Sveučilište u Zagrebu

Subscribe to Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Updated: 4 hours 11 min ago

Veliki interes na predstavljanju združenoga studija "Primijenjena kognitivna znanost"

Fri, 04/21/2023 - 12:10
U prepunoj dvorani B1 Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održano je predstavljanje združenoga diplomskog studija "Primijenjena kognitivna znanost" koji s upisom prve generacije studenta počinje u idućoj akademskoj godini. Program su predstavili voditelji studija - izv. prof. dr. sc. Renata Geld (FFZG) i izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac (FER) te profesor u gostima, kognitivni znanstvenik Todd Oakley sa Sveučilišta Case Western Reserve iz SAD-a. Na predstavljanje se odazvalo preko 300 studenata, prijediplomaca koji trenutno studiraju na različitim studijskim programima fakulteta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ali i velik broj maturanata, poslodavaca i profesora. Broj i sastav publike upućuje na važnost ovoga jedinstvenog i inovativnog interdisciplinarnog studija, ali i na opću potrebu stvaranja novih studijskih programa na Sveučilištu u Zagrebu te u cijeloj Hrvatskoj. Primijenjena kognitivna znanost jedinstven je studij koji zajednički izvode Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Studij je sinergija društveno-humanističkih i tehničkih znanosti, a pored interdisciplinarnih znanja, kod studenata će razvijati vještine kolaboracije, timskoga rada, poslovne komunikacije i slično. Primijenjeni kognitivni znanstvenik je inovator koji se bavi odnosom čovjeka i tehnologije, a djeluje kao posrednik i veza između znanosti i tehnologije u cilju održivog i etičkog razvoja. Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina, a temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma. Heksagon kognitivne znanosti čini šest različitih disciplina i polja znanosti koja se, interdisciplinarno, kombiniraju u jednu. To su lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija. Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu. Kratko uvodno predavanje u kognitivnu znanost profesora Todda Oakleya sa sveučilišta Case Western Reserve nalazi se OVDJE.

Održana svečana dodjela "Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu"

Thu, 04/20/2023 - 12:22
U prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu u srijedu 19. travnja 2023. održana je svečana dodjela "Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima". Prisutne je na početku pozdravila predsjednica Društva prof. dr. sc. Jasna Franekić te istaknula motivaciju za dodjeljivanjem ovakve nagrade jer se, kako je kazala, u društvu nedovoljno vrednuje rad mladih znanstvenika i umjetnika. Svečanosti je prisustvovao i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić te u svom govoru poručio: "Nismo velika država, ali smo bogati znanjem što je podloga za svaki razvoj. Ovakve su nagrade poticaj u budućem radu mladim kolegama, poruka da budu uporni jer se upornost isplati." Ove godine na natječaj za Godišnju nagradu Društva prijavilo se 53 pristupnika. Na temelju pribavljenih recenzija Povjerenstvo je predložilo 10 radova mladih znanstvenika i umjetnika za dodjelu nagrada za 2022. godinu. Svi članovi Upravnog odbora Društva pismeno su potvrdili prijedlog Povjerenstva i odlučili da se nagrade sljedeći pristupnici:
  1. Ivan Karlo Cingesar, mag. ing. oecoing., Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, za rad „Effect of post-processing conditions on polyacrylate materials used in stereolithography“, područje tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo
  2. Viktor Čižić, mag. mus., Muzička akademija, za koncert „Crno-bijeli dijalozi“, područje glazbena umjetnost, polje izvođenje glazbe
  3. Ivan Jajić, mag. oec., Ekonomski fakultet, za rad „Deployment of the Microeconomic Consumer Theory in the Artificial Neural Networks Modelling: Case of Organic Food Consumption", područje društvenih znanosti, polje ekonomija
  4. Dr. sc. Igor Karlović, Hrvatski geološki institut, za rad „Numerical groundwater flow and nitrate transport assessment in alluvial aquifer of Varaždin region, NW Croatia“, područje prirodnih znanosti, polje geologija
  5. Ana Najev, mag. phys., Prirodoslovno-matematički fakultet, za rad „Uniaxial Strain Control of Bulk Ferromagnetism in Rare-Earth Titanate“, područje prirodnih znanosti, polje fizika
  6. Dr. sc. Luka Petrović, Fakultet elektrotehnike i računarstva, za rad „Mixtures of Gaussian Processes for Robot Motion Planning Using Stochastic Trajectory Optimization“, područje tehničkih znanosti, polje računarstvo
  7. Mia Radović, mag. ing. biotechn., Prehrambeno-biotehnološki fakultet & Lucija Hok, mag. pharm., Institut Ruđer Bošković, za rad „Deep eutectic solvents as a stabilising medium for NAD coenzyme: unravelling the mechanism behind coenzyme stabilisation effect“, područje prirodnih znanosti, polje kemija
  8. Barbara Šlibar, mag. inf., Fakultet organizacije i informatike, za rad „OGD metadata country portal publishing guidelines compliance: A multi-case study search for completeness and consistency“, područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti
  9. Maja Tabak Demo, mag. educ. lat. et hist., Filozofski fakultet, za znanstvenu monografiju „Pripovijest o dvoje zaljubljenih“, područje humanističkih znanosti, polje povijest
  10. Doc. dr. sc. Bojan Žunar, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, za rad „Confocal imaging of biomarkers at a single-cell resolution: quantifying ‘living’ in 3D printable engineered living material based on Pluronic F-127 and yeast Saccharomyces cerevisiae“, područje biotehničkih znanosti, polje biotehnologija
Predsjednik Povjerenstva je prof. emer. Mladen Franz, a nagrade su pojedinačno dijelili prof. dr. sc. Jasna Franekić, prof. dr. sc. Borislav Grgin i izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski. U ime dobitnika zahvalio se doc. dr. sc. Bojan Žunar. U glazbeno-umjetničkom dijelu svečanosti nastupio je Pjevački zbor Pravnoga fakulteta "Capella juris" i Viktor Čižić za klavirom.

Fotografije: Jožica Frkanec Štefko  

Održan stručni skup "Transfer tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu"

Wed, 04/19/2023 - 16:01
U auli Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 19. travnja 2023. održan je stručni skup pod nazivom "Transfer tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu". Cilj skupa bio je raspraviti potencijalne daljnje konkretne korake kako bi transfer tehnologije pokazao bolje rezultate, i one znanstvene i komercijalne, te otvoriti različita pitanja vezana, između ostaloga, uz transfer tehnologije i istraživanja na sveučilištima općenito, djelovanje startup i spin-off kompanija, i dr. Voditelj rasprave bio je prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu. Ističući kako Sveučilište pokreće niz inicijativa u području transfera tehnologije i inovacija, prorektor je izrazio spremnost Sveučilišta da sastavnicama pruži još snažniju podršku u ovim složenim procesima te naglasio važnost razvijanja i pokretanja projekata transfera tehnologije na razini sastavnica. Također, najavio je i osnivanje Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu te intenziviranje konkretne suradnje s gospodarstvom. Prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i voditeljica poslijediplomskoga specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo, u svom je izlaganju istaknula kako je Sveučilište razvilo pravni okvir za upravljanje intelektualnim vlasništvom. Taj pravni okvir čine zaposlenici i studenti na njegovim sastavnicama kako bi se potaknuo transfer tehnologije, kreativnosti i znanja prema gospodarstvu te kako bi se stvorili novi proizvodi, usluge, procesi i postupci. „Potrebno je komercijalizirati intelektualno vlasništvo stvoreno korištenjem javnih financija i drugih resursa na dobrobit društva u procesu odgovorne komercijalizacije.“, istaknula je profesorica Vučković Dr. sc. Vlatka Petrović, o.d. privremenoga voditelja Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu govorila je o podršci transferu tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu, a ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoje Meštrić predstavio je nacionalne smjernice za transfer tehnologije i znanja i korespondirajućih programa i javnih poziva. Tijekom svoga izlaganja, dr. sc. Hrvoje Meštrić istaknuo je da je već osigurano 25 milijuna eura bespovratnih sredstava koji stoje na raspolaganju za transfer tehnologije te da se vrlo brzo očekuje i novih 30 milijuna eura za ovo područje. U završnom dijelu skupa uslijedila je rasprava o mogućnostima postizanja što učinkovitijega sustava podrške transferu tehnologije i komercijalizaciji intelektualnoga vlasništva u praksi.    Skupu su nazočili prorektori i dekani, prodekani za znanost, voditelji znanstvenih centara izvrsnosti, predstavnici inkubatora, poduzetničkih i investicijskih programa, i drugi sudionici. Također, na skupu je najavljeno raspisivanje natječaja za upis nove generacije polaznika poslijediplomskoga specijalističkoga interdisciplinarnoga studija Intelektualno vlasništvo početkom svibnja 2023. Program ovoga studija namijenjen je pojedincima iz svih struka budući da je usmjeren na stjecanje specijalističkih znanja o načinima i sadržaju pravne zaštite te upravljanju intelektualnim vlasništvom u procesu transfera tehnologije. Detaljnije informacije o studiju Intelektualno vlasništvo dostupne su OVDJE.

Foto: Zvonimir Ferina

Sveučilište u Zagrebu raspisalo natječaje za dodjelu godišnjih nagrada

Wed, 04/19/2023 - 14:07
Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaje za dodjelu godišnjih nagrada "Fran Bošnjaković", "Andrija Mohorovičić", "Andrija Štampar", "Ars summa Universitatis", "Praemium Biotechnicum", "Viktor Žmegač", "Alica Wertheimer-Baletić" te za sveučilišnu inovaciju godine.

Natječaj za dodjelu Nagrade „Fran Bošnjaković“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Fran Bošnjaković“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području tehničkih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković“   Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Mohorovičić“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Andrija Mohorovičić“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić“   Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Štampar“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023.  Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Andrija Štampar“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Štampar“    Natječaj za dodjelu Nagrade „Ars summa Universitatis“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Ars summa Universitatis“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima u umjetničko-nastavnim zvanjima za umjetničko-nastavne rezultate u promicanju umjetničkih disciplina i struke, nacionalne kulture i umjetnosti, te prijenos znanja, posebice u odgoju mladih umjetnika i stručnjaka u umjetničkom području Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis"   Natječaj za dodjelu Nagrade za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrada za inovacije i transfer tehnologije, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu Nagrade za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije za akademsku godinu 2022./2023. Prijedlozi se upućuju Povjerenstvu za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele nagrada za inovacije i transfer tehnologije   Natječaj za dodjelu Nagrade „Praemium Biotechnicum“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Praemium Biotechnicum“, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Praemium Biotechnicum” za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje pojedincima na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje biotehničkih disciplina i struke te prijenos znanja i odgoj mladih znanstvenika i stručnjaka u biotehničkom području. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Praemium Biotechnicum”   Natječaj za dodjelu Nagrade „Viktor Žmegač” Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Viktor Žmegač”, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Viktor Žmegač“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Viktor Žmegač”   Natječaj za dodjelu Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić” Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“ dodjeljuje se zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području društvenih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić”

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija za ak. god. 2022./2023.

Wed, 04/19/2023 - 11:24

Temeljem uvjeta i kriterija Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2022./2023. koji je bio otvoren od 15. veljače do 10. ožujka 2023., na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskog kolegija u širem sastavu, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku o dodjeli 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu redovitim studentima sveučilišnih prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih, diplomskih te stručnih prijediplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2022./2023. prema priloženim popisima.

Stipendije su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

A.  stipendije za izvrsnost – 390 stipendija

B.  stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM) – 6 stipendija

C.  stipendije uspješnim studentima sportašima –  7 stipendija

D.  stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa – 100 stipendija

E.  stipendije za studente umjetničkog područja – 17 stipendija

Na Natječaj je ukupno bilo prijavljeno 868 kandidata.

Studenti dobitnici će biti informirani o vremenu i načinu potpisivanja Ugovora o stipendiranju.

Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati drugu stipendiju o čemu će Sveučilište u Zagrebu izvršiti provjeru. Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na e-mail: stipendije@unizg.hr


U 16 novih Erasmus+ akademija za učitelje sudjeluje i naš Učiteljski fakultet

Wed, 04/19/2023 - 09:44
Europska komisija odabrala je 16 novih Erasmus+ akademija za stručno usavršavanje učitelja koje će nastavnicima u svim fazama njihove karijere pružiti mogućnosti učenja, a te mogućnosti uključuju mobilnost, platforme za učenje i profesionalne zajednice te će doprinijeti ostvarenju europskog prostora obrazovanja, objavljeno je na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU). U radu novoizabranih akademija / partnerstava za izvrsnost, u ulozi partnera sudjelovat će i projektni timovi s Učiteljskog fakulteta: na projektu Co-constructing the continuum between initial teacher education and continuous professonal development - ContinueUP s voditeljicom UFZG-ovog tima izv. prof. dr. sc. Višnjom Rajić i na projektu Academy for Creative, Innovative and Inclusive Schools – ACIIS s voditeljicom UFZG-ovog tima, višom asistenticom dr. sc. Mašom Rimac Jurinović. AMPEU ističe kako će zajedno s 11 akademija odabranih u prvom pozivu koji je bio 2022. godine, nove akademije kroz Erasmus+ projektna partnerstva razvijati europsku i međunarodnu perspektivnu za obrazovanje i karijerno usavršavanje nastavnika u skladu s prioritetima EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja. Višejezičnost, jezična svijest i kulturna raznolikost uzet će se u obzir pri promicanju mobilnosti, razvoju platformi za učenje i stvaranju profesionalnih zajednica. Tijekom tri godine novoimenovane akademije dobit će gotovo 22,5 milijuna eura potpore iz programa Erasmus+. Teme obuhvaćene projektima uključuju vještine vezane uz znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku, kreativnost, uključenost i održivost okoliša. Više informacija o odabranim akademijama na poveznici.
Izvor fotografije: Luckybusiness @ Adobe Stock

Istaknuti zaključci i odluke 7. redovite sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu

Tue, 04/18/2023 - 15:01
Sedma redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu održala se 18. travnja 2023., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda, vezanih uz izbore u zvanja, financijska pitanja, upisne kvote i poslijediplomske specijalističke studije, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka. Članovi Senata potvrdili su tekst Natječaja i Pravilnik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, koji je na svojoj 13. sjednici 17. ožujka 2023. donio Odluku o raspisivanju Natječaja za sufinanciranje studentskih programa za 2023. godinu. Natječajem će se sufinancirati studentski programi u sljedećim kategorijama: znanstvene i sportske studentske manifestacije, znanstveni i stručni skupovi i događanja, kulturna zbivanja i programi (izvedbena umjetnost), studentski mediji, sportske aktivnosti i studentski znanstveni programi. Pravo prijave na natječaj imaju svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, studentski zborovi sastavnica, studentske udruge i studentske organizacije s djelovanjem na području Sveučilišta u Zagrebu. Rok za predaju programa je 30. travnja 2023. Senat je usvojio i prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija, koje je predložilo sljedeću raspodjelu 520 predviđenih stipendija po kategorijama:
  1. stipendije za izvrsnost - dodjeljuje se 390 stipendija
  2. stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM) - dodjeljuje se 6 stipendija 
  3. stipendije uspješnim studentima sportašima - dodjeljuje se 7 stipendija
  4. stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa - dodjeljuje se 100 stipendija.
  5. stipendije za studente umjetničkoga područja -  dodjeljuje se 17 stipendija.
Odobreni su i sljedeći novi naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Kako je prostor postao mjesto, eseji iz devetnaestoljetne australske književnosti, Priručnik iz opće geologije i opće paleontologije, Priručni anatomski atlas, 12. izdanje i Tehnike popravka i pojačanja zidanih zgrada. Senat je suglasan i s potvrdama koje je izdalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a kojima se potvrđuju upisi u Upisnik studijskih programa za sljedeće studijske programe: združeni sveučilišni diplomski studijski program Primijenjena kognitivna znanost (Applied Cognitive Science), združeni studij Filozofskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na hrvatskome i engleskome jeziku te studijski program sveučilišnog diplomskog studija Naftno i geoenergetsko inženjerstvo i menadžment Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Usvojen je i Plan aktivnosti sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu za ak. godinu 2022./2023. i 2023./2024. Plan aktivnosti sustava osiguranja kvalitete sveobuhvatni je dokument koji sadrži i razrađuje niz mjera i aktivnosti usmjerenih na osiguravanje kvalitete u svrhu poticanja razvoja i inovacija koje unaprjeđuju trinaest ključnih područja djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica. Plan aktivnosti za dvogodišnje razdoblje obuhvaća najvažnije planirane mjere za koje je ocjenjeno da će znatno podignuti kvalitetu i potaknuti značajne iskorake u nastavnom, znanstvenom, umjetničkom i stručnom radu Sveučilišta, napretku studenata i njihovom zadovoljstvu, kvaliteti nastavnog kadra, upravljanju, razmjeni i dostupnosti informacija unutar sustava i s vanjskim dionicima, međunarodnoj suradnji, i dr. U nastavku sjednice članovi Senata potvrdili su Odluke fakultetskih vijeća o izboru prof. art. Alena Novoselca za dekana Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mladena Zrinjskoga za dekana Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivana Koprića za dekana Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Vladislava Brkića za dekana Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također, Senat je dao suglasnost na programe pristupnika za dekane sljedećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: program prof. dr. sc. Ante Jukića za dekana Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, program prof. dr. sc. Marine Klačmer Čalopa za dekanicu Fakulteta organizacije i informatike, program prof. dr. sc. Anice Hursa Šajatović za dekanicu Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju članka 3. Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrada Sveučilišta u Zagrebu, Senat je potvrdio i raspisivanje natječaja za godišnje nagrade Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2022./2023. Uz već postojeće nagrade „Andrija Mohorovičić“, „Andrija Štampar“, „Fran Bošnjaković“ i „Ars summa Universitatis“ te nagradu za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije, od ove ak. godine Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje i sljedeće nagrade: Nagradu „Alica Wertheimer-Baletić“, koja se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području društvenih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Nagradu „Viktor Žmegač“, koja se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Nagradu „Praemium Biotechnicum“, koja se dodjeljuje pojedincima na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje biotehničkih disciplina i struke te prijenos znanja i odgoj mladih znanstvenika i stručnjaka u biotehničkom području. Usvojena je i Odluka o raspodjeli 2. akontacijske doznake za temeljno financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu u ak. g. 2022./2023. u iznosu od 5.451.564,75 eura. Sredstva se raspodjeljuju sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kao 2. akontacijska rata za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima, a konačnu raspodjelu po sastavnicama utvrdit će Senat Sveučilišta posebnom odlukom kada bude isplaćen ukupan iznos za temeljno financiranje materijalnih troškova znanstvene i umjetničke djelatnosti u ak. godini 2022./2023.

Predstavnici Sveučilišta u Zagrebu susreli se s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Republike Indije

Tue, 04/18/2023 - 12:16
Predstavnici Sveučilišta u Zagrebu i sastavnica koje ostvaruju suradnju s indijskim visokoobrazovnim institucijama susreli su se jučer, 17. travnja 2023., na Agronomskom fakultetu s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Republike Indije, gospođom Meenakashi Lekhi. Susret je održan u okviru ministričina službenoga posjeta Republici Hrvatskoj. Susret je organiziran radi snažnijega povezivanja indijskih i hrvatskih mladih talenata  te daljnjega razvoja novih programa temeljenih na vještinama koji će mladim istraživačima omogućiti razmjenu ideja i znanja kroz nove inicijative između sveučilišta u Indiji i Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom zajedničkoga sastanka potpisan je i Memorandum o suradnji između Akademije likovnih umjetnosti i Lalit Kala Akademi u New Delhiju. Memorandum su u ime Sveučilišta u Zagrebu potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i dekan ALU-a red. prof. Tomislav Buntak, a u ime Lalit Kala Akademi u New Delhiju državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Republike Indije Meenakashi Lekhi. Na temelju dokumenta koji je potpisan na vrijeme od pet godina, dvije će institucije surađivati na različitim projektima i aktivnostima koje će pridonijeti razmjeni studenata i nastavnika, kreativnih umjetnika, kulturnih administratora, znanstvenika i intelektualaca dviju zemalja, te razmjenjivati umjetničke izložbe i kulturna događanja. Između ostaloga, zajednički će organizirati različite radionice, umjetničke škole i kampove te međusobno sudjelovati u projektima koje organiziraju obje institucije u svojim zemljama. "Sveučilište u Zagrebu ima vrlo dobre odnose s indijskim sveučilištima na razini individualne suradnje i nadamo se da će se ona u budućnosti proširiti na sve razine. Vidim puno potencijala za suradnju s obzirom na visoku kvalitetu kako Sveučilišta u Zagrebu, tako i mnogih indijskih visokoškolskih institucija. Uvjeren sam da ćemo pronaći nove mogućnosti za produbljivanje partnerskih odnosa između Indije i Hrvatske na obrazovnoj i istraživačkoj razini. Zajedno smo jači u prevladavanju svih izazova s kojima se današnji svijet suočava“, istaknuo je rektor Lakušić. Istaknuvši kako je impresionirana postojećom, ali i potencijalnom suradnjom između Indije i Hrvatske, ministrica Lekhi tijekom svojega izlaganja izrazila je zadovoljstvo susretom s rektorom i predstavnicima Sveučilišta te svim članovima dvaju izaslanstava. “Privilegij je potpisati petogodišnji Memorandum o akademskoj suradnji između Lalit Kala Akademi New Delhi i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu”, izjavila je ministrica Lekhi. Susret je završio simboličnom sadnjom stabla javora na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. “Navedeni događaj simbolizira suradnju koju smo danas zasijali kako bismo ubirali plodove u vidu jačanja razmjene mladih talenata iz Hrvatske i Indije”, zaključila je ministrica Lekhi.  Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu,  susretu s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Republike Indije nazočili su, među ostalima, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Indije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Raj Kumar Srivastava, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, dekan Agronomskoga fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić i prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju izv. prof. dr. sc. Kristina Kljak, dekan Kineziološkoga fakulteta prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Akademije likovnih umjetnosti prof. art. Tomislav Buntak te drugi članovi dvaju izaslanstava. Državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Republike Indije Meenakashi Lekhi boravila je u službenom posjetu Republici Hrvatskoj 16. i 17. travnja 2023. Posjet je još jedna potvrda bliskih i prijateljskih veza između Indije i Hrvatske koje će dodatno ojačati bilateralnu suradnju dviju zemalja.

Profesori Medicinskoga fakulteta Lidija Beketić Orešković i Stjepan Orešković primljeni u Europsku akademiju znanosti i umjetnosti

Tue, 04/18/2023 - 09:48
Sredinom travnja 2023. u Salzburgu je u Europsku akademiju znanosti i umjetnosti primljeno dvoje znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu - prof. dr. sc. Lidija Beketić Orešković i prof. dr. sc. Stjepan Orešković, profesori Medicinskoga fakulteta. Prof. dr. sc. Stjepan Orešković pročelnik je Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva i bivši ravnatelj Škole narodnoga zdravlja "Andrija Štampar". Zahvaljujući svom doprinosu ekonomici i sociologiji zdravstva primljen je u razred za društvene znanosti. Prof. dr. sc. Lidija Beketić Orešković bavi se područjem kliničke onkologije i cijenjena je liječnica u Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice". Članovi Akademije biraju se na temelju izuzetnih znanstvenih, umjetničkih i upravljačkih postignuća, a među njima je i 37 dobitnika Nobelove nagrade. Europska akademija znanosti i umjetnosti povezuje svijet znanja s idejom novog prosvjetiteljstva i temeljnih europskih vrijednosti uz promicanje znanstvenog i društvenog napretka. Vodeći znanstvenici, umjetnici i praktičari upravljanja posvećeni su inovativnom istraživanju, interdisciplinarnoj i transnacionalnoj suradnji te razmjeni i širenju znanja, navedeno je u priopćenju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim naših dvoje profesora s Medicinskoga fkulteta u ovu prestižnu instituciju primljena su još dvojica hrvatskih znanstvenika. Igor Rudan sa Sveučilišta u Edinburghu, također i alumni Sveučilišta u Zagrebu, primljen je u članstvo temeljem doprinosa medicini, prvenstveno smanjenju smrtnosti djece diljem svijeta od zaraznih bolesti te Emilio Marin, professor emeritus Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, svjetski poznat po svojim arheološkim istraživanjima. Izvor fotografije: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Susret predstavnika Sveučilišta u Zagrebu s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Indije

Fri, 04/14/2023 - 13:44
U okviru svoga službenoga posjeta Republici Hrvatskoj, državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Indije gospođa Meenakashi Lekhi susrest će se u ponedjeljak 17. travnja 2023. u 10.40 sati s predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu te sastavnica koje ostvaruju suradnju s indijskim visokoobrazovnim institucijama.  Zajednički susret održat će se u Vijećnici Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Svetošimunska 25, Zagreb). Susret je motiviran zajedničkom željom za snažnijim povezivanjem mladih talenata iz Indije i Hrvatske te daljnjim razvojem novih programa temeljenih na vještinama koji će mladim istraživačima omogućiti razmjenu ideja i znanja kroz nove inicijative između sveučilišta u Indiji i Sveučilišta u Zagrebu. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, susretu s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Indije gospođom Meenakashi Lekhi nazočit će, između ostalih, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Indije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Raj Kumar Srivastava, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Agronomskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Kristina Kljak, dekan Kineziološkoga fakulteta prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Akademije likovnih umjetnosti prof. art. Tomislav Buntak, te drugi članovi dviju delegacija. Očekuje se da će tijekom susreta biti potpisan memorandum o akademskoj suradnji između Lalit Kala Akademi New Delhi iz Indije i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Indije gospođa Meenakashi Lekhi boravi u služenom posjetu Republici Hrvatskoj 16. i 17. travnja 2023. Tijekom svoga posjeta, između ostaloga, susrest će se s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Franom Matušićem te sa članovima indijske zajednice i prijateljima Indije u Republici Hrvatskoj. Posjet je još jedna potvrda bliskih i prijateljskih veza Indije i Hrvatske koji će dodatno ojačati bilateralnu suradnju između dviju zemalja.  

Novi diplomski studij na Sveučilištu u Zagrebu ‒ Primijenjena kognitivna znanost

Thu, 04/13/2023 - 10:44
Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva u akademskoj godini 2023./2024. pokreću prvi interdisciplinarni združeni diplomski studij Primijenjena kognitivna znanost u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina. Temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma. Heksagon kognitivne znanosti čine lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija.

Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu.

Nastavnici studija i kognitivni znanstvenik u gostima, profesor Todd Oakley, predstavit će kognitivnu znanost i novi studijski program tijekom Otvorenih sati Centra za kognitivnu znanost, koji će se održati u četvrtak 20. travnja u 17.30 na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (prostorija A-105).

Molimo zainteresirane studente da svoj dolazak prijave voditeljici studija izv. prof. dr. sc. Renati Geld na e-adresu rgeld@ffzg.hr. Na istu adresu možete uputiti i sva pitanja o studiju i upisnim uvjetima.

Studirati (primijenjenu) kognitivnu znanost znači izgraditi znanja i vještine budućnosti.

Upis prve generacija studenata novoga studija Primijenjena kognitivna znanost provest će se u akademskoj godini 2023./2024., a program će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku.

Mrežna stranica Centra za kognitivnu znanost
LinkedIn
Facebook

Službeno završen milijun eura vrijedan projekt obnove vile Oršić u Varaždinu

Wed, 04/12/2023 - 08:24
Završetak obnove prekrasnoga povijesnog zdanja iz 19. stoljeća iznimne kulturne i arhitektonske vrijednosti - Vile Oršić u samom središnju grada Varaždina, obilježen je prigodno 11. travnja 2023., uz prisustvo predstavnika akademske zajednice te predstavnika javnoga i gospodarskog sektora. Obnova Vile je trajala dvije godine i sada opremljena modernom tehnologijom započinje s novom namjenom, a to je provođenje nastave uz inovativne koncepte učenja i poučavanja te provođenje znanstvenih istraživanja studenata i nastavnika Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Ovom sveobuhvatnom obnovom ovaj je Fakultet proširio svoje vlastite prostorne kapacitete, a tako i kapacitete najstarijeg i najvećeg hrvatskog sveučilišta – Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o prekrasnoj povijesnoj zgradi iznimne kulturološke vrijednosti u samom centru Varaždina s pripadajućim dvorištem ukupne površine 4.327 četvornih metara, koja je nakon ove zahtjevne obnove spašena od propadanja i postaje novi prostor za razvoj istraživačkih potencijala i provođenje nastavnih i izvannastavnih aktivnosti studenata i znanstvenika na Fakultetu. Ovime smo dobili oko 650 četvornih metara prostora koji neće riješiti nedostatak naših prostornih kapaciteta, međutim nam daje mogućnost za provođenje i primjenu inovativnih koncepata učenja i poučavanja, po principu modela 'work based learning' i kroz laboratorijsku nastavu, u suradnji s partnerima iz industrije, a upravo su oni dali velik doprinos u obnovi i rekonstrukciji Vile i na tome im zahvaljujemo - naglasila je dekanica Fakulteta prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. Ovo je centar koji integrira gospodarstvo s obrazovnim procesom, a to je strateški interes našeg Sveučilišta i FOI na tome intenzivno radi kao jedna od naših najkvalitetnijih sastavnica – pohvalio je projekt obnove prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom. Zgrada je dana na korištenje FOI-ju odlukom Gradskog vijeća Grada Varaždina u svrhu realizacije obrazovnih aktivnosti i unaprjeđenja visokog obrazovanja u gradu Varaždinu i u cijeloj regiji sjeverozapadne Hrvatske, a obnovljena je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, Ministarstva kulture i medija RH, Grada Varaždina, Varaždinske županije, partnerskih poduzeća i projektnih sredstava u ukupnom iznosu od oko 933 tisuće eura (7 milijuna kuna). Izuzetno nam je drago da je Vila postala laboratorijski dio FOI-ja i nadamo se dogradnji 'Centra za predinkubaciju u pametnoj industriji', zajedničkog projekta Grada Varaždina i FOI-ja, kroz ITU mehanizam u nastavku čestice, što će jednog dana postati prvi takav predinkubacijski centar u Hrvatskoj – najavio je gradonačelnik Varaždina dr. sc. Neven Bosilj. Obnova je izvođena pod stalnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Varaždinu, a pročelnica Odjela i izaslanica ministrice kulture i medija, dr. sc. Vesna Pascuttini – Juraga je istaknula da su prilikom obnove očuvani svi povijesni elementi zgrade, uključujući stolariju, podove, kamin, arhitektonske dekorativne elemente, kao i sam raspored prostorija. S ovakvom praksom obnove naših povijesnih građevina nastavljamo i dalje na području Varaždinske županije, jer je to izvrstan primjer kako zaštititi povijesna dobra i dati im novi sadržaj u obrazovanju i znanosti – zaključio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja za obnovu je izdvojilo oko 343 tisuće eura (2,5 milijuna kuna), a financijsku potporu u okviru 'Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu' dalo je i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Ova obnova pokazuje da FOI pripada u sam vrh visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj, vodeći računa o potrebama suvremenog tržišta rada - istaknuo je izaslanik predsjednika Vlade RH i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak. Obnovu Vile Oršić sponzorirale su velike hrvatske IT i marketinške tvrtke: IBM iX Croatia d.o.o., Mobilisis d.o.o., Cratis d.o.o., Arbona d.o.o. te Fina- Financijska agencija, u suradnji s kojima FOI u novoopremljenim učionicama i laboratorijima Vile već sada održava nastavne i nenastavne aktivnosti. Surađujemo s FOI-jem zbog kvalitete rada sa studentima koji ih izuzetno dobro priprema za tržište rada, a tome svjedoči i podatak da više od 60 posto naših zaposlenika u Varaždinu dolazi upravo s ovog Fakulteta – rekao je Mario Horvat, managing director u tvrtki IBM iX.  U prostoru Vile Oršić, FOI je započeo s redovnom nastavom na svim svojim sveučilišnim studijima u ljetnom semestru ak. godine 2022./2023., a u njoj su smješteni fakultetski istraživački laboratoriji, WBL učionica, dvorane za učenje i poučavanje te kabineti za nastavnike i centre Fakulteta, a svi opremljeni najsuvremenijom tehnologijom. Povijesno stubište Vile ukrašeno je umjetničkim slikama varaždinskog slikara i umjetnika Dražena Trogrlića, koje su pronađene u Vili i također spašene prilikom njene obnove. FOI broji oko 2700 studenata i 155 djelatnika, a svima njima Vila je stavljena na raspolaganje za znanstveno-istraživački rad, što će prigodno obilježiti obilaskom i otvorenjem već idućega tjedna.

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Fri, 04/07/2023 - 10:26
Svim studenticama i studentima, alumnima, nastavnicima, djelatnicima i prijateljima našega Sveučilišta sretan Uskrs uz obilje mira i zdravlja želi Sveučilište u Zagrebu!

Održan stručni skup "Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije – javnozdravstvena diplomacija Andrije Štampara"

Fri, 04/07/2023 - 08:54
Povodom 75. obljetnice osnutka Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskog dana zdravlja, 6. travnja 2023. održan je stručni skup "Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije – javnozdravstvena diplomacija Andrije Štampara", u organizaciji Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Andrija Štampar je utemeljitelj Škole narodnog zdravlja, bio je profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta i njegov dekan u dva mandata, rektor Sveučilišta u Zagrebu, dao je neizmjeran doprinos hrvatskoj medicini i trajno upisao naš narod na svjetsku javnozdravstvenu kartu. Slijedeći njegovu viziju definicija „Zdravlje za sve“ postala je prepoznatljiv moto Svjetske zdravstvene organizacije, kojoj je predsjedao na prvoj Skupštini održanoj 7. travnja 1948. godine, na dan koji je od tada poznat još i kao Svjetski dan zdravlja. U svojem uvodnom obraćanju dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavko Orešković izjavio je da je Svjetska zdravstvena organizacija ustanova koja je svojim aktivnostima spasila milijune života i koja je dovela zdravstvenu skrb u područja gdje ranije nije bila dostupna. Osvrnuvši se na lik i djelo Andrije Štampara, podsjetio je da Škola narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta ne nosi samo njegovo ime, već je i slijednik njegove vizije te se razvija po njegovim postulatima. Govoreći o Štamparovu nasljeđu izaslanica ministra zdravstva, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske prim. dr. sc. Marija Bubaš izrekom „Djela kroz vrijeme utiru put“ naglasila je da je zdravlje prvo te da ispred svega treba stajati pacijent. Također, zahvalila je Uredu Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj na kvalitetnoj suradnji s Ministarstvom zdravstva. Izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dr. sc. Gordan Grlić Radman istaknuo je povodom ove značajne obljetnice da je to prigoda osvrnuti se na uspjehe javnog zdravstva općenito, ali i gledati unaprijed s obzirom na pandemiju, kao i aktualne i buduće izazove, ustvrdivši kako Svjetska zdravstvena organizacija ima ključnu ulogu u sferi izgradnje globalne zdravstvene infrastrukture te da u tome aktivno sudjeluje Republika Hrvatska. Prije 75 godina, 1948. godine zemlje svijeta udružile su se i osnovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju kako bi promicale zdravlje, očuvale svijet sigurnim i služile ranjivima, tako da svatko i svugdje može postići najvišu moguću razinu zdravlja. Ova sedamdeset i peta obljetnica postojanja Svjetske zdravstvene organizacije prilika je da se osvrnemo na uspjehe javnog zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života te nam mogu služiti kao poticaj za buduće djelovanje i rješavanje svih novih zdravstvenih izazova. Globalno zdravlje sastavni je dio vanjskopolitičkih agendi mnogih zemalja, posebice u odnosu na ekonomski i socijalni razvoj, sigurnost, humanitarna pitanja, socijalnu pravdu i ljudska prava te globalno upravljanje krizama. Svjetska zdravstvena organizacija ključni je subjekt zdravstvene diplomacije na globalnoj razini. U odgovoru na globalnu pandemiju COVID-19 SZO je imala ključnu ulogu koordinirajući praćenje širenja bolesti, razvijajući smjernice za prevenciju i liječenje te olakšavajući pravednu distribuciju cjepiva i drugih osnovnih potrepština. Panelisti skupa bili su: akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske za društvena pitanja, prof. dr. sc. Mate Granić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske za vanjsku politiku, prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, specijalistica školske medicine i voditeljica hrvatskog Ureda Svjetske zdravstvene organizacije, prof. dr. sc. Stjepan Orešković, voditelj značajnih obrazovnih, istraživačkih i konzultantskih projekata te međunarodnih konferencija i pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić-Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao uvodničarka i moderatorica. Zajednička nit tijekom panel rasprave ispreplela se preko još živućih i suvremenih načela Andrije Štampara poput etičnosti, poštivanja principa, rad za opće dobro isključujući vlastiti interes, znanje, lojalnost prema prijateljima, slobodu i jednakost. Zaključke donosimo u obliku citata: - prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić: „Međunarodna solidarnost je učinkovit odgovor na sadašnje izazove te je potrebno jačanje Svjetske zdravstvene organizacije kako bi imala veću ulogu u diplomaciji, a Štampar je bio pionir međunarodne zdravstvene diplomacije.“ - prof. dr. sc. Mate Granić: „Nasljeđe Andrije Štampara pomoglo je pristupanju Republike Hrvatske u Ujedinjene narode međunarodne asocijacije, on je veliko ime u svjetskoj medicini i javom zdravstvu te je bio sjajna referenca na putu našeg priznavanja.“ - prof. dr. sc. Stjepan Orešković: „Valja se zapitati što mi danas moramo napraviti slijedeći Štamparove principe. Ključ su snažne institucije, Štampar je branio Svjetsku zdravstvenu organizaciju te je njegova poruka za nas danas da su potrebne jake autonomne institucije koje služe narodu.“ - akademik Zvonko Kusić: „Andrija Štampar je veći čovjek nego se o njemu govori, njegovi postulati i institucije su preživjeli 100 godina. Imao je znanstveni i administrativni autoritet te karizmu.“ Skup je završen riječima koja najbolje opisuju lik i djelo Andrije Štampara, kao i institucije koje je utemeljio: Ne možeš biti veliki čovjek ako se ne zalažeš za malog čovjeka. Videozapis skupa dostupan je na Youtube kanalu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na poveznici. #zdravljezasve  Izvor informacija i fotografija: MEF

Javni natječaj za dodjelu stipendija Zaklade Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2022./2023.

Thu, 04/06/2023 - 15:08
Na temelju Odluke Upravnog odbora od 5.travnja 2023., uz suglasnost upravitelja Zaklade, Zaklada Sveučilišta u Zagrebu za stipendiranje studenata objavljuje javni natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u akademskoj godini 2022./2023.  Stipendije Zaklade Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuju se u kategoriji A./B: - redoviti studenti prijediplomskih sveučilišnih studija, diplomskih sveučilišnih studija, integriranih prijediplomskih i diplomskih sveučilišnih studija (u daljnjem tekstu: sveučilišnih studija), stručnih prijediplomskih studija i stručnih diplomskih studija (u daljnjem tekstu: stručnih studija) na Sveučilištu u Zagrebu koji su slabijeg socijalno-ekonomskog statusa odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Zaklada Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuje pet (5) stipendija. Ukupni iznos pojedine stipendije iznosi 2.000,00 € (dvijetisuće EUR-a). Prijave na natječaj obavljaju se isključivo elektroničkim putem upisivanjem podataka u aplikaciju na mrežnoj stranici Zaklade. Prijava se vrši na poveznici. Za pristup aplikaciji student koristi svoj elektronički identitet u sustavu AAI@Edu.Hr. Rok za prijavu na natječaj iznosi 15 dana (kalendarski). Prijave se podnose u razdoblju od 7. travnja 2023. od 12.00 sati do 21. travnja 2023. do 12.00 sati. Prijave s nepotpunom dokumentacijom ili prijave koje ne budu podnesene u roku i na način propisan javnim natječajem neće se razmatrati. Dostavljena dokumentacija na javni natječaj ne vraća se podnositelju prijave. Za sva dodatna pojašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt e-mail adresu: zaklada@unizg.hr ili na telefonski broj +385 14564 106. Natječaj Izjava o članovima zajedničkog kućanstva Izjava o neprimanju stipendije Popis neoporezivih primitaka članova kućanstva

Privremeni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija za ak. god. 2022./2023.

Thu, 04/06/2023 - 10:31
Povjerenstvo za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu utvrdilo je privremene rang liste dobitnika stipendija redovitim studentima sveučilišnih prijediplomskih, sveučilišnih integriranih prijediplomskih i diplomskih, sveučilišnih diplomskih te stručnih prijediplomskih i stručnih diplomskih studija za ak. god. 2022./2023. Kandidati koji nisu ostvarili pravo na stipendiju mogu u roku tri dana, zaključno s 8. travnja 2023. do ponoći, podnijeti Povjerenstvu pisani obrazloženi prigovor elektroničkim putem na adresu: stipendije@unizg.hr. Prigovore mogu podnositi isključivo kandidati osobno.

Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na mail stipendije@unizg.hr. Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati nijednu drugu stipendiju iz javnih izvora (izuzev Erasmus+ stipendije). A KATEGORIJA B KATEGORIJA C KATEGORIJA D KATEGORIJA E KATEGORIJA Više možete vidjeti OVDJE. Konačne liste dobitnika bit će objavljene nakon potvrde istih na sjednici Senata 18. travnja 2023.

Održana Konferencija Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023

Wed, 04/05/2023 - 10:15
Od 28. do 30. ožujka održana je godišnja konferencija Srca Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023 te ujedno i završna konferencija nacionalnoga strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO). Konferencija Srce DEI 2023 održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Grada Zagreba. "Tijekom tri dana, na Konferenciji je sudjelovalo više od 430 sudionika, održano je 13 radionica, više od 45 predavača održalo je predavanja koja su bila podijeljena u deset tematskih blokova te su održana 4 panela tijekom kojih su stručnjaci razmijenili znanja, iskustva te očekivanja i ideje za daljnji razvoj u području naprednog računanja u znanosti i gospodarstvu, otvorenih znanstvenih publikacija, kvantnih tehnologija i kvantnih komunikacija te u području otvorene znanost. Ove godine imali smo i 27 poster prezentacija čime smo ostvarili veliki iskorak u odnosu na prošlu godinu te nas veseli veliki interes dionika iz zajednice za sudjelovanje u programu naše konferencije i predstavljanje projekata u kojima sudjeluju", pojasnio je predsjednik Programskoga odbora konferencije Srce DEI 2023 dr. sc. Slaven Mihaljević. Otvaranju konferencije prisustvovali su čelnici visokih učilišta i drugih ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Grada Zagreba te čelnici s partnerskih ustanova na projektu HR-ZOO. U uvodnom predavanju ravnatelj Srca Ivan Marić je istaknuo: "Podaci su srž današnje znanstvene djelatnosti, a provedba istraživanja nezamisliva je bez uporabe naprednih računalnih resursa koji značajno utječu na skraćivanje vremena potrebnog za dolazak do rješenja. S ponosom ističem da je Srce uspjelo u uspostavi nove generacije nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO koju stavljamo na raspolaganje akademskoj i znanstvenoj zajednici. Svjesni smo da je e-infrastruktura potpuna ako s jedne strane ima napredne računalne, spremišne i mrežne resurse a s druge strane podatke i zbog toga smo prije dvije godine pokrenuli inicijativu za Hrvatski oblak za otvorenu znanost s ciljem promicanja otvorene znanosti u Hrvatskoj. Našu e-infrastrukturu povezali smo s europskim infrastrukturama, aktivno smo uključeni u Europski oblak za otvorenu znanost kako bismo našim znanstvenicima i istraživačima stvorili okruženje za rad kakvo imaju i njihovi kolege u svijetu. Pored toga želimo i dalje aktivno nastaviti raditi na širenju pozitivnog utjecaja akademske zajednice, znanja i iskustava razvijenih unutar nje na ostale dijelove društva: javni sektor i gospodarstvo. Jedan od ciljeva Srca je privlačenje i zadržavanje talenata: kako znanstvenika, nastavnika i studenata - korisnika naših usluga - da ostanu i nastave svoje znanstvene karijere u Hrvatskoj, tako i stručnjaka koji u Srcu osmišljavaju i izgrađuju sve potrebne sustave i digitalne usluge." Potom je slijedilo pozvano predavanje dr. sc. Eng Lim Goha, potpredsjednika i glavnog tehničkog direktora za napredno računanje i umjetnu inteligenciju u tvrtki Hewlett Packard Enterprise koji je na vrlo razumljiv način pojasnio vezu između superračunala i umjetne inteligencije, načine na koje se modeli umjetne inteligencije treniraju da bi bili što uspješniji u isporučivanju rezultata te je pojasnio model distribuiranog učenja u kojem je omogućena zaštita primarnih podataka te razmjena zaključaka i znanja koji su nastali na temelju tih podataka. Tijekom panela "Uloga naprednog računanja u razvoju znanosti i gospodarstva" panelisti Nikola Blažević, osnivač i vlasnik Mikrotvornice, dr. sc. Kristian Horvath, načelnik Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj u Državnom hidrometeorološkom zavodu, akademik Bojan Jerbić sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Domagoj Vulin sa Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su iz svoje perspektive govorili o značaju i utjecaju naprednih tehnologija zasnovanih na računarstvu visokih performansi na njihovo područje djelovanja. Sudionici konferencije imali su priliku tijekom tematskog bloka „Katalog usluga HR-ZOO“ saznati detalje u vezi rezultata projekta HR-ZOO, kao i pojedinosti o novim, odnosno unaprjeđenim uslugama Srca Virtualni podatkovni centri  i Napredno računanje koje su im na raspolaganju od početka travnja.   U okviru bloka "Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju" prezentirana su tri primjera korištenja mikrokvalifikacija na fakultetima kao obrazovnih modula koji u kraćem vremenu omogućavaju stjecanje određenih znanja i vještina za studente, a ujedno podržavajući cjeloživotno učenje i pružajući fleksibilnije i modularne mogućnosti učenja. Panelisti u okviru bloka "Znanstveno izdavaštvo i Hrčak: časopisi, zbornici, knjige" bili su dr. sc. Dragan Bagić, inicijator platforme Open Press, prof. dr. sc. Daria Pašalić, predsjednica Savjeta Hrčka i urednica časopisa Biochemia Medica, Mišo Nejašmić, direktor Naklade Jesenski i Turk, dr. sc. Stjepan Matković, predsjednik Povjerenstva za znanstveno-izdavačku djelatnost MZO te Draženko Celjak, predstojnik Sektora za upravljanje podacima Srca. Tema je okupila velik broj sudionika iz znanstvene i akademske zajednice te se povela zanimljiva rasprava oko toga gdje se nalazimo po pitanju otvorenih znanstvenih publikacija u Hrvatskoj, koji su izazovi te kako bismo mogli na iste odgovoriti. Raspravom se dotakla tema utjecaja i primjene umjetne inteligencije u razvoju znanstvenog izdavaštva u Hrvatskoj i što sve možemo očekivati u budućnosti. U okviru tematskog bloka "Kvantne komunikacije" Bojan Schmidt iz CARNET-a je predstavio projekt CROQCI dok su panelisti: prof. dr. sc. Dubravko Babić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ticijana Ban s Instituta za fiziku, Davor Jovanović iz Srca, dr. sc. Martin Lončarić s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Dragan Peraković, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu razgovarali o tome što su kvantne tehnologije i kvantne komunikacije, gdje se Hrvatska u tome svemu nalazi te zbog čega je važan daljnji razvoj tih tehnologija. Digitalna preobrazba sustava visokog obrazovanja nužna je za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Što se podrazumijeva pod digitalnom preobrazbom u okviru provedbe projekta e-Sveučilišta te koje će se sve aktivnosti provoditi u razdoblju od iduće tri godine predstavili su projektni partneri CARNET, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Agencija za znanost i visoko obrazovanje te Srce tijekom bloka "Projekt e-Sveučilišta". Drugo pozvano predavanje održao je dr. sc. Giorgio Rossi, profesor fizike na Sveučilištu u Milanu te predstavnik Italije u Upravnom odboru EOSC-a koji je istaknuo važnost FAIR podataka i podatkovnih usluga za istraživanje, te njihovoj brzoj razmjeni između brojnih istraživačkih infrastruktura s ciljem ostvarivanja boljih i preciznijih rezultata istraživanja koja se provode. Njegovo je predavanje bilo i svojevrstan uvod u nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a tijekom kojeg je održana i prezentacija nacrta Hrvatskoga plana za otvorenu znanost koji je pripremljen u okviru rada Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Predstavljena vizija povezuje načela i prednosti otvorene znanosti s napretkom hrvatske znanosti i društva u cjelini. Definirano je deset glavnih ciljeva Plana, a u tri poglavlja dodatno se razrađuju specifični ciljevi i niz provedbenih aktivnosti. Nacrt će uskoro biti objavljen na mrežnoj stranici Inicijative i proslijeđen Ministarstvu znanosti i obrazovanja na daljnje postupanje i donošenje. Nakon prezentacije Hrvatskog plana za otvorenu znanost uslijedila je panel rasprava "Tko, što i kako dalje s otvorenom znanošću u Hrvatskoj?" u kojoj su sudjelovali relevantni sudionici: dr. sc. Antica Čulina s Instituta Ruđer Bošković, znanstvenica koja se bavi ekologijom, ali i proučavanjem otvorene znanosti i istraživačkih procesa, Lea Lazzarich, ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Rijeci, koja koordinira aktivnosti vezane za otvorenu znanost na Sveučilištu, prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Tijekom intenzivne i interesantne rasprave razgovaralo se o različitim aspektima otvorene znanosti, te o stanju i izazovima u Hrvatskoj. Došlo se i do nekoliko zajedničkih zaključaka: otvorena znanost svakako donosi mnoge prednosti i novu kvalitetu u znanost i istraživanja, za njezin razvoj izuzetno je važno osigurati kvalitetan sustav i različite oblike podrške istraživačima u primjeni načela otvorene znanosti, a jednako tako i prilagođavati sustave vrednovanja institucija i projekata, kao i sustave vrednovanja, nagrađivanja i napredovanja znanstvenika i nastavnika na način da se umjesto pretežno kvantitativnih pokazatelja prepoznaju kvalitativni doprinosi, uključujući one koje posebno promovira i podrazumijeva otvorena znanost. Podržan je i nastavak rada Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost kao zajedničke platforme za promicanje i koordinaciju aktivnosti vezanih uz primjenu otvorene znanosti u Hrvatskoj i povezivanje s Europskim oblakom za otvorenu znanost (EOSC). Pored toga sudionici konferencije imali su priliku saznati novosti koje se odnose na svakodnevno poslovanje visokih učilišta sa studentima tijekom tematskog bloka "Iskoraci u administraciji studenata", a koji su iskoraci ostvareni u izgradnji virtualnog kampusa UNIC te novosti vezane za studentske iskaznice bile su teme bloka "Informacijska podrška mobilnosti u Europi". Cilj bloka "Digitalna pristupačnost za bolje iskustvo učenja" bio je ukazati na važnost digitalne pristupačnosti digitalnih nastavnih materijala, mrežnih stranica i aplikacija za potrebe nastave kako bi bili što pristupačniji svim studentima, posebice onima s invaliditetom. U obliku kratkih prezentacije sudionici su dobili potrebne informacije vezane za Zakon o pristupačnosti kao i kako postaviti nastavne materijale primjenjujući smjernice za pristupačnost te kako pomoću digitalnih tehnologija omogućiti studentima da lakše i kvalitetnije prate nastavu i prolaze kroz nastavne materijale i nastavne aktivnosti. Uz to nastavnici s Grafičkog fakulteta i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su primjere rada sa studentima s invaliditetom na svojim kolegijima.   Novosti u sustavu CroRIS te način na koji on služi kao katalog usluga Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost bili su predstavljeni tijekom tematskog bloka „CroRIS i Znanstveno tehnologijsko predviđanje“. Zlatni sponzori konferencije Srce DEI 2023 su S&T Hrvatska i Storm Computers, AKD i Microsoft su srebrni sponzori, dok su Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium i Odašiljači sponzori. Medijski sponzori konferencije su ICT Business, studentski.hr i tportal.hr. Prezentacije i snimke predavanja bit će uskoro objavljene na mrežnim stranicama konferencije Srce DEI 2023.

Veleposlanik Mađarske posjetio Sveučilište u Zagrebu

Tue, 04/04/2023 - 15:52
Veleposlanik Mađarske Nj. E. dr. Csaba Demcsák u utorak je 4. travnja 2023. posjetio prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, rektora Sveučilišta u Zagrebu. Kao domaćini sa Sveučilišta u Zagrebu prisustvovali su i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom i i prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Sastanku je bila nazočna s mađarske strane i gospođa Anna Mladenovics, ravnateljica "Instituta Liszt" - Mađarskoga kulturnog centra u Zagrebu. Razgovaralo se o proširenju akademske suradnje mađarskih i hrvatskih sveučilišta, kao i o nastavku dobre suradnje rektorskih zborova i konferencija Republike Hrvatske i Mađarske. Dogovoreni su konkretni koraci vezano za jačanje suradnje između gospodarstava dviju zemalja, posebice u području prometa i logistike. Razgovaralo se i o donacijskom programu Gömböc – izumiteljske kocke koja bi simbolizirala dobru suradnju dviju zemalja.  

EU: informativna kampanja za promicanje hrvatskog jezika kao jednog od 24 službena jezika

Tue, 04/04/2023 - 10:57
Službe za konferencijsko prevođenje Europske komisije, Europskoga parlamenta i Suda Europske unije ovo proljeće organiziraju zajedničku informativnu kampanju za promicanje hrvatskog jezika kao jednoga od 24 službena jezika Europske unije. Konferencijsko prevođenje je struka i cijenjeno zanimanje koje nudi konkretne mogućnosti za karijeru u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu, a koje zahtijeva pohađanje posebnoga poslijediplomskog studija. Pored drugih sveučilišta u Europi, i Sveučilište u Zagrebu nudi poslijediplomski sveučilišni studij Konferencijskog prevođenja (simultano i konsekutivno).  Budući polaznici i ciljana publika su studenti preddiplomskih ili diplomskih studija svih smjerova sa sveučilišta diljem Hrvatske koji su zainteresirani za ovo zanimanje. Postoji velika potreba za hrvatskim konferencijskim prevoditeljima u europskim institucijama. Informativna kampanja na društvenim mrežama pokrenuta je 30. ožujka 2023. putem posebnoga profila na Instagramu čiji će se sadržaj dalje širiti na profilima službi Europske unije za konferencijsko prevođenje na Facebooku, Instagramu, Twitteru i YouTube-u. Predviđena su uskoro i dva događanja, webinar 19. travnja i glavno događanje uživo 18. svibnja u Kući Europe u Zagrebu, kojima ćemo vas naknadno detaljnije obavijestiti. Zanimljive poveznice: https://www.facebook.com/EPInterpreters/
https://www.instagram.com/ep_interpreters/
https://www.youtube.com/@DGLINC

Stručni skup "Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije - javnozdravstvena diplomacija Andrije Štampara"

Tue, 04/04/2023 - 10:06
Stručni skup "Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije - javnozdravstvena diplomacija Andrije Štampara", povodom obilježavanja 75. obljetnice Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskoga dana zdravlja održat će se u četvrtak 6. travnja 2023. godine, s početkom u 10 sati u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, (Petrinjska 18 A, Zagreb).  Stručni skup organizira Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske. Zemlje svijeta udružile su se prije 75 godina (1948.) i osnovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) s ciljem promicanja zdravlja, stvaranja sigurnijega svijeta i služenja ranjivima kako bi svatko i svugdje mogao postići najvišu razinu očuvanja zdravlja. Nažalost, svjedoci smo vremena u kojem smo osvijestili značaj i ulogu ove organizacije. U odgovoru na globalnu pandemiju COVID-19, SZO je imala ključnu ulogu koordinirajući praćenje širenja bolesti, razvijajući smjernice za prevenciju i liječenje te olakšavajući pravednu distribuciju cjepiva i drugih osnovnih potrepština. Sedamdeset i peta obljetnica Svjetske zdravstvene organizacije prilika je da odamo i počast velikom hrvatskom vizionaru doktoru Andriji Štamparu, koji je ostavio neizbrisiv trag u području javnoga zdravstva, ne samo u Hrvatskoj već i u cijelom svijetu. Doktor Andrija Štampar jedan je od idejnih pokretača i utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije te uspostavljanja suvremenoga globalnoga javnog zdravstva. Tijekom ovoga organiziranoga slavljeničkoga stručnog skupa pozvani panelisti osvrnut će se na stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije te njezinu povijesnu i suvremenu ulogu, iz perspektive prethodnih uspjeha javnoga zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života, ali i istaknuti suvremene izazove za globalno zdravlje. Na panelu će sudjelovati: akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade RH za društvena pitanja
prof. dr. sc. Stjepan Orešković, pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj
prof. dr. sc. Mate Granić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade RH za vanjsku politiku

Paginacija