT Health RIS područja u koje spada i Hrvatska, da i oni mogu biti ambasadori inovacija i novih tehnologija.

Prijave traju do 5. lipnja 2020., a broj mjesta je ograničen. Prijaviti se možete putem e-adrese na koju treba poslati životopis: Hello.airis@ge.com i preko sljedeće poveznice.

Više o samom programu i postupkuprijave saznajte na službenim stranicama ljetne škole.   Sa svim pitanjima možete se javiti gđi Barbari Panczel, projektnoj koordinatorici u GE Healthcareu, na e-adresu: barbara.panczel@ge.com    

Rektori o državnoj maturi i izbornim nastavnim predmetima

Thu, 05/07/2020 - 14:55

Državna matura je konsenzusom prihvaćeni način osiguravanja vertikalne prohodnosti učenika iz srednjoškolskog na razinu visokoškolskog obrazovanja kojim se ispituju znanja iz obveznih nastavnih predmeta – hrvatskog ili drugog materinskog jezika, matematike i stranog jezika. O zahtjevu za polaganje izbornih predmeta odluku donosi svako visoko učilište.

Učenici se ne pripremaju za državnu maturu posljednjih devet tjedana koliko traje situacija s koronavirusom, nego se pripremaju godinama. Čemu izmjene pravilnika i zakona kad se ispiti državne mature – obvezni i izborni, odnose na četverogodišnje, pa čak i osmogodišnje obrazovanje učenika? Smatramo da nikako nije dobro da Ministarstvo znanosti i obrazovanja svakodnevno putem različitih medija zbunjuje učenike, nastavnike, roditelje i najširu javnost najavama brisanja izbornih nastavnih predmeta iz državne mature. Pozivamo učenike i učenice da odvažno pristupe ispitima državne mature, obveznim i izbornim, da vjeruju u sebe, svoje znanje i sposobnosti. Našim sveučilištima i fakultetima potrebni su izborni predmeti na državnoj maturi i o tome su rektori kojima je to potrebno pisanim putem izvijestili ministricu Divjak prije više od deset dana. S nama nije održan sastanak, razgovor ni dogovor oko (iz)ostavljanja izbornih nastavnih predmeta iz ispita državne mature u ovoj školskoj godini. Zato pozivamo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da se drži potpisanih ugovora s Rektorskim zborom Republike Hrvatske i svakim pojedinim sveučilištem o provedbi državne mature, čime će se izbjeći dovođenje ovogodišnje generacije maturanata u neravnopravan položaj u odnosu na prethodne generacije i stvaranje velikog broja novih problema u budućnosti. Prof. dr. sc. Nikša Burum, rektor Sveučilišta u Dubrovniku i predsjednik Rektorskog zbora Prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Prof. dr. sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever Prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu Prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru 7. svibnja 2020.

Rezultati natječaja za sudjelovanje u Programu ERASMUS+ za studente - studijski boravak za ak. godinu 2020./21.

Thu, 05/07/2020 - 12:12
Sveučilište u Zagrebu objavljuje REZULTATE natječaja za sudjelovanje u Programu ERASMUS+ za STUDENTE - studijski boravak - za ak. godinu 2020./21. (studenti obavezno moraju pročitati cjelokupan tekst Rezultata - kliknuti na tekst). Zaprimljeno je 865 prijava na natječaj. Fakultetska povjerenstva izradila su rang liste studenata. Za mobilnost je odabrano 811 studenata. Financijska potpora odobrena je na temelju rang lista fakultetskih povjerenstava. Stipendirani su svi studenti koji su u rang listama odabrani od svojih sastavnica. Rezultati se nalaze u priloženim tablicama (1 tablica za svaku sastavnicu).
Studenti kojima je odobrena financijska potpora, u tablici su označeni plavom bojom. U slučaju odustanka studenta mjesto se dodjeljuje sljedećem studentu na rang listi. PRIVICI tekstu rezultata natječaja
Rezultati Natječaja objavljeni su pojedinačno za svaku sastavnicu:
  1.     Akademija dramske umjetnosti = NEMA PRIJAVA
  2.     Agronomski fakultet
  3.     Akademija likovnih umjetnosti
  4.     Arhitektonski fakultet
  5.     Ekonomski fakultet
  6.     Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
  7.     Fakultet elektrotehnike i računarstva
  8.     Fakultet filozofije i religijskih znanosti = NEMA prijava
  9.     Filozofski fakultet
  10.     Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
  11.     Fakultet organizacije i informatike
  12.     Fakultet prometnih znanosti
  13.     Fakultet političkih znanosti
  14.     Fakultet strojarstva i brodogradnje
  15.     Geodetski fakultet
  16.     Geotehnički fakultet
  17.     Građevinski fakultet
  18.     Grafički fakultet
  19.     Hrvatski studiji
  20.     Katolički bogoslovni fakultet
  21.     Kineziološki fakultet
  22.     Medicinski fakultet = NEMA prijava
  23.     Muzička akademija - objava naknadno (srpanj-rujan 2020.)
  24.     Prehrambeno-biotehnološki fakultet
  25.     Farmaceutsko-biokemijski fakultet
  26.     Prirodoslovno-matematički fakultet
  27.     Pravni fakultet
  28.     Rudarsko-geološko-naftni fakultet
  29.     Stomatološki fakultet
  30.     Metalurški fakultet = NEMA PRIJAVA
  31.     Šumarski fakultet
  32.     Tekstilno-tehnološki fakultet
  33.     Učiteljski fakultet
  34.     Veterinarski fakultet
  35.     Hrvatsko vojno učilište dr. Franjo Tuđman = NEMA prijava
  36.     Centar za poslijediplomske studije = NEMA prijava

STUDENTI SA STATUSOM NEPOVOLJAN POLOŽAJ (uključuje niži socioekonomski status)

Rezultati prijave za status nepovoljan položaj za ak.god. 2020./21.

ZAVRŠNE NAPOMENE

U rezultatima natječaja za aktivnost studijski boravak, projektna prijava 2020-1-HR01-KA103-077158, Sveučilište u Zagrebu je odobrilo raspodjelu višeg iznosa sredstava, iznad prijavljenog iznosa, na odgovornost Sveučilišta, a kako bi se povećala iskorištenost (uključenje tzv. „over-committment“).

UPUTA O ŽALBI

Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti odredba čl.30. prava na žalbu primjenjuje se za natječaje objavljene nakon 20. travnja, 2017. kada je novi Pravilnik stupio na snagu.
Žalbe se podnose u pisanom obliku preporučenom poštom, u roku od 8 dana od objave rezultata natječaja na mrežnim stranicama Sveučilišta.  U obzir će biti uzete isključivo žalbe podnesene u tom obliku. Žalbe ili upiti poslani putem elektroničke pošte neće se uzeti u razmatranje.
Ako student nije zadovoljio formalne uvjete Natječaja npr. prijava nije potpuna, dostavljena je nepravilna dokumentacija, student je poslao više prijava ili je prijavio pogrešnu stranu instituciju i sl., prijava se automatski odbija bez mogućnosti žalbe.
1. Žalba protiv Odluke o odabiru kandidata za studijski boravak podnosi se na adresu fakulteta/akademije (tijelo/povjerenstvo fakulteta/akademije) – potražiti na mrežnim stranicama sastavnice. Prijedlog odluke o žalbi daje fakultet/akademija, a konačnu odluku donosi Povjerenstvo za žalbe u programima mobilnosti Sveučilišta u Zagrebu.
2. Žalba protiv odluke o prijavi za niži socio-ekonomski status podnosi se direktno Sveučilištu, u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb, s naznakom „Žalba Erasmus+ socio status 2020/21: Povjerenstvo za žalbe u programima mobilnosti” Ured za međunarodnu suradnju.
3. Žalba protiv odluke o prijavi za status studenta u nepovoljnom položaju podnosi se na adresu fakulteta/akademije (tijelo/povjerenstvo fakulteta/akademije) – potražiti na mrežnim stranicama sastavnice (izuzev studenata nižeg socio-ekonomskog statusa, vidi 2. Žalba protiv odluke o prijavi za niži socio-ekonomski status). Prijedlog odluke o žalbi daje fakultet/akademija, a konačnu odluku donosi Povjerenstvo za žalbe u programima mobilnosti Sveučilišta u Zagrebu. Rezultate natječaja odobrio:
Prof. dr. sc. Damir Boras
Rektor

Klasa: 605-01/20-03/2
Urbroj: 380-150/141-20-34

U Zagrebu, 7. svibnja 2020.

COVID 19: Preporuke Sveučilišta u Zagrebu za preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku nastavu

Thu, 05/07/2020 - 11:40
Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Školom narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta dalo je preporuke za nastavak održavanja aktivnosti sveučilišne nastave s obzirom na pandemiju COVID 19. 


PREPORUKE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZA PREDDIPLOMSKU, DIPLOMSKU I POSLIJEDIPLOMSKU NASTAVU TIJEKOM PANDEMIJE COVID-19 Preporuke se odnose na sastavnice Sveučilišta koje nisu pogođene posljedicama potresa na području Grada Zagreba te čija znanstvena i nastavna infrastruktura nije privremeno i/ili trajno neupotrebljiva. Ostanimo odgovorni!

Sveučilištu u Zagrebu odobren EU projekt akademske mobilnosti za 2020.: Erasmus+ za programske zemlje KA103

Wed, 05/06/2020 - 09:55
Sveučilištu u Zagrebu odobren je EU projekt akademske mobilnosti za 2020.: Erasmus+ za programske zemlje KA103 (zemlje članice su EU, Island, Norveška, Lihtenštajn, Turska, Makedonija, Srbija). Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu piše Erasmus+ projektnu prijavu, prijavljuje istu na javni natječaj te provodi projekt Erasmus+ mobilnosti. Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) odobrava projektnu prijavu i dodjeljuje raspoloživa financijska sredstva. Iznos sredstava odobren Sveučilištu u Zagrebu najveći je budžet za KA103 aktivnost u Hrvatskoj, oko 36% ukupnoga dostupnog proračuna (oko 10 milijuna EUR) na razini Hrvatske za 2020. godinu.  Za projekt Erasmus+ broj 2020-1-HR01-KA103-077158 Sveučilištu u Zagrebu odobrena su bespovratna financijska sredstva u iznosu od 3.888.000,00 EUR za razdoblje od 1. lipnja 2020. do 30. rujna 2021. (oko 30 milijuna kuna; konačan iznos ovisi o tečaju na dan uplate). Pregled po projektnim aktivnostima i odobrenim sredstvima za pojedine aktivnosti: a. SMS – studenti studijski boravak (3-12 mjeseci boravka): 2.480.000,00 EUR za 800 mobilnosti/studenata. b. SMP – studenti stručna praksa (2-12 mjeseci boravka): 926.640,00 EUR za 286 mobilnosti/studenata. c. STA – nastavno osoblje za održavanje nastave: 93.500,00 EUR za 100 mobilnosti/nastavnika. d. STT – nastavno i ne(nastavno) osoblje za stručno usavršavanje: 112.200,00 EUR  za 120 mobilnosti/osoblja. Detaljni pregled objavljen je na poveznici www.mobilnost.hr/hr/natjecaji/ (rezultati natječaja) za projekte mobilnosti unutar programskih zemalja KA103 za Erasmus+ natječajnu godinu 2020. za Republiku Hrvatsku. Središnji ured za međunarodnu suradnju natječaje za sve gore navedene aktivnosti  provodi prema ustaljenom planu rada neovisno o ugrozama koronavirus pandemije i posljedica potresa u Zagrebu. Natječaji i rezultati bit će objavljeni na mrežnoj stranici Sveučilišta:
  • studenti: studijski boravak i 1. krug stručna praksa: http://www.unizg.hr/nc/suradnja/medunarodna-razmjena/razmjena-studenata/obavijesti-za-studente/
  • nastavno i ne(nastavno) osoblje: http://www.unizg.hr/nc/suradnja/medunarodna-razmjena/razmjena-sveucilisnih-djelatnika/obavijesti-za-sveucilisne-djelatnike/
  Autor članka: Dr. phil. Branka Roščić, rukovoditeljica Središnjeg ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu  
   

Dobitnici nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2019.

Wed, 05/06/2020 - 08:34
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja svoj dan i 159. godišnjicu osnutka objavom imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2019. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije, no ove je godine zbog pandemije koronavirusa izostala tradicionalna svečana sjednica s dodjelom Akademijinih nagrada, već je umjesto toga predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače, teško oštećene u potresu 22. ožujka, objavio imena dobitnika nagrada HAZU za 2019. i održao prigodni govor. Velik broj cijenjenih profesora i znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu i ove je godine nagrađen prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za područje društvenih znanosti Nagradu HAZU dobili su prof. dr. sc. Stjepan Matković i prof. dr. sc. Marko Trogrlić za priređivanje knjige Političke bilješke Ante Trumbića 1930.–1938., dok je za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagrađena prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Fizičkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za skup od 6 znanstvenih radova koje je objavila u 2017. u posebnom izdanju časopisa Astronomy and Astrophysics. Radovi se temelje na pregledu neba u radio području usmjerenom prema COSMOS polju, pomoću Karl G. Jansky VLA radio teleskopa u Novom Meksiku u SAD-u. Za područje medicinskih znanosti Nagradu HAZU dobio je dr. sc. Felix Wensveen, za znanstveno postignuće u području medicinskih znanosti za znanstvene radove u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2. Za područje filoloških znanosti nagrada je pripala izv. prof. dr. sc. Ivanu Andrijaniću s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za knjigu Gramatika sanskrta, dok je za područje književnosti nagrađena izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za knjigu Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića. Nagradu HAZU za područje likovnih umjetnosti nagradu dobio je arhitekt prof. mr. sc. Mario Beusan s Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za ciklus arhitektonskih muzejskih izložbenih postava od 2015. do 2019., dok je za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađen izv. prof. mr. art. Ante Knešaurek s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, za djelo Koncert za klavir i orkestar, nastao po narudžbi  40. Osorskih  glazbenih večeri, praizveden na koncertu otvorenja festivala 19. srpnja 2015. Nagradu HAZU za područje tehničkih znanosti nagradu dobio je prof. dr. sc. Igor Kuzle s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, za znanstvene radove u primjeni različitih koncepata upravljanja naprednim elektroenergetskim mrežama u svrhu povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sustava te omogućavanja masovne integracije obnovljivih izvora energije. Predsjednik HAZU akademik Neidhardt o Akademiji je kazao kako ona sve do danas pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture i njihovom uključenju u svjetske tokove, čime usmjerava razvoj i napredak hrvatskog društva u cjelini u promicanju izvrsnosti i aktivnom sudioništvu, u diseminaciji najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu. „S osnutkom Akademije Hrvati iz objekta stoljetnih zavojevača, počinju proces prerastanja u  modernu samosvojnu naciju. Nadasve je prepoznata i priznata Akademijina uloga u smislu utjelovljenja savjesti hrvatske nacije. Pogledom u svijet uviđamo prijepore između postignute univerzalnosti i nastupajućeg partikularizma, novih definicija suvereniteta kao i pogubnog nedostatka volje za solidarnost i kretanja temeljena na održivom razvoju“, rekao je akademik Neidhardt. Spomenuo je da je u 2019. Akademija organizirala 419  znanstvenih skupova, kongresa, simpozija, okruglih stolova i drugih događanja od kojih je istaknuo proslavu 100. obljetnice osnutka Razreda za umjetnost. Podsjetio je i da HAZU skrbi o iznimno velikoj i zahtjevnoj kulturno-povijesnoj baštini s ukupno 36 spomeničkih objekata u 18 gradova diljem Hrvatske, ukupne površine 57.850 četvornih metara. Nagrade HAZU njenim dobitnicima će biti uručene naknadno. Dobitnici Nagrade

Priopćenje za javnost o rezultatima anketa o provedbi nastave na daljinu na Sveučilištu u Zagrebu

Wed, 04/29/2020 - 08:14

Provedenim anketama željelo se utvrditi aktualno stanje nastave iz perspektive prodekana i studenata, analizirati prednosti i nedostatke, te na temelju analize dobivenih podataka adekvatno odgovoriti na potrebe nastavnika i studenata. Internetskim anketama, koje su bile otvorene od 16. do 20. travnja za prodekane, odnosno od 17. do 21. travnja 2020. za studente, pristupilo je 3067 studenata te prodekani fakulteta i jednog sveučilišnog studija (35). Analiza obiju anketa obuhvaća: organizaciju i spremnost izvođenja nastave na daljinu, tehničke preduvjete te vrjednovanje nastavnog procesa. Anketiranima je zaključno omogućeno u pitanjima otvorenog tipa iznijeti prednosti i nedostatke, prijedloge i napomene vezane uz nastavu na daljinu.

Organizacija nastave na daljinu U organizaciji nastave na daljinu postoje razlike među fakultetima/akademijama u spremnosti na ovakvu vrstu nastave, ali i u mogućnosti uspostave s obzirom na specifičnosti, područje i način provedbe. To se prvenstveno odnosi na umjetničke akademije i na fakultete na kojima se provode pretkliničke i kliničke, laboratorijske i terenske vježbe. Razlike su uočljive te ovise i o studijskom programu i o određenom predmetu, ali i o veličini nastavnih grupa. O načinu organizacije nastave na daljinu na sastavnicama, 80% prodekana odgovorilo je da se nastava odvija sustavno, uz preporuku uprave da se koristi određena platforma, alat za videokonferenciju ili način za komunikaciju sa studentima. Njih 20% navelo je da svaki nastavnik koristi individualno odabrane komunikacijske alate, odnosno da je nastava organizirana individualno. Kako su studenti ocijenili (ocjenama 1 – 5) zadovoljstvo organizacijom nastave vidi se na sljedećem grafičkom prikazu:   Na upit jesu li nastavnici spremni izvoditi nastavu na daljinu, 94,3% prodekana odgovorilo je potvrdno. Snalaženje nastavnika u izvedbi nastave na daljinu većina studenata smatra više nego dobrim (67,5%), izvrsnim ga ocjenjuje njih 11,8%, a neznatan postotak (6%) snalaženje ocjenjuje nezadovoljavajućim. Da su svi potrebni nastavni materijali u potpunosti dostupni studentima tvrdi 85,7% prodekana. Ujedno njih 74,3% navodi da knjižnice njihovih sastavnica omogućuju takav pristup, a 22,9% da takva mogućnost ne postoji. Također i dio studenata ukazuje kako nema dostupnu svu potrebnu literaturu i kako neke knjižnice nisu omogućile pristup građi. Prodekani su se izjasnili na koliko se predmeta na njihovoj sastavnici odvija nastava na daljinu: 74,3% prodekana procijenilo je da se nastava na daljinu odvija na svim predmetima, njih 22,9% da se nastava na daljinu odvija na 75% predmeta, dok je 2,8% prodekana procijenilo da se nastava na daljinu odvija na 50% predmeta. Jednako kao i za procjenu prodekana, donosimo i procjenu studenata na koliko se predmeta odvija nastava na daljinu: svi (46,6 %), većina (33,6 %), neki (19,1 %) i niti jedan (0,7 %):  Odgovori prodekana pokazali su da se nastava na daljinu odvija po inicijalnom rasporedu, što je potvrdila više od polovica anketiranih prodekana (54,3%). Minimalne izmjene u rasporedu navodi njih 37,1% , a 8,6% odgovorilo je da nastavnici samostalno unaprijed određuju nastavu sa studentima.   U studentskim komentarima pronalaze se primjedbe na nejasan raspored i preklapanje pojedinih predavanja, a kritika studenata usmjerena je i na veliku količinu zadaća koje dobivaju istovremeno za više predmeta,  što se nepovoljno odražava na vrijeme učenja i pripremu ispita. Rezultati ankete također pokazuju neusklađenost zahtjeva prema studentima unutar studijskog programa i nastavne godine što rezultira preopterećenošću.
Povećano opterećenje nastavnika
U odnosu na klasično odvijanje nastave, čak 71,4 % nastavnika smatra da je potrebno uložiti do 50% više pripreme. Praktična nastava Unatoč ograničenjima na fakultetima se i dalje provode praktični oblici nastave. Prema izjavama 67,8% studenata na njihovim fakultetima/akademijama taj se oblik nastave provodi u potpunosti ili djelomično, što je vidljivo i na sljedećem grafičkom prikazu. Napo­minjemo, a to navode i studenti i prodekani, da je za neke nastavne predmete nemoguće adekvatno organizirati nastavu na daljinu, što se uglavnom odnosi na umjetničke akademije, biomedicinsko područje, laboratorijsku izvedbu nastave. Provjera znanja Ankete pokazuju da se u ovom razdoblju provodi i provjera znanja, pisano i usmeno: provode se ispiti, kolokviji kao i provjera u sklopu vježbi i seminara. Plan provođenja provjere znanja, ispita i kolokvija na nekim se fakultetima/akademijama promijenio jer je zbog novonastalih okolnosti došlo do određene neinformiranosti studenata. Njih čak 56,1% navodi kako nije upoznato s planom provedbe provjere znanja, 32,6% je upoznato, a ostali kažu kako su za neke predmete upoznati, a za neke ne.
Prilagodba nastave za studente s poteškoćama
Prodekani su se referirali i na način organizacije nastave na daljinu za studente koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja imaju stalne, privremene ili povremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih obveza. Uvidom u komentare vidljivo je da predmetni nastavnici prilagođavaju nastavu, predviđene su prilagodbe po predmetima, a nastavni materijali digitalno se prilagođavaju u izravnom dogovoru sa studentom ili se po potrebi šalju poštom na osobne adrese studenata. Podrška im je osigurana i unutar programske podrške i tehničkih uvjeta koji se koriste u sustavu nastave na daljinu.

O prednostima i nedostacima nastave na daljinu Obje skupine ispitanika imale su mogućnosti u otvorenom tipu pitanja navesti prednosti i nedostatke izvođenja nastave na daljinu kao i dodatne napomene i prijedloge. Provođenje nastave na daljinu u ovim izvanrednim okolnostima pokazalo je da se određeni oblici nastave mogu i u budućnosti uspješno provoditi na daljinu, posebice oni u koje su implementirani dodatni interaktivni sadržaji i osuvremenjen proces poučavanja. Studenti preferiraju sinkrone aktivnosti (npr. audio i videokonferencije), uz dodatna objašnjenja, dok im je kroz asinkrone omogućena veća sloboda u organizaciji vremena. Većina njih ipak ističe da nastava na daljinu ne može zamijeniti klasični oblik nastave. Nedostatci provođenja nastave na daljinu ogledaju se prvenstveno u problemima i ograničenjima tehničke i organizacijske prirode: brzina i dostupnost kvalitetne internetske veze u kućnim uvjetima, što je kod nekih još pojačano posljedicom potresa, nespremnosti nekih nastavnika i studenata za korištenje dostupnih informacijsko-komunikacijskih alata. Nemogućnost ostvarivanja praktičnih ishoda učenja tj. provedbe pretkliničke, kliničke, praktične i laboratorijske nastave vezane uz specifičnu laboratorijsku opremu i licenciranu programsku podršku te stručne prakse, terenskih vježbi također je jedan od nedostataka. Nastavnici ističu dodatno opterećenje za pripremu nastave, a studenti za izvršavanje zadataka i usklađivanje s drugim obavezama te učenje za ispite. Studenti prepoznaju pristupačnost većine nastavnika i njihov dodatni angažman u izvođenju nastave, ali u nekim slučajevima ukazuju na poteškoće u uspostavi komunikacije kao i nedostatno razumijevanje za uvjete u kojima žive i studiraju. S druge strane poteškoće se javljaju i u angažmanu studenata jer se, unatoč trudu nastavnika, samo od dijela studenata dobiva povratna informacija.

Zaključak Nastava na daljinu odvija se u izvanrednim okolnostima pa treba iskoristiti sve prednosti, a pokušati umanjiti nedostatke. Na tom putu pomaže nam Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu koji uspješno odgovara na sve izazove. Rezultati anketa nedvojbeno pokazuju da provedba nastave na daljinu zahtijeva značajno povećan angažman nastavnika, a i da sam proces prilagodbe drugačijem nastavnom procesu zahtijeva dodatno vrijeme, organizaciju i kontinuirano usavršavanje nastavnika. Prikupljeni podaci omogućit će upravama sastavnica i Sveučilištu planiranje i poduzimanje mjera koje vode daljnjem unaprjeđenju kvalitete nastave na daljinu i pomažu u promišljanju prilagodbe vrjednovanja ishoda učenja te napredovanja studenata kroz studij. Zahvaljujemo prodekanima fakulteta/akademija i studentima na suradnji u ispunjavanju anketa, a nastavnicima, studentima i upravama na iznimnom angažmanu u provedbi nastave u ovim izvanrednim okolnostima. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras U Zagrebu, 28. travnja 2020.

#PartneringAgainstCOVID-19

Mon, 04/27/2020 - 12:11

#PartneringAgainstCOVID-19 inicijativa je EIT Healtha i partnerskih tvrtki Lyonbiopolea, Evalutea i Inove te drugih biotehnoloških tvrtki i trgovačkih društava s djelatnošću u biotehnologiji i biološkim znanostima s ciljem spajanja potencijalnih partnera i dionika koji se bave razvojem i proizvodnjom testova, liječenja i rješenja za COVID-19 pandemiju.

Nakon prijave, sudionici mogu pretražiti sve partnere uključene u program te dogovoriti online sastanke putem EIT Healthove networking platforme. Virtualni sastanci održavat će se od 4. do 6. svibnja i trajat će po 30 minuta. Sudjelovanje u programu je besplatno i otvoreno za sve organizacije koje mogu ponuditi proizvod, rješenje, znanje ili tehnologiju koja bi pomogla u liječenju, razvitku i stvaranju testova ili cjepiva za COVID-19. Prijave su u tijeku, a prijaviti se možete OVDJE. Više o samom programu možete doznati OVDJE.  

Ulaganje u ljudske potencijale jedino je dugoročno rješenje za razvoj Hrvatske

Fri, 04/24/2020 - 13:03
Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta U Zagrebu pozvan je da sudjeluje kao gost kolumnist u hrvatskom tjedniku Nacional te ponudi svoje viđenje stanja u području inovacija, znanstvenih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti uz osvrt na povezanost s gospodarstvom.  Također, iznio je i brojna rješenja koja se temelje na ljudskim potencijalima kao glavnom čimbeniku razvoja. U uvodnom se dijelu prorektor Šimpraga osvrnuo na trenutno stanje koje se tiče financijskih i drugih izdvajanja za istraživanje i razvoj, a koja znantno zaostaju za europskim prosjekom. Samim time, i udio osoba zaposlenih u tom području stagnira, a napose u poslovnom sektoru u Hrvatskoj, u kojemu je šest puta manji nego u EU. U usporedbi sa zemljama Europske unije i broj prijava patenata je izrazito nepovoljan. Zbog znatnog smanjenja proizvodne i procesne aktivnosti malih i srednjih poduzeća te smanjene objave znanstvenih radova ukazuje se nužna potreba za poticanjem inovacija i njihovom primjenom u gospodarstvu. Što se temeljne znanstvene aktivnosti tiče, ona je pojačana, ali i na niskim razinama citiranosti znanstvenih radova. Kao ključni čimbenik razvoja svakoga društva prorektor Šimpraga navodi sustav visokoga obrazovanja i znanosti i nabraja karakteristike takvoga sustava s ciljem pružanja znanja i sposobnosti mladim ljudima. Dostatni i dobro razvijeni ljudski resursi u istraživanju i razvoju kamen su temeljac znanstvenoga i tehnološkoga napretka, poboljšanju kvalitete života, osiguranju dobrobiti građana i doprinose konkurentnosti. Također, potrebno je poticati mlade ljude da se zaposle u sustavu znanosti i obrazovanja na način da se napravi jasni plan razvoja karijere, da ih se cijeni i motivira te daje sva nužna materijalna i nematerijalna potpora. Cijelu kolumnu možete pročitati OVDJE.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet u suradnji s Hrvatskom vojskom sudjelovao u projektu skidanja sjevernoga tornja zagrebačke katedrale

Fri, 04/24/2020 - 00:55
U zahtjevnom projektu skidanja sjevernoga, u potresu oštećena tornja zagrebačke katedrale sudjelovao je Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (RGNF), u dijelu koji se odnosio na projektiranje postupka miniranja. Na poziv Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, odnosno mons. Ivana Hrena, kanonika kustosa, i glavnoga inženjera obnove katedrale, gospodina Damira Foretića, djelatnici Zavoda za rudarstvo i geotehniku RGNF-a izv. prof. dr. sc. Mario Dobrilović i doc. dr. sc. Vječislav Bohanek osmislili su postupak kojim se pomoću malih, precizno pozicioniranih eksplozivnih punjenja osiguralo odvajanje spojnih olovnih klinova tornja s njegovim oštećenim nosivim vijencem. Isto tako, simultano je bilo potrebno eksplozivom presjeći i čelično uže kuglastoga utega tornja. Zahvat je izveden između 73. i 74. reda gradivnih kamenih elemenata, na visini od 92 metra. Profesori RGNF-a blisko su surađivali s Hrvatskom vojskom, odnosno s Inženjerijskom pukovnijom Hrvatske kopnene vojske, čiji su pripadnici pukovnik Car, nadnarednik Marjanović i narednik Vulaković 17. travnja 2020. i izveli miniranje. Prethodno su projektna rješenja potvrđena pokusnim miniranjima, a konačna potvrda uslijedila je pri miniranju, netom prije podizanja tornja dizalicom. Zagrebačka katedrala, osim što je najviša građevina u Hrvatskoj, puno je više od građevinskog objekta. Ona je hrvatsko religijsko, kulturno, duhovno i arhitektonsko naslijeđe. Ovaj združeni inženjerski pothvat  tima stručnjaka i izvođača, uz sudjelovanje profesora Sveučilišta u Zagrebu i pripadnika Hrvatske vojske, omogućio je da, uz Božju pomoć, sačuvamo ovo iznimno dobro za buduće naraštaje. Izvor slike: MORH/Filip Klen

Američki patent za pročišćavanje virusnih cjepiva znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu

Wed, 04/22/2020 - 08:00
Znanstvenici Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Marija Brgles, dr. sc. Beata Halassy i dr. sc. Dubravko Forčić registrirali su patent u Uredu za patente i žigove Sjedinjenih Američkih Država. Riječ je o rješenju za pročišćavanje virusnih cjepiva i time su još jednom dokazali veliki znanstveni potencijal u skromnim uvjetima rada.
Kako je objasnila dr. sc. Vlatka Petrović, o. d. voditeljice Centra, nositelji prava na patent su zajednički Sveučilište u Zagrebu i razvojno orijentirana slovenska tvrtka BIA Separations. Članovi istraživačkoga tima prepoznati su kao ključni stručnjaci za istraživanje i razvoj u području virusnih cjepiva te sudjeluju u brojnim projektima i programima, uključujući i nacionalni Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva CerVirVac. Rješenje koje omogućuje pročišćavanje virusa u uvjetima povoljnima za virus, tzv. nativnim uvjetima, razvijeno je u sklopu projekta Kromatografsko pročišćavanje biomolekula i njihova karakterizacija Hrvatske zaklade za znanost, kojega je voditeljica bila dr. sc. Marija Brgles. Čestice virusa visoke čistoće preduvjet su djelotvornosti i sigurnosti preventivnih i terapeutskih oslabljenih virusnih cjepiva, a uklanjanje nečistoća uz očuvanje osjetljive strukture čestica virusa težak je zadatak. Stoga je učinkovit postupak elucije u tzv. nativnim (prirodnim) uvjetima nakon pročišćavanja u imunoafinitetnoj kromatografiji značajan iskorak koji rezultira čistim virusnim česticama s očuvanom strukturnom cjelovitošću i funkcionalnostima.  Osim objavom znanstvenoga rada u priznatom međunarodnom časopisu Journal of Chromatography A, kvaliteta i inventivni iskorak rješenja priznati su i u postupku ostvarenja patentne zaštite za izum. Tako je Europski patenti ured (EPO) potkraj 2019. potvrdio priznanje europskog patenta pod naslovom An Elution Mobile Phase and Process for Immunoaffinity Chromatography of Viruses (EP3408383 B1), a na temelju dokumenta koji je 24. ožujka ove godine izdao Ured za patente i žigove SAD-a (United States Patent and Tratedmark Office), rješenje je sada dobilo i američki patent (US10, 597, 640 B2)! Sporazumom koji je sklopljen između Sveučilišta u Zagrebu i BIA Separations bit će omogućena primjena rješenja u praksi u procesima pročišćavanja virusa u tvrtkama u cijelom svijetu. Također, sporazumom je uspostavljen partnerski odnos u komercijalizaciji rješenja te će BIA Separations uz suradnju sa Sveučilištem rješenje plasirati prema biotehnološkoj i farmaceutskoj industriji. Osim toga, sporazumom se definiraju uvjeti za daljnji razvoj suradnje stručnjaka BIA Seaparations i Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. BIA Separations d. o. o. vodeći je proizvođač monolitne tehnologije i kromatografskih nosača za proizvodnju, pročišćavanje i analizu velikih biomolekula, uključujući viruse, koji svoje proizvode i usluge istraživanja i razvoja metoda za klijente plasira po cijelom svijetu. Sjedište je tvrtke u Ajdovščini u Sloveniji, gdje se nalazi i njihov višenamjenski istraživački, proizvodni i edukacijski centar. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras zadovoljan je i ponosan zbog otkrića naših znanstvenika, zaštite vlasništva i dogovora koji će omogućiti primjenu u industriji. Ured za transfer tehnologije Sveučilište je osnovalo 2008. godine upravo kako bi se osigurala profesionalna potpora istraživačima, a 2010. i Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT). Glavne aktivnosti uključuju potporu istraživačima i inovativnim tvrtkama u osiguranju sredstava za razvoj inovacija te potporu u komercijalizaciji. Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije , transfer tehnologije i komunikacije rekao je da Sveučilište u Zagrebu prepoznaje obrazovanje i znanost te kao prvo u regiji, inovacije i transfer znanja i tehnologije kao razvojne prioritete koji jedini Hrvatskoj mogu donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost. Hrvatska zato mora postati otvoreno, mobilno i inovativno društvo u kojemu su cjeloživotno učenje, znanost i inovacije javni interes. Više možete pročitati u tjedniku NACIONAL iz travnja 2020.   Poveznice: (1)  Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva  http://zci-cervirvac.hr/hr/projekti/. (2)  HRZZ projekt Kromatografsko pročišćavanje biomolekula i njihova karakterizacija  http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=1875&rok=2013-11 (3)  Brgles M, Sviben D, Forčić D, Halassy B. Nonspecific native elution of proteins and mumps virus in immunoaffinity chromatography. Journal of Chromatography A. 2016; 1447: 107-114 https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0021967316304289

Natječaj za dodjelu Nagrade "Andrija Štampar" za ak. god. 2019./2020.

Mon, 04/20/2020 - 10:03
Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar", rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 20. travnja 2020. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade “Andrija Štampar" za ak. god. 2019./2020.
Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2020. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar"

Povjerenstvo Ministarstva kulture ustanovilo i zabilježilo oštećenja na zgradi Sveučilišta u Zagrebu i Pravnoga fakulteta

Wed, 04/15/2020 - 15:20
U skladu s Odlukom ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek o provedbi popisa oštećenja na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročenih potresom u gradu Zagrebu i okolici od 10. travnja 2020., zgradu Sveučilišta u Zagrebu kao prvu zgradu u svom planu pregleda u srijedu 15. travnja 2020. obišli su članovi Povjerenstva i utvrdili te fotografski zabilježili velika oštećenja, odnosno posljedice razornoga potresa nastale na zgradi. Zgrada na adresi Trg Republike Hrvatske 14, u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu, nepokretno je kulturno dobro u kojoj su smješteni sjedište Sveučilište u Zagrebu (Uprava Sveučilišta i rektorat) i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Popis i procjenu oštećenja za nepokretna kulturna dobra u Gradu Zagrebu obavili su stručni djelatnici Ministarstva kulture i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu pod vodstvom gospodina Tomislava Petrinca.

Objavljen rad znanstvenika s HIIM-a u prestižnom časopisu 'Nature Communications'

Tue, 04/14/2020 - 11:35

U cijenjenom časopisu koji objavljuje istraživanja iz svih područja prirodne znanosti Nature Communications (2-godišnji faktor utjecaja = 11.878, 5-godišnji faktor utjecaja = 13.811) od 3. travnja 2020. godine objavljen je članak o novom mehanizmu prenatalnoga razvoja neurona moždane kore. Novi mehanizam ukazuje na ulogu mRNA translacije u prenatalnom razvoju neurona moždane kore i rizik translacijske disregulacije u neurorazvojnim bolestima koje se manifestiraju kod istoga pacijenta.

Koautori su, između ostalih, izv. prof. dr. sc. Željka Krsnik, Iva Salamon (koja je trenutno u sklopu suradnje dviju institucija studentica doktorskoga studija na Rutgers Universityju u New Jerseyju, Sjedinjenim Američkim Državama) i akademik Ivica Kostović, s Hrvatskoga instituta za istraživanje mozga - HIIM na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ravnatelj Instituta je prof. dr. sc. Miloš Judaš, također i prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu.

Glavni istraživač je izv. prof. dr. sc. Mladen-Roko Rašin s Rutgers Universityja koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je ujedno i suvoditelj projekta u sklopu Programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori "Znanstvena suradnja HRZZ", voditeljice izv. prof. dr. sc. Željke Krsnik, koji se nadovezuje na rezultate ove studije.

Naslov rada je Translational derepression of Elavl4 isoforms at their alternative 5′ UTRs determines neuronal development.

Više o njihovom istraživanju možete pročitati OVDJE.

Rektor Boras: „Samo se obrazovan narod može suprotstaviti ovakvim teškoćama“

Tue, 04/14/2020 - 11:11
Mnoge zgrade fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu teško su stradale u nedavnom potresu koji je zadesio naš glavni grad. Obnova će biti dugotrajna i skupa. Najgore su prošli Medicinski, Pravni, Grafički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Akademija likovnih umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet, zgrada Rektorata, ali i brojni drugi.
Požrtvovnost dekanica i dekana, uprava svih fakulteta i posebice studenata
koji su prihvatili ovaj novi način učenja na daljinu, učinili su da sve ide svojim tijekom i jako dobro! Svi oni programi koji se mogu provesti na takav način bit će u potpunosti provedeni na daljinu. Studentski domovi poslužili su u ovoj tragediji kao privremeni dom za mnoge kojima su stanovi i kuće uništeni. „Stručnjaci s raznih fakulteta stavili su se na raspolaganje domovini u ovim kriznim vremenima; medicinari, građevinari, pravnici i mnogi drugi. Obrazovanje je bit svakoga naroda jer samo se obrazovan narod može suprotstaviti ovakvim teškoćama.“ – zaključio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Prilog iz „24 sata“ možete pogledat OVDJE.

Prijavite se na hackathon #EUvsVirus

Tue, 04/14/2020 - 10:42

U uskoj suradnji sa zemljama članicama Europske unije, Europska komisija organizira paneuropski hackathon #EUvsVirus s ciljem povezivanja civilnoga društva, inovatora, partnera i investitora diljem Europe u razvoju inovativnih rješenja za izazove vezane uz koronavirus.

Cilj je razviti zajednička inovativna rješenja kao što su visoke tehnologije, niske tehnologije, hardver, softver rješenja i slično korištenjem biotehnologije, digitalne tehnologije, društvenih znanosti i drugih domena iz područja inovacija. Događaj je namijenjen europskoj zajednici inovatora, razvojnim tvrtkama, proizvođačima, trgovcima, javnim i privatnim kupcima, krajnjim korisnicima te svim ostalim zainteresiranima. Opća je svrha hackathona uskladiti i povezati inovatore, partnere i kupce diljem Europe te ih ujediniti u rješavanju neposrednih problema krize (npr. brza proizvodnja opreme, povećanje proizvodnih sposobnosti, prijenos znanja i rješenja iz jedne zemlje u drugu) na raznim tehnološkim poljima. Hackathon će biti organiziran od 24. travnja do 26. travnja 2020., s ciljem sudjelovanja 60 000 tvrtki, inovatora, nevladinih organizacija i ostalih zainteresiranih. Prijave traju do nedjelje 19. travnja 2020., a prijaviti se možete ovdje: https://euvsvirus.org/. Predviđen je razvoj prototipova i rješenja u 6 područja (podijeljenih u 36 izazova): zdravlje i život, poslovni kontinuitet, socijalna i politička kohezija, rad i obrazovanje „na daljinu“, digitalne financije i ostalo. Hackathon će započeti u petak 24. travnja. Sudionici će do nedjelje 26. travnja ujutro raditi na svojim rješenjima, nakon čega slijedi online prodajno predstavljanje (eng. pitch)i odabir najboljih projekata. Za svaki od 36 izazova bit će odabrana dva finalista i u konačnici po jedan pobjednik za svaki izazov. Pobjednički projekti bit će objavljeni na platformi Europskoga inovacijskoga vijeća (EIC CommunityPlatform) kako bi bili dostupni krajnjim korisnicima (npr. bolnicama), investitorima, zakladama te će biti usmjereni na aktualne opcije financiranja Europske komisije. To će biti polazna točka duže suradnje između Europske komisije i ekosustava inovatora, proizvođača i pokretača diljem Europe u vezi s koronakrizom. Na hackatonu se očekuje više od 20.000 sudionika. HAMAG-BICRO je nacionalno tijelo za potporu natjecateljima iz Republike Hrvatske.

FSB Racing Team ne odustaje ni u "doba korone"

Tue, 04/14/2020 - 08:11
Hrvatska studentska asocijacija strojarskih fakulteta (HSA-SF) studentska je udruga koja se bavi projektima iz tehničkoga, odnosno strojarskoga područja. Osnovana je 1995. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a jedna grana njenoga djelovanja je i FSB Racing Team. Ovaj tim osnovan je 2004. s ciljem izgradnje trkaćega bolida, a trenutno broji stotinjak članova, od čega je stalno aktivno oko 60 kolega s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Ekonomski fakultet, Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu, Filozofski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Prirodoslovno-matematički fakultet te drugi sudionici. Do sada tim je napravio sveukupno 8 bolida te se natjecao na raznim "Formula Student" natjecanjima. Rezultati su svake godine sve bolji, a putem online kvizova za 2020. godinu kvalificirao se za natjecanja  "Formule Student" u Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Nizozemskoj. Bolidi FSB Racing Teama koji su do sada napravljeni tradicionalno nose imena hrvatskih autohtonih životinjskih vrsta. Redom su to Kuna, Ris, Likos (vuk) , Arctos (medvjed), ArctosR, Strix (sova), StrixR, Vulpes (lisica), a  ovogodišnji bolid nosi naziv VulpesR. FSB Racing Team svakim novim bolidom ostvaruje sve bolje rezultate na natjecanjima te su razvijene izvrsne ideje i rješenja, a također su napisani i brojni završni te diplomski radovi vezani uz bilo koji dio bolida ili tima. Važno je napomenuti kako je tim s bolidom ArctosR 2014. u Silverstoneu u Ujedinjenom Kraljevstvu postigao najbolji rezultat u povijesti tima, 10. mjesto od 97 timova koji su se natjecali! Tim je podijeljen na podtimove za aerodinamiku, šasiju, mehanički pogon, ovjes i upravljanje, motor i hlađenje, dinamiku vozila, upravljačke sustave, proizvodnju i kompozite, električni pogon, ergonomiju, dizajn i marketing. Održavaju se tjedni sastanci za cijeli tim te za svaki podtim posebno na kojima se raspravlja o tome što je napravljeno, što treba napraviti i ima li kakvih poteškoća i zastoja u razvoju bolida. Svaki član izvršava
svoje zadatke. „Full time“ članovi su odgovorni za razvoj ključnih komponenata bolida, imaju iskustvo iza sebe te su nešto stariji i dovoljno opremljeni inženjerskim znanjem kako bi izvršili svoj zadatak unutar vremenskog roka od tjedan dana između sastanaka. Mlađi članovi dobivaju manje zadatke i više vremena kako bi ih izvršili te su tu da mnogo nauče od “full time” članova i aktivno koriste nova znanja kada starije generacije završe studij. Iako se ove godine svi borimo s globalnom pandemijom koronavirusa, tim ne dopušta da ih to potpuno zaustavi! U ovaj projekt uloženo je puno vremena i volje te su mnogi žrtvovali svoj uspjeh na fakultetu kako bi dospjeli do ovoga danas. Međutim, projekt Racing Teama mnogo je više od kvalitete samih pojedinaca, njega krasi prije svega zajedništvo i upornost. Rad na bolidu nastavlja se od kuće svakog pojedinog člana, bilo to u vidu konstruiranja dijelova, traženja sponzora za trenutni ili razvijanje novog bolida. Nažalost, nemoguće je raditi zajedno, ali tjedni sastanci podtimova i dalje se održavaju putem videopoziva, a zadaci se i dalje dodjeljuju i obavljaju. Voditelji tima posebno su se iskazali proteklih dana porukama ohrabrenja da nije sav dosadašnji posao bio uzaludan, motiviraju na rad i stavili su se na raspolaganje svima ukoliko zatrebaju pomoć. Ove godine većina organizatora formalno je otkazala natjecanja, no postoji šansa za alternativnim načinima održavanja natjecanja poput online obrana statičkih disciplina i online utrke, dok su on site dinamičke discipline potpuno otkazane. Zbog cijele situacije, bolid se nažalost neće stići napraviti ni predstaviti u planiranom roku. Unatoč tome nadaju se da će pandemija uzrokovana koronavirusom što prije završiti da se mogu vratiti u garažu kako bi dovršili sklapanje bolida i time opravdali povjerenje svih sponzora.
Mrežna stranica
Facebook
Instagram
Youtube "Formula Student" je vrlo zanimljivo i posebno inženjersko natjecanje gdje timovi mladih inženjera iz cijeloga svijeta koncipiraju, konstruiraju te izrađuju trkaći bolid jednosjed unutar ograničenja strogog pravilnika i natječu se u raznim disciplinama. Natjecanje se sastoji od dva dijela, statičkih i dinamičkih disciplina te je maksimalan broj bodova koje je moguće osvojiti 1000. U statičke discipline se ubrajaju predstavljanje konstrukcijskih rješenja sucima i opravdavanje istih, predstavljanje financijskog izvještaja i troškovnika cijelog bolida kao i razvijenog modela poslovnog plana. Uzbudljiviji i napetiji dio natjecanja su dinamičke discipline u kojima se provjerava ubrzanje bolida, zatim kvaliteta upravljanja i ovjesa u vožnji tzv. “osmica“, autocross utrka u kojoj auto vozi kroz brojne zavoje, uzbrdice, šikane, a ponekad i mokre dijelove staze. Komponenta natjecanja koja nosi najveću težinu je vožnja endurance utrke u kojoj se testira bolid kao cjelina, potrebno je prijeći 22 km bez gašenja bolida s jednom izmjenom vozača.

Poštanska marka Sveučilišta u Zagrebu proglašena najljepšom!

Thu, 04/09/2020 - 17:44
Prema glasovima glasača najljepšim izdanjem iz 2019. godine proglašena je prigodna poštanska marka „350 godina Sveučilišta u Zagrebu“! Marka koja prikazuje zgradu Sveučilišta u Zagrebu na adresi Trg Republike Hrvatske 14 izdana je u arku od 16 maraka, a osmislila ju je Jana Žiljak Gršić, dizajnerica iz Zagreba.   Na drugom je mjestu prigodni poštanski blok „Hrvatski turizam – Plitvička jezera“, a treće mjesto osvojila je prigodna marka „100. obljetnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“. Poštanske marke mogu se kupiti u mrežnoj trgovini Hrvatske pošte. Hrvatska pošta već 23 godine provodi izbor za najljepše izdanje poštanske marke Republike Hrvatske. Ove se godine izbor održavao od 28. veljače do 30. ožujka, a glasalo se poštom – slanjem glasačkih listića – ili na www.posta.hr. Za glasače koji su glasali poštom predviđeno je ukupno 10 vrijednih nagrada, a sretni dobitnici izvučeni su 8. travnja 2020. u nagradnoj igri „Najljepšu marku izdvoji – vrijednu nagradu osvoji!“Čestitamo sretnim dobitnicima na osvojenim nagradama!
  1. nagrada: zbirka poštanskih maraka iz 2019., zbirka poštanskih maraka iz 2018., zbirka poštanskih maraka iz 2017., zbirka poštanskih maraka iz 2016. i zbirka poštanskih maraka iz 2015.: Marko Umičević, Kamaufova 12, 10000 Zagreb
  2. nagrada: zbirka poštanskih maraka iz 2019.: Željko Pogačić, Dražice 25, 23212 Tkon
  3. nagrada: zbirka poštanskih maraka iz 2018.: Marjanca Kolbič, Ponikva 8, 3232 Ponikva, Slovenija
  4. nagrada: godišnjak hrvatskih poštanskih maraka iz 2002.: Tomislav Vuković, Sjenjak 101, 31000 Osijek
  5. nagrada: godišnjak hrvatskih poštanskih maraka iz 2001.: Bože Bradarić, Pod Gradinom 13, Kotlenice, 21204 Dugopolje
  6. nagrada: prigodni album „Hrvatsko presjedanje Vijećem Europske unije“: Dražen Bartolović, Schauinsland str. 22, 78224 Singen, Njemačka
  7. nagrada: filatelistički album Leuchtturm: Marino Banko, Hvarska 7, 52440 Poreč
  8. nagrada: filatelistički kišobran: Ana Mrkonjić, Cer. Vukmanički 79a, 47241 Cerovac Vukmanički
  9. nagrada: prigodni album „25 godina od uvođenja kune“: Zlatko Oremuš, Krusljevo selo 152, 49243 Oroslavlje
  10. nagrada: filatelistički priručnik: Lucija Vrdoljak, Agnes-Miegel-Weg 15,  7067 Ludwigshafen, Njemačka
Hvala svima koji su glasali!

Priopćenje rektora prof. dr. sc. Damira Borasa o izvođenju nastave na daljinu na Sveučilištu u Zagrebu

Thu, 04/09/2020 - 12:52
Sveučilište u Zagrebu, brzo je reagiralo na pojavu virusa COVID-19 u Hrvatskoj, i odmah počelo pripreme o postupanju djelatnika i načinu izvođenja nastave, te je 12. ožujka 2020. rektor donio odluku o postupanju za sve djelatnike Sveučilišta i sastavnica Sveučilišta u okolnostima epidemije, a sljedećeg dana, 13. ožujka i Odluku o izvođenju nastave na daljinu za sve studijske programe Sveučilišta u Zagrebu, pa je već u ponedjeljak, 16. ožujka 2020. na svim fakultetima i umjetničkim akademijama Sveučilišta u Zagrebu službeno započela nastava na daljinu kao mjera za suzbijanje pandemije COVID-19. Na kraju prvog tjedna izvođenja nastave na daljinu, Uprave svih sastavnica su me izvijestile da je za zaposlenike uspješno organiziran rad na daljinu, da se znanstveno-istraživački rad i rad na projektima većinom uspješno nastavio i u pogoršanim epidemiološkim uvjetima, a posebno da se nastava na daljinu uspješno izvodi za studente našeg Sveučilišta. Nažalost, 22. ožujka Grad Zagreb i njegova okolica pretrpjeli su razoran potres koji je izazvao znatnu štetu na mnogim sastavnicama, ali nije pokolebao nastavnike i studente da nastave s obrazovnim procesima i u tim potresom dodatno otežanim uvjetima. Analizom dostavljenih izvješća sastavnica utvrđeno je da se nastava na daljinu na većini sastavnica odvija putem sustava Merlin. Sustav Merlin je virtualno okruženje za e-učenje koje se sastoji od platforme za e-učenje, e-portfolio sustava i sustava za webinare, a povezan je i s Informacijskim sustavom visokih učilišta (ISVU). Centar za e-učenje u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (Srce), koji daje potporu nastavnicima u visokom obrazovanju u primjeni e-učenja u obrazovnom procesu, uspješno je odgovorio na potrebe nastavnika i studenata. Centar je pripremio niz uputa i preporuka za održavanje nastave na daljinu te dodatno istakao upute za rad u sustavu za e-učenje Merlin kako bi nastavnici na jednom mjestu odmah našli sve informacije (www.srce.hr/ceu). Među materijalima dostupne su preporuke za održavanje nastave na daljinu, priručnici, animacije, brze pomoći, online tečajevi kao i najčešće postavljena pitanja. Na sustavu za e-učenje Merlin u akademskoj godini 2019./2020. (stanje na dan 1. travnja 2020.) za potrebe Sveučilišta u Zagrebu otvoreno je 7538 e-kolegija. Za usporedbu, akademske godine 2018./2019. otvoreno je 5237 e-kolegija, što je u odnosu na aktualnu godinu do 1. travnja 2020. povećanje od 2301 e-kolegija odnosno čak 30,5%. Nadalje, broj upisanih studenata u e-kolegijima iznosi 34027 (prošle akademske godine 29566, povećanje 15,1%), a broj upisanih nastavnika iznosi 3651 (prošle akademske godine 2763,  povećanje 32,1%). Razlika u akademskoj godini 2019./2020. (na dan 1. travnja 2020.) u odnosu na akademsku godinu 2018./2019. za broj upisanih studenata je 4461, a za broj upisanih nastavnika 888. Ovi podaci nedvojbeno pokazuju da nastavnici i sastavnice prilagođavaju nastavu studentima koristeći prikladne i inovativne tehnologije e-učenja. U tom suvremenom procesu učenja i poučavanja, vidljivo je da se uloga studenta mijenja te da student više nije pasivni slušač nego postaje aktivnim sudionikom u nastavi, a alati i tehnologija e-učenja sredstva su kojima se to postiže. Uz sustav Merlin, sastavnice koriste i vlastite sustave za e-učenje (BigBlueButton, integriran u sustav Omega, 2CO2 i Edi2) ili druge dostupne sustave (Microsoft Teams, ZOOM, G Suite for Education, LOOM) odnosno uspostavljaju drugačije komunikacijske obrasce između nastavnika i studenata (YouTube kanal, Viber, Skype ili WhatsApp grupa). Da bismo pokazali koliko smo od početka uspješni u izvođenju  nastave na daljinu tj. radi boljeg informiranja javnosti o našem radu, u nastavku iznosim niz primjera na koji način smo uspješno premostili sve početne prepreke u međusobnoj komunikaciji i metodici obrazovanja na daljinu. Kroz Merlin sustav nastavnici redovito komuniciraju sa studentima, pružaju im informacije o gradivu koje je potrebno svladati uz mogućnost e-konzultacija te izvode nastavu na daljinu kroz opciju webinar, postavljanjem audio i video zapisa. Članovi uprave sastavnica, jedinice za informatičku potporu, studentske poslovnice pružaju potporu nastavnicima vezano uz rješavanje problema u smislu dostave uputa i priručnika za učenje na daljinu. Nastava za studente na daljinu na pojedinim sastavnicama izvodi se uz potporu vlastitih centara za potporu e-učenju, korištenjem sustava učenja na daljinu, na vlastitim poslužiteljima i infrastrukturi. Kroz takve sustave, predavanja se održavaju uživo, ali i rade snimke predavanja unaprijed. Funkcioniranje i korištenje sustava od strane nastavnika i studenata kontinuirano se prati te se na temelju velikog broja pristupa vidi da se nastava odvija redovito. Povjerenstva za e-učenje pripremila su niz smjernica i uputa nastavnicima za provođenje nastave na daljinu, a prodekani za studente i studije prikupljaju povratne informacije od studenata vezano uz provedbu učenja na daljinu radi njegova unaprjeđenja. Kolegiji treće razine primjene tehnologija e-učenja imaju sav nastavni materijal organiziran prema nastavnim cjelinama i dostupan putem sustava za e-učenje, ishodi učenja definirani su na razini kolegija i nastavnih cjelina, studentske on-line aktivnosti boduju se i vodi se administracija vezana za studente. Organizacija kolegija omogućuje individualizaciju nastavnog procesa te ugradnju mehanizama koji potiču razvoj temeljnih kompetencija. Oblikovanje okruženja omogućava da studenti preuzmu aktivnu ulogu i odgovornost za postizanje ishoda obrazovanja, a ujedno se potiče i razvoj kreativnosti. Nastavnicima je posebna pažnja skrenuta na dužnost redovitog izvještavanja o možebitnim teškoćama u provedbi nastave na daljinu, kao i o potrebi za kontinuiranim praćenjem sudjelovanja studenata u nastavi na daljinu, te vrjednovanju njihovih aktivnosti. Zbog stalne dostupnosti nastavnika, obujam posla je za nastavnike znatno veći zbog neprestane interakcije sa studentima u odnosu na uobičajeno izvođenje nastave. Za potrebe izvođenja nastave na daljinu Sveučilište u Zagrebu izradilo je niz video pouka (uputa) koje opisuju kako uspostaviti asinkroni i sinkroni model izvođenja nastave. Poseban naglasak stavljen je na mogućnost izravne dvosmjerne komunikacije sa studentima. Prikazana je i tehnologija koja se može upotrebljavati za sastanke nastavnika, poslovodnih kolegija, ustrojbenih jedinica, zavoda ili katedri. Video pouke namijenjene su kao neobvezna preporuka, prije svega profesorima i nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, ali i svim ostalim zainteresiranim djelatnicima i institucijama obrazovnog sustava.  Kako bi uspješno odgovorili na sve izazove s kojima se sastavnice suočavaju ne samo prilikom izvođenja pojedinih oblika nastave, nego i prilikom vrjednovanja predviđenih a posebice praktičnih ishoda učenja, Sveučilište u Zagrebu je 30. ožujka 2020. donijelo Preporuke za način polaganja ispita, ispitne rokove i mjerila ispitivanja u izvanrednim okolnostima, kao rezultat dostavljenih podataka svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu o tome kako se provjeravaju ishodi učenja prema nastavnom planu i programu u normalnim okolnostima. Predmetnim preporukama ukazano je, među ostalim, da način provedbe programa kolegija i prilagodba specifičnostima takvoga postupka učenja, kao i sami ispiti, u najvećoj mogućoj mjeri moraju odgovarati predviđenim ishodima učenja. Potrebno je voditi računa o tome da opterećenje studenata i organizacija nastave u ovim izvanrednim okolnostima bude u skladu s opterećenjem iz čl. 69. Statuta Sveučilišta u Zagrebu te da se uvede interni sustav praćenja realizacije izvođenja nastave na daljinu u odnosu na nastavnike i studente. Vezano za izvođenje kolegija i praktičnu provjeru ishoda učenja, preporuka je da se, ovisno o daljnjem razvoju situacije, organiziraju nadoknade za one kolegije koje nije moguće izvoditi na daljinu, kako bi studenti stekli potrebne vještine. U tom slučaju se nastava pojedinih kolegija može organizirati i u kraćem vremenu kao turnusna ili blok nastava, ako fizičko održavanje bude moguće. Ukoliko se epidemiološka situacija ne popravi do kraja ljetnog semestra do razine koja bi omogućavala održavanje ispita na uobičajen način, Sveučilište će u suradnji sa svojim sastavnicama, razmotriti kako i na koji način pristupiti rješenju možebitne situacije, pri čemu su sastavnice dužne samostalno definirati konačne oblike provjere ishoda učenja. Bez obzira na to što nastava na daljinu zahtijeva povećan angažman i nastavnika i studenata, ona može biti uspješna kod većine nastavnih predmeta ako se zajedno založe i nastavnici i studenti. Taj naš dodatni trud pokazat će našu spremnost da se odupremo teškoćama i svladamo kušnje koje su pred nama - omogućit će nam da pokažemo složnost i zajedništvo radi postizanja višeg cilja. Pritom ukazujem na ulogu svakog pojedinog dionika u tom procesu. U ingerenciji je same sastavnice, u skladu s čl. 43. st. 3. toč. 7. Statuta Sveučilišta u Zagrebu briga o provedbi nastavnih programa te donošenje izvedbenih planova nastave u skladu s čl. 68. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu izvođenje studijskih programa i njegovu kvalitetu nadzire Senat u skladu s čl. 66. st. 4. Statuta Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na izvanrednu situaciju, u više sam navrata ukazao na to da nastavnici u ovom trenutku, u danim okolnostima, više nego ikad radi dobrobiti studenata, trebaju pokazati susretljivost, tolerantnost, razumijevanje i fleksibilnost. Na kraju, još jednom zahvaljujem svim pojedincima, ustanovama, sastavnicama Sveučilišta, dekanicama i dekanima i njihovim upravama i zaposlenicima, a posebice našim dragim studenticama i studentima Sveučilišta u Zagrebu na trudu i naporu koji su uložili i koji će uložiti ne samo za prevladavanje posljedica epidemije nego i posljedica potresa. Sa željom da sljedeće dane provedete u miru sa svojim obiteljima, želim Vam svima miran i blagoslovljen Uskrs.

Vaš Rektor, Prof. dr. sc. Damir Boras, v. r.

Pages