Sveučilište u Zagrebu

Subscribe to Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Updated: 3 hours 17 min ago

Sveučilište u Zagrebu raspisalo natječaje za dodjelu godišnjih nagrada

Wed, 02/03/2021 - 10:08
Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Mohorovičić" za ak. god. 2020./2021. Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić", rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 21. siječnja 2021. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade “Andrija Mohorovičić" za ak. god. 2020./2021. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 25. lipnja 2021. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić"   Natječaj za dodjelu Nagrade „Fran Bošnjaković" za ak. god. 2020./2021. Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković", Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici, održanoj 26. siječnja 2021., donio Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Fran Bošnjaković" za ak. god. 2020./2021. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području tehničkih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 25. lipnja 2021. godine. Odluka Senata Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade “Fran Bošnjaković"   Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Štampar" za ak. god. 2020./2021. Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar", rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 21. siječnja 2021. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade “Andrija Štampar" za ak. god. 2020./2021. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 25. lipnja 2021. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar"
Natječaj za dodjelu Nagrade "Ars summa Universitatis" za akademsku godinu 2020./2021. Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis”, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 21. siječnja 2021. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade “Ars summa Universitatis " za ak. god. 2020./2021. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima u umjetničko-nastavnim zvanjima za umjetničko-nastavne rezultate u promicanju umjetničkih disciplina i struke, nacionalne kulture i umjetnosti, te prijenos znanja, posebice u odgoju mladih umjetnika i stručnjaka u umjetničkom području Sveučilišta u Zagrebu.  Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 25. lipnja 2021. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis"

2021. proglašena Godinom inovacija na Sveučilištu u Zagrebu

Mon, 02/01/2021 - 15:36
Senat Sveučilišta u Zagrebu 26. siječnja proglasio je 2021. godinu Godinom inovacija na Sveučilištu u Zagrebu, a predviđene su i brojne aktivnosti kako bi se javnost upoznala s djelovanjem vrhunskih istraživača i uvidjela važnost inovacija, znanosti i tehnologije. Sveučilište u Zagrebu prepoznaje obrazovanje, znanost, inovacije i transfer znanja i tehnologije kao razvojne prioritete koji jedini mogu Hrvatskoj donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost. Svjesno svoje uloge u promicanju inovacija i stvaranje platforme za prijenos znanja i tehnologije u gospodarstvo, Sveučilište u Zagrebu nastoji u svakom pogledu podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost na Sveučilištu. Vrijedan i uporan rad je međunarodno prepoznat i priznat, i to se potvrđuje stalnim napredovanjem u usporedbi s najboljim sveučilištima na svijetu. Aktivnosti istraživača Sveučilišta u Zagrebu čine gotovo sedamdeset posto hrvatske znanosti i inovacijskoga potencijala i, osim svojih znanja, uspješno prenose akademske vrijednosti novim naraštajima studenata te ih obrazuju i odgajaju u nove generacije stručnjaka. Sveučilište u Zagrebu neizostavan je partner hrvatskom gospodarstvu i stručna platforma u izvanrednim situacijama koje nas mogu snaći poput potresa ili pandemije, kao što se u zbilji i pokazuje. Plan aktivnosti u Godini inovacija: -          osnivanje Znanstveno-tehnologijskoga parka Sveučilišta u Zagrebu u kampusu Borongaj
-          izrada Kataloga inovacija i patenata Sveučilišta u Zagrebu
-          svečana dodjela posebnih priznanja i nagrada za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije
-          uspostavljanje institucijskoga regulatornoga okvira za upravljanje intelektualnim vlasništvom te aktivnostima transfera znanja i tehnologije
-          formiranje parametara / uputa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu vezanih za inovacije i transfer tehnologije i podizanje mjesta Sveučilištu u Zagrebu na ljestvicama poretka
-          popularizacija i promicanje inovacija i transfera tehnologije na Sveučilištu i u medijima Prijedlog za proglašenjem Godine inovacija na Sveučilištu Zagrebu rektoru prof. dr. sc. Damiru Borasu u ime Sveučilišnoga povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije podnijeli su prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije i koordinator Povjerenstva i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik Povjerenstva.

Priopćenje za medije rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa

Mon, 02/01/2021 - 13:27

Skandalozna proizvodnja skandala 

U povodu najnovijih vijesti o slučajevima zlostavljanja na seksualnoj osnovi Sveučilište u Zagrebu jasno se odredilo kao mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik zlostavljanja, izrazilo snažnu potporu žrtvama i uputilo na institucionalno postupanje u slučajevima zlostavljanja ili sumnji na zlostavljanje. Institucionalno postupanje u okviru Sveučilišta utvrđeno je odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu. Nije to bila samo proklamacija o postupanju Sveučilišta u odnosu na aktualizirane slučajeve spolnog uznemiravanja nego načelni stav Sveučilišta koji je za vrijeme mog rektorskog mandata za sve oblike zlostavljanja u praksi bio dosljedno provođen na razini Sveučilišta i na razini sastavnica. Jedino masivno odstupanje od te prakse događalo se na Filozofskom fakultetu u mandatu dekanice prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić, što je u konačnici dovelo do njene suspenzije s dužnosti dekanice. Suspenziji je prethodilo devet pisanih upozorenja koja sam kao čelnik Sveučilišta bio prisiljen donijeti zbog njenog protustatutarnog i protuzakonitog djelovanja. Tome treba pridodati dva upozorenja koja joj je zbog uznemiravanja zaposlenika izdao Povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika Filozofskog fakulteta. Nakon što je  dekanica za odmazdu donijela odluku o smjeni Povjerenika, ta je njena odluka suspendirana odlukama Rektora i Senata Sveučilišta. Konačno je, presudom Županijskog suda u Zagrebu 26. lipnja 2020., dekanica pravomoćno osuđena zbog šikaniranja – mobinga zaposlenika, čime je odluka o suspenziji s dužnosti dekanice postala neizbježnom. Jedno od devet izdanih upozorenja dekanici Vesni Vlahović-Štetić odnosilo se na njeno odbijanje da Rektoru dostavi potrebnu dokumentaciju radi procesuiranja slučaja koji se  - u medijskoj koprodukciji smijenjene dekanice Filozofskog fakulteta i Dore Kršul, novinarke portala Telegram.hr, koja se inače opsesivno, na tjednoj bazi bavi produciranjem klevetničkih tekstova o djelatnostima i tijelima Sveučilišta - pokušava plasirati kao „mega skandal rektora Borasa“ („Otkrivamo mega skandal rektora Borasa. Dobio pisanu izjavu o zlostavljanju, oglušio se i nagradio optuženog profesora“, Telegram.hr, 29. 1. 2021.). Iz opsežne dokumentacije slučaja u nastavku ću, u kronološkom slijedu, navesti tek onoliko činjenica koliko je dovoljno da se plasirani „mega skandal rektora Borasa“ pokaže u pravom svjetlu kao „mega skandal smijenjene dekanice i opsesivne novinarke“. 1)      Dana 20. prosinca 2018. na Sveučilištu je zaprimljena pritužba umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta (u daljem tekstu: Profesor) koja se odnosila na zbivanja na sjednici vijeća jednog odsjeka (u daljem tekstu: Odsjek). Na sjednici koja je održana 7. siječnja 2018. prijedlog da se Profesor kandidira za počasno zvanje professor emeritus odbačena nakon što je pročelnik obavijestio članove Odsjeka „da postoji pisana izjava jedne članice Odsjeka čiji sadržaj dovodi u pitanje moralno-etičko ponašanje Profesora“. U raspravi se javila i autorica izjave, inače nekadašnja studentica, a sada profesorica na Odsjeku, koja nije iznijela sadržaj izjave nego je samo potvrdila „da  je riječ o njezinoj pisanoj izjavi koja će biti deponirana kod Dekanice“ (Zapisnik sjednice). U pritužbi koja sadrži detaljnu kronologiju zbivanja od sjednice Odsjeka 7. prosinca do 19. prosinca opisani su uzaludni pokušaji Profesora da namoli dekanicu da procesuira „deponiranu izjavu“. U mailu kojim se Profesor od 7. prosinca obratio dekanici doslovce stoji: „Molim Vas da na temelju inkriminirane pisane izjave jedne članice Vijeća Odsjeka pokrenete postupak pred Fakultetskom etičkim povjerenstvom, odnosno sve druge radnje koje su u ovakvim slučajevima nužne. Ja pojma nemam o čemu se radi.“ Slijedećih dana Profesor je molio dekanicu da mu dostavi „deponiranu izjavu“, zapisnik i transkript sjednice na kojoj je izjava korištena kao argument, a predlagao je i druge oblike procesuiranja. Nakon što je dekanica odbila sve njegove molbe, Profesor se pritužbom obratio Rektoru. 2)     Dana 10. siječnja 2019. uputio sam dekanici Vesni Vlahović-Štetić zahtjev za očitovanjem o pritužbi Profesora te zahtjev za dostavljanje audio snimke ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. 3)     Dana 28. siječnja 2019. zaprimio sam odgovor dekanice u kojem odbija dostaviti snimku ili transkript sjednice te odgađa dostavljanje očitovanja pod izlikom da zapisnik sjednice nije verificiran. 4)     Dana 8. veljače 2019. izdao sam pisano upozorenje dekanici zbog protustatutarnog izbjegavanja postupanja po zahtjevu rektora Sveučilišta i ometanja postupka utvrđivanju relevantnih činjenica vezanih za predmetnu pritužbu. 5)     Dana 20. veljače 2019. zaprimio sam traženo očitovanje dekanice s verificiranim zapisnikom sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. 6)     Dana 15. travnja 2019. uputio sam dekanici Ponovljeni zahtjev za dostavu tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2019. 7)     Dana 24. travnja 2019. zaprimio sam odgovor dekanice na Ponovljeni zahtjev u kojem odbija dostaviti tonski zapis sjednice s obrazloženjem da bi „dostava takvog tonskog zapisa trećim osobama bila u direktnoj suprotnosti sa Općom uredbom o zaštiti podataka“. 8)    Dana 2. svibnja 2019. uputio sam dekanici Ponovljeni zahtjev za dostavu tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. te za dostavu „pisane deponirane izjave“ jedne članice Odsjeka. U zahtjevu je, među ostalim, navedeno: „Uvjeren sam kako Vam je poznata činjenica da je Sveučilište u Zagrebu osnivač Filozofskog fakulteta te da prema Filozofskom fakultetu Sveučilište nema status „treće osobe“. Skrećem Vam pozornost da rektor Sveučilišta u Zagrebu nije „treća osoba“ već jedno od tijela koja upravljaju Sveučilištem u Zagrebu.“ 9)     Dana 16. svibnja 2019. zaprimio sam očitovanje dekanice na ponovljeni, a zapravo peti zahtjev za dostavljanje tonskog zapisa ili transkripta sjednice Vijeća Odsjeka od 7. prosinca 2018. koji je bio neophodan za procesuiranje pritužbe Profesora te u tom kontekstu i „deponirane izjave“ članice Odsjeka. Dekanica u očitovanju definitivno odbija dostaviti traženi tonski zapis ili transkript ponavljajući prije navedeno obrazloženje. Međutim uz ovaj dopis priložila je potpisanu deponiranu izjavu članice Odsjeka. 10) Dana 23. svibnja 2019. uputio sam Profesoru „Zamolbu za očitovanjem na dostavljeni prilog od strane dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji sam zatražio slijedom procesuiranja Vaše predstavke od 20. 12.2018. godine“. Uz zamolbu kao prilog dostavljena je deponirana izjava članice Vijeća Odsjeka.  Nakon očitovanja Profesora, utvrđenih činjenica te uvida u predočenu dokumentaciju kao čelnik Sveučilišta nisam sa svoje strane našao uporišta ni opravdanja za pokretanje postupka u odnosu na deponiranu izjavu članice Odsjeka pred Etičkim povjerenstvom. Izjava ima bitnih nedostatka da bi mogla poslužiti kao uporište za pokretanje etičkog postupka. Iz teksta izjave, koja inače nije predana preko urudžbenog ureda, nije razvidno kada je dana, kome je i s kojom svrhom upućena. Iz druge dokumentacije moglo se zaključiti da je dana i kod Dekanice deponirana s namjenom da spriječi donošenje prijedloga da Profesor bude kandidiran za počasno zvanje professor emeritus, čime je sama postala etički problematičnim dokumentom. Tu namjenu izjave naknadno je, prema svjedočenju novinarke Dore Kršul, potvrdila tadašnja članica uprave Filozofskog fakulteta, prodekanica prof. dr. sc. Tanja Bukovčan. U članku, koji je 29. siječnja 2021. objavljen na portalu Telegram.hr pod naslovom „Reakcije profesorica na skandal sa zlostavljanjem: 'Borasov potez je nevjerojatan. Ovako više ne ide'“, Dora Kršul je napisala: „Bukovčan je, u vrijeme kada se izjava o nemoralnom ponašanju umirovljenog profesora pojavila, bila prodekanica Fakulteta. Kaže kako su se nadali da je cijeloj priči kraj nakon što je na fakultetskom odsjeku stopiran prijedlog za emerituru“. Bivša prodekanica očigledno je time izrekla stav i očekivanje uprave Fakulteta. Sama davateljica izjave potvrdila je takvu njenu namjenu kada je na sjednici Vijeća Odsjeka 7. prosinca 2018. najavila da će izjavu, s čijim sadržajem inače nije željela upoznati članove Vijeća Odsjeka, deponirati kod Dekanice. Dakle, nije iskazala namjeru da izjavu preda dekanici u formi prijave koju treba procesuirati nego u formi dokumenta koji treba deponirati. Deponirati u kolokvijalnom rječniku znači „staviti u ladicu“, što je dekanica i učinila. Međutim, dekanica je, kao prvo, trebala, zatražiti da joj se izjava uredno dostavi službenim putem preko urudžbenog zapisnika. A potom je, bez obzira na nakanu davateljice izjave, bila obvezna izjavu procesuirati, što znači dostaviti je Profesoru, na kojega se odnose inkriminacije navedene u izjavi, te zatražiti od njega da se o očituje o navodima izjave. Nakon zaprimanja očitovanja od apostrofiranog Profesora i utvrđivanja dodatnih činjenica i okolnosti dekanica je bila dužna, u skladu s nalazima, donijeti odluku o eventualnoj obustavi daljnjeg procesuiranja ili o eventualnom pokretanju postupka pred Etičkim povjerenstvom ili pred organima kaznenog progona. Ona to nije učinila.  Dvije stvari dekanica pritom nipošto nije smjela učiniti:
  • uskratiti uvid u izjavu Profesoru na čiji su račun u izjavi iznesene inkriminacije, tim više što je najava da će izjava biti deponirana kod Dekanice korištena kao ključni argument za odbacivanje prijedloga za njegovu kandidaturu za počasno zvanje professor emeritus;
  • sustavno i tvrdokorno ometati procesuiranje pritužbe Profesora i izjave članice Vijeća Odsjeka od strane Rektora Sveučilišta u Zagrebu.
A upravo to je dekanica učinila. Nakon svega neučinjenog i učinjenog apsurdno zvuči prijekor, koji je dekanica u članku Dore Kršul uputila Rektoru, da je nije obavijestio što je u ovom predmetu sam poduzeo. Na upit novinarke dekanica je odgovorila: „Nisam upoznata s time da je eventualno pokrenuta neka procedura pri Sveučilištu, rektor Boras me ni o čemu takvom nije obavijestio“. Smatram da je ovim navedeno dovoljno činjeničnog materijala kojim je pokušaj imputiranja mega skandala rektoru Borasu, u vezi s deponiranom izjavom članice Vijeća Odsjeka, pretvoren u mega skandal koji zajednički dijele smijenjena dekanica Filozofskog fakulteta i opsesivna novinarka portala Telegram.hr. Iz opsežne dokumentacije o ovom slučaju, koja je uredno pohranjena na Sveučilištu, u potkrjepu ovog priopćenja izdvojena je samo Zamolba za očitovanjem inkriminiranom Profesoru od 23. svibnja 2019. kao izravni dokaz da izjava članice Vijeća Odsjeka na Sveučilištu u Zagrebu, za razliku od Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - nije deponirana nego propisno procesuirana.   U Zagrebu, 1. veljače 2021.   Rektor Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Damir Boras   „Zamolba za očitovanjem na dostavljeni prilog od strane dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji sam zatražio slijedom procesuiranja Vaše predstavke od 20. 12.2018. godine“ s poštanskom potvrdom o predaji pošiljke

Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na sajmu partnerskih sveučilišta "Go Global Fair 2021"

Fri, 01/29/2021 - 10:30
Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je 28. siječnja 2021. na sajmu partnerskih sveučilišta Go Global Fair 2021 u organizaciji partnera Nacionalnoga sveučilišta Singapur (National University of Singapore). U tjednu od 25. do 29. siječnja Ured za međunarodnu suradnju s Nacionalnoga sveučilišta Singapur virtualnim je putem približio partnerske zemlje i programe koje nude svojim studentima. Tijekom 5 dana više od 90 sveučilišta iz cijeloga svijeta predstavilo je svoje programe namijenjene dolaznim studentima. Sveučilište u Zagrebu imalo je priliku, kao najstarija ustanova za visoko obrazovanje na ovim prostorima, predstaviti se i predstaviti mogućnosti koje se potencijalnim studentima otvaraju dolaskom u Hrvatsku. Na jednom su mjestu tako studenti Nacionalnog sveučilišta Singapur mogli dobiti informacije iz prve ruke o trenutnoj situaciji vezano za studentske razmjene, smještaj, programe koji se nude i destinaciji u koju odlaze. Predstavljen je i program učenja hrvatskoga jezika kao stranoga jezika te programa ljetnih škola u organizaciji fakulteta ili Sveučilišta.  Više o događanju možete vidjeti OVDJE.

Veleposlanik Indije posjetio Sveučilište u Zagrebu

Wed, 01/27/2021 - 16:40
Veleposlanik Indije uvaženi gospodin Nj. E. Raj Kumar Srivastava posjetio je u srijedu 27. siječnja 2021. prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu. Razgovaralo se o suradnji Sveučilišta u Zagrebu i indijskih sveučilišta u kontekstu studentskih razmjena, mobilnosti akademskoga nastavnoga i nenastavnoga osoblja te potencijalnim zajedničkim projektima. Nj. E. Raj Kumar Srivastava veleposlanikom Republike Indije u Republici Hrvatskoj imenovan je u rujnu 2020.  

Veleposlanik Mađarske i ravnatelj Mađarskoga instituta posjetili Sveučilište u Zagrebu

Wed, 01/27/2021 - 14:33
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, u srijedu 27. siječnja 2021. primio je u posjet uvaženoga gospodina Nj. E. dr. Csabau Demcsáka, veleposlanika Mađarske, i gospodina Jánosa Dezsőa, ravnatelja Mađarskoga instituta u Zagrebu. Uz rektora, sastanku je nazočila i prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Razgovaralo se o akademskoj suradnji, razmjeni studenata te intenziviranju mobilnosti akademskoga nastavnog i nenastavnog osoblja. Obje strane izrazile su zadovoljstvo dosadašnjom izvrsnom suradnjom te izrazile veliku spremnost na još intenzivniju buduću suradnju.  

Sveučilište u Zagrebu na manifestaciji "Noć muzeja" 29. siječnja

Mon, 01/25/2021 - 10:42
U 2021. godini održat će se šesnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je započela 2005. s nekolicinom zagrebačkih muzeja i proteklih godina prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja. Proteklih 15 godina Noć muzeja je obilježila upravo masovnost posjeta muzejima, koja je prelazila i brojku od 300 000 posjeta tijekom jedne noći. Šesnaesta Noć muzeja bit će organizirana gotovo potpuno na digitalnoj ravni – online, osim na onim lokacijama i sadržajima koji se mogu odvijati na otvorenom, ponovo u skladu s propisanim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu drugi put sudjeluje u Noći muzeja i program možete vidjeti OVDJE. U ovoj će prilici u petak 29. siječnja u 12 sati Ured za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održati online radionicu o Topoteci i dokumentiranju sveučilišnoga života na Sveučilištu u Zagrebu. Radionicom će se obilježiti početak rada na digitalnom arhivu studentskoga života na Sveučilištu u Zadru. Radionicu će voditi doc. dr. sc. Vlatka Lemić sa sveučilišta u Zagrebu, a s Odjela za informacijske znanosti pridružit će joj se izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić. Na radionicu se može uključiti putem OVE POVEZNICE.  Ovaj je događaj ujedno poziv svima da posjete Topoteku Sveučilišta u Zagrebu i uključe se u izgradnju ovoga virtualnoga arhiva Sveučilišta svojim zapisima, sjećanjima i pričama. Svoju 350. obljetnicu Sveučilište u Zagrebu uz brojne druge aktivnosti obilježilo je i pokretanjem virtualnoga arhiva na međunarodnoj digitalnoj suradničkoj platformi Topoteka. Ova je virtualna suradnička zbirka otvorena za uključivanje novih sadržaja, a ovim povodom javno će se predstaviti izložba fotografija „Potres 2020. i zagrebačko sveučilište“ u kojoj će se prikazati posljedice zagrebačkoga potresa u ožujku 2020. na prostore i rad Sveučilišta. U Topoteci Sveučilišta u Zagrebu javnosti dostupni različiti arhivski izvori vezani uz povijest, razvoj i organizacijske mijene i aktivnosti Sveučilišta, a koji se danas čuvaju u raznovrsnim javnim, privatnim lokalnim i specijaliziranim zbirkama. U manifestaciji sudjeluju i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu: Akademija likovnih umjetnosti Fakultet elektrotehnike i računarstva Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr. sc. Vesna Jurić Bulatović i mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, koje u prosincu 2005. pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova.

Nulta tolerancija na bilo koji oblik zlostavljanja!

Fri, 01/22/2021 - 14:03
Sveučilište u Zagrebu jest i bit će mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik zlostavljanja. Uprava Sveučilišta oštro osuđuje sve oblike zlostavljanja te snažno podupire i štiti sve koji su spremni deklarirati doživljenu traumu. Zlostavljanje ili sumnju na zlostavljanje možete prijaviti na način utvrđen odredbama Etičkoga kodeksa Sveučilišta u Zagrebu. ETIČKI KODEKS Odluka o izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa

Platforma "Potres 2020" i aplikacija "Oton" za pomoć potresom pogođenim područjima

Fri, 01/22/2021 - 11:53
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT d.o.o. u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske pripremili su i održavaju interaktivnu digitalnu kartu Potres 2020 za pomoć stradalima u potresom pogođenim područjima. Na njoj se najbrže i najjednostavnije može vidjeti kome je od unesrećenih potrebna pomoć, a može ju se i zatražiti. Na karti je moguće na jednostavan način dodati georeferencirane informacije u nekoliko standardiziranih kategorija: ‘nudim pomoć’, ‘tražim pomoć’, ‘potraga za nestalima’, ‘zbrinjavanje ljudi i životinja’, ‘opksrbni punkt’, ‘smještaj’, ‘plin-voda-struja-telekomunikacije’, ‘promet-parking’, ‘hitne službe’.  Samo 36 sati nakon potresa preuzeti su podaci snimaka koje je dronovima snimila Hrvatska gorska služba spašavanja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koordinirao je zajednički napor prijavljenih stručnjaka/volontera i u rekordnom roku je izrađen novi Digitalni ortofoto za područje grada Petrinje. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske dala je dopuštenje za korištenje svih podataka snimanja i svih podataka iz Registra prostornih jedinica za potrebe platforme. Razvijena je mrežna aplikacija Oton, koja nudi prikaz podataka stanja prije potresa i stanja nakon potresa istoga objekta, s ponuđenim objašnjenjem: izgleda isto, ima oštećenja, srušeno, ne znam i greška. Aplikacija je nazvana po Otonu Kučeri, profesoru, prirodoslovcu, astronomu i najvećem hrvatskom popularizatoru tehnike i prirodoslovlja, osnivaču zagrebačke Zvjezdarnice, predsjedniku Matice Hrvatske, rođenom u Petrinji, koji je na Šumarskoj akademiji uveo dvogodišnji geodetski tečaj iz kojega je izrastao Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Platforma je koordinirana na sljedeći način: • obrada snimaka i izrada Digitalnog ortofota potresom ugroženoga područja
• ažuriranje pretpotresnog stanja OpenStreetMap-a
• koordinacija nadležnih službi i volontera uz pomoć interaktivne digitalne karte Na platformi je digitalizirano 1500 km2, 48 000 objekata, sve ceste, putevi i stazice koje vode do objekata, izjavio je dekan Geodetskog fakulteta prof. dr. sc. Almin Đapo. - Na temelju kućnih brojeva koje nam je ustupila Državna geodetska uprava RH, mi smo našli i one kuće koje imaju zelene krovove i doslovno se ne vide u šumarcima, tako da, nitko neće ostati nezabilježen, poručuje prodekan Geodetskog fakulteta za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Damir Medak. U izradi su sudjelovali i studenti koji će ovo iskustvo zauvijek pamtiti. Ovom platformom se na najbrži način može dati i dobiti pomoć. Dobro će doći i za buduća vremena službama koje se time bave, ali i cijelom pučanstvu, koje je ovoga puta potvrdilo ono što i njen slogan kaže - Zajedno smo jači!

Tjedan geoprostornih informacija (GI) – Obrazovanje za budućnost

Thu, 01/21/2021 - 12:29
Unaprjeđenje digitalnih vještina i kompetencija visoko je na listi prioriteta Europske komisije i mnogih država članica. Tu se ubrajaju i brojne vještine potrebne za rad s geoprostornim podatcima i tehnologijama. Europske visoke škole već desetljećima razvijaju i podučavaju o ovim geografskim informacijama (GI), kontinuirano ažurirajući svoje kurikulume i provodeći inovativne nastavne metode. Tjedan geoprostornih informacija (GI) za budućnost nastoji okupiti nastavnike, stručnjake, praktičare i studente da izlažu i raspravljaju o GI - obrazovanju i aktualnim metodama i o nastavnim metodama u budućnosti. Tjedan geoprostornih informacija (GI) - Obrazovanje za budućnost istaknut će izazove i mogućnosti u pripremi radne snage za budućnost. Pozvani su pojedinci i organizacije, zainteresirani za ovu temu, da sudjeluju na virtualnom događanju od 25. do 29. siječnja 2021. kako bi saznali više o inovativnim praksama, aktualnim suradnjama, raspravljali o vještinama potrebnima za budućnost te podijelili vlastita iskustva i razmišljanja. Događanje će se sastojati od dnevnih sesija. Svaka sesija donosi nekoliko prezentacija stručnjaka i ključnih dionika u području GI i geomatike, demonstracije inovativnih alata i praksi te interaktivne rasprave. Svaka od sesija usredotočit će se na jednu od tema: Izazovi i pristupi za približavanje visokog obrazovanja potrebama tržišta (ponedjeljak, 25. siječnja, od 15:00 – 17:00) Novi i inovativni oblici suradnje između poduzeća i akademske zajednice u GI-obrazovanju: učenje temeljeno na problemskom pristup (utorak, 26. siječnja, od 15:00 – 17:00) Inovativne i otvorene metode u nastavi i učenju o GI i infrastrukturi prostornih podataka: od oblikovanja kurikuluma do implementacije u učionici (srijeda, 27. siječnja, 15:00-17:00) Inovativno GI-obrazovanje kroz suradnju u i između različitih dijelova svijeta (četvrtak, 28. siječnja, od 15:00-17:00) Sudjelovanje u sesijama je besplatno i otvoreno za sve zainteresirane za GI-obrazovanje, a prijave su moguće putem POVEZNICE. Tjedan GI-obrazovanja za budućnost organizira se u okviru četiri Erasmus+ projekta u geoprostornoj domeni. –              EO4GEO – Ususret inovativnoj strategiji za razvoj vještina i izgradnju kapaciteta u svemirskom geoinformatičkom sektoru –              GEOBIZ – Gospodarstvom vođeno problemsko učenje za akademsku izvrsnost u geoinformatici –              SEED4NA – SDI i EO obrazovanje i trening za sjevernu Afriku –              SPIDER – Mreža za edukaciju o infrastrukturi otvorenih prostornih podataka

44. Međunarodni ICT skup MIPRO 2021

Tue, 01/19/2021 - 16:51
44. Međunarodni ICT skup MIPRO 2021 održat će se od 24. do 28. svibnja 2021. u Opatiji, uz tehničko kosponzorstvo IEEE-a (Institute of Electrical and Electronics Engineers). Ovogodišnji slogan skupa je „ICT u obnovljivim energetskim tehnologijama“, a pokrit će različita područja primjene ICT-a, od mikroelektronike, elektronike, podatkovne znanosti, biomedicine, telekomunikacija, preko računala u obrazovanju, inženjerskoga obrazovanja do inteligentnih i poslovnih inteligentnih sustava, robotike, digitalne ekonomije, prava i još mnoga druga područja. Ove godine skup daje poseban značaj vodikovoj energiji te je osnovano novo savjetovanje pod nazivom “Regionalno savjetovanje o vodikovoj energiji - RHEC” koje će se kao takvo održati prvi put. Ova je najava primarno namijenjena autorima znanstvenih i stručnih radova i poziv na njihovo sudjelovanje jer će se skup, osim savjetovanja i specijalne sekcije, sastojati i od različitih zanimljivih radionica, okruglih stolova, pozvanih prezentacija i predavanja te drugih programskih segmenata. Radove je moguće prijaviti za 15 različitih savjetovanja i/ili 1 specijalnu sekciju. Svi radovi će proći dvije dvostruko anonimne recenzije, a ista osoba može prijaviti više radova. Prezentirani radovi na engleskom jeziku bit će poslani za uključenje u digitalnu bazu IEEE Xplore. Rok za prijavu sažetaka je ponedjeljak, 1. veljače 2021.  Cjelovite upute za autore, rokovi, kotizacije i ostali važni detalji dostupni su OVDJE. Odgovore na dodatna pitanja možete zatražiti na adresi mipro@mipro.hr.  

Rektor Damir Boras posjetio fakultete Sveučilišta u Zagrebu s područja pogođenih potresom

Mon, 01/18/2021 - 13:10
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras posjetio je sastavnice Sveučilišta u Zagrebu s potresom pogođenih područja: Metalurški fakultet u Sisku i Učiteljski fakultet, Odsjek u Petrinji. S obzirom na posljedice katastrofalnoga potresa, rektor Boras uputio je dekanima preporuku o izlasku u susret studenticama i studentima tijekom ispitnih rokova i praćenja nastave kako bi im se olakšali uvjeti, omogućio nastavak studiranja i života u akademskoj zajednici. Prilikom posjeta istaknuo je kako je grad Petrinja „kolijevka učiteljstva u Hrvatskoj“ već gotovo 160 godina, što je dodatan razlog da se zgrade vezane za Učiteljski fakultet što prije obnove, a Metalurški fakultet u Sisku jedini je takav u Hrvatskoj, što ga čini važnim i na svjetskoj razini te mu što prije treba pomoći. Također, istaknuo je kako će Sveučilište u Zagrebu osigurati dodatne stipendije za studente pogođene potresom.        

ERF u suradnji s UNICEF-om za Hrvatsku započeo dva nova projekta

Fri, 01/15/2021 - 13:09
S početkom 2021. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu započeo je dva nova projekta, oba u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku. 'Pukotine.hr – Digital hub for Positive Youth Development' nastavak je uspješnog projekta iz 2020. - Platforma za pozitivni razvoj mladih. Projekt će trajati tijekom cijele 2021. Voditeljica projekta je doc. dr. sc. Miranda Novak, a partneri u projektu su udruga BoliMe i FamilyLab. Platforma Pukotine.hr će pratiti adolescenciju, nudeći odgovore mladima i svim važnim odraslima na razne teme, od osobnih tema i intime, školskoga života, života u obitelji itd. Platforma će se sastojati od nekoliko stilova sadržaja: duljih autorskih tekstova nakon kojih će slijediti popis referenci i preporuka za nastavak čitanja, kraćih videozapisa ili audio podcastova, te vrlo zgusnute grafike s visokokvalitetnim fotografijama. Cilj platforme 2021. godine je ulagati u kvalitetu, kao i u personalizaciju sadržaja, koja bi pojedincu omogućila da sadržaj organizira prema vlastitim željama i stilu. Istodobno, personalizacija platforme omogućit će povezanost sa suvremenim istraživanjima mladih povezanih pak s pristupom velikim podacima i umjetnom inteligencijom. To će omogućiti suradnju s priznatim međunarodnim stručnjacima. 'ISKORAK- program za unapređenje procjene i intervencija za djecu i mlade s problemima u ponašanju' - trajat će od siječnja 2021. do siječnja 2023. Voditeljica projekta je izv. prof. dr. sc. Ivana Borić, a ostali institucionalni partneri u projektu su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstvo pravosuđa i uprave. Vizija ovoga programa je da svako dijete i mlada osoba s problemima u ponašanju otkrije i dosegne svoje potencijale te ostvari šansu za produktivan i ispunjen život u obitelji i zajednici. Očekuje se da će se to postići kroz unaprjeđenje usluga i ulaganjem u kvalitetu podrške i skrbi za djecu i mlade s problemima u ponašanju, u skladu s njihovim najboljim interesima i dobrobiti. Program će posebno pridonijeti:
- jačanju kapaciteta donositelja odluka u sustavima socijalne skrbi i pravosuđa pružanjem informacija i dokaza za poboljšanje planiranja, izrade proračuna i reguliranja učinkovitih intervencija s djecom i mladima s problemima u ponašanju;
- jačanju sustava socijalne skrbi i pravosuđa u njihovim profesionalnim postupcima za provođenje visokokvalitetne procjene i intervencija s djecom i mladima s problemima u ponašanju, u skladu sa suvremenim međunarodnim standardima;
- jačanju kapaciteta stručnjaka u organizacijama i institucijama za socijalnu skrb i pravosuđe za provođenje standardizirane procjene i pružanje cjelovite skrbi i specijaliziranih intervencija s određenim skupinama djece/ mladih;
- pružiti relevantnim sveučilišnim obrazovnim institucijama  dopunske sadržaje za preddiplomske i diplomske studije o konceptualnom pristupu i intervencijama s djecom i mladima s problemima u ponašanju. Više o projektima možete saznati na mrežnim stranicama Fakulteta.

Dan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

Wed, 01/13/2021 - 15:50
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu slavi svoj dan 12. siječnja koji ove godine, nažalost, nije obilježen nizom događanja u zgradi. Iz poznatih razloga nema svečane sjednice niti koncerata Zagrebačkih solista i Zagrebačke filharmonije s kojima već godinama ovom prigodom u siječnju nastupaju studenti i profesori. Također su morali biti otkazani mnogi koncertni termini ciklusa Muzičke akademije, a nastava se i nadalje izvodi kombiniranim načinom rada u zgradi te na daljinu. Dan otvorenih vrata održat će se u subotu 23. siječnja 2021. na daljinu, a dio materijala koji su pripremljeni za tu prigodu je i kratki video-pregled s izborom iz događanja u protekloj kalendarskoj godini za koje su postojali dostupni zapisi. Možete ga pogledati OVDJE. Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj. Ona je izravni nasljednik glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda, osnovane 1829. godine, pod čijim je okriljem 1921. započela s djelovanjem kao visokoškolska glazbena institucija. Sljedeće godine obilježit će se 100 godina od osnivanja Muzičke akademije. Od 1979. sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu, a brojni priznati umjetnici i pedagozi studirali su i radili na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te su svojim djelovanjem u domovini i svijetu pronijeli i potvrdili njezin ugled i visoku razinu izvrsnosti glazbenog obrazovanja. Muzička akademija želi uspostaviti standarde i mjerila vrijednosti u svim segmentima djelovanja na području visokoškolskog glazbenog obrazovanja, te postati glazbeni centar s međunarodnim ugledom prepoznat kao poželjna destinacija za studij i rad studentima i profesorima iz cijeloga svijeta. Temeljne vrijednosti ove vizije su umjetnička i pedagoška kvaliteta nastavničkog kadra, inovativnost i kontinuirani razvoj studijskih programa, te širenje stručnih kompetencija naših diplomanata. Osiguranjem kontinuiteta i razvoja glazbene umjetnosti Muzička akademija  stvara umjetničku i intelektualnu elitu mladih glazbenika koja će svojim javnim djelovanjem utjecati na razvoj kulture i umjetnosti za dobrobit cijele društvene zajednice. Visoka razina izvrsnosti i kvalitete obrazovanja na Muzičkoj akademiji može se tijekom akademske godine čuti na više od 300 koncerata, produkcija i priredbi. Pored vlastitih koncertnih ciklusa Vivat academia i Vivant professores u novoj koncertnoj dvorani Blagoje Bersa te ciklusa orguljaških koncerata Anabasis u dvorani Huml,posebno treba istaknuti dva velika koncerta koja Muzička akademija priređuje u sklopu ciklusa „Lisinski subotom“ u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U sklopu suradnje s ALU, ADU, TTF-om i Studijem dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Akademija redovito realizira najmanje jednu opernu premijeru godišnje koja je u nekoliko posljednjih sezona bila izvedena u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem. Studenti Muzičke akademije već godinama nastupaju kao solisti uz Zagrebačku filharmoniju te u tom orkestru stječu prva profesionalna iskustva svirajući na koncertima ciklusa Zagrebačke filharmonije.

2021. godina proglašena Godinom čitanja

Wed, 01/13/2021 - 10:51
Uslijed pandemije i smanjene mogućnosti organizacije i sudjelovanja u kulturnim događanjima, na dosada uobičajene načine, jedna od kulturnih djelatnosti koja bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pozornosti i vremena jest upravo čitanje. Budući da je čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, ono izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva što nam je u ovim iznimnim okolnostima prijeko potrebno. Vlada Republike Hrvatske je, stoga, na sjednici održanoj 30. prosinca 2020. podržala prijedlog Ministarstva kulture i medija da se 2021. godina proglasi Godinom čitanja. Realizacija je to mjere Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017., a koja pridonosi razvoju kulture čitanja i omogućava što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem. Tijekom Godine čitanja osmislit će se i provoditi nove aktivnosti (dodijeliti nagrada za najbolju knjižaru, objaviti natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se „ambasadori čitanja“, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati „mala noćna čitanja“ i dr.) koje će doprinijeti afirmaciji čitanja. 

Zašto nam je još čitanje važno? Identifikacijski modeli koji se javljaju u književnosti nude mogućnosti za uspješnije razumijevanje međuljudske komunikacije, bolje rješavanje konflikata ili potpunije shvaćanje onoga što nam u životu pomaže ili što nam prijeti. Čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju. Puno je različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanje, ali jednako tako je važno čitanje koje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice. Upravo zato je 2021. godina pravi trenutak za proglašavanje Godine čitanja u kojoj će cijela Hrvatska čitati zajedno.

Jednako kao što čitanje doprinosi razvoju društva, tako i društvo treba omogućiti usvajanje i razvijanje čitateljskih navika i oblikovanje kompetentnih čitatelja. Čitajmo da ne ostanemo bez riječi.

Preporuka rektora Sveučilišta u Zagrebu dekanima fakulteta s područja pogođenima potresom

Fri, 01/08/2021 - 12:25
S obzirom na situaciju u Sisačko-moslavačkoj županiji, uzrokovanu katastrofalnim potresom 29. prosinca 2020., a imajući u vidu i daljnja podrhtavanja tla i posljedice koje nastaju, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras uputio je molbu dekanici i dekanu Metalurškoga i Učiteljskoga fakulteta.  Oba fakulteta nalaze se na potresom pogođenima područjima Sisku i Petrinji stoga je uputno studenticama i studentima izaći ususret tijekom ispitnih rokova i praćenja nastave, sve kako bi im se olakšali uvjeti, studiranje i život u akademskoj zajednici općenito. PREPORUKA

Podrška Srca kontinuitetu održavanja nastave na fakultetima stradalima u potresu

Fri, 01/08/2021 - 10:43
Centar za e-učenje Srca poziva nastavnike i studente Sveučilišta u Zagrebu - Metalurškoga fakulteta i Učiteljskoga fakulteta lokacijskoga odsjeka u Petrinji - da se jave u Sveučilišni računski centar (Srce) ako im treba pomoć pri provođenju nastave u online okruženju. Nastavnicima se može osigurati individualizirana podrška u pripremi i održavanju nastave u online okruženju i korištenju sustava Merlin, a studentima dati podršku da se lakše snađu u online nastavi i pristupu e-kolegijima. Javite se na ceu@srce.hr ili telefon 01 6165 171, a svakom nastavniku koji se javi bit će dodijeljen suradnik/mentor koji će s njim raditi. Sustav za e-učenje Merlin omogućava nastavnicima, studentima i ustanovama u sustavu visokog obrazovanja izvođenje kolegija, koji se nalaze u redu predavanja pojedine ustanove, uz primjenu tehnologija e-učenja. Merlin se temelji na sustavu otvorenog koda Moodle koji je tim Centra za e-učenje Srca dodatno razradio i prilagodio potrebama korisnika te je danas najmoderniji sustav za e-učenje.Virtualno okruženje za e-učenje Merlin sastoji se od sustava za e-učenje Merlin, sustava za webinare i e-portfolio sustava te je povezan sa sustavom ISVU (Informacijski Sustav Visokih Učilišta). Povezivanje sustava Merlin sa sustavom ISVU omogućava institucijskim administratorima na sustavu Merlin otvaranje svih kolegija iz sustava ISVU na sustavu Merlin te upis nastavnika i studenata. U sustav za e-učenje Merlin prijavljuje se putem elektroničkog identiteta iz sustava AAI@EduHr. Elektronički identitet Vam dodjeljuje Vaša matična ustanova (visoko učilište). Uvjeti korištenja sustava definirani su Pravilnikom o organizaciji i korištenju sustava za e-učenje Merlin. Sustav održavaju djelatnici Centra za e-učenje Srca osiguravajući pouzdan i neprekidan rad sustava i njegovu dostupnost sveučilišnim ustanovama, nastavnicima i studentima, te ujedno pružajući tehničku podršku u uporabi sustava. Trenutačna inačica sustava Moodle na kojoj se temelji sustav Merlin je 3.9.

Teško oštećene zgrade Metalurškoga fakulteta u Sisku i Odsjeka Učiteljskoga fakulteta u Petrinji

Mon, 01/04/2021 - 10:41
U dva velika potresa koji su prije skoro tjedan dana pogodili središnju Hrvatsku, a razorili Sisačko-moslavačku županiju, teško su oštećene zgrade Učiteljskoga fakulteta - Odsjek u Petrinji i Metalurškoga fakulteta u Sisku. U zgradi u Petrinji pali su stropovi, napuknuli zidovi te se čeka provjera sigurnosti i zaključak statičara, a do daljnjega je objekt neupotrebljiv. Prije godinu dana završena je energetska obnova zgrade, krovište je novo, pa sada objekt izvana izgleda netaknut, no unutrašnjost je teško oštećena - izvijestio je dekan prof. dr. sc. Siniša Opić. Prvotne procjene su da će za sanaciju Učiteljskoga fakulteta - Odsjek u Petrinji nakon svega trebati 1,5 milijuna kuna. Petrinjski studenti odmah su priskočili u pomoć i pomagali oko čišćenja ulica i ruševina te su organizirali brojne humanitarne akcije skupljanja hrane i odjeće za ljude unesrećene ovih strašnim potresima. Teško je oštećena i zgrada Metalurškoga fakulteta u Sisku. S obzirom da je na zgradu Fakulteta naslonjena i zgrada Srednje škole Viktorovac postoji izvjesna opasnost od dodatnoga narušavanja statike uslijed postojećega klizišta i prenapregnutosti građevine uzrokovanoj potresima. Vrijednost obnove predviđa se na minimalno 8 milijuna kuna kako bi cijela građevina bila sigurna. Precizni izračun provest će građevinski specijalisti za statiku. Opcije financiranja diktirat će i brzinu obnove, ali i funkcionalnost ustanove i opreme - objasnila je izv. prof. dr. sc. Zdenka Zovko Brodarac, dekanica Metalurškoga fakulteta. Dekanica Zovko Brodarac zaključuje da je ova 2020. godina trebala biti slavljenička za Metalurški fakultet jer se trebalo obilježiti 60 godina studijskih programa Metalurgije. Slavljeničku godinu obilježio je niz nepovoljnih okolnosti uz pandemiju koronavirusa, potres i nemogućnost provedbe građevinskih radova u projektu Centar za ljevarstvo – SIMET financiranog sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Centar će obuhvatiti rekonstrukciju i adaptaciju postojeće istraživačke infrastrukture, nabavu i instalaciju sofisticirane opreme te edukativne aktivnosti u sklopu cjeloživotnoga učenja. Dan nakon potresa, u srijedu 30. prosinca, Metalurški fakultet obišao je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs u pratnji državnoga tajnika Stipe Mamića i sami su se uvjerili u razornost niza potresa. Ministar je naglasio da će se interventnom procjenom stanja i radova te nakon donošenja relevantnih pravnih akata vrlo brzo ići u postupak obnove kako bi nastavnici i studenti što prije mogli koristiti prostore u svrhu poučavanja, ali i istraživanja. Izvor informacija: Universitas portal

Nova sezona emisije ‘Sveučilišni Zagreb’ od ponedjeljka 4. siječnja

Wed, 12/30/2020 - 10:49
Nova sezona emisije ‘Sveučilišni Zagreb’ počinje u ponedjeljak 4. siječnja u 22.30 sata na Z1 televiziji. Emisija je mozaičnoga karaktera čiji je cilj praćenje svih važnih događaja u organizaciji sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, predstavljanje značajnih projekata i izvannastavnih aktivnosti koje na sastavnicama provode studenti i nastavnici te svih gospodarskih subjekata s kojima sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ostvaruju suradnju. NAJAVA EMISIJE Urednik i voditelj je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.  

Statičari Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pomažu razrušenoj Petrinji

Wed, 12/30/2020 - 09:38
Grad Petrinju i okolicu u ponedjeljak je 28. prosinca zadesio potres jačine 5 po Richteru, tijekom toga dana još nekoliko slabijih, da bi u utorak 29. prosinca nešto iza podneva potres magnitude 6.2 razrušio središte grada i oštetio brojne zgrade, kuće i javne objekte. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu reagirao je među prvima. Još su u ponedjeljak statičari s Fakulteta bili aktivirani preko sustava MUP-a i Civilne zaštite te su se kombijem Fakulteta uputili u smjeru Petrinje, rekao je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskoga fakulteta. – Ujutro me je odmah kontaktirao ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat te su usklađene aktivnosti oko organizacije pregleda građevina nakon što se dobije prva slika s terena. U Gradskom poglavarstvu u Petrinji upoznati smo s prvim stanjem te je započela priprema za postavu cijele platforme za pregled građevina. Već u 14 sati održana je prva koordinacija s gradskom upravom, podignut je cijeli sustav za unos podataka o pregledanim građevinama. Započeli su prvi pregledi – bolnice, škole, dječji vrtići, kao i zgrade Metalurškoga fakulteta u Sisku te Učiteljskoga fakulteta u Petrinji. Posložena je cijela platforma za unos informacija o pregledanim građevinama, pripremljene lozinke za timove koji će doći, upućeni pozivi preko HKIG inženjerima volonterima. Drugi, razoran potres u utorak jako je zaljuljao cijelu Hrvatsku, pa i Zagreb gdje je ponovno oštećena zgrada Građevinskoga fakulteta, zgrada Sveučilišta u Zagrebu te niz objekata po centru metropole. Petrinja, Glina, Sisak, i okolna mjesta i sela doživjela su katastrofu. Odmah je na ta pogođena mjesta upućeno 15-tak inženjera, radosni što mogu pomoći u ovim teškim trenucima te svoja iskustva iz Zagreba prenijeti na stradalo područje. Uskladili su i dolazak kolega s Građevinskoga, Arhitektonskoga i Geodetskoga fakulteta. Ponovno je uspostavljen telefonski kontakt s resornim ministarstvom, s upravom Sveučilišta, upravom Grada Zagreba te s dekanima mnogih fakulteta. Kontaktirani su timovi statičara u Petrinji i svi su javili da su živi i zdravi. Hrabrost mladih ljudi koji se penju po krovovima, kućama i zgradama dok se tlo trese svako malo za svako je divljenje i služi na ponos i čast Sveučilištu u Zagrebu, i cijeloj društvenoj zajednici. Izvor informacija: Universitas portal

Paginacija