Sveučilište u Zagrebu

Od 19. do 23. veljače 2024. Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu Središnji ured za međunarodnu suradnju) organizira Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane dolazne studente u ljetnom semestru akademske godine 2023./2024. koji na Sveučilište u Zagrebu dolaze na studentsku razmjenu.

PROGRAM Većina studenata od njih gotovo 350 na studijski boravak u Zagreb dolazi u sklopu EU-ova programa Erasmus+ mobilnosti za zemlje Europske unije, a koji podrazumijeva reciprocitet broja dolaznih stranih i odlaznih matičnih studenata na studijski boravak u te iste zemlje. Najveći broj studenata dolazi iz sljedećih država EU-a: iz Francuske (59), Njemačke (35) i iz Poljske (22). Vrijednost EU-ova projekta i na natječaju dobivenih bespovratnih sredstava, iz kojih se financiraju odlazne mobilnosti studenata i (ne)nastavnoga osoblja Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./24., iznosi više od 5,94 milijuna eura za programske države Europske unije (projekt KA131). Najveći iznos, oko 3,5 milijuna eura, namijenjen je za stipendije studenata Sveučilišta u Zagrebu koji odlaze na studijski boravak u države Europske unije, i to najviše u sljedeće tri države: u Španjolsku (95), Portugal (61) i u Italiju (54). Tijekom Tjedna dobrodošlice predviđene su razne aktivnosti: stručno vodstvo kulturno-povijesnim središtem grada Zagreba, akademska predavanja na Sveučilištu o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskom obrazovnom sustavu, o hrvatskoj religijskoj baštini te o kulturološkom šoku i akulturaciji. U programu je i orguljaški koncert u crkvi sv. Blaža u Zagrebu te posjet Tehničkomu muzeju Nikola Tesla. Posebno je još u planu i Dan dobrodošlice 23. veljače 2024., kada će djelatnici Središnjega ureda za međunarodnu suradnju predstaviti Sveučilište u Zagrebu, studijske programe i mogućnosti studiranja na engleskom jeziku. Studentima će biti predstavljena i umjetnička djelatnost te javna događanja koja organiziraju akademije i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje imaju umjetničku komponentu. Studentima će se obratiti i Ured za sport Sveučilišta u Zagrebu. Croaticum (Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik) dat će pregled učenja hrvatskoga jezika za strance, a hrvatski studenti iz udruge Erasmus Student Network Zagreb (ESN Zagreb) čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju iz EU-ova projekta, održat će prezentaciju za strane studente o studiranju i životu u Zagrebu te će ih upoznati s aktivnostima koje će za njih organizirati tijekom semestra. Program je u cijelosti financiran iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti.

Na 4. redovitoj sjednici Senata održanoj 23. siječnja 2024. prihvaćen je prijedlog po kojemu u novo sveučilišno tijelo ulazi 12 predstavnika gospodarsko-financijskog sektora te znanstvenog instituta. U novome tijelu Sveučilišta u Zagrebu - Gospodarskom savjetu - sudjeluju predstavnici sljedećih tvrtki i institucija: Adris grupa d.d., AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost, Ersicsson Nikola Tesla d.d., HEP – Hrvatska elektroprivreda d.d., Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, Hrvatska udruga poslodavaca – HUP, Infobip d.o.o., Institut Ruđer Bošković – IRB, Končar – Elektroindustrija d.d., Orbico d.o.o., Pliva Hrvatska d.o.o. i Podravka d.d. Ovo tijelo, čijim članovima mandat traje četiri godine, uz ostalo, sudjeluje i u postupcima unaprjeđenja studijskih programa i nastavnih procesa te utvrđuje potrebe gospodarstva za stručnjacima koji se školuju na Sveučilištu. Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izrazio je uvjerenje kako će ovo partnerstvo s gospodarskim sektorom doprinijeti ostvarenju važnih strateških ciljeva Republike Hrvatske.  

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za odabir stipendista za e-tečaj hrvatskoga jezika HiT-1 u akademskoj godini 2023./2024. Dodijelit će se do 10 stipendija za hrvatski internetski tečaj za početnike HiT-1, kandidatima hrvatskoga podrijetla iz Južne Amerike koji žive izvan Republike Hrvatske. Kandidati trebaju imati navršenih 18 godina života i završenu srednju školu. Proljetni tečaj počinje 6. ožujka 2024., a jesenski tečaj počinje 16. rujna 2024.  Stipendija iznosti 500 eura koji će se uplatiti organizatoru tečaja, Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture (pokrata UNISOCLAC). Rok za e-prijavu na natječaj: 12. veljače 2024. Obavijest o stipendiranim kandidatima bit će objavljena u ponedjeljak 19. veljače 2024. od završetka natječaja na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu i poslane kandidatima na njihovu osobnu e-poštu. Više možete saznati OVDJE i na stranicama Hrvatske matice iseljenika. Information_HRV Information_ENG Information_ESP PRIJAVNICA / APPLICATION

U svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL jučer, u četvrtak 25. siječnja 2024., održana je svečanost dodjele stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024.

Na temelju uvjeta i kriterija Natječaja koji je bio otvoren od 25. listopada do 15. studenoga 2023., Senat je donio Odluku o dodjeli ukupno 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu studentima prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih te diplomskih studija za ak. god. 2023./2024. Stipendije su dodijeljene u ukupno pet kategorija. U kategoriji za izvrsnost (kategorija A) ukupno je dodijeljeno 438 stipendija, u kategoriji stipendija za studente koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike – STEM (kategorija B) 6 stipendija, 10 stipendija dobili su uspješni studenti sportaši (kategorija C), 46 stipendija dodijeljeno je u kategoriji podzastupljenih i ranjivih skupina studenata (kategorija D), a 20 stipendija studentima umjetničkoga područja (kategorija E). Ove je godine Sveučilište u Zagrebu povećalo ukupni iznos stipendije s 1.500 eura na 1.800 eura (u 10 mjesečnih obroka). Svečanost je započela intoniranjem himne Republike Hrvatske nakon čega se stipendistima obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Istaknuvši kako je dodjela stipendija važan element u očuvanju dostupnosti visokoga obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu i da se njima potiče raznolikost talenata i interesa među studentima, rektor je posebno zahvalio stipendistima koji su svojim trudom, upornošću i entuzijazmom zaslužili ovo veliko sveučilišno priznanje. „Primati stipendiju ima nekoliko ključnih prednosti. Motivira vas da postižete visoke rezultate u svome akademskom radu, pruža vam financijsku sigurnost, pomaže vam u suočavanju s troškovima obrazovanja, knjiga i smještaja, a najvažnije, čini obrazovanje dostupnim i pristupačnim.“ Rekavši kako će Sveučilište u Zagrebu i dalje poticati izvrsnost, čestitao je dobitnicima i dodao: „Ovo je tek početak vašega putovanja, a mi smo tu da vas podržimo na svakom koraku. Neka ova stipendija bude vjetar u leđa vašim ambicijama i neka vas inspirira da nastavite težiti izvrsnosti. Stipendije nisu samo financijska podrška, već i potvrda vašega truda, talenta i potencijala. To je priznanje za vaše napore i postignuća, te poticaj za nastavak vašega obrazovnoga putovanja. Investicija su u vaše obrazovanje, ali i u budućnost društva. Vjerujemo da će se vaša strast pretočiti u rezultate koji će imati pozitivan utjecaj na zajednicu, našu zemlju i šire te da ćete biti spremni za rješavanje kompleksnih izazova s kojima se suočava današnje društvo.“ Studentima stipendistima potom se obratio prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije prof. dr. sc. Boris Brkljačić koji je govorio o kriterijima i postupku provedbe ovogodišnjega Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuvši kako se na Natječaj prijavilo ukupno 1025 studenata, njih 157 više nego prošle godine, prorektor je čestitao novim stipendistima Sveučilišta u Zagrebu na postignutom uspjehu na studiju te na izvrsnosti koja je rezultat njihova velikoga truda, motivacije i odricanja. „Želim vam da i dalje nastavite ovako uspješno studirati, da iskoristite sve mogućnosti koje vam pruža vaše Sveučilište, vaš fakultet ili akademija, koje će pridonijeti vašem cjelokupnom studentskom iskustvu i otvoriti vam nove perspektive u daljnjem i budućem razvoju. Imajte na umu da je tijekom studiranja, pored usvajanja stručnih znanja, u čemu ste kao dobitnici sveučilišne stipendije očito izvrsni, važno poticati i osobni rast, odgovornost i samostalnost, ali i prikupljati lijepe studentske uspomene kojih vam želim mnogo do uspješnoga završetka vašega studija.“, rekao je prorektor Brkljačić. Predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za dodjelu stipendija prof. art. Davor Švaić, dekan Akademije dramske umjetnosti istaknuo je kako se 520 studenata, od ukupno gotovo 70 000 studenta koji na svim razinama studija studiraju na Sveučilišta u Zagrebu, ove godine istaknulo svojim akademskim rezultatima i postignućima. „Biti studentom Sveučilišta u Zagrebu za mnoge je privilegija, a za nas na Sveučilištu smatram da je privilegija imati za studente sve vas koji ste se našli među najuspješnijim studentima na svojim fakultetima, a potom i potvrdili svoju izvrsnost na razini čitavoga Sveučilišta. Uživajte u ovom trenutku, svoje stipendije nosite visoko i ponosno, jer one su slika svega onoga što jeste i kako pridonosite danas našem akademskom okruženju, a sutra društvu u cjelini.“, rekao je dekan Švaić.   Stipendistima se potom obratila predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović. „Stipendije ne predstavljaju samo validaciju akademskih postignuća nego su podrška mladima koji teže izvrsnosti i usavršavanju te poticaj da se i dalje nastave truditi.“, rekla je te istaknula da stipendije odražavaju karakter dobitnika, njihovu ustrajnost i strast prema znanju. „Neka stipendije budu pomoć u ostvarenju vaših daljnjih ciljeva.“, poručila je te istaknula da će predstavnici studenata nastaviti raditi na unaprjeđenju kvalitete studiranja za sve studente. U ime gradonačelnika Grada Zagreba stipendistima se obratio Luka Juroš, pročelnik Gradskoga ureda za obrazovanje, sport i mlade. Istaknuvši kako je Grad Zagreb ponosan što ima Sveučilište u Zagrebu i što predstavlja centar akademske, znanstvene, nastavne i poduzetničke izvrsnosti, čestitao je dobitnicima stipendija. „Ove su stipendije potvrda vašega dosadašnjega rada, zalaganja i truda te sam siguran da će one imati pozitivan utjecaj na vaš daljnji razvoj. Nadam se da ćete današnji dan prepoznati kao prvi korak i početak puta prema onome što želite ostvariti u svom životu. To što se postali stipendisti Sveučilišta u Zagrebu poziv je da i dalje naporno radite te da ostvarite sve svoje ciljeve.“ U nastavku programa svečanosti studentima stipendistima obratio se student četvrte godine prijediplomskoga studija Politologija na Fakultetu političkih znanosti Brian Joseph Piplica, višegodišnji dobitnik stipendije Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svojega izlaganja govorio je o tome što mu znači stipendija Sveučilišta u Zagrebu i kako je pozitivno utjecala na njegov proces studiranja. „Za mene osobno, ova stipendija na jedan način potvrđuje moj rad i trud koji ulažem u sebe kroz obrazovanje, no svakako je bilo i teških trenutaka kada se moralo raditi bez pljeskanja, validacije i potvrđivanja. Stipendija će mi omogućiti daljnje ulaganje u sebe te je velika motivacija za daljnji rad. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na ovom putu, počevši od mojih roditelja i obitelji, prijatelja, kolega i profesora na fakultetu, ali i svih onih koji su mi na bilo koji način uljepšali studentske dane. Bitno je biti okružen ljudima koji će vas poticati da budete bolji te koji će biti realni prema vama i ne davati vam lažnu sliku o tome u kojem smjeru idete.“ U ume dobitnika stipendija nazočnima se obratila Jelena Drobnjak, studentica prve godine diplomskoga studija Komunikologija na Fakultetu hrvatskih studija. „Hvala Sveučilištu u Zagrebu koje je prepoznalo naš veliki trud i nagradilo nas. Podrška koju ste nam pružili u obliku ovih stipendija potiče nas da budemo ustrajni u svome radu, da sanjamo veće snove i težimo još višim ciljevima. Neka ovaj trenutak bude podsjetnik da se upornost i predanost isplate.“ U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su studenti dobitnici stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Uz nastup studenata Muzičke akademije Stipe Prskala i Letizije Roce na svečanosti je prikazan i isječak iz filma o zajedničkom studentskom radu na pripremi i izvedbi opere Amfitrion Borisa Papandopula koji su snimili studenti Akademije dramske umjetnosti. Također, u predvorju svečane dvorane postavljena je umjetnička izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti i studentica Akademije dramske umjetnosti. Voditeljica svečane dodjele stipendija bila je Ida Prester. Ovogodišnji je Natječaj za dodjelu stipendija potvrđen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu i objavljen četiri mjeseca ranije nego prethodnih godina kako bi se studentima financijska potpora isplatila što ranije nakon početka akademske godine. Dodatno, ove je godine u Natječaju preimenovana i proširena D kategorija stipendija na dodatne podzastupljene i ranjive skupine studenata te je osim za studente slabijega socio-ekonomskoga statusa određen broj stipendija namijenjen studentima s invaliditetom, studentima s djecom i studentima iz alternativne skrbi. Unaprjeđenje pristupa visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama te uklanjanje prepreka pri ulasku u sustav jedan je od ciljeva Nacionalnoga plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokoga obrazovanja u RH, a stipendiranje ovih skupina jedna je od mjera koja tome svakako pridonosi. Time Sveučilište u Zagrebu potvrđuje akademsku izvrsnost te odgovora na društvene potrebe.

Sveučilište u Zagrebu svake godine već tradicionalno sudjeluje u manifestaciji Noć muzeja različitim programima kojima se predstavlja bogata sveučilišna povijesna, kulturna i akademska baština.

Potaknuto temom ovogodišnje manifestacije Muzeji i nova publika, Sveučilište u Zagrebu u petak 26. siječnja 2024. u vremenu od 18 do 19.30 sati, u prostoru Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija – SEECEL (Ulica Radoslava Cimermana 88), priprema program pod nazivom Priča o Sveučilištu za studente.

Riječ je o nizu događanja – panel izlaganjima o kulturnoj i znanstvenoj baštini Sveučilišta u Zagrebu, radionici Studentski život u Zagrebu, izložbi o prvom rektoru Matiji Mesiću, različitim digitalnim sadržajima i interaktivnom kvizu kroz koje će se prvenstveno studenti, ali i sveučilišna i šira zajednica, upoznati s poviješću i djelovanjem Sveučilišta.

Ovogodišnji se program Sveučilišta u Zagrebu na Noći muzeja priprema u povodu obilježavanja 355 godina djelovanja Sveučilišta u Zagrebu i 150. godišnjice njegova utemeljenja kao moderne institucije. U novom prostoru Rektorata posjetitelji će stoga doznati više informacija o povijesnom razvoju i djelovanju Sveučilišta u Zagrebu, upoznati se s načinima čuvanja i predstavljanja akademske baštine te sudjelovati u drugim zanimljivim sadržajima.

Panel izlaganja Kulturna i znanstvena baština Sveučilišta u Zagrebu uživo i online donijet će informacije o sveučilišnom arhivu, povijesnim izvorima, umjetničkim predmetima, publikacijama i drugom gradivu, kao i o mogućnostima njegova istraživanja uživo i u digitalnom obliku. Također, u okviru ovoga dijela programa  panelisti Vlatka Lemić, Velimir Veselinović, Igor Vranić, Tatjana Petrić i Hrvoje Mandić, zaposlenici Središnjega ureda za arhivsku građu Sveučilišta, govorit će o temama i zanimljivosti iz sveučilišne povijesti.

Izložba Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Ususret 150. godišnjici – Matija Mesić, prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu, ostvarena uz sveučilišnu potporu, izložena je u zgradi SECEEL-a od 23. siječnja 2024. Riječ je o izložbi koja je u prosincu prošle godine publici predstavljena na Filozofskom fakultetu, a sada je originalni postav sastavljen od plakata, tiskovina i virtualnih sadržaja dopunjen izvornim arhivskim dokumentima, insignijama i umjetninama iz fondova i zbirki Sveučilišnog arhiva (Fond Sveučilišta u Zagrebu, Zbirka umjetnina Sveučilišta u Zagrebu, Zbirka tiskovina i publikacija Sveučilišta u Zagrebu). U pripremi izložbe korišteno je gradivo brojnih znanstvenih i kulturnih ustanova – uz gradivo Filozofskoga fakulteta i Arhiva Sveučilišta u Zagrebu, ono je obuhvatilo također i jedinice iz Arhiva HAZU, Arhiva Križevačke biskupije, Nadbiskupijskoga arhiva Đakovo, Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu, Državnoga arhiva u Zagrebu, Hrvatskoga državnoga arhiva, Gradskoga muzeja Požega, Muzeja Brodskoga Posavlja te mnoštvo tiskovina i literature. 

Virtualni dio programa sastavljen je sljedećih sadržaja: virtualne izložbe o Sveučilištu, portala Vizbi.UNIZG, filmskih zapisa o povijesti Sveučilišta, Topoteci Sveučilišta u Zagrebu  i Topoteci THEY: LIVE – Studentski život u Zagrebu.

Detaljne informacije o programu dostupne su na službenoj stranici manifestacije Noć muzeja.

Svečana dodjela stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024. održat će se u četvrtak 25. siječnja 2024. u 14 sati u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Svečanost će započeti intoniranjem himne Republike Hrvatske nakon čega će uslijediti govori visokih uzvanika, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, prorektora za studente, prijediplomske i diplomske studije prof. dr. sc. Borisa Brkljačića i predsjednika sveučilišnoga Povjerenstva za dodjelu stipendija izv. prof. art. Davora Švaića, dekana Akademije dramske umjetnosti. Studentima stipendistima potom će se obratiti student četvrte godine prijediplomskoga studija Politologija na Fakultetu političkih znanosti Brian Joseph Piplica, višegodišnji dobitnik stipendije Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svojega izlaganja govorit će o tome što  mu znači stipendija Sveučilišta u Zagrebu i kako je pozitivno utjecala na njegov proces studiranja. Na svečanosti će uslijediti zahvala studenata stipendista. U umjetničkom dijelu programa sudjelovat će studenti dobitnici stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Uz glazbeni program koji pripremaju studenti Muzičke akademije, na svečanosti će biti prikazan i isječak iz filma o zajedničkom studentskom radu na pripremi i izvedbi opere koji su snimili studenti Akademije dramske umjetnosti. Također, u predvorju svečane dvorane bit će postavljena umjetnička izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti i studentica Akademije dramske umjetnosti. Voditeljica svečane dodjele stipendija bit će Ida Prester. Na temelju uvjeta i kriterija Natječaja koji je bio otvoren od 25. listopada do 15. studenoga 2023., Senat je donio Odluku o dodjeli ukupno 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu studentima prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih te diplomskih studija za ak. god. 2023./2024. Stipendije Sveučilišta u Zagrebu bit će dodijeljene u ukupno pet kategorija. U kategoriji za izvrsnost (kategorija A) ukupno će se dodijeliti 438 stipendija, u kategoriji stipendija za studente koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike – STEM (kategorija B) 6 stipendija, 10 stipendija bit će dodijeljeno uspješnim studentima sportašima (kategorija C), 46 stipendija podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata (kategorija D), a 20 stipendija studentima umjetničkoga područja (kategorija E). Ovogodišnji je Natječaj za dodjelu stipendija potvrđen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu i objavljen četiri mjeseca ranije nego prethodnih godina kako bi se studentima financijska potpora isplatila što ranije nakon početka akademske godine. Također, Sveučilište u Zagrebu povećalo je ukupni iznos stipendije sa 1.500 eura na 1.800 eura (u 10 mjesečnih obroka). Dodatno, ove je godine u Natječaju preimenovana i proširena D kategorija stipendija na dodatne podzastupljene i ranjive skupine studenata te je osim za studente slabijega socio-ekonomskoga statusa određen broj stipendija namijenjen studentima s invaliditetom, studentima s djecom i studentima iz alternativne skrbi. Unaprjeđenje pristupa visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama te uklanjanje prepreka pri ulasku u sustav jedan je od ciljeva Nacionalnoga plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokoga obrazovanja u RH, a stipendiranje ovih skupina jedna je od mjera koja tome svakako pridonosi. Time Sveučilište u Zagrebu potvrđuje akademsku izvrsnost te odgovora na društvene potrebe. Popisi dobitnika stipendija za sve kategorije možete OVDJE.

Francuski umjetnik Robert Filliou 17. siječnja 1963. proglasio je milijuntim rođendanom umjetnosti. Na isti datum 2024. godine umjetnici diljem svijeta po šezdeset i prvi put uzastopno su obilježili uspostavljanje "vječne mreže" – svjetske zajednice umjetnika povezanih kreativnim dijalogom. Nekoliko tisuća posjetitelja prodefiliralo je zgradom Muzičke akademije u Zagrebu gdje je organizirana svečana proslava "Rođendana umjetnosti". Ovaj je projekt zajednički realiziralo umjetničko područje Sveučilišta u Zagrebu u kojem su sudjelovali Muzička akademija, Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta i Tekstilno-tehnološki fakultet. Programske odrednice zagrebačkoga obilježavanja međunarodnoga rođendana umjetnosti bili su načini transfera umjetničke kreativnosti pri kojima sudionici svoje rođendanske darove razmjenjuju s drugim umjetnicima i publikom u slobodnom protoku sadržaja, neopterećeni uobičajenim oblicima predstavljanja – slično načinu koji je priželjkivao tvorac ideje, francuski umjetnik Robert Filliou (1926-1987). I ove godine zagrebački je program bio izravno uključen u Europsku radiodifuzijsku uniju (EBU) putem dramskoga i glazbenoga programa Hrvatskoga radija i videostreaminga. A posjetitelji zagrebačke proslave na četiri kata Muzičke akademije dobili su neposredan uvid i pogled izbliza na stvaranje dramskih predstava, igranih i dokumentarnih, djeca su mogla sudjelovati u izradi i snimanju animiranih filmova. Vidjeli smo kako se uvježbavaju glazbene izvedbi, kako nastaju likovni radovi, kreiranje odjeće i izrada kostima, kako se dovršavaju znanstveni radovi u umjetnosti, stvaralački susreti u studiju za snimanje ili na koncertu, u muzeju, u galeriji itd.  Više možete vidjeti na Universitas portalu.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlaštena je institucija za predlaganje kandidata za dodjeljivanje stipendije iz Fonda "Zlatko i Joyce Baloković Scholarship Fund" za poslijediplomski studij na Sveučilištu Harvard.  Stipendija se dodjeljuje studentima iz Republike Hrvatske za studiranje u akademskoj godini 2024./2025. na bilo kojoj školi ili odjelu Sveučilišta Harvard. Nakon prijedloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nadležno tijelo Sveučilišta Harvard potvrđuje kandidate, dozvoljava upis i određuje visinu stipendije.  Postupak upisa na Sveučilište Harvard obavlja sam kandidat u jesen prije objavljivanja natječaja za stipendiju. Natječaj je otvoren do 19. veljače 2024. Više možete saznati OVDJE.

Od 23. do 25. siječnja 2024. godine, na temu "Suvremeni izazovi pastorala i kateheze odraslih", održavat će se 64. Teološko-pastoralni tjedan (TPT) u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Kaptol 29a, Zagreb. Teološko-pastoralni tjedan znanstveni je i pastoralni skup teologa u promišljanju nad aktualnim temama koje dotiču život Crkve, s ciljem trajne izobrazbe i usavršavanja nositelja službi i poslanja u Crkvi: biskupâ, prezbiterâ i đakona, redovnika i redovnica te vjernika laika. Skup je otvoren i svima koji se zanimaju za te teme. Knjiga sažetaka s programom      

U ponedjeljak 15. siječnja 2024., u organizaciji Veleposlanstva Republike Češke i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je komemoracija za žrtve tragičnoga napada koji se dogodio 21. prosinca 2023. na Filozofskome fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu. Prof. dr. sc. Petar Vuković, predstojnik Katedre za češki jezik i književnost, započeo je svečanost uvodnom riječi. Studenti Luna Šarić (flauta) i Vili Kušen (gitara) izveli su simfonijsku pjesmu „Vltava“ Bedřicha Smetane iz ciklusa „Moja domovina“, a studentica Kristina Horki pročitala je iskustvo Barbare Kožuljević na studentskoj mobilnosti, ističući toplinu dobrodošlice koju je pronašla na Filozofskome fakultetu u Pragu. Dekan Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić izrazio je najdublju sućut obiteljima, prijateljima i kolegama preminulih, naglašavajući zajedništvo u teškim trenucima. Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, uputio je snažnu poruku o važnosti sjećanja na mlade ljude čiji je akademski razvoj prekinut nepravdom. Nj. E. g. Milan Hovorka, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj, zahvalio se na srdačnoj podršci, naglasivši da nasilje neće pobijediti poštovanje i solidarnost koje šire dva prijateljska sveučilišta u Pragu i Zagrebu. Program komemoracije završen je neformalnim razgovorom u kojemu su sudjelovali predstavnici Studentskoga zbora, profesori i studenti Filozofskoga fakulteta te predstavnici Veleposlanstva Republike Češke u Hrvatskoj.    

Konferencija Srce DEI 2024, u organizaciji Sveučilišnoga računarskoga centra Srce i Sveučilišta u Zagrebu, održavat će se od 16. do 18. travnja 2024. na dvije lokacije: 16. travnja u prostorima Srca u Ulici Josipa Marohnića 5, te 17. i 18. travnja na adresi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, u Ulici Radoslava Cimermana 88. Preliminarni program možete vidjeti OVDJE.  Tijekom sva tri dana Konferencije održavat će se brojne radionice. Stručnjaci iz Srca i zajednice predstavit će novosti na uslugama i projektima Srca, i omogućiti polaznicima usvajanje novih i unaprjeđenje postojećih znanja u primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Drugoga i trećega dana Konferencije sudionici će imati priliku sudjelovati na predavanjima i raspravama u sljedećim tematskim blokovima:

• Istraživački podaci – kako ih najbolje iskoristiti?
• Napredno računanje i Europski digitalni inovacijski hubovi
• Europska sveučilišta – Alijansa UNIC
• Znanstveno izdavaštvo i dobre uređivačke prakse
• AI u visokom obrazovanju
• Digitalizacija visokog obrazovanja – sustav ISeVO
• U korak s kvantnim tehnologijama.

Na kraju drugog dana, 17. travnja 2024. održat će se i društveno događanje. Kao dio Konferencije 18. travnja 2024. organiziran je i 2. nacionalni tripartitni sastanak Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC). Tripartitni sastanak organizira Srce kao mandatna organizacija Republike Hrvatske u Udruženju EOSC, a na njemu će, uz  predstavnike Europske komisije, Udruženja EOSC i EOSC Upravljačkoga odbora, sudjelovati  i nacionalni dionici ključni za implementaciju otvorene znanosti i EOSC-a u Hrvatskoj. Sastanak će biti otvoren za sudjelovanje svim sudionicima konferencije Srce DEI 2024. Više informacija možete vidjeti OVDJE.  Podsjećamo da su otvorene i prijave za poster-prezentacije za koje je krajnji rok za prijavu 19. siječnja 2024. Informacije o prihvaćanju prijedloga prijava bit će poslane najkasnije do 2. veljače 2024.

Upravni odbor Zaklade HAZU, kojoj je cilj unapređivanje kulture, umjetnosti, znanosti i odgoja kao bitnih čimbenika duhovnoga, gospodarskoga, političkoga i sveopćega napretka Hrvatske, objavljuje javni natječaj za potpomaganje sljedećih aktivnosti: - izdavačke djelatnosti (neobjavljena djela) na području znanosti i umjetnosti,
- organiziranje znanstvenih skupova,
- razvijanje znanstvenoistraživačkoga i umjetničkoga rada,
- otkup umjetnina. Ukupna svota predviđena za potpomaganje zakladnih namjena u 2024. iznosi 133.000,00 eura. Tekst natječaja (.pdf)

Više informacija o natječaju možete pronaći na mrežnim stranicama HAZU.

Predstavnici saveza Europsko sveučilište gradova u postindustrijskoj tranziciji – UNIC, kojega je član Sveučilište u Zagrebu, sudjelovali su na prvoj konferenciji studentskih predstavnika o budućnosti europskoga visokoga obrazovanja održanoj u Coimbri u Portugalu od 7. do 10. prosinca 2023. Konferenciju je organizirala Europska studentska unija (European Student Union – ESU), a okupila je osamdesetak sudionika koji su sudjelovali na različitim panelima i raspravama. Uz organizatore iz ESU-a, konferenciju su podržali i na njoj sudjelovali članovi portugalske vlade, predstavnici Sveučilišta u Coimbri, Europske komisije i udruge Erasmus Student Network (ESN) te brojni lokalni partneri. Konferencija u Coimbri organizirana je kako bi se potaknula daljnja rasprava o budućnosti suradnje u području visokoga obrazovanja u Europi te kako bi se dodatno istaknula važnost uključenosti studenata u oblikovanje novih inicijativa u ovome području. Između ostaloga, tijekom konferencije govorilo se o financiranju visokoga obrazovanja, sveučilišnoj autonomiji, daljnjem razvoju sustava kvalitete, mobilnosti, dvojnim studijima, inkluziji, infrastrukturi, i dr. Također, sudionici su posebno raspravljali o novoj fazi provedbe inicijative Europska sveučilišta koju je Europska komisija pokrenula na poticaj francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona prije četiri godine kako bi se dodatno potaknula suradnja u područjima visokoga obrazovanja, istraživanja i inovacija za dobrobit studenata, nastavnika i društva u cjelini. Trenutno je u Europi aktivan 51 savez sveučilišta koji okuplja više od 430 institucija visokoga obrazovanja, desetke milijuna studenata, profesora i drugih djelatnika te širu zajednicu. Sveučilište u Zagrebu od samoga je početka inicijative dio saveza UNIC koji danas čini 10 europskih sveučilišta smještenih u gradovima zahvaćenima procesima post-industrijske tranzicije.  Zaključci konferencije održane u Coimbri ugrađeni su u poseban dokument kojim će se uoči važnih izbora za Europski parlament, koji će se održati u travnju 2024., kreatorima europskih politika predstaviti studentska perspektiva o razvoju Europskoga prostora visokoga obrazovanja (European Higher Education Area – EHEA). Dokument su zajedno izradili studenti iz više od 35 europskih zemalja, predstavnici nekoliko stotina sveučilišta. Savez UNIC na konferenciji su predstavljali studenti Samuel Bakare sa Sveučilišta Malmö i Dario Topić sa Sveučilišta u Zagrebu koji su prezentirali UNIC Virtualni kampus. Riječ je o jednoj od projektnih komponenti koju za UNIC savez vodi Sveučilište u Zagrebu i Sveučilišni računski centar.

Temeljem uvjeta i kriterija Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024., koji je bio otvoren od 25. listopada do 15. studenog 2023., na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskog kolegija u širem sastavu, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku dodjeli 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu.

Stipendije su dodijeljene redovitim studentima sveučilišnih prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih, diplomskih te stručnih prijediplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2023./2024. prema priloženim popisima i u sljedećim kategorijama:

A.  stipendije za izvrsnost – 438 stipendija

B.  stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM) – 6 stipendija

C.  stipendije uspješnim studentima sportašima –  10 stipendija

D.  stipendije podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata – 46 stipendija

E.  stipendije za studente umjetničkog područja – 20 stipendija

Na Natječaj je ukupno bilo prijavljeno 1025 kandidata.

Studenti dobitnici će biti informirani o vremenu i načinu potpisivanja Ugovora o stipendiranju.

Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati drugu stipendiju o čemu će Sveučilište u Zagrebu izvršiti provjeru.

Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na e-adresu: stipendije@unizg.hr

Povodom Međunarodnoga dana borbe protiv korupcije 9. prosinca Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, u suradnji s Sveučilištem u Zagrebu i Pravnim fakultetom održalo je tri radionice o sprječavanju sukoba interesa za studente Sveučilišta u Zagrebu. Radionice su se održale u skladu s Akcijskim planom za provedbu Strategije za sprečavanje korupcije za razdoblje 2021. – 2030., u terminima 6. prosinca 2023., 7. prosinca 2023. i 11. prosinca 2023. u prostorima Sveučilišta u Zagrebu. Radionice su bile namijenjene studentima Pravnoga fakulteta, članovima etičkih tijela na sastavnicama studentskim predstavnicima u Etičkom savjetu Sveučilišta u Zagrebu, studentskim pravobraniteljima, članovima Studentskog zbora i studentskih udruga, studentima članovima vijeća sastavnica i povjerenstava za kvalitetu te svim zainteresiranim studentima, posebice studentima političkih znanosti, novinarstva, komunikologije, sociologije, filozofije. Na radionicama su sudjelovala 32 studenta, i to studenti Pravnoga fakulteta, Ekonomskoga fakulteta, Filozofskoga fakulteta, Arhitektonskoga fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Muzičke akademije. Studenti su imali priliku informirati se o pojmu sukoba interesa, prepoznati situacije u kojima se on može pojaviti te upoznati se s pravnim okvirom koji regulira ovu tematiku. Predavačice, Aleksandra Jozić Ileković, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa i Ines Pavlačić, zamjenica predsjednice Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, podijelile su svoje iskustvo i znanje o ulozi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te su pružile primjere iz prakse, od kojih su neki već bili predmet medijske pozornosti. Predstavile su zakonodavni okvir rada Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, postupak koji je po pravnoj prirodi upravni postupak te moguće pravne lijekove. Studenti su dobili priliku informirati se o važnosti sprječavanja sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti i borbi protiv korupcije. Praktični primjeri pomogli su boljem razumijevanju kompleksnosti tematike sukoba interesa, a održane radionice su pridonijele su edukaciji studenata o važnosti tematike sprječavanja sukoba interesa. U skladu s navedenim Akcijskim planom, radionice ovog tipa održavat će se periodično na Sveučilištu u Zagrebu.  

U četvrtak 14. prosinca 2023. izaslanstvo misije OECD-a (Organisation for Economic Cooperation and Development / Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) boravilo je na Sveučilištu u Zagrebu u cilju provođenja dubinske analize sektora visokoga obrazovanja, a u okviru procesa ostvarenja ulaska Hrvatske u ovu zajednicu koju čini 38 najrazvijenijih država svijeta. Ostvarivanje Plana pristupanja OECD-a za Hrvatsku, koji su države članice ove organizacije prihvatile u lipnju 2022. na završnom sastanku Vijeća OECD-a na ministarskoj razini, jedan je od ključnih vanjskopolitičkih i gospodarskih ciljeva Vlade Republike Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu ima iznimno važnu ulogu u ovom procesu kao hrvatska vodeća znanstvena i visokoobrazovna institucija te je odabrano je kao jedna od pet obrazovnih institucija na svim razinama i vrstama obrazovanja u kojima je dogovoren cjelodnevni evaluacijski posjet i razgovori sa skupinama dionika. Naime, od 2013. pristupni proces uključuje dubinski pregled i rezultate koje provodi EDPC (Education Policy Committee / Odbor za obrazovnu politiku) i evaluira dva kriterija: volju i mogućnosti pristupne države kandidatkinje da primjeni pravne instrumente u nadležnosti EDPC-a kao što su usvojeni vodiči i deklaracije te uspoređuje državne politike s najboljim politikama i praksama OECD-a u području obrazovanja i savladavanja vještina. Glavni je cilj nakon procjene dati što jasnije i primjenjive smjernice za osiguravanje ključnih politika u području kreiranja kvalitetnih programa i njihovih ishoda, unaprjeđenja uvjeta za ostvarivanje istih mogućnosti i dostupnosti svima te ostvarivanje kvalitetnoga upravljanja sustavom. U cjelodnevnom posjetu, uz Upravu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je 29 predstavnika fakulteta i akademija. Predviđeni sastanci trajali su sat i pol sa svakom razinom sugovornika. S upravom Sveučilišta (rektorom i prorektorima) te upravama fakulteta razgovaralo se, između ostaloga, o ciljevima i izazovima u visokoškolskom obrazovanju, neintegriranom modelu upravljanja Sveučilištem, financiranju i podacima koji se koriste za praćenje napretka u nastavi i istraživanjima, standardima osiguravanja kvalitete, uključenosti u međunarodne znanstvene projekte, usklađenosti s potrebama tržišta rada, osnaživanju stručnih službi te upotrebi digitalnih alata i podataka. Posebnu važnost imale su dvije sesije razgovora sa skupinama dionika kao fokus grupama koje su činili studenti te nastavno osoblje. Nastavnici su raspravljali o mogućnostima profesionalnog razvoja, međunarodnoj suradnji, uključenosti u procese odlučivanja i osiguravanja kvalitete, razvoju kompetencija i ishodima učenja, dok se sa studentima razgovaralo o iskustvu studiranja, kvaliteti studija, kompetencijama za tržište rada te drugim elementima studentskog života na Sveučilištu. Sastanke koji su prethodili ovomu možete vidjeti ovdje: Održan sastanak predstavnika Sveučilišta u Zagrebu i OECD-a Održan sastanak predstavnika Sveučilišta u Zagrebu i OECD-a na temu digitalizacije i razvoja umjetne inteligencije    

U utorak 12. prosinca 2023. na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan je sastanak na kojemu su, osim rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i ravnatelja CARNET-a (Hrvatska akademska i istraživačka mreža) Hrvoja Puljiza, nazočili dekani i voditelji projekata obnove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Tema sastanka bila je implementacija CARNET-ova projekta digitalne preobrazbe i stvaranje "e-sveučilišta", odnosno uvođenje poboljšane mrežne (digitalne) infrastrukture u zgrade sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Sve je to u svrhu korištenja suvremenih oblika nastave i osnaživanje procesa učenja i poučavanja u visokom obrazovanju. Naime, radi se o projektu u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026, ukupne vrijednosti 84 milijuna eura, a voditelj projekta je CARNET uz projektne partnere SRCE, Agenciju za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. Cilj projekta je projektiranje, izvođenje i implementacija pasivnoga i aktivnoga dijela lokalne računalne mreže na lokacijama sastavnica visokih učilišta te nadogradnja pristupne mreže tih lokacija kao i okosnice CARNET mreže u svrhu povezivanja visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i pružanja naprednih mrežnih servisa. Projekt je započeo 2022., a završetak projekta je predviđen krajem 2025. godine. S obzirom da je na Sveučilištu u Zagrebu u tijeku proces cjelovite obnove zgrada sastavnica oštećenih u potresu važno je optimalno uskladiti aktivnosti navedena oba projekta (projekta e-sveučilišta i svakoga projekta obnove zgrada sastavnica od potresa) kako bi se izbjegli dodatni građevinski radovi te kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje. Projektne aktivnosti "e-sveučilišta" obuhvaćaju projektiranje kojemu prethodi izrada snimke stanja i analiza potreba korisnika (sastavnice Sveučilišta), projektiranje opreme, izvođenje pasivnoga dijela opreme (LAN-a), zatim implementacija aktivnoga dijela opreme (LAN-a) te edukacija korisnika.

Korisnicima domova za starije i nemoćne studenti Akademije dramske umjetnosti i Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ove su godine odlučili za Božić pokloniti nešto drugačije, a najpotrebnije – zabavu, druženje i smijeh!  Udruga studenata Akademije dramske umjetnosti f420, tako je na inicijativu mladih kolega s Medicinskoga fakulteta osmislila individualni program i sastavila glumačke timove za korisnike zagrebačkih domova. Tako će od 4. do 18. prosinca u osam domova za starije i nemoćne na području Zagreba (Ksaver, Medveščak, Maksimir, Park, Centar, Sv. Josip) u prijepodnevnim satima odjekivati žamor i veselje nakon čitanja poezije, dramskih tekstova, izvođenja skečeva i pjevanja. Korisnike će uveseljavati 20 studenata glume koji su se prijavili uz pratnju alumna ADU-a, poznatih glumaca Ane Begić Tahiri, Olge Pakalović, Vedrana Mlikote, Ksenije Marinković, Gorana Navojca, Dražena Šivaka, Nine Violić, Nikše Butijera, Hrvoja Kečkeša, Barbare Nole i mnogih drugih. Studenti Medicinskoga fakulteta pak posjećuju staračke domove i korisnicima oboljelima od demencije dostavljaju božićne poklone koje su iskreno poželjeli u svojim pismima. Uz djecu, riječ je o zasigurno najkrhkijoj skupini u društvu, koja je nažalost često zapostavljena, zaboravljena i prepuštena sudbini u domu ili su u igri života naprosto ostali "sami na svijetu" te nemaju nikoga da ih dođe posjetiti i pokazati im malo ljubavi i pažnje.  Ovaj projekt je 2022. godine imao velik odaziv te je u vrlo kratkom vremenu uspješno pripremljeno čak 366 poklona i posjećeno čak sedam domova u gradu Zagrebu te tri doma u Slavoniji. Program se sastojao od posjeta članova sekcije "Psihijatrija" s Medicinskog fakulteta odjelima te druženja s korisnicima uz kavu i slatkiše te podjelu poklona. Sve to uz mnoštvo smijeha i suza radosnica! Potaknuti ovim neopisivim emocijama i neprocjenjivim prošlogodišnjim iskustvom, ove godine organizatori su odlučili akcijom obuhvatiti i socijalno ugrožene sugrađane te je zato proširen popis potrebitih korisnika u Slavoniji, a uz njih su dodani i posjeti domovima u Petrinji, Glini i Sisku. Time je ova akcija obuhvatila čak 500 korisnika. Više možete vidjeti OVDJE.

Advent Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Učiteljskoga fakulteta, Studentskoga zbora i Studentskoga centra održat će se od 13. do 18. prosinca 2023. u vanjskom prostoru Studentskoga doma "Stjepan Radić" (Jarunska ulica 2) uz bogatu gastronomsku ponudu, nastupe amaterskih i profesionalnih glazbenika, božićnu predstavu, kvizove te prodaju ručnih radova i rukotvorina studenata. Sav donirani prihod namijenjen je Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu. Događanje su podržale mnoge tvrtke i institucije.

Međunarodno rangiranje QS World University Rankings, koje je prošle godine uvrstilo Sveučilište u Zagrebu na listu najodrživijih sveučilišta na svijetu za 2023. godinu, i ove je godine objavilo listu najodrživijih svjetskih sveučilišta za 2024. godinu – QS World University Rankings: Sustainability 2024.

Ovo rangiranje, koje je QS prvi put objavio prošle godine, analizira kako se sveučilišta nose s najvećim okolišnim, društvenim i upravljačkim globalnim izazovima današnjice. Ljestvica održivosti temelji se na ciljevima održivoga razvoja koje je 2015. godine rezolucijom utvrdila Generalna skupština Ujedinjenih naroda u sklopu Agende 2030. Na ovogodišnjoj su rang-listi ukupno 1403 institucije iz čak 95 zemalja, dvostruko više nego prošle godine, kada ih je bilo rangirano 700. Ove se godine Sveučilište u Zagrebu nalazi na 464. mjestu te je najbolje rangirano sveučilište u Republici Hrvatskoj i okružju. Osim Sveučilišta u Zagrebu, ove su godine rangirana još dva hrvatska sveučilišta: Sveučilište u Splitu, koje se nalazi u kategoriji od 841. do 860. mjesta, i Sveučilište u Rijeci, koje je rangirano od 941. do 960. mjesta. Sveučilište u Zagrebu i ove je godine ostvarilo bolji rang od sveučilišta u okružju, pa se tako, primjerice, Sveučilište u Mariboru nalazi u kategoriji od 711. do 720. mjesta, Sveučilište u Ljubljani u kategoriji od 821. do 840. mjesta, Sveučilište u Beogradu u kategoriji od 901. do 920. mjesta, a Sveučilište u Novom Sadu u kategoriji iza 1201. mjesta. Ove je godine ostvaren izniman napredak u odnosu na prošlu godinu s obzirom na to da se Sveučilište u Zagrebu našlo u prvoj trećini najodrživijih svjetskih sveučilišta, točnije na 33,07 % rang-liste. Prošlogodišnji rang bio je u kategoriji od 451. do 500. mjesta od ukupno 700 sveučilišta, odnosno na 67,86 % rang-liste. Deset najodrživijih svjetskih sveučilišta na ovogodišnjoj ljestvici poretka su redom Sveučilište u Torontu, Sveučilište u Berkeleyu (Kalifornija), Sveučilište u Manchesteru, Sveučilište Britanske Kolumbije, Sveučilište u Aucklandu, Imperial College London, Sveučilište u Sydneyu, Sveučilište Lund, Sveučilište u Melbourneu i kanadsko Sveučilište Western.   Jedan od temeljnih uvjeta da bi sveučilište sudjelovalo u ovom prestižnom rangiranju je ostvaren rang na QS-ovim ljestvicama QS World University Rankings, QS Rankings by Region ili QS Rankings by Subject. Druga dva uvjeta su predanost ublažavanju klimatske krize koja se očituje u sveučilišnoj politici ili sveučilišnim strateškim dokumentima te dokaz o istraživačkoj kulturi usklađenoj s ciljevima UN-ova održivoga razvoja, odnosno dovoljan broj istraživačkih radova o temi održivosti. U odnosu na prošlu godinu kada su sveučilišta bila rangirana u dvjema kategorijama: Utjecaj na okoliš i Utjecaj na društvo, ove je godine dodana i treća kategorija – Upravljanje. Svaka kategorija ima nekoliko potkategorija koje teže određenom postotku ukupne ocjene. Kategorija Utjecaj na okoliš sastoji se od triju potkategorija: 1. Obrazovanje o okolišu (17 % ukupne ocjene), 2. Istraživanje okoliša (13 % ocjene) i 3. Održivost okoliša (15 % ocjene). Kategorija Utjecaj na društvo sadržava pet potkategorija: 1. Zapošljivost i ishodi obrazovanja (11 % ocjene), 2. Jednakost (12 %), 3. Zdravlje i dobrobit (5 % ocjene), 4. Utjecaj obrazovanja (7 %) i 5. Razmjena znanja (10 % ukupne ocjene). Nova kategorija u kojoj prošle godine sveučilišta nisu bila rangirana je Upravljanje. Ova kategorija mjeri kvalitetu upravljanja sveučilištem te donosi 10 % ukupne ocjene. Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je najbolji rang u potkategorijama Razmjena znanja – 252. mjesto, Utjecaj obrazovanja – 282. mjesto te Obrazovanje o okolišu – 286. mjesto. Slijede potkategorije Zdravlje i dobrobit – 444. mjesto, Upravljanje – 450. mjesto, Jednakost – 482. mjesto, Zapošljivost i ishodi obrazovanja – 748. mjesto, Istraživanje okoliša – 962. mjesto i Održivost okoliša – 1001.+ mjesto. Činjenica da je Sveučilište u Zagrebu prepoznato kao najodrživije sveučilište u Hrvatskoj i okružju te da svojim radom pridonosi ciljevima održivoga razvoja na globalnoj razini doista je izniman uspjeh koji potvrđuje njegovu kvalitetu i u području održivog razvoja. Rang-listu možete pronaći OVDJE.