Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište Deusto i grad Bilbao u Španjolskoj domaćini su trećega izdanja #UNICCityLabsFestivala 25. i 26. travnja 2023. Oko dvije stotine ljudi iz cijele UNIC (European University of Post-Industrial Cities) obitelji okupilo se oko CityLabsovih zacrtanih ciljeva i izazova za budućnost. Događanju prisustvuju članovi UNIC-a - od studenata, profesora i članova akademske zajednice, rektora do administrativnog osoblja, predstavnika gradova i ostalih dionika - te zajedno sudjeluju u nizu aktivnosti koje će omogućiti bolje razumijevanje izvorne ideje zajednice, sadašnjost te blisku budućnost. Cilj je na taj način shvatiti izazove s kojima se suočava postindustrijsko okruženje UNIC-a i kako gradovi UNIC-a identificiraju i pronalaze zajednička rješenja. U ovom dvodnevnom događanju sudjeluje i izaslanstvo sa Sveučilišta u Zagrebu, koje predvodi prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju.
PROGRAM možete vidjeti OVDJE. Više o UNIC-u možete vidjeti OVDJE.

Već desetu godinu zaredom studenti Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zajedno s uzgajivačima svojim trudom i radom organiziraju izložbu egzotičnih životinja s ciljem da kroz nezaboravno iskustvo približe ljudima ove neobične životinje i educiraju ih o njihovom pravilnom držanju. Izložba će se održati u prostorijama Veterinarskoga fakulteta od 26. do 30. travnja 2023. U današnje vrijeme zanimanje javnosti za ovakve kućne ljubimce sve je veće i veće, a prošle godine izložbu je posjetilo oko 15000 ljudi. Kako bi proslavili 10 godina izložbe u studentskim prostorijama Veterinarskoga fakulteta posjetitelji će pronaći svijet "egzota" s dosada najvećim brojem vrsta, a pomoću slika zajedno ćemo se prisjetiti starih izložbi koje su donijele uspjeh i popularizirale ovo događanje. Kroz izložbu posjetitelji se mogu upoznati s 60-tak različitih vrsta gmazova kao što su leopard gekon, kukuruzna zmija, aksoloti, ali i s raznim vodozemcima, ribama, insektima i paucima. Kroz taj svijet povest će ih organizatori i uzgajivači od kojih mogu saznati sve što ih zanima o tim životinjama i njihovom držanju. Za škole, bit će organizirana predavanja te uz interaktivne radionice, igre, izradu origamija, oslikavanja majica, bodypainting i oni najmlađi mogu pronaći zabavu i naučiti nešto novo. Za one odvažne bit će omogućeno rukovanje i fotografiranje s pitomim kućnim ljubimcima kao što su kraljevski piton i bradata agama kako bi stvorili divnu uspomenu. Udruga Equss, organizator ovoga događanja, dobila je ak. god. 2014./2015. Posebnu Rektorovu nagradu za organizaciju projekta Reptilomanija+.  Svi su dobrodošli i ulaz je besplatan. Za više informacija zapratite ovo događanje na Facebooku i Instagramu.    

U četvrtak 20. travnja 2023. gospodin Bernd Schäfer, glavni izvršni voditelj (CEO) i  gospodin Krzysztof Kubacki, direktor inovacijskoga središta kolokacijskog centra istok EIT RawMaterials-a boravili su u bilateralnom posjetu Sveučilištu u Zagrebu i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Sveučilište u Zagrebu aktivno je kao član EIT RawMaterials-a od 2015. godine. S prorektorima Sveučilišta u Zagrebu - prof. dr. sc. Tomislavom Mlinarićem, prorektorom za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, i prof. dr. sc. Tomislavom Bolančom, prorektorom za poslovanje i digitalizaciju - razgovarali su o nedostatku obrazovanih stručnjaka u sektoru mineralnih sirovina i potrebi da se kroz pilot projekte RawMaterials Akademije izrade digitalne platforme za edukaciju. Inicijativa je na prijedlog EIT RawMaterials sastavni dio Critical RawMaterials Act-a (javna rasprava otvorena do 16. lipnja 2023.), pri čemu se konzorcij oslanja na pomoć četrdesetak sveučilišnih partnera iz cijele Europe, uključivo i Sveučilište u Zagrebu. Bernd Schäfer istaknuo je i programe Lab2Market, EIT Jumpstarter, RawMaterials Accelerator i Open Innovation Challenge razvijene sa svrhom poticanja razvoja studentskoga i nastavničkoga poduzetništva u sektoru mineralnih sirovina na partnerskih sveučilištima i transfer tehnologija i inovacija sa sveučilišta u realan sektor i naglasio potrebu za nastavkom bilateralnih razgovora. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu EIT RawMaterials izaslanstvo dočekali su izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan, izv. prof. dr. sc. Vječislav Bohanek, prodekan za financije i poslovanje, izv. prof. dr. sc. Stanko Ružičić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju i prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić. Gosti su upoznati s laboratorijima i praktikumima koji podržavaju izvođenje diplomskih programa s dvostrukom diplomom i s oznakom EIT kvalitete: TIMREX – diplomski program u istraživanju mineralnih sirovina između Sveučilišta u Miškolcu, Zagrebu Wroclawu (University of Science and Technology), i Luleåi (University of Technology) i Emerald – diplomski program u procesnoj inženjerstvu između Sveučilišta u Liège, Lorraine, Luleå i Freiberg,  gdje je uloga RGNF-a priprema i provedba terenske nastave. Bernd Schäfer pohvalio je visoku razinu inovativnosti i samostalnosti studenata RGNF-a, posebno istaknuvši pobjednički studentski međunarodni tim na Frank Arnott -Next Generation Explorers Award (NGEA2023) u kojem su sudjelovala i dva studenta RGNF-a (Team Flintstone). Vladislav Brkić istaknuo je brončanu medalju studenata RGNF-a na kvizu znanja na 10. međunarodnom studentskom energetskom kongresu ASEC 2023.    

DroneDays se vraća na Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Treće izdanje okupit će priznate stručnjake iz robotike i dronova 4. i 5. svibnja, a posjetitelji će imati priliku čuti najnovije trendove u svijetu dronova te saznati više o dronovima u poljoprivredi, šumarstvu i logistici.

Među predavačima na događaju bit će i stručnjaci poput dr. sc. Chiare Gabellieri sa Sveučilišta Twente koja će govoriti o trendovima i budućnosti zračne manipulacije, dr. sc. Marije Popović sa Sveučilišta u Bonnu koja će govoriti o planiranju putanja dronova u pretraživanju novih područja, te prof. dr. sc. Martina Saske čija robotička grupa je poznata po razvoju autonomnih vatrogasnih dronova i autonomnih letjelica za lov na neovlaštene dronove, a reći će nam nešto i o najnovijem istraživanju u dokumentiranju katedrala. Letačka zona U sklopu letačke zone imat ćete priliku vidjeti šest atraktivnih demonstracija vodećih poduzeća u industriji dronova, kao što su Phoenix LiDAR systems, AVITEH i Protostar, te čak tri demonstracije iz LARICS-a, vodećega istraživačkog laboratorija za bespilotne letjelice u Hrvatskoj. Osim letova, vidjet ćete primjenu dronova u skladištima, prikupljanje podataka sustavom LiDAR, detekciju dronova pomoći sintetičkih podataka, te upravljanje dronom pokretima ruku i tijela.  Panel rasprave Sudjelujte na zanimljivim panel raspravama o inovacijama i svijetu bespilotnih letjelica. Stručnjaci iz startup svijeta vezanih uz dronove podijelit će svoja iskustva i inspirativne priče iz prve ruke o tome kako su identificirali prilike za primjenu novih rješenja, ključne faktore koji su doprinijeli njihovu uspjehu te izazovima s kojima su se susreli te razvili vrhunsku tehnologiju. Uronite u svijet bespilotnih letjelica gdje će stručnjaci raznih profila raspravljati o prilikama i izazovima koje predstavlja sve veći tehnološki napredak i uporaba dronova, prihvaćanje letjelica te njihov utjecaj u društvu. Dotaknut ćemo se i izazova povezanih s integracijom bespilotnih letjelica u postojeće sustave i infrastrukturu te o razvoju strategija koje bi utjecale na prihvaćanje bespilotnih letjelica u široj javnosti. DroneDays 2023 organizira Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i njegov Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS), a skup je sufinanciran iz Horizon Europe projekta AeroSTREAM te Interreg projekta MARBLE. Bilo da ste stručnjak u području dronova ili tek početnik u ovoj industriji, DroneDays je događaj koji ne smijete propustiti! Više o događaju možete pronaći OVDJE. DroneDays će podržati Hrvatski telekom kao Platinum partner. Na njihovom štandu posjetitelji će se moći detaljnije upoznati s tehnologijom 5G. Osim Platinum partnera, DroneDays podržavaju i Zlatni partneri – vodeća poduzeća u industriji dronova: AVITEH – poduzeće specijalizirano za video i audio opremu, usluge video produkcije i zračne fotografije, Drone-IN - projekt koja nudi 6-mjesečni program edukacije u programiranju dronova, koju implementira PETRA (Petrinjska razvojna agencija) i Hrvatska kontrola zračne plovidbe koja osigurava uslugu sigurne i uspješne zračne plovidbe za civilne i vojne potrebe.

Festival znanosti, najveća manifestacija popularizacije znanosti u Hrvatskoj ove se godine održava u 35 gradova od 24. do 29. travnja. U 2023. godini svijet znanosti i tehnologije obilježava brojne obljetnice:
Od otkrića strukture molekule DNK prošlo je 70 godina, 50 godina od prvog mobilnog telefona, prije 40 godina Pioneer 10 bio je prvi proizvod ljudskih ruku koji se otisnuo izvan Sunčeva sustava, a prije čak 140 godina patentirana je prva fotonaponska ćelija.
Prošlo je 120 godina prošlo otkad je Maria Sklodowska Curie, kao prva žena, dobila svoju prvu Nobelovu nagradu iz fizike, a 70 godina otkako je Valentina Terješkova, kao prva žena, odletjela u Svemir.
U Hrvatskoj obilježavamo 80 godina smrti Nikole Tesle, 145 godina rođenja Franje Hannamana, izumitelja žarulje s volframovom niti i 185 godina rođenja Ferdinanda Kovačevića, pionira hrvatske telegrafije. Znanstvenici otkrivaju tajne prirode, a njihova otkrića nepovratno mijenjaju ljudsko društvo i čovjekov svjetonazor. "Priroda i društvo" tema je ovogodišnjeg Festivala znanosti koji se širom Hrvatske događa od 2003. godine te je i dalje najveća manifestacija popularizacije znanosti u Hrvatskoj. U Festivalu će sudjelovati i znanstvenici, studenti i profesori sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koji će posjetiteljima u svojim laboratorijima i prostorima ponuditi niz zanimljivih predavanja i radionica. PROGRAM događanja u Zagrebu, ali i ostalim gradovima pogledajte OVDJE.

Uz veliki povratak prošle godine, ove godine ju očekujemo u još boljem izdanju – u tijeku su posljednje pripreme za ,,Kampusijadu 2023.'', najveće studentsko-sportsko natjecanje. Ovogodišnja Kampusijada održat će se od 17. do 19. svibnja na Znanstveno – učilišnom kampusu Borongaj pod već poznatim sloganom "od studenata za studente". Za sve studente Sveučilišta u Zagrebu spremaju se brojne sportske discipline i aktivnosti, a sudjelovanje je besplatno. Uz nezaobilazne turnire u nogometu, košarci, odbojci i graničaru, održat će se turniri u stolnom nogometu i stolnom tenisu, šahovski turnir te apsolutni hit prošlogodišnje Kampusijade, Beerpong. Ljubitelji kartanja moći će se okušati u beli, briškuli i trešeti, a oni koji vole upregnuti moždane vijuge, svoje će znanje pokazati na kvizu koji se ove godine organizira u suradnji s ekipom Kvizilijade. Okupite ekipe, pripremite dresove i budite spremni na prijave koje se ubrzo otvaraju. Uz sportske discipline, posjetitelji će tijekom cijele Kampusijade uživati u druženju uz glazbeni program i zanimljive izvođače, a ponovno će se održavati i edukativne aktivnosti Zaklade Petrin korak. Nakon tri vrlo aktivna dana, kao završnica slijedi veliki afterparty u suradnji s klubom Boogaloo. Dakako da smijeha i zabave neće nedostajati, a najbolje natjecatelje očekuju vrijedne nagrade sponzora Kampusijade: HADO, Padel.hr, FoanSaky putovanja, Amazinga, Muzej Iluzija, ClueGo Escape Room, Decathlon uz potporu Zaklade Petrin korak, Elipsa s.z. te AS usluge. Kampusijada se održava u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti, Fakulteta hrvatskih studija i njihovih studentskih zborova u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Studentskim centrom Sveučilišta u Zagrebu. Važno je naglasiti da je prošlogodišnja Kampusijada vraćena nakon petogodišnje pauze te je ostvarila značajan uspjeh – gotovo 550 natjecatelja te više od 1200 posjetitelja. Za pripremu i realizaciju događaja pobrinuli su se vrijedni studenti volonteri te Organizacijski odbor Kampusijade u sastavu studenata tri fakulteta Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.   

U prepunoj dvorani B1 Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održano je predstavljanje združenoga diplomskog studija "Primijenjena kognitivna znanost" koji s upisom prve generacije studenta počinje u idućoj akademskoj godini. Program su predstavili voditelji studija - izv. prof. dr. sc. Renata Geld (FFZG) i izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac (FER) te profesor u gostima, kognitivni znanstvenik Todd Oakley sa Sveučilišta Case Western Reserve iz SAD-a. Na predstavljanje se odazvalo preko 300 studenata, prijediplomaca koji trenutno studiraju na različitim studijskim programima fakulteta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ali i velik broj maturanata, poslodavaca i profesora. Broj i sastav publike upućuje na važnost ovoga jedinstvenog i inovativnog interdisciplinarnog studija, ali i na opću potrebu stvaranja novih studijskih programa na Sveučilištu u Zagrebu te u cijeloj Hrvatskoj. Primijenjena kognitivna znanost jedinstven je studij koji zajednički izvode Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Studij je sinergija društveno-humanističkih i tehničkih znanosti, a pored interdisciplinarnih znanja, kod studenata će razvijati vještine kolaboracije, timskoga rada, poslovne komunikacije i slično. Primijenjeni kognitivni znanstvenik je inovator koji se bavi odnosom čovjeka i tehnologije, a djeluje kao posrednik i veza između znanosti i tehnologije u cilju održivog i etičkog razvoja. Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina, a temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma. Heksagon kognitivne znanosti čini šest različitih disciplina i polja znanosti koja se, interdisciplinarno, kombiniraju u jednu. To su lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija. Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu. Kratko uvodno predavanje u kognitivnu znanost profesora Todda Oakleya sa sveučilišta Case Western Reserve nalazi se OVDJE.

U prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu u srijedu 19. travnja 2023. održana je svečana dodjela "Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima". Prisutne je na početku pozdravila predsjednica Društva prof. dr. sc. Jasna Franekić te istaknula motivaciju za dodjeljivanjem ovakve nagrade jer se, kako je kazala, u društvu nedovoljno vrednuje rad mladih znanstvenika i umjetnika. Svečanosti je prisustvovao i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić te u svom govoru poručio: "Nismo velika država, ali smo bogati znanjem što je podloga za svaki razvoj. Ovakve su nagrade poticaj u budućem radu mladim kolegama, poruka da budu uporni jer se upornost isplati." Ove godine na natječaj za Godišnju nagradu Društva prijavilo se 53 pristupnika. Na temelju pribavljenih recenzija Povjerenstvo je predložilo 10 radova mladih znanstvenika i umjetnika za dodjelu nagrada za 2022. godinu. Svi članovi Upravnog odbora Društva pismeno su potvrdili prijedlog Povjerenstva i odlučili da se nagrade sljedeći pristupnici:

1. Ivan Karlo Cingesar, mag. ing. oecoing., Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, za rad „Effect of post-processing conditions on polyacrylate materials used in stereolithography“, područje tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo
2. Viktor Čižić, mag. mus., Muzička akademija, za koncert „Crno-bijeli dijalozi“, područje glazbena umjetnost, polje izvođenje glazbe
3. Ivan Jajić, mag. oec., Ekonomski fakultet, za rad „Deployment of the Microeconomic Consumer Theory in the Artificial Neural Networks Modelling: Case of Organic Food Consumption", područje društvenih znanosti, polje ekonomija
4. Dr. sc. Igor Karlović, Hrvatski geološki institut, za rad „Numerical groundwater flow and nitrate transport assessment in alluvial aquifer of Varaždin region, NW Croatia“, područje prirodnih znanosti, polje geologija
5. Ana Najev, mag. phys., Prirodoslovno-matematički fakultet, za rad „Uniaxial Strain Control of Bulk Ferromagnetism in Rare-Earth Titanate“, područje prirodnih znanosti, polje fizika
6. Dr. sc. Luka Petrović, Fakultet elektrotehnike i računarstva, za rad „Mixtures of Gaussian Processes for Robot Motion Planning Using Stochastic Trajectory Optimization“, područje tehničkih znanosti, polje računarstvo
7. Mia Radović, mag. ing. biotechn., Prehrambeno-biotehnološki fakultet & Lucija Hok, mag. pharm., Institut Ruđer Bošković, za rad „Deep eutectic solvents as a stabilising medium for NAD coenzyme: unravelling the mechanism behind coenzyme stabilisation effect“, područje prirodnih znanosti, polje kemija
8. Barbara Šlibar, mag. inf., Fakultet organizacije i informatike, za rad „OGD metadata country portal publishing guidelines compliance: A multi-case study search for completeness and consistency“, područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti
9. Maja Tabak Demo, mag. educ. lat. et hist., Filozofski fakultet, za znanstvenu monografiju „Pripovijest o dvoje zaljubljenih“, područje humanističkih znanosti, polje povijest
10. Doc. dr. sc. Bojan Žunar, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, za rad „Confocal imaging of biomarkers at a single-cell resolution: quantifying ‘living’ in 3D printable engineered living material based on Pluronic F-127 and yeast Saccharomyces cerevisiae“, područje biotehničkih znanosti, polje biotehnologija

Predsjednik Povjerenstva je prof. emer. Mladen Franz, a nagrade su pojedinačno dijelili prof. dr. sc. Jasna Franekić, prof. dr. sc. Borislav Grgin i izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski. U ime dobitnika zahvalio se doc. dr. sc. Bojan Žunar. U glazbeno-umjetničkom dijelu svečanosti nastupio je Pjevački zbor Pravnoga fakulteta "Capella juris" i Viktor Čižić za klavirom.

Fotografije: Jožica Frkanec Štefko  

U auli Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 19. travnja 2023. održan je stručni skup pod nazivom "Transfer tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu". Cilj skupa bio je raspraviti potencijalne daljnje konkretne korake kako bi transfer tehnologije pokazao bolje rezultate, i one znanstvene i komercijalne, te otvoriti različita pitanja vezana, između ostaloga, uz transfer tehnologije i istraživanja na sveučilištima općenito, djelovanje startup i spin-off kompanija, i dr. Voditelj rasprave bio je prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu. Ističući kako Sveučilište pokreće niz inicijativa u području transfera tehnologije i inovacija, prorektor je izrazio spremnost Sveučilišta da sastavnicama pruži još snažniju podršku u ovim složenim procesima te naglasio važnost razvijanja i pokretanja projekata transfera tehnologije na razini sastavnica. Također, najavio je i osnivanje Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu te intenziviranje konkretne suradnje s gospodarstvom. Prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i voditeljica poslijediplomskoga specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo, u svom je izlaganju istaknula kako je Sveučilište razvilo pravni okvir za upravljanje intelektualnim vlasništvom. Taj pravni okvir čine zaposlenici i studenti na njegovim sastavnicama kako bi se potaknuo transfer tehnologije, kreativnosti i znanja prema gospodarstvu te kako bi se stvorili novi proizvodi, usluge, procesi i postupci. „Potrebno je komercijalizirati intelektualno vlasništvo stvoreno korištenjem javnih financija i drugih resursa na dobrobit društva u procesu odgovorne komercijalizacije.“, istaknula je profesorica Vučković Dr. sc. Vlatka Petrović, o.d. privremenoga voditelja Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu govorila je o podršci transferu tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu, a ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoje Meštrić predstavio je nacionalne smjernice za transfer tehnologije i znanja i korespondirajućih programa i javnih poziva. Tijekom svoga izlaganja, dr. sc. Hrvoje Meštrić istaknuo je da je već osigurano 25 milijuna eura bespovratnih sredstava koji stoje na raspolaganju za transfer tehnologije te da se vrlo brzo očekuje i novih 30 milijuna eura za ovo područje. U završnom dijelu skupa uslijedila je rasprava o mogućnostima postizanja što učinkovitijega sustava podrške transferu tehnologije i komercijalizaciji intelektualnoga vlasništva u praksi.    Skupu su nazočili prorektori i dekani, prodekani za znanost, voditelji znanstvenih centara izvrsnosti, predstavnici inkubatora, poduzetničkih i investicijskih programa, i drugi sudionici. Također, na skupu je najavljeno raspisivanje natječaja za upis nove generacije polaznika poslijediplomskoga specijalističkoga interdisciplinarnoga studija Intelektualno vlasništvo početkom svibnja 2023. Program ovoga studija namijenjen je pojedincima iz svih struka budući da je usmjeren na stjecanje specijalističkih znanja o načinima i sadržaju pravne zaštite te upravljanju intelektualnim vlasništvom u procesu transfera tehnologije. Detaljnije informacije o studiju Intelektualno vlasništvo dostupne su OVDJE.

Foto: Zvonimir Ferina

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaje za dodjelu godišnjih nagrada "Fran Bošnjaković", "Andrija Mohorovičić", "Andrija Štampar", "Ars summa Universitatis", "Praemium Biotechnicum", "Viktor Žmegač", "Alica Wertheimer-Baletić" te za sveučilišnu inovaciju godine.

Natječaj za dodjelu Nagrade „Fran Bošnjaković“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Fran Bošnjaković“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području tehničkih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković“   Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Mohorovičić“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Andrija Mohorovičić“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić“   Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Štampar“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023.  Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Andrija Štampar“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Štampar“    Natječaj za dodjelu Nagrade „Ars summa Universitatis“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Ars summa Universitatis“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima u umjetničko-nastavnim zvanjima za umjetničko-nastavne rezultate u promicanju umjetničkih disciplina i struke, nacionalne kulture i umjetnosti, te prijenos znanja, posebice u odgoju mladih umjetnika i stručnjaka u umjetničkom području Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis"   Natječaj za dodjelu Nagrade za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrada za inovacije i transfer tehnologije, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu Nagrade za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije za akademsku godinu 2022./2023. Prijedlozi se upućuju Povjerenstvu za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele nagrada za inovacije i transfer tehnologije   Natječaj za dodjelu Nagrade „Praemium Biotechnicum“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Praemium Biotechnicum“, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Praemium Biotechnicum” za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje pojedincima na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje biotehničkih disciplina i struke te prijenos znanja i odgoj mladih znanstvenika i stručnjaka u biotehničkom području. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Praemium Biotechnicum”   Natječaj za dodjelu Nagrade „Viktor Žmegač” Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Viktor Žmegač”, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Viktor Žmegač“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Viktor Žmegač”   Natječaj za dodjelu Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić” Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“ dodjeljuje se zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području društvenih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić”

Temeljem uvjeta i kriterija Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2022./2023. koji je bio otvoren od 15. veljače do 10. ožujka 2023., na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskog kolegija u širem sastavu, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku o dodjeli 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu redovitim studentima sveučilišnih prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih, diplomskih te stručnih prijediplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2022./2023. prema priloženim popisima.

Stipendije su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

A.  stipendije za izvrsnost – 390 stipendija

B.  stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM) – 6 stipendija

C.  stipendije uspješnim studentima sportašima –  7 stipendija

D.  stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa – 100 stipendija

E.  stipendije za studente umjetničkog područja – 17 stipendija

Na Natječaj je ukupno bilo prijavljeno 868 kandidata.

Studenti dobitnici će biti informirani o vremenu i načinu potpisivanja Ugovora o stipendiranju.

Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati drugu stipendiju o čemu će Sveučilište u Zagrebu izvršiti provjeru. Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na e-mail: stipendije@unizg.hr

Europska komisija odabrala je 16 novih Erasmus+ akademija za stručno usavršavanje učitelja koje će nastavnicima u svim fazama njihove karijere pružiti mogućnosti učenja, a te mogućnosti uključuju mobilnost, platforme za učenje i profesionalne zajednice te će doprinijeti ostvarenju europskog prostora obrazovanja, objavljeno je na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU). U radu novoizabranih akademija / partnerstava za izvrsnost, u ulozi partnera sudjelovat će i projektni timovi s Učiteljskog fakulteta: na projektu Co-constructing the continuum between initial teacher education and continuous professonal development - ContinueUP s voditeljicom UFZG-ovog tima izv. prof. dr. sc. Višnjom Rajić i na projektu Academy for Creative, Innovative and Inclusive Schools – ACIIS s voditeljicom UFZG-ovog tima, višom asistenticom dr. sc. Mašom Rimac Jurinović. AMPEU ističe kako će zajedno s 11 akademija odabranih u prvom pozivu koji je bio 2022. godine, nove akademije kroz Erasmus+ projektna partnerstva razvijati europsku i međunarodnu perspektivnu za obrazovanje i karijerno usavršavanje nastavnika u skladu s prioritetima EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja. Višejezičnost, jezična svijest i kulturna raznolikost uzet će se u obzir pri promicanju mobilnosti, razvoju platformi za učenje i stvaranju profesionalnih zajednica. Tijekom tri godine novoimenovane akademije dobit će gotovo 22,5 milijuna eura potpore iz programa Erasmus+. Teme obuhvaćene projektima uključuju vještine vezane uz znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku, kreativnost, uključenost i održivost okoliša. Više informacija o odabranim akademijama na poveznici.
Izvor fotografije: Luckybusiness @ Adobe Stock

Sedma redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu održala se 18. travnja 2023., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda, vezanih uz izbore u zvanja, financijska pitanja, upisne kvote i poslijediplomske specijalističke studije, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka. Članovi Senata potvrdili su tekst Natječaja i Pravilnik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, koji je na svojoj 13. sjednici 17. ožujka 2023. donio Odluku o raspisivanju Natječaja za sufinanciranje studentskih programa za 2023. godinu. Natječajem će se sufinancirati studentski programi u sljedećim kategorijama: znanstvene i sportske studentske manifestacije, znanstveni i stručni skupovi i događanja, kulturna zbivanja i programi (izvedbena umjetnost), studentski mediji, sportske aktivnosti i studentski znanstveni programi. Pravo prijave na natječaj imaju svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, studentski zborovi sastavnica, studentske udruge i studentske organizacije s djelovanjem na području Sveučilišta u Zagrebu. Rok za predaju programa je 30. travnja 2023. Senat je usvojio i prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija, koje je predložilo sljedeću raspodjelu 520 predviđenih stipendija po kategorijama:

1. stipendije za izvrsnost - dodjeljuje se 390 stipendija
2. stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM) - dodjeljuje se 6 stipendija 
3. stipendije uspješnim studentima sportašima - dodjeljuje se 7 stipendija
4. stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa - dodjeljuje se 100 stipendija.
5. stipendije za studente umjetničkoga područja -  dodjeljuje se 17 stipendija.

Odobreni su i sljedeći novi naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Kako je prostor postao mjesto, eseji iz devetnaestoljetne australske književnosti, Priručnik iz opće geologije i opće paleontologije, Priručni anatomski atlas, 12. izdanje i Tehnike popravka i pojačanja zidanih zgrada. Senat je suglasan i s potvrdama koje je izdalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a kojima se potvrđuju upisi u Upisnik studijskih programa za sljedeće studijske programe: združeni sveučilišni diplomski studijski program Primijenjena kognitivna znanost (Applied Cognitive Science), združeni studij Filozofskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na hrvatskome i engleskome jeziku te studijski program sveučilišnog diplomskog studija Naftno i geoenergetsko inženjerstvo i menadžment Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Usvojen je i Plan aktivnosti sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu za ak. godinu 2022./2023. i 2023./2024. Plan aktivnosti sustava osiguranja kvalitete sveobuhvatni je dokument koji sadrži i razrađuje niz mjera i aktivnosti usmjerenih na osiguravanje kvalitete u svrhu poticanja razvoja i inovacija koje unaprjeđuju trinaest ključnih područja djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica. Plan aktivnosti za dvogodišnje razdoblje obuhvaća najvažnije planirane mjere za koje je ocjenjeno da će znatno podignuti kvalitetu i potaknuti značajne iskorake u nastavnom, znanstvenom, umjetničkom i stručnom radu Sveučilišta, napretku studenata i njihovom zadovoljstvu, kvaliteti nastavnog kadra, upravljanju, razmjeni i dostupnosti informacija unutar sustava i s vanjskim dionicima, međunarodnoj suradnji, i dr. U nastavku sjednice članovi Senata potvrdili su Odluke fakultetskih vijeća o izboru prof. art. Alena Novoselca za dekana Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mladena Zrinjskoga za dekana Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivana Koprića za dekana Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Vladislava Brkića za dekana Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također, Senat je dao suglasnost na programe pristupnika za dekane sljedećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: program prof. dr. sc. Ante Jukića za dekana Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, program prof. dr. sc. Marine Klačmer Čalopa za dekanicu Fakulteta organizacije i informatike, program prof. dr. sc. Anice Hursa Šajatović za dekanicu Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju članka 3. Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrada Sveučilišta u Zagrebu, Senat je potvrdio i raspisivanje natječaja za godišnje nagrade Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2022./2023. Uz već postojeće nagrade „Andrija Mohorovičić“, „Andrija Štampar“, „Fran Bošnjaković“ i „Ars summa Universitatis“ te nagradu za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije, od ove ak. godine Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje i sljedeće nagrade: Nagradu „Alica Wertheimer-Baletić“, koja se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području društvenih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Nagradu „Viktor Žmegač“, koja se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Nagradu „Praemium Biotechnicum“, koja se dodjeljuje pojedincima na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje biotehničkih disciplina i struke te prijenos znanja i odgoj mladih znanstvenika i stručnjaka u biotehničkom području. Usvojena je i Odluka o raspodjeli 2. akontacijske doznake za temeljno financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu u ak. g. 2022./2023. u iznosu od 5.451.564,75 eura. Sredstva se raspodjeljuju sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kao 2. akontacijska rata za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima, a konačnu raspodjelu po sastavnicama utvrdit će Senat Sveučilišta posebnom odlukom kada bude isplaćen ukupan iznos za temeljno financiranje materijalnih troškova znanstvene i umjetničke djelatnosti u ak. godini 2022./2023.

Predstavnici Sveučilišta u Zagrebu i sastavnica koje ostvaruju suradnju s indijskim visokoobrazovnim institucijama susreli su se jučer, 17. travnja 2023., na Agronomskom fakultetu s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Republike Indije, gospođom Meenakashi Lekhi. Susret je održan u okviru ministričina službenoga posjeta Republici Hrvatskoj. Susret je organiziran radi snažnijega povezivanja indijskih i hrvatskih mladih talenata  te daljnjega razvoja novih programa temeljenih na vještinama koji će mladim istraživačima omogućiti razmjenu ideja i znanja kroz nove inicijative između sveučilišta u Indiji i Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom zajedničkoga sastanka potpisan je i Memorandum o suradnji između Akademije likovnih umjetnosti i Lalit Kala Akademi u New Delhiju. Memorandum su u ime Sveučilišta u Zagrebu potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i dekan ALU-a red. prof. Tomislav Buntak, a u ime Lalit Kala Akademi u New Delhiju državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Republike Indije Meenakashi Lekhi. Na temelju dokumenta koji je potpisan na vrijeme od pet godina, dvije će institucije surađivati na različitim projektima i aktivnostima koje će pridonijeti razmjeni studenata i nastavnika, kreativnih umjetnika, kulturnih administratora, znanstvenika i intelektualaca dviju zemalja, te razmjenjivati umjetničke izložbe i kulturna događanja. Između ostaloga, zajednički će organizirati različite radionice, umjetničke škole i kampove te međusobno sudjelovati u projektima koje organiziraju obje institucije u svojim zemljama. "Sveučilište u Zagrebu ima vrlo dobre odnose s indijskim sveučilištima na razini individualne suradnje i nadamo se da će se ona u budućnosti proširiti na sve razine. Vidim puno potencijala za suradnju s obzirom na visoku kvalitetu kako Sveučilišta u Zagrebu, tako i mnogih indijskih visokoškolskih institucija. Uvjeren sam da ćemo pronaći nove mogućnosti za produbljivanje partnerskih odnosa između Indije i Hrvatske na obrazovnoj i istraživačkoj razini. Zajedno smo jači u prevladavanju svih izazova s kojima se današnji svijet suočava“, istaknuo je rektor Lakušić. Istaknuvši kako je impresionirana postojećom, ali i potencijalnom suradnjom između Indije i Hrvatske, ministrica Lekhi tijekom svojega izlaganja izrazila je zadovoljstvo susretom s rektorom i predstavnicima Sveučilišta te svim članovima dvaju izaslanstava. “Privilegij je potpisati petogodišnji Memorandum o akademskoj suradnji između Lalit Kala Akademi New Delhi i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu”, izjavila je ministrica Lekhi. Susret je završio simboličnom sadnjom stabla javora na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. “Navedeni događaj simbolizira suradnju koju smo danas zasijali kako bismo ubirali plodove u vidu jačanja razmjene mladih talenata iz Hrvatske i Indije”, zaključila je ministrica Lekhi.  Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu,  susretu s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Republike Indije nazočili su, među ostalima, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Indije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Raj Kumar Srivastava, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, dekan Agronomskoga fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić i prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju izv. prof. dr. sc. Kristina Kljak, dekan Kineziološkoga fakulteta prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Akademije likovnih umjetnosti prof. art. Tomislav Buntak te drugi članovi dvaju izaslanstava. Državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Republike Indije Meenakashi Lekhi boravila je u službenom posjetu Republici Hrvatskoj 16. i 17. travnja 2023. Posjet je još jedna potvrda bliskih i prijateljskih veza između Indije i Hrvatske koje će dodatno ojačati bilateralnu suradnju dviju zemalja.

Sredinom travnja 2023. u Salzburgu je u Europsku akademiju znanosti i umjetnosti primljeno dvoje znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu - prof. dr. sc. Lidija Beketić Orešković i prof. dr. sc. Stjepan Orešković, profesori Medicinskoga fakulteta. Prof. dr. sc. Stjepan Orešković pročelnik je Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva i bivši ravnatelj Škole narodnoga zdravlja "Andrija Štampar". Zahvaljujući svom doprinosu ekonomici i sociologiji zdravstva primljen je u razred za društvene znanosti. Prof. dr. sc. Lidija Beketić Orešković bavi se područjem kliničke onkologije i cijenjena je liječnica u Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice". Članovi Akademije biraju se na temelju izuzetnih znanstvenih, umjetničkih i upravljačkih postignuća, a među njima je i 37 dobitnika Nobelove nagrade. Europska akademija znanosti i umjetnosti povezuje svijet znanja s idejom novog prosvjetiteljstva i temeljnih europskih vrijednosti uz promicanje znanstvenog i društvenog napretka. Vodeći znanstvenici, umjetnici i praktičari upravljanja posvećeni su inovativnom istraživanju, interdisciplinarnoj i transnacionalnoj suradnji te razmjeni i širenju znanja, navedeno je u priopćenju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim naših dvoje profesora s Medicinskoga fkulteta u ovu prestižnu instituciju primljena su još dvojica hrvatskih znanstvenika. Igor Rudan sa Sveučilišta u Edinburghu, također i alumni Sveučilišta u Zagrebu, primljen je u članstvo temeljem doprinosa medicini, prvenstveno smanjenju smrtnosti djece diljem svijeta od zaraznih bolesti te Emilio Marin, professor emeritus Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, svjetski poznat po svojim arheološkim istraživanjima. Izvor fotografije: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U okviru svoga službenoga posjeta Republici Hrvatskoj, državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Indije gospođa Meenakashi Lekhi susrest će se u ponedjeljak 17. travnja 2023. u 10.40 sati s predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu te sastavnica koje ostvaruju suradnju s indijskim visokoobrazovnim institucijama.  Zajednički susret održat će se u Vijećnici Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Svetošimunska 25, Zagreb). Susret je motiviran zajedničkom željom za snažnijim povezivanjem mladih talenata iz Indije i Hrvatske te daljnjim razvojem novih programa temeljenih na vještinama koji će mladim istraživačima omogućiti razmjenu ideja i znanja kroz nove inicijative između sveučilišta u Indiji i Sveučilišta u Zagrebu. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, susretu s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Indije gospođom Meenakashi Lekhi nazočit će, između ostalih, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Indije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Raj Kumar Srivastava, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Agronomskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Kristina Kljak, dekan Kineziološkoga fakulteta prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Akademije likovnih umjetnosti prof. art. Tomislav Buntak, te drugi članovi dviju delegacija. Očekuje se da će tijekom susreta biti potpisan memorandum o akademskoj suradnji između Lalit Kala Akademi New Delhi iz Indije i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Indije gospođa Meenakashi Lekhi boravi u služenom posjetu Republici Hrvatskoj 16. i 17. travnja 2023. Tijekom svoga posjeta, između ostaloga, susrest će se s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Franom Matušićem te sa članovima indijske zajednice i prijateljima Indije u Republici Hrvatskoj. Posjet je još jedna potvrda bliskih i prijateljskih veza Indije i Hrvatske koji će dodatno ojačati bilateralnu suradnju između dviju zemalja.  

Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva u akademskoj godini 2023./2024. pokreću prvi interdisciplinarni združeni diplomski studij Primijenjena kognitivna znanost u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina. Temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma. Heksagon kognitivne znanosti čine lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija.

Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu.

Nastavnici studija i kognitivni znanstvenik u gostima, profesor Todd Oakley, predstavit će kognitivnu znanost i novi studijski program tijekom Otvorenih sati Centra za kognitivnu znanost, koji će se održati u četvrtak 20. travnja u 17.30 na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (prostorija A-105).

Molimo zainteresirane studente da svoj dolazak prijave voditeljici studija izv. prof. dr. sc. Renati Geld na e-adresu rgeld@ffzg.hr. Na istu adresu možete uputiti i sva pitanja o studiju i upisnim uvjetima.

Studirati (primijenjenu) kognitivnu znanost znači izgraditi znanja i vještine budućnosti.

Upis prve generacija studenata novoga studija Primijenjena kognitivna znanost provest će se u akademskoj godini 2023./2024., a program će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku.

Mrežna stranica Centra za kognitivnu znanost
LinkedIn
Facebook

Završetak obnove prekrasnoga povijesnog zdanja iz 19. stoljeća iznimne kulturne i arhitektonske vrijednosti - Vile Oršić u samom središnju grada Varaždina, obilježen je prigodno 11. travnja 2023., uz prisustvo predstavnika akademske zajednice te predstavnika javnoga i gospodarskog sektora. Obnova Vile je trajala dvije godine i sada opremljena modernom tehnologijom započinje s novom namjenom, a to je provođenje nastave uz inovativne koncepte učenja i poučavanja te provođenje znanstvenih istraživanja studenata i nastavnika Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Ovom sveobuhvatnom obnovom ovaj je Fakultet proširio svoje vlastite prostorne kapacitete, a tako i kapacitete najstarijeg i najvećeg hrvatskog sveučilišta – Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o prekrasnoj povijesnoj zgradi iznimne kulturološke vrijednosti u samom centru Varaždina s pripadajućim dvorištem ukupne površine 4.327 četvornih metara, koja je nakon ove zahtjevne obnove spašena od propadanja i postaje novi prostor za razvoj istraživačkih potencijala i provođenje nastavnih i izvannastavnih aktivnosti studenata i znanstvenika na Fakultetu. Ovime smo dobili oko 650 četvornih metara prostora koji neće riješiti nedostatak naših prostornih kapaciteta, međutim nam daje mogućnost za provođenje i primjenu inovativnih koncepata učenja i poučavanja, po principu modela 'work based learning' i kroz laboratorijsku nastavu, u suradnji s partnerima iz industrije, a upravo su oni dali velik doprinos u obnovi i rekonstrukciji Vile i na tome im zahvaljujemo - naglasila je dekanica Fakulteta prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. Ovo je centar koji integrira gospodarstvo s obrazovnim procesom, a to je strateški interes našeg Sveučilišta i FOI na tome intenzivno radi kao jedna od naših najkvalitetnijih sastavnica – pohvalio je projekt obnove prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom. Zgrada je dana na korištenje FOI-ju odlukom Gradskog vijeća Grada Varaždina u svrhu realizacije obrazovnih aktivnosti i unaprjeđenja visokog obrazovanja u gradu Varaždinu i u cijeloj regiji sjeverozapadne Hrvatske, a obnovljena je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, Ministarstva kulture i medija RH, Grada Varaždina, Varaždinske županije, partnerskih poduzeća i projektnih sredstava u ukupnom iznosu od oko 933 tisuće eura (7 milijuna kuna). Izuzetno nam je drago da je Vila postala laboratorijski dio FOI-ja i nadamo se dogradnji 'Centra za predinkubaciju u pametnoj industriji', zajedničkog projekta Grada Varaždina i FOI-ja, kroz ITU mehanizam u nastavku čestice, što će jednog dana postati prvi takav predinkubacijski centar u Hrvatskoj – najavio je gradonačelnik Varaždina dr. sc. Neven Bosilj. Obnova je izvođena pod stalnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Varaždinu, a pročelnica Odjela i izaslanica ministrice kulture i medija, dr. sc. Vesna Pascuttini – Juraga je istaknula da su prilikom obnove očuvani svi povijesni elementi zgrade, uključujući stolariju, podove, kamin, arhitektonske dekorativne elemente, kao i sam raspored prostorija. S ovakvom praksom obnove naših povijesnih građevina nastavljamo i dalje na području Varaždinske županije, jer je to izvrstan primjer kako zaštititi povijesna dobra i dati im novi sadržaj u obrazovanju i znanosti – zaključio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja za obnovu je izdvojilo oko 343 tisuće eura (2,5 milijuna kuna), a financijsku potporu u okviru 'Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu' dalo je i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Ova obnova pokazuje da FOI pripada u sam vrh visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj, vodeći računa o potrebama suvremenog tržišta rada - istaknuo je izaslanik predsjednika Vlade RH i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak. Obnovu Vile Oršić sponzorirale su velike hrvatske IT i marketinške tvrtke: IBM iX Croatia d.o.o., Mobilisis d.o.o., Cratis d.o.o., Arbona d.o.o. te Fina- Financijska agencija, u suradnji s kojima FOI u novoopremljenim učionicama i laboratorijima Vile već sada održava nastavne i nenastavne aktivnosti. Surađujemo s FOI-jem zbog kvalitete rada sa studentima koji ih izuzetno dobro priprema za tržište rada, a tome svjedoči i podatak da više od 60 posto naših zaposlenika u Varaždinu dolazi upravo s ovog Fakulteta – rekao je Mario Horvat, managing director u tvrtki IBM iX.  U prostoru Vile Oršić, FOI je započeo s redovnom nastavom na svim svojim sveučilišnim studijima u ljetnom semestru ak. godine 2022./2023., a u njoj su smješteni fakultetski istraživački laboratoriji, WBL učionica, dvorane za učenje i poučavanje te kabineti za nastavnike i centre Fakulteta, a svi opremljeni najsuvremenijom tehnologijom. Povijesno stubište Vile ukrašeno je umjetničkim slikama varaždinskog slikara i umjetnika Dražena Trogrlića, koje su pronađene u Vili i također spašene prilikom njene obnove. FOI broji oko 2700 studenata i 155 djelatnika, a svima njima Vila je stavljena na raspolaganje za znanstveno-istraživački rad, što će prigodno obilježiti obilaskom i otvorenjem već idućega tjedna.

Svim studenticama i studentima, alumnima, nastavnicima, djelatnicima i prijateljima našega Sveučilišta sretan Uskrs uz obilje mira i zdravlja želi Sveučilište u Zagrebu!

Povodom 75. obljetnice osnutka Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskog dana zdravlja, 6. travnja 2023. održan je stručni skup "Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije – javnozdravstvena diplomacija Andrije Štampara", u organizaciji Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Andrija Štampar je utemeljitelj Škole narodnog zdravlja, bio je profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta i njegov dekan u dva mandata, rektor Sveučilišta u Zagrebu, dao je neizmjeran doprinos hrvatskoj medicini i trajno upisao naš narod na svjetsku javnozdravstvenu kartu. Slijedeći njegovu viziju definicija „Zdravlje za sve“ postala je prepoznatljiv moto Svjetske zdravstvene organizacije, kojoj je predsjedao na prvoj Skupštini održanoj 7. travnja 1948. godine, na dan koji je od tada poznat još i kao Svjetski dan zdravlja. U svojem uvodnom obraćanju dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavko Orešković izjavio je da je Svjetska zdravstvena organizacija ustanova koja je svojim aktivnostima spasila milijune života i koja je dovela zdravstvenu skrb u područja gdje ranije nije bila dostupna. Osvrnuvši se na lik i djelo Andrije Štampara, podsjetio je da Škola narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta ne nosi samo njegovo ime, već je i slijednik njegove vizije te se razvija po njegovim postulatima. Govoreći o Štamparovu nasljeđu izaslanica ministra zdravstva, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske prim. dr. sc. Marija Bubaš izrekom „Djela kroz vrijeme utiru put“ naglasila je da je zdravlje prvo te da ispred svega treba stajati pacijent. Također, zahvalila je Uredu Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj na kvalitetnoj suradnji s Ministarstvom zdravstva. Izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dr. sc. Gordan Grlić Radman istaknuo je povodom ove značajne obljetnice da je to prigoda osvrnuti se na uspjehe javnog zdravstva općenito, ali i gledati unaprijed s obzirom na pandemiju, kao i aktualne i buduće izazove, ustvrdivši kako Svjetska zdravstvena organizacija ima ključnu ulogu u sferi izgradnje globalne zdravstvene infrastrukture te da u tome aktivno sudjeluje Republika Hrvatska. Prije 75 godina, 1948. godine zemlje svijeta udružile su se i osnovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju kako bi promicale zdravlje, očuvale svijet sigurnim i služile ranjivima, tako da svatko i svugdje može postići najvišu moguću razinu zdravlja. Ova sedamdeset i peta obljetnica postojanja Svjetske zdravstvene organizacije prilika je da se osvrnemo na uspjehe javnog zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života te nam mogu služiti kao poticaj za buduće djelovanje i rješavanje svih novih zdravstvenih izazova. Globalno zdravlje sastavni je dio vanjskopolitičkih agendi mnogih zemalja, posebice u odnosu na ekonomski i socijalni razvoj, sigurnost, humanitarna pitanja, socijalnu pravdu i ljudska prava te globalno upravljanje krizama. Svjetska zdravstvena organizacija ključni je subjekt zdravstvene diplomacije na globalnoj razini. U odgovoru na globalnu pandemiju COVID-19 SZO je imala ključnu ulogu koordinirajući praćenje širenja bolesti, razvijajući smjernice za prevenciju i liječenje te olakšavajući pravednu distribuciju cjepiva i drugih osnovnih potrepština. Panelisti skupa bili su: akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske za društvena pitanja, prof. dr. sc. Mate Granić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske za vanjsku politiku, prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, specijalistica školske medicine i voditeljica hrvatskog Ureda Svjetske zdravstvene organizacije, prof. dr. sc. Stjepan Orešković, voditelj značajnih obrazovnih, istraživačkih i konzultantskih projekata te međunarodnih konferencija i pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić-Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao uvodničarka i moderatorica. Zajednička nit tijekom panel rasprave ispreplela se preko još živućih i suvremenih načela Andrije Štampara poput etičnosti, poštivanja principa, rad za opće dobro isključujući vlastiti interes, znanje, lojalnost prema prijateljima, slobodu i jednakost. Zaključke donosimo u obliku citata: - prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić: „Međunarodna solidarnost je učinkovit odgovor na sadašnje izazove te je potrebno jačanje Svjetske zdravstvene organizacije kako bi imala veću ulogu u diplomaciji, a Štampar je bio pionir međunarodne zdravstvene diplomacije.“ - prof. dr. sc. Mate Granić: „Nasljeđe Andrije Štampara pomoglo je pristupanju Republike Hrvatske u Ujedinjene narode međunarodne asocijacije, on je veliko ime u svjetskoj medicini i javom zdravstvu te je bio sjajna referenca na putu našeg priznavanja.“ - prof. dr. sc. Stjepan Orešković: „Valja se zapitati što mi danas moramo napraviti slijedeći Štamparove principe. Ključ su snažne institucije, Štampar je branio Svjetsku zdravstvenu organizaciju te je njegova poruka za nas danas da su potrebne jake autonomne institucije koje služe narodu.“ - akademik Zvonko Kusić: „Andrija Štampar je veći čovjek nego se o njemu govori, njegovi postulati i institucije su preživjeli 100 godina. Imao je znanstveni i administrativni autoritet te karizmu.“ Skup je završen riječima koja najbolje opisuju lik i djelo Andrije Štampara, kao i institucije koje je utemeljio: Ne možeš biti veliki čovjek ako se ne zalažeš za malog čovjeka. Videozapis skupa dostupan je na Youtube kanalu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na poveznici. #zdravljezasve  Izvor informacija i fotografija: MEF