Sveučilište u Zagrebu

Subscribe to Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Updated: 26 min 55 sec ago

Produljuje se rok studentima za prijavu radova za Rektorovu nagradu

Wed, 03/18/2020 - 12:55
Na temelju čl. 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i mišljenja Rektorskog kolegija u užem sastavu sa elektroničke  sjednice održane 18. ožujka 2020. godine, rektor donosi ODLUKU o produljenju roka prijave radova za Rektorovu nagradu.



Produljuje se rok studentima za prijavu rada na mrežnim stranicama Sveučilišta do utorka 30. lipnja 2020. do 16 sati. Prijava radova za Nagradu obavlja se popunjavanjem odgovarajućih obrazaca na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu https://apps.unizg.hr/rektorova-nagrada/.


Fakultet hrvatskih studijaꓽ obavijesti o prilagodbi nastave i upute studentima o organizaciji nastave na daljinu

Wed, 03/18/2020 - 08:07
U skladu s Odlukom rektora Sveučilišta u Zagrebu dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić izvješćuje da se nastava na Fakultetu ne obustavlja, nego da se zbog sprječavanja mogućega širenja zaraze koronavirusom izvedba nastave prilagođava iz nastave u živo u fakultetskim predavaonicama u nastavu na daljinu. Konzultacije u živo, u pravilu, ne će se održavati, nego sredstvima elektroničkoga priopćavanja. Studenti se podsjećaju da su se u komunikaciji s nastavnicima i administracijom Fakulteta dužni služiti službenom elektroničkom adresom @hrstud.hr. Obavješćujemo sve studente da će nastava biti organizirana prema terminima predviđenima rasporedom nastave. Pojedinim nastavnim jedinicama moguće je pristupiti i više puta. Pozivamo studente da potvrde svoje praćenje nastave, ako se ona odvija u sustavu Merlin (Moodle). Pozivamo sve nastavnike da pravodobno obavijeste svoje studente o načinu i platformi izvođenja pojedinoga kolegija. Sva pitanja vezana uz pristup sustavu preko AAI-identiteta možete uputiti na informaticar@hrstud.hr. Zbog opterećenosti sustava molimo budite strpljivi i uporni. Vaš će vam nastavnik javiti na koji način izvodi nastavu na daljinu. Ako ne dobijete obavijest, pišite mu na službenu e-adresu i na znanje: kvaliteta@hrstud.hr. Nastavnicima je u izvođenju nastave na daljinu preporučeno služenje sljedećim sustavima. I. Sustav za učenje na daljinu MERLIN Prijavite se preko svoje AAI-adrese prijave na https://moodle.srce.hr/2019-2020/. Kratke upute za korištenje sustava MERLIN možete pročitati na https://www.hrstud.unizg.hr/images/50041150/kratke_upute_o_merlinu_3_7.pdf, malo šire na https://www.hrstud.unizg.hr/images/50041150/MERLIN.pdf, a dvominutni video-zapis pogledati na: https://www.youtube.com/watch?v=sTExSvpXotI. II. Ostali sustavi za izvođenje nastave na daljinu Osim preko Merlina nastava se može izvoditi preko platformi (webinari):
  1. Adobe Connect, https://www.adobe.com/products/adobeconnect.html
  2. Google Hangouts, https://hangouts.google.com/
  3. Zoom, https://zoom.us/
  4. 365 Office direktno (ne preko Merlina ili Srca): https://www.office.com/?omkt=hr-HR, Microsoft Teams: https://products.office.com/hr-hr/microsoft-teams/group-chat-software
  5. Facebook
  6. Skype (video-konferencija)
  7. YouTube (snimljeno predavanje).
III. Mrežna stranica Fakulteta hrvatskih studija Nastava se može pratiti preuzimanjem materijala s Repozitorija kolegija na mrežnim stranicama Fakulteta, ako vas nastavnik uputi. O održanoj nastavi i njezinu praćenju vodi se evidencija.

Predavanje prof. dr. sc. Adriane Vince o koronavirusu

Tue, 03/17/2020 - 11:40
Pogledajte predavanje prof. dr. sc. Adriane Vince održano 28. veljače 2020. na sastanku dekanica i dekana fakulteta i akademija u vezi s postupanjem u situaciji pojave koronavirusa (COVID-19) u Hrvatskoj. Profesorica Vince je pročelnica Katedre za infektologiju Medicinskoga fakulteta, specijalistica infektologinja i voditeljica Zavoda za probavne infekcije u sklopu kojega je jedinica za striktnu izolaciju Zarazne bolnice u Zagrebu.
PREDAVANJE MOŽETE POGLEDATI OVDJE.

COVID-19: Preporuke za rad stručnih službi Sveučilišta u Zagrebu i svih njegovih sastavnica

Mon, 03/16/2020 - 12:14
Rektor Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak 16. ožujka 2020. donio je Preporuke za rad stručnih službi Sveučilišta u Zagrebu i svih njegovih sastavnica u vezi sa situacijom pojave koronavirusa.  
PREPORUKE

Prijavite se na EIT Health InnoStars Awards program do 27. ožujka

Sun, 03/15/2020 - 10:27
EIT Health InnoStars Awards program svojim kompetitivnim načinom financiranja, mentoriranja i treninga pomaže mikro ili malim tvrtkama, razvojnim tvrtkama i tvrtkama kćerima (eng. spin-off) iz zemalja sa srednje razvijenim inovacijskim mogućnostima koje već imaju razvijen prototip (eng. MVP – Minimal Viable Product) vezan uz zdravlje, da svoj proizvod plasiraju na tržište.
Da bi se kvalificirale za InnoStars Awards, tvrtke moraju priložiti poslovni plan za navedeni proizvod. Izabrane tvrtke svoj će proizvod predstaviti međunarodnom stručnom sudačkom timu, sastavljenom od zdravstvenih stručnjaka, predstavnika iz EIT Healtha, tržišnih stručnjaka i industrijskih partnera. Pobjednici natjecanja mogu osvojiti čak i do 25 000 eura novčane potpore za lansiranje svojega proizvoda na tržište. Uz to, EIT Health omogućit će im četiri mjeseca mentoriranja, tri različita intervjua s potencijalnim klijentima, investitorima ili budućim partnerima te mrežu kontaktâ putem EIT Healt Investor Network i Living Labs and Test Beds mreža. Rok za prijavu je 27. ožujka 2020., a prijaviti se možete ovdje: https://eithealth.optimytool.com/en/

Od ponedjeljka 16. ožujka nastava na svim studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu odvijat će se na daljinu

Fri, 03/13/2020 - 14:34
Na temelju članka 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i preporuka Kriznoga stožera Sveučilišta u Zagrebu vezano uz nCoV bolesti (COVID-19), rektor prof. dr. sc. Damir Boras u petak 13. ožujka 2020. donio je odluku kojom će se, s obzirom na aktualno epidemiološko stanje, nastava na svim studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu izvoditi na daljinu. Na taj će se način studentima omogućiti studiranje od kuće, a nastavnici će im biti dostupni elektroničkim putem.
ODLUKA Ove se mjere primjenjuju od ponedjeljka 16. ožujka 2020., uz očekivano trajanje od 14 dana.
UPUTA
sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu od 11. ožujka 2020. vezano uz epidemiološku situaciju i dalje je na snazi.

Preporuke Agencije za mobilnost i programe EU korisnicima programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti

Fri, 03/13/2020 - 10:32
Agencija za mobilnost i programe Europske unije izdala je 12. ožujka 2020. preporuke svim korisnicima programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti da otkažu ili odgode sva putovanja ili dolazne aktivnosti.     Više informacija možete vidjeti OVDJE. Recommendations to Erasmus+ and European Solidarity Corps beneficiaries in the context of coronavirus outbreaks (12. 3. 2020.)

COVID-19: Uputa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu vezano uz epidemiološku situaciju

Thu, 03/12/2020 - 14:21
Na temelju preporuka Kriznoga stožera Sveučilišta u Zagrebu sa sjednice održane 11. ožujka 2020., rektor prof. dr. sc. Damir Boras donosi Uputu sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu o postupanju vezano uz epidemiološku situaciju vezanu za COVID 19.     UPUTA SASTAVNICAMA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Informacije Vlade RH u vezi zaštite od koronavirusa - 12. ožujka

Thu, 03/12/2020 - 09:50





1. KRONOLOGIJA RAZVOJA EPIDEMIJE

31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, Hubei provincija u Kini. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja.
7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine.
30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju COVID-19 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.
11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim coronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019).
25. veljače 2020. prema posljednjim dostupnim informacijama Europskog centra za suzbijanje i sprečavanje bolesti, registrirano je 80 134 oboljelih osoba, te 2 698 smrtnih slučajeva od novog koronavirusa.
28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok.
2. ožujka 2020. Europska unija podigla je rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki.
4.ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa;  ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr.
5. ožujka 2020. zabilježeni su prvi slučajevi  zaraze koronavirusom  u Sloveniji i Mađarskoj.
8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u  područja u Sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja.
11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa.
2. MJERE KOJE JE VLADA PODUZELA

23. siječnja 2020. Na inicijativu Ministarstva zdravstva Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je višejezični letak i obavijest o koronavirusu za putnike u Kinu (na hrvatskom, engleskom i kineskom).
24. siječnja 2020. Podignute su mjere prevencije i zaštite od koronavirusa na međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj u suradnji s graničnom policijom, hitnom medicinskom pomoći, graničnim sanitarnim inspektorima, županijskim epidemiolozima i avioprijevoznicima.
28. siječnja 2020. Zbog pojave izoliranih slučajeva koronavirusa u nekim državama članicama EU-a, hrvatsko predsjedništvo Vijećem Europske unije odlučilo aktivirati aranžmane EU-a za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u obliku za razmjenu informacija. Taj mehanizam je koordinacijski mehanizam za krizne situacije i objedinjava sve informacije koje dolaze od različitih aktera (država članica EU, institucija EU, Svjetske zdravstvene organizacije itd.), te je vrlo korisno sredstvo za praćenje daljnjeg razvoja situacije i procjenu daljnjih aktivnosti.
1. veljače 2020. Premda Hrvatska ima dobro organiziranu epidemiološku službu, Krizni stožer Ministarstva zdravstva podignuo je mjere pripravnosti zbog epidemije koronavirusa COVID-19 kako bi bio spreman za sve scenarije.
2. veljače 2020. U suradnji hrvatskih i francuskih vlasti, četiri hrvatska državljana, među 250 putnika iz petnaestak europskih država stigla su specijalnim francuskim zrakoplovom iz Kine u vojnu zračnu luku Istres u blizini Marseillea, gdje su zbog mjera opreza radi sprječavanja širenja epidemije koronavirusa COVID-19 zadržana u izolaciji 14 dana, koliko traje vrijeme inkubacije bolesti. Na međunarodnim letovima koji dolaze u Hrvatsku uvedena je mjera sustavnog anketiranja putnika pomoću posebnih obrazaca kojima je svrha identifikacija putnika koji su potencijalno mogli biti izloženi zarazi.
3. veljače 2020. Ministar zdravstva Vili Beroš, u svojstvu zemlje predsjedateljice Vijećem Europske unije sastao se u Bruxellesu s europskom povjerenicom za zdravstvo Stellom Kyriakides i europskim povjerenikom za upravljanje krizama Janezom Lenarčičem. Donesena je odluka o provedbi mjera zdravstvenog nadzora, za osobe koje su boravile u kontinentalnoj Kini unazad 14 dana.
7. veljače 2020. Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak sudjelovali su 7. veljače u Bruxellesu na telekonferenciji na razini generalnih direktora svih država članica Europske unije i Europske komisije.
11. veljače 2020. Ministar Beroš ocijenio je je epidemiološku situaciju vezanu uz koronavirus u Europi i Hrvatskoj zadovoljavajućom zasad.
13. veljače 2020. Na inicijativu Hrvatske, koja predsjeda Vijećem Europske unije, održan je izvanredni sastanak ministara zdravstva 27 zemalja članica na kojem su dogovorene mjere za boljom koordinacijom u odgovoru na pojavu novog koronavirusa COVID-19 i mjere za suzbijanje opasnosti od širenja.
20. veljače 2020. Hrvatska vlada je osnovala Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske radi koordinacije svih službi u slučaju pojave koronavirusa COVID-19 u Hrvatskoj. Za načelnika Stožera imenovan je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
21. veljače 2020. Slijedom repatrijacije ljudi s kruzera iz Japana te sukladno ovlastima iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donesena je Odluka o osnivanju karantene (u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević") koja se odnosi na osobe za koje se utvrdi ili sumnja da su bile u neposrednom kontaktu s oboljelima od COVID-19 prilikom boravka na brodovima.
22. veljače 2020. U Italiji je zabilježen prvi smrtni slučaj zbog zaraze od koronavirusa COVID-19. 23. veljače 2020. U Vladi je predsjednik Vlade Andrej Plenković održao sastanak s ekspertnom skupinom Kriznog stožera Ministarstva zdravstva o mjerama koje se poduzimaju i planiraju za prevenciju širenja koronavirusa radi zaštite sigurnosti i zdravlja hrvatskih građana.
24. veljače 2020. Krizni stožer Ministarstva zdravstva predstavio je dodatne mjere koje će Hrvatska poduzeti protiv širenja koronavirusa, pojačanim nadzorom graničnih prijelaza prema Italiji. Za sve putnike koji dolaze iz zahvaćenih područja predviđen je zdravstveni nadzor u samoizolaciji uz obvezu svakodnevnog javljanja liječniku epidemiologu. Zahvaćena područja obuhvaćaju Kinu, Republiku Koreju (Južna Koreja) te pokrajne Lombardija i Veneto u Italiji. Za sve osobe koje se bile u bliskom kontaktu sa oboljelim predviđena je samoizolacija u vlastitom domu uz svakodnevni kontakt sa epidemiologom ili organizirana karantena ako nema uvjeta za samoizolaciju. Ministarstvo zdravstva izdalo je i preporuku školama da se ne preporučuje odlazak na školske ekskurzije i izlete u Italiji. Time je podignut stupanj pripravnosti zbog opasnosti od koronavirusa.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je u Vladi sastanak s članovima Kriznog stožera Ministarstva zdravstva u kontekstu razvijanja epidemije koronavirusa u susjednoj Italiji te razmatranja podizanja stupnja pripravnosti i novih mjera zaštite zdravlja hrvatskih građana.
25. veljače 2020. U Vladi je pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića održan prvi sastanak Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske radi podizanja stupnja pripravnosti svih nadležnih tijela i zaštite zdravlja hrvatskih građana. Nakon što je, u tri dana, sedmero osoba umrlo u Italiji od posljedica zaraze od koronavirusa COVID-19, ministar zdravstva Vili Beroš sudjelovao je u Rimu na sastanku ministara zdravstva susjednih zemalja (Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske i Francuske).
26. veljače 2020. Uvedeno je svakodnevno održavanje sjednica Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u 9 sati te u 16 sati, nakon kojih se izdaju priopćenja za javnost i objavljuju na stranicama Ravnateljstva civilne zaštite.
27. veljače 2020. Vlada je na sjednici odobrila Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" 2.250.000 kuna za financiranje nabave devet uređaja za umjetnu ventilaciju, kako bi se osigurali nužni preduvjeti za sprječavanje daljnjeg širenja i liječenje od koronavirusa.
U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održan je sastanak s diplomatskim zborom u Hrvatskoj. Kako bi mogli obavijestiti svoje državljane koji putuju u Hrvatsku, predstavnici diplomatskih misija i međunarodnih organizacija dobili su informacije o postupanjima u sprječavanju širenja epidemije koronavirusa kao i o poduzetim zdravstvenim mjerama prema osobama koje ulaze u Hrvatsku preko svih graničnih prijelaza. Istaknuto je da zasad nema nikakvih promjena glede sastanaka koji su na bilo kojoj razini predviđeni u Hrvatskoj tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
29. veljače 2020. U Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“  održan tečaj za zdravstvene radnike pod nazivom „BIOSIGURNOSNA PRIJETNJA KORONAVIRUSIMA ORGANIZACIJA RADA I MJERE ZAŠTITE“.
1. ožujka 2020. Preporučeno je  zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim djelatnicima da pružanje usluga zdravstvenog turizma (pružanje zdravstvenih usluga osobama koje dolaze izvan Hrvatske, primjerice dentalne usluge, lječilišne usluge i dr.) osobama koje dolaze iz zahvaćenih područja odgode u narednih mjesec dana kako bi se spriječio rizik mogućeg širenja COVID-19 bolesti uzrokovane novim koronavirusom (SARS-CoV-2) iz zahvaćenih područja.
2. ožujka 2020. Ministri zdravstva i turizma Republike Hrvatske zajedničkom izjavom obratili su se turističkom tržištu i poslovnim partnerima hrvatske turističke industrije. Naglašeno je kako unatoč mjerama opreza zbog pojave i širenja korona virusa, Hrvatska je i dalje sigurna turistička destinacija. Sve mjerodavne službe spremne su osigurati zdravstvenu sigurnost svih građana i turista u Republici Hrvatskoj. Dolazak putnika u RH nije ograničen te se turistički promet može i dalje nesmetano odvijati.
3. ožujka 2020. Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je dodatne preporuke za očuvanje zdravlja osoba iznad 60 godina te onih oboljelih od kroničnih bolesti prema kojima bi trebale  izbjegavati posjete i ulaženje u prenapučena javna područja (sredstva javnog prijevoza u razdobljima najvećih dnevnih gužvi,  javna okupljanja,  trgovine u razdobljima najveće dnevne posjećenosti) te preskočiti rutinske kontrole i odlaske u ordinacije kod liječnika opće prakse i u bolnice, ukoliko im nije prijeko potrebna zdravstvena skrb.
4. ožujka 2020. Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je nove preporuke vezano uz dezinfekciju vozila hitne medicinske službe i sanitetskih vozila; autobusa, vlakova, brodova i zrakoplova, te preporuke za postupanje pri obavljanju prijevozničke djelatnosti . U Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ održan je sastanak s voditeljima infektoloških službi i glavnim sestrama vezano uz interne smjernice za postupanje  u situaciji s koronavirusom.
5. ožujka 2020. Ministar zdravstva  donio je odluku o proglašavanju opasnosti od epidemije zarazne bolesti Covid 19. Riječ je administrativnoj mjeri koja ne označava stupanj ugroze, već omogućuje ministru da mobilizira sve resurse u zdravstvenom sustavu, po potrebi premješta infektologe i druge zdravstvene djelatnike i opremu što omogućuje bolje upravljanje sustavom zdravstva.
Održana video konferencija svih zavoda za javno zdravstvo na temu prevencije širenja koronavirusa.
6. ožujka 2020. Sukladno preporuci Stožera civilne zaštite RH, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo je uputu osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima vezano uz odgodu putovanja u inozemstvo.
Bruxelles - ministar zdravstva RH Vili Beroš predsjeda izvanrednim sastankom EPSCO Vijeća u formatu ministara nadležnih za zdravstvo. Tema sastanka je  korištenje postojećih mehanizama na razini EU-a, te su razmotrene dodatne mogućnosti za unaprjeđenje komunikacije i razmjene informacija, u kontekstu suočavanja s izazovima koje predstavlja širenje COVID-19 u EU. Raspravlja se i o  učinkovitosti dosad poduzetih mjera na nacionalnoj razini, te razmatra potreba za prelazak s mjera prevencije i pripravnosti na postupke liječenja i prevenciju širenja tzv. lokalnog prijenosa zaraze, kako bi se ojačao odgovor zdravstvenih sustava na ovu javnozdravstvenu ugrozu.
8. ožujka 2020. Zbog trenutne ozbiljne epidemiološke situacije u Talijanskoj Republici, poglavito u sjevernim pokrajinama, Nacionalni stožer je ponovno  apelirao na  građane da odgode putovanja u zahvaćena područja.
9. ožujka 2020. Stožer civilne zaštite RH uveo je  nove  preventivne mjere:
Svi strani državljani koji ulaze u Hrvatsku iz  područja gdje su žarišta zaraze,  posebno iz dijelova Kine, Italije, Južne Koreje i dr, bit će upoznati s obaveznom mjerom smještaja u karantenu na 14 dana, prije ulaska u Hrvatsku.
Preporučuje se odgoditi sve organizirane skupove s više od 1000 ljudi. Svi oni koji će ih ipak održati dužni su osigurati visoke higijenske standarde.
11. ožujka 2020. Premijer Andrej Plenković održao je izvanredni sastanak s  nadležnim ministrima te članovima Stožera civilne zaštite RH kako bi raspravili daljnje mjere i aktivnosti za suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj.

Od petka 13. ožujka 2020. bit će obustavljena nastava u školama i sveučilištima u Istarskoj županiji koja je najbliža Italiji. Nastava će se održavati online, računalna oprema će biti osigurana, a uključit će se i Hrvatska televizija.

Razmatraju se mjere za ublažavanje posljedica na gospodarstvo zbog koronavirusa. Zdravstveni kapaciteti su spremni, sustav raspolaže s dovoljno kreveta i medicinske opreme. Ministarstva su zadužena za mjere iz njihove nadležnosti.

3. PREPORUKE

Ministarstvo zdravstva podsjeća na sljedeće preporuke za osobe koje se vraćaju iz područja povećanoga rizika od koronavirusa.

Tijekom 14 dana po povratku u Hrvatsku za vrijeme samoizolacije kod kuće:
  • Svakodnevno kontaktirajte epidemiologa
  • Mjerite tjelesnu temperaturu
  • Pazite na pojavu simptoma respiratorne infekcije (kašalj, otežano disanje itd.)
  • Redovito perite ruke ili koristite hidroalkoholnu otopinu  Izbjegavajte kontakt s trudnicama, kronično bolesnima, starijim osobama i slično
  • U slučaju potrebe za odlaskom u zdravstvenu ustanovu javite se nadležnom epidemiologu

U slučaju znakova respiratorne infekcije tijekom 14 dana nakon povratka u Hrvatsku:
  • Telefonski nazovite nadležnog epidemiologa, opišite mu svoje simptome i obavijestite ga o svom nedavnom boravku u Kini, Južnoj Koreji ili regijama Lombardija i Veneto u Italiji
  • Izbjegavajte kontakt s osobama oko vas i stavite masku
  • Ne odlazite liječniku ili na hitni prijem bez prethodnog dogovora s nadležnim epidemiologom koji će organizirati odlazak na pregled

Preporuča se izbjegavanje putovanja u Kinu koja nisu nužna.

U slučaju neodgodivoga odlaska, preporučuje se:

  • Izbjegavajte kontakt s bolesnim ljudima, pogotovo ljudima koji kašlju
  • Izbjegavajte tržnice i mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje
  • Pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane
  • Prije jela, nakon toaleta ili diranja životinja perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
  • Izbjegavajte doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama ili izmetom
  • Pratite savjete za putnike na web stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
  • Gdje god putujete, pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane.
  • Rukovanje se smatra bliskim kontaktom za širenje bolesti koje se prenose kapljičnim putem, te se zbog toga preporučuje da se ljudi što manje rukuju, jer se time smanjuje rizik potencijalnog prijenosa bolesti
Preporuke za specifične situacije:
  • Čišćenje i dezinfekcija prostora

  • Naputak za zdravstvene ustanove namijenjen bolesnicima i osobama u pratnji 

  • Preporuka postupanja u odgojno-obrazovnim ustanovama (dječjim vrtićima, školama i đačkim domovima) 

  • Preporuka postupanja u sveučilištima i veleučilištima 

  • Preporuka postupanja u ustanovama socijalne skrbi 

  • Postupci i mjere zaštite u hotelima (hoteljerstvu)/turističkom sektoru 

  • Uputa za poslodavce i radnike vezano uz nCoV bolesti (COVID-19)

  • Upute za pravilno pranje ruku


U slučaju simptoma respiratorne infekcije tijekom putovanja preporučuje se:
  • Nosite kiruršku masku ako ste u kontaktu s drugim ljudima
  • Jednokratno koristite papirnate maramice i redovito perite ruke
  • Tijekom putovanja u zahvaćena područja što prije se obratite lokalnom liječniku.

4. O BOLESTI UZROKOVANOJ NOVIM KORONAVIRUSOM COVID-19


U svim ovim područjima/zemljama intenzivno se provode mjere rane detekcije oboljelih i njihovog adekvatnog medicinskog zbrinjavanja, kao i utvrđivanja kontakata i provođenja zdravstvenog nadzora nad njima u trajanju od 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim, odnosno napuštanja područja gdje je utvrđen lokalni prijenos virusa.

Prema raspoloživim podacima, inkubacija COVID-19 iznosi 2 do 14 dana, s medijanom 5-6 dana.

Za sada postoje ograničena saznanja o punom spektru kliničke slike oboljelih, iako su najčešće zabilježeni simptomi povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima te umor i opća slabost. Teža klinička slika i potreba intenzivnog liječenja češća je u osoba starije životne dobi, kao i u onih osoba koje boluju od kroničnih bolesti. Postojeća klinička zapažanja upućuju da bolest često započinje blažim simptomima, a do pogoršanja dolazi u drugom tjednu bolesti.

Nema cjepiva niti specifičnoga lijeka. Liječenje je suportivno.
5. PUTEVI PRIJENOSA VIRUSA

Unatoč spominjanju nekih vrsta životinja (šišmiši, zmije, ljuskavci i dr.) kao mogućem rezervoaru i izvoru zaraze za prvooboljele, još uvijek nije utvrđeno o kojim se životinjama radi. Međutim, epidemija se nalazi u fazi kada se virus relativno brzo i lako širi među ljudima u Kini i izvan Kine. Iako je način i opseg prijenosa virusa COVID-19 s čovjeka na čovjeka još uvijek predmet intenzivnog istraživanja, čini se da dominira prijenos kapljičnim i kontaktnim putem, a vjerojatno i zrakom.
6. SITUACIJA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj je do sada zabilježeno 16 oboljelih sa COVID-19 bolesti, od kojih je ukupno 5 oboljelih osoba u Rijeci, 4 u Zagrebu, 4 u Varaždinu i 1 u Puli. Prvooboljeli je hrvatski državljanin iz Zagreba koji se se zarazio tijekom boravka u Italiji  (Milano, pokrajina Lombardija). Dvoje oboljelih iz Zagreba su bliski kontakti prvooboljelog. Treći bolesnik se zarazio tijekom boravka u Italiji (Parma). Četvero oboljelih iz Rijeke su bliski kontakti trećeoboljelog. Tri oboljela iz Varaždina zarazila su se tijekom svog boravka u Italiji i jedan oboljeli je obiteljski kontakt poznatog bolesnika. Prvooboljeli iz Pule je osoba koja je boravila u Italiji u zahvaćenim područjima.

Do sada je u Republici Hrvatskoj potvrđeno ukupno 19 oboljelih osoba.  

Hospitalizirane osobe po gradovima:

Zagreb: 8
Varaždin: 4
Rijeka: 5
Pula: 2
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj zasad je relativno mirna.

Postupnik za zdravstvene djelatnike. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, izradio je postupnik za zdravstvene djelatnike u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. U postupniku su detaljno opisani kriteriji za postavljanje sumnje na infekciju, način postupanja s osobom kod koje se posumnja na infekciju, način uzimanja i slanja uzoraka za dijagnostiku, te mjere prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. Postupnik se redovito ažurira ovisno o novim spoznajama o samoj epidemiji i bolesti.

Informacije za javnost o koronavirusu. Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljene su i informacije za javnost o novom koronavirusu kako bi građani u svakom trenutku mogli imati dostupne informacije.

Višejezični letci o koronavirusu. Napravljeni su i letci na hrvatskom, engleskom i kineskom jeziku za putnike koji idu i za putnike koji se vraćaju iz zahvaćenog područja. Letci sadrže upute o mjerama prevencije prilikom putovanja, te što činiti u slučaju pojave znakova infekcije kao i kontakte nadležnih pripravnih epidemiologa.

Upute za postupanje na graničnim prijelazima. Izrađene su i detaljne upute za postupanje na graničnim prijelazima s osobama koje ulaze u Hrvatsku, a unazad 14 dana su boravili na području zahvaćenom epidemijom virusa COVID-19.

U ovom trenutku Vlada i nadležne službe poduzimaju sve što je moguće, uz trenutno dostupne i ograničene informacije o samom virusu, putevima prijenosa, kako bi Hrvatska spremno dočekala svaki mogući sumnjiv slučaj na infekciju novim koronavirusom.
7. SITUACIJA U SVIJETU

Statistika o broju oboljelih. Broj oboljelih se mijenja iz dana u dan, kao i broj osoba s teškom kliničkom slikom te broj umrlih. Oboljeli su do sada zabilježeni u tridesetak država na području Jugoistočne Azije, Zapadnog Pacifika, Australije, Europe, Sjeverne Amerike i Afrike. Najnoviji podaci o broju oboljelih i umrlih dostupni su na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odnosno Europskog centra za suzbijanje i sprječavanje bolesti (ECDC).

Broj zaraženih i umrlih u svijetu. Prema posljednjim dostupnim informacijama Europskog centra za suzbijanja i sprečavanje bolesti, 11. ožujka 2020. registrirano je 118 629 oboljelih osoba, te 4 292 smrti od novog koronavirusa.     

Kina. Broj zaraženih u Kini dosegao je 80 908. Od ukupnog broja smrtno stradalih, 3 161 je iz Kine. Od 24. siječnja zatvoren je aerodrom u Wuhanu te obustavljen javni prijevoz.  

Izvan Kine potvrđeno je 33 668 slučajeva u 112 zemalja.

Azija. Tajland (59/1), Tajvan (48/1), Republika Koreja (7755/60), Japan (568/12), Malezija (129), Singapur (166), Vijetnam (35), Nepal (1), Šri Lanka (1), Kambodža (2), Ujedinjeni Arapski Emirati (74), Filipini (35/1), Indija (50), Libanon (41), Izrael (70), Iran (8042/291), Kuvajt (69), Oman (18), Bahrain (110),  Pakistan (16), Afganistan (7), Hong Kong (100/3), Macao (10), Katar (24), Indonezija (19), Jordan (1), Irak (62/7) Palestina (29), Butan (1), Qatar (24),  Saudijska Arabija (20), Maldivi (6), Bangladesh (3), Brunei Darussalam (1), Mongolija(1).

Europa. Ukupno u Europi je 18 560 zaraženih i 716  umrlih: Italija (10 149/631), Francuska (1784/33), Njemačka (1565/2), UK (382/6), Španjolska (1695/35), Rusija (20), Švedska (355), Finska (40), Belgija (267), Danska (264), Gruzija (23), Grčka (90), Sjeverna Makedonija (7), Norveška (400), Rumunjska (25), Švicarska (491/3), Austrija (182), Bjelorusija (9), Estonija (13), San Marino (62/2), Litva (3), Nizozemska (382/4), Island (70), Monaco (1), Azerbajdžan (20), Irska (35), Armenija (1), Luksemburg (7), Češka Republika (63), Andora (1), Portugal (41), Lihtenštajn (1), Latvija (8), Ukrajina (1), Slovenija (31), Mađarska (9), Poljska (22), Bosna i Hercegovina (5), Slovačka (7), Vatikan (1), Srbija (5), Malta (4), Bugarska (5) , Moldavija (3), Ukrajina (1), Albanija (10), Farski Otoci (2), Cipar (5).
Amerika. SAD (1025/28), Kanada (93/1), Brazil (34) i Mexico (7), Ekvador (17), Dominikanska Republika (5), Argentina (19/1), Čile (17), Peru(11), Costa Rica (13), Paragvaj (5), Kolumbija (3), Panama (7).
Oceanija. Australija (112/3), Novi Zeland (5).
Afrika. Egipat (59/1), Alžir (20), Nigerija (2), Maroko (2), Tunis (5), Senegal (4), Kamerun (2), Togo (1)  Južnoafrička Republika (7) te kruzer u japanskim vodama (696/7), Burkina Faso (1), Demokratska Republika Kongo (1).

U Europi su do 11. ožujka 2020. potvrđena 17 430 slučaja novog koronavirusa. Slučajevi u Europi su na početku bili uglavnom importirani (osobe koje su doputovale iz Kine), no dio novije prijavljenih slučajeva su lokalno stečeni, tj. nisu importirani nego su povezani s importiranim slučajem.

Italija. Od petka 21. veljače Italija je prijavila naglo povećanje broja oboljelih osoba sa lokalno stečenom infekcijom, posebice u dvije regije – Lombardija i Veneto. Trenutno poduzimaju mjere rane detekcije oboljelih i njihovog adekvatnog medicinskog zbrinjavanja, kao i utvrđivanja kontakata i provođenja zdravstvenog nadzora nad njima u trajanju od 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim, te provode restrikcije javnih okupljanja, zbivanja i prometa. Situacija u Italiji, koja se brzo razvija, pažljivo se prati.

8. PITANJA I ODGOVORI

1. Što je novi COVID-2019? Što je SARS—CoV-2?

Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.

2. Odakle potječu koronavirusi?

Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

3. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?

Novi koronavirus otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba. Trenutno dostupne informacije nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću moglo reći koliko je smrtonosan 2019-nCoV. Ipak, preliminarni nalazi ukazuju na to da je on manje smrtonosan od SARS-CoV. Iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije. Još je prerano donositi zaključke o načinu širenja 2019- nCoV. Ipak, preliminarni podaci ukazuju na to da se 2019-nCoV prenosi kao SARS.

4. Kako se virus prenosi? Koliko lako se on širi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće i uspješnosti širenja virusa među ljudima. Izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije 2019-nCoV (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze 2019-nCoV. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Ako se ljudi zaraženi 2019-nCoV testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te ako se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARSCoV i MERS-CoV virusa.

Medicinski podaci

1. Koji su simptomi zaraze 2019-nCoV?

Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput

povišene tjelesne temperature
kašlja
otežanog disanja
bolova u mišićima i
umora.

U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

2. Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?

Općenito djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. S obzirom na to da se radi o novoj bolesti te da su dostupni podaci nepotpuni, još nije poznato koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze COVID-19.

3. Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS—CoV-2?

Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.

4. Gdje se mogu testirati?

Ako vaš liječnik smatra da se trebate testirati na SARS—CoV-2, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Prevencija

1. Kako izbjeći zarazu?

Ako boravite u Kini i drugim rizičnim područjima:

Izbjegavajte kontakt s bolesnim ljudima, pogotovo ljudima koji kašlju
Izbjegavajte tržnice i mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje
Pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane
Prije jela, nakon toaleta ili diranja životinja perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
Izbjegavajte doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama ili izmetom.

Gdje god putujete, pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane.

2. Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom oboljelom od COVID-19?

Javiti se epidemiologu ili liječniku. Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji kod kuće, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.

3. Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?

Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

4. Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv SARS—CoV-2?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontatakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen SARS—CoV-2 savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.

5. Postoji li cjepivo protiv SARS—CoV-2?

Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, pa tako ni protiv SARS—CoV-2. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.

6. Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od SARS—CoV-2?

Virus gripe i SARS—CoV-2 su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2. Međutim, sezona gripe u Europi još traje, a cjepivo protiv gripe je najbolja dostupna zaštita od sezonske gripe.

Kakva je trenutna situacija u Hrvatskoj vezano za COVID-19?

1. Što se poduzima u Hrvatskoj?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji sa Klinikom za infektivne bolesti, napravio je postupnik za zdravstvene djelatnike u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. U postupniku su detaljno opisani kriteriji za postavljanje sumnje na infekciju, način postupanja sa osobom kod koje se posumnja na infekciju, način uzimanja i slanja uzoraka za dijagnostiku, te mjere prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus SARS—CoV-2. Postupnik se redovito ažurira ovisno o novim spoznajama o samoj epidemiji i bolesti.

Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljene su i informacije o novom koronavirusu za javnost kako bi građani u svakom trenutku mogli imati dostupne informacije koje možete naći ovdje .

Izrađeni su i letci na hrvatskom, engleskom i kineskom jeziku za putnike koji putuju u zahvaćena područja i za putnike koji se iz njih vraćaju. Letci sadrže upute o mjerama prevencije prilikom putovanja, te što činiti u slučaju pojave znakova infekcije kao i kontakte nadležnih pripravnih epidemiologa.

Izrađene su i detaljne upute za postupanje na graničnim prijelazima s osobama koje ulaze u Hrvatsku, a unazad su 14 dana boravili na području zahvaćenom epidemijom COVID-19.

Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo redovito se objavljuju aktualni podaci o broju oboljelih i savjeti vezani za sigurnost i zaštitu stanovništva.

2. Je li tko zaražen u Europi?

Od pojave virusa, u Europi je zabilježeno više stotina slučaja zaraze. S obzirom na velik protok ljudi i činjenicu da se virus prenosi s osobe na osobu, očekuje se još slučajeva u Europi.

3. Zašto broj slučajeva tako brzo raste?

Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšanje sposobnosti otkrivanja slučajeva. Nagli porast broja slučajeva čest je u početnoj fazi javljanja nove bolesti.

Informacije za putnike

1. Trebam li odgoditi putovanje u Aziju?

Trenutno je većina slučajeva zabilježena u Kini dok su izvan Kine zabilježeni samo sporadični slučajevi. Vjerojatnost zaraze u ostalim azijskim zemljama trenutno je niska. Međutim, zaraza se vrlo brzo širi i zato se vremenom mijenja i rizik od infekcije.

2. Što ako sam nedavno bio u Kini, Republici Koreji ili Italiji (regije Veneto ili Lombardia) i razbolio se?

Osoba koja je unazad 14 dana boravila u Kini ili na drugim zahvaćenim područjima i naglo razvije znakove bolesti dišnih puteva (povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja ili teškoće disanja) treba se telefonom javiti nadležnom epidemiologu, opisati znakove bolesti i reći kada je boravila u Kini. Osobe koje su u zadnjih 14 dana prije ulaska u Hrvatsku boravile na području zahvaćenom epidemijom bolesti koju izaziva SARS—CoV-2 bit će stavljene pod zdravstveno nadzor u samoizolaciju pri ulasku u Hrvatsku. To znači da će im ako nemaju simptome bolesti pri ulasku u zemlju granični sanitarni inspektor izdati rješenje o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru u samoizolaciji kod kuće te će biti u kontaktu s nadležnim epidemiologom tijekom trajanja nadzora. Ako osoba tijekom zdravstvenog nadzora razvije simptome respiratorne bolesti ili povišenu temperature, epidemiolog će postupiti u skladu sa sumnjom na bolesti uzrokovanu COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a bliski kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor u samoizolaciji kod kuće ili organiziranoj karanteni ako nema uvjeta za samoizolaciju.

3. Što se događa tijekom leta ili u zračnoj luci?

Ako se tijekom leta uoče znakovi bolesti kod nekog od putnika osoblje zrakoplova će svim putnicima podijeliti anketne listiće (Passenger locator cards) koje moraju ispuniti. Osoblje zrakoplova će zatim pokupiti listiće prije slijetanja zrakoplova i po slijetanju ih predati državnom sanitarnom inspektoru na graničnom prijelazu. Na temelju listića i anketiranja granični sanitarni inspektor će izdati rješenje o zdravstvenom nadzoru te putnike uputiti na teritorijalno nadležnog epidemiologa. Epidemiolog će biti u kontaktu s putnicima koji su mu upućeni te će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaraze, ovisno o načinu kontakta s oboljelim putnikom te primijeniti odgovarajući zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama. Oboljela osoba iz zrakoplova bit će prevezena u bolnicu na daljnju obradu. Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora pokaže da oboljeli putnik ne boluje od SARS—CoV-2 prekida se zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

Rizik od zaraze u zračnoj luci sličan je riziku na svakom drugom mjestu gdje se okuplja velik broj ljudi.

Virus SARS—CoV-2 i životinje i prehrambeni proizvodi

1. Što je sa životinjama ili proizvodima životinjskog porijekla uvezenim iz Kine?

Zbog situacije sa zdravljem životinja u Kini, odnosno prisustva zaraznih bolesti kod životinja, dozvoljen je samo ograničen uvoz životinja i neprerađenih proizvoda životinjskog porijekla iz Kine u Europsku uniju. Ne postoje dokazi da životinje ili proizvodi životinjskog porijekla kojima je odobren uvoz u Europsku uniju predstavljaju rizik za zdravlje građana Europske unije zbog prisutnosti COVID-19 u Kini.

2. Što s hranom uvezenom iz Kine?

Što se tiče uvoza životinja i proizvoda životinjskog porijekla, zbog situacije sa zdravljem životinja u Kini, dozvoljen je uvoz samo nekolicine proizvoda životinjskog porijekla iz Kine u Europsku uniju uz uvjet da ispunjavaju stroge zdravstvene norme i da su podvrgnute kontrolama. Iz istih razloga putnici koji ulaze u carinski prostor Europske unije ne smiju u prtljazi nositi meso, mesne proizvode, mlijeko ili mliječne proizvode. Nije zabilježen prijenos SARS—CoV-2 putem hrane te stoga nema dokaza da prehrambeni proizvodi uvezeni iz Kine u Europsku uniju u skladu s propisima o sigurnosti zdravlja ljudi i životinja predstavljaju zdravstveni rizik za građane Europske unije vezan za COVID-19. On se prvenstveno prenosi s jedne osobe na drugu.

3. Što s kontaktom s kućnim ljubimcima i drugim životinjama u Europskoj uniji?

Postojeća istraživanja povezuju SARS—CoV-2 s nekim vrstama šišmiša u Kini no nije isključeno prisustvo kod drugih životinja. Nekoliko vrsta koronavirusa se javlja kod životinja i mogu se prenositi na druge životinje i ljude. Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.

4. Sigurnost poštanskih pošiljki iz Kine

Smatramo na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu i o ranije poznatim koronavirusima, da je rizik od prijenosa novog koronavirusa na ljude putem poštanskih pošiljki zanemariv. Naime, prijenos novog koronavirusa putem poštanskih pošiljki nije još nigdje zabilježen. Iako nisu u potpunosti razjašnjeni putovi prijenosa ovog novog virusa, svi dostupni podaci upućuju na to da je za prijenos s čovjeka na čovjeka potreban bliski kontakt poput obiteljskog kontakta (njegovanje oboljeloga) ili manipuliranje s bolesnikom u zdravstvenoj ustanovi.

Svi do danas poznati koronavirusi, uključujući virus koji je prije 18 godina uzrokovao SARS i virus koji unazad sedam godina uzrokuje MERS prenose se izravnim bliskim kontaktom (kapljičnim putem) i vrlo su osjetljivi na atmosferske uvjete (vrlo kratko zadržavaju infektivnost izvan ljudskog tijela) te ni za jedan od njih nije utvrđen prijenos putem poštanskih pošiljki.

Konačna rang-lista studenata za dodjelu stipendija Zaklade Sveučilište u Zagrebu

Thu, 03/12/2020 - 08:51
 Povjerenstvo za dodjelu stipendija Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na 2. elektronskoj sjednici održanoj 10. - 11. ožujka 2020. utvrđuje KONAČNU rang-listu studenata prijavljenih na Natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u ak. god. 2019./2020. u kategoriji A./B. - studenti slabijega socijalno-ekonomskoga statusa odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi.


KONAČNA RANG-LISTA
Natječaj

Natječaj za financiranje studentskih programa za 2020. Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu

Wed, 03/11/2020 - 13:57
Dana 11. ožujka 2020. raspisan je Natječaj za sufinanciranje studentskih programa za 2020. Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. U natječaju mogu sudjelovati svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, studentski zborovi sastavnica, studentske udruge i studentske organizacije s djelovanjem na području Sveučilišta u Zagrebu.


Kategorije u kojima se studentski programi mogu prijaviti su:

Znanstvene i sportske studentske manifestacije
(organizacija o odlazak na humanijadu, primatijadu, ekonomijadu i sl.)
Znanstveni i stručni skupovi i događanja
(grupni odlasci na natjecanja, simulacije, moot court, konferencije, skupove i dr.)
Kulturna zbivanja i programi/izvedbena umjetnost
Studentski mediji
Sportske aktivnosti
Studentski i znanstveni projekti
 
Natječajem se neće sufinancirati:
Programi udruga i studentskih zborova sastavnica koje nisu upisane u Upisniku studentskih organizacija Sveučilišta u Zagrebu, programi strukovnih udruga i ostalih čija se djelatnost financira po zasebnim propisima u Republici Hrvatskoj (imaju zasebnu stavku u Državnom proračunu)
Programi koji nisu rezultat studentskih aktivnosti i nisu bazirani na volonterskom radu
A) Studentske brucošijade i zabave
B) Odlazak na stručne prakse i stručne sportske događaje u okviru nastave
C) Nabava tehničke, sportske i informatičke opreme
D) Odlazak na stručnu/ terensku nastavu u okviru izvedbenog plana nastavnih aktivnosti
E) Odlazak na sportske turnire (natjecanja)
F) Predviđene novčane nagrade koje se dodjeljuju u sklopu programa
Cilj natječaja je sufinanciranje provedbe prijavljenih studentskih programa na dobrobit cijele akademske zajednice. Glavni ključ za raspodjelu sredstava čine slijedeći kriteriji: izvodljivost, sufinanciranje, medijski potencijal, stručnost, posebnost, broj sudionika, značaj za zajednicu, dugoročnost i tradicija.

Proces evaluacije se temelji na načelima kvalitete, transparentnosti, jednakosti tretmana, nepristranosti i jednakosti i brzini.

Savjetujemo da tekst Natječaja, Upute o provedbi natječaja i Upute za korištenje aplikacije detaljno proučite.

Informacije o kriterijima Natječaja, potrebnoj obaveznoj i fakultativnoj dokumentaciji, napomenama, uvjetima prijave  i načinu vrednovanja programa pročitajte ovdje: Natječaj i Upute o provedbi Natječaja.

Na Natječaj se možete prijaviti OVDJE. Upute o prijavi programa na natječaj kroz aplikaciju možete pronaći ovdje. Za sve dodatne upite oko provedbe i realizacije Natječaja možete poslati na studentski.zbor@gmail.com

Natječaj je otvoren od 11. ožujka do 29. ožujka 2020. u 11:59 sati!

U tijeku su prijave za Headstart 2020

Wed, 03/11/2020 - 11:04
Headstart program EIT Healtha još je jedan u nizu Accelerator programa kojim se želi pomoći mikro i malim tvrtkama koje se bave inovativnim rješenjima u zdravstvu da svoje proizvode i poslovanje podignu na višu razinu. Idealni su pristupnici programu tvrtke koje imaju procijenjenu vrijednost manju od milijun eura. Trebale bi biti okrenute razvijanju proizvoda koji se uklapaju u ciljeve EIT Healtha: jačati sustav zdravstva u Europi, poboljšati zdravlje građana, pridonositi razvoju samoodržive zdravstvene ekonomije u Europi.

Izabrane će tvrtke dobiti do 50 000 eura potpore za razvoj inovativnih proizvoda, a napravit će i poslovni plan uz pomoć EIT Healthovih Business Creation menadžera, koji će im pomoći pristupiti lokalnoj i međunarodnoj poslovnoj mreži.

Više o samom programu i uvjetima natječaja možete doznati OVDJE.
Prijave traju do 16. ožujka 2020., a prijaviti se možete OVDJE.

Osnovan Krizni stožer Sveučilišta u Zagrebu vezano uz koronavirus

Tue, 03/10/2020 - 14:57
Na temelju članka 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i preporuke Rektorskoga kolegija u užem sastavu, rektor prof. dr. sc. Damir Boras donio je odluku o imenovanju Kriznoga stožera Sveučilišta u Zagrebu vezano uz nCoV bolesti (COVID-19). Zadatak je Kriznoga stožera praćenje razvoja događaja vezanih uz nCoV bolesti (COVID-19) te davanje preporuka Upravi Sveučilišta u Zagrebu u skladu s aktualnom epidemiološkom situacijom.
Predsjednicom Kriznoga stožera Sveučilišta u Zagrebu vezano uz nCoV bolesti imenovana je ravnateljica Škole narodnoga zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak. Članovi su Kriznoga stožera pročelnica Katedre za infektologiju Medicinskoga fakulteta prof. dr. sc. Adriana Vince, dekan Medicinskoga fakulteta prof. dr. sc. Marijan Klarica, dekanica Stomatološkoga fakulteta prof. dr. sc. Zrinka Tarle, dekan Veterinarskoga fakulteta prof. dr. sc. Nenad Turk i prodekan prof. dr. sc. Ljubo Barbić te prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić. Sveučilište u Zagrebu redovito prati i na svojoj mrežnoj stranici objavljuje najnovije podatke i preporuke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo vezane uz koronavirus.

BEST Zagreb traži tebe!

Tue, 03/10/2020 - 09:17
Udruga Bratstvo europskih studenata tehnologije (BEST), osnovana 1999. od strane studenata Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, poziva sve zainteresirane studente, alumne, inženjere, poslodavce i ostale koji žele sudjelovati u prijenosu znanja i ostalim aktivnostima Udruge, da se pridruže! Sastanci su organizirani svaki četvrtak u 20 sati u prostorima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ili se možete pridružiti na uvodnom sastanku u utorak 24. ožujka 2020. u 18 sati u Stablu znanja Studentskoga centra u Zagrebu. BEST Zagreb je volonterska i neprofitna studentska udruga mladih studenata tehničkih i tehnoloških fakulteta koja studentima Sveučilišta u Zagrebu pruža mogućnost dodatnoga stručnog obrazovanja, kontakta s budućim poslodavcima, rada u međunarodnim timovima, upoznavanje i razumijevanje europskih kultura te razvijanje tolerancije i usavršavanje organizacijskih vještina. Također, stvara prilike za kontakte s tvrtkama, stručne prakse i kasnije zaposlenje u struci. Rad BEST-a Zagreb je podijeljen u sljedeće glavne grupe:
FR (Fundraising) – Kontakt s tvrtkama
PR (Public Relations) – Odnosi s javnošću
HR (Human Resources) – Ljudski potencijali
IT (Information Technologies) – Informacijske tehnologije

Ovakva podjela se primjenjuje u svim tekućim projektima, a time se osigurava kvaliteta stečenih znanja (“soft skills”) te fleksibilnost njihove primjene. Postani član BEST-a Zagreb, upoznaj ljude sličnih interesa diljem Europe, sudjeluj u aktivnostima koje organizira Udruga na lokalnim i međunarodnim razinama! Sudjeluj na radionicama kojima ćeš na kreativan način razviti tehnike potrebne za uspješnu karijeru! Posjeti mrežnu stranicu i prijavi se za uvodni sastanak klikom na prijave. Pratite Udrugu na društvenim mrežama za informiranje o prijavama na stručne seminare koja donose dodatne ECTS bodove i natjecanja preko kojih imaš priliku ostvariti sigurno zaposlenje s vodećim poslodavcima na tržištu.

Otvorene prijave za 'Start-ups Meet Pharma'

Mon, 03/09/2020 - 11:47
Otvorene su prijave za Start-ups Meet Pharma, Accelerator program EIT Healtha. Europska farmaceutska industrija suočava se s mnogim izazovima modernoga zdravstva. Upravo iz toga razloga osmišljen je Start-ups Meet Pharma, program u sklopu kojega vodeće farmaceutske tvrtke u suradnji s EIT Healthom na godišnjoj bazi traže razvojne tvrtke (eng. start-ups) koje razvijaju rješenja za postojeće izazove. Ove godine riječ je o Amgenu, Bayeru, Beiersdorfu i Boehringer Ingelheimu, tvrtkama koje traže rješenja za sljedeće izazove:
  • Osigurati kontinuitet i optimizaciju liječenja za pacijente s postmiokardijskom infrakcijom (Dresslerov sindrom)
  • Odabir ispravnoga liječenje za pacijente s multiplim mijelomom
  • Disruptivne genske terapije, terapije stanica i tehnologije  primjene za različita terapeutska područja
  • Poboljšanje stanja kože pacijenata s dijabetesom
  • Prijenosni dijagnostički uređaj za intersticijsku plućnu bolest (IPB)
Uvjet je za prijavu da tvrtke već imaju prototip ili proizvod s kojim su ušle ili se spremaju ući na tržište. Više o samom programu saznajte na: https://eithealth.eu/project/start-ups-meet-pharma/ Detalje o samim izazovima možete saznati ovdje: https://eithealth.eu/wp-content/uploads/2020/02/EIT-Health-Start-ups-Meet-Pharma-Challenges-2020.pdf

Prijave su otvorene do 30. ožujka 2020., a prijaviti se možete preko sljedeće poveznice: https://eithealth.optimytool.com/en/    

Mjesec frankofonije 2020.

Fri, 03/06/2020 - 09:57
Mjesec frankofonije u Hrvatskoj slavlje je svih frankofona i frankofila u Hrvatskoj. Slavi se tijekom cijeloga ožujka, a organizira se na inicijativu veleposlanstava zemalja članica Frankofonije prisutnih u Zagrebu poput Belgije, Kanade, Francuske, Kraljevine Maroko, Švicarske, i uz potporu Francuskih alijansi u Hrvatskoj te brojnih drugih hrvatskih udruga i kulturnih institucija.   Ove godine Mjesec frankofonije slavi se u 11 gradova diljem Hrvatske s više od 100 događanja (film, kazalište, izložbe, koncerti, predavanja, natjecanja, flashmob…). Međunarodni dan frankofonije slavi se svake godine 20. ožujka.            

Kalendar događanja         

Na ovogodišnjoj manifestaciji Mjeseca frankofonije Sveučilište u Zagrebu sudjeluje s dvama događajima: - opera Pepeljuga francuskoga skladatelja Julesa Masseneta u zajedničkoj produkciji fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu - Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Arhitektonskog fakulteta s premijernom izvedbom u subotu  7. ožujka te ponovljenim izvedbama u ponedjeljak 9. ožujka i u srijedu 11. ožujka u 19.30 u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Opera će gostovati i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu u petak 13. ožujka i u subotu 14. ožujka s početkom u 18.30 sati. - za drugu polovicu ožujka planira se izložba „Domino dezen“ studenata Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (diplomski studij Dizajn tekstila) u predvorju Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Cijeli i ažurirani program Mjeseca frankofonije u Hrvatskoj dostupan je na stranicama Francuskoga instituta u Hrvatskoj. O frankofoniji: Frankofonija je izraz kojim se označavaju zemlje kojima se koristi francuski jezik ili gdje postoji značajna pripadnost francuskom jeziku ili kulturi. Međunarodna organizacija za frankofoniju (Organisation internationale de la Francophonie - OIF), koje je Hrvatska od 2004. godine pridruženi član, okuplja te zemlje te nastoji razviti aktivnu solidarnost među njima s francuskim jezikom kao poveznicom. Važne smjernice misije OIF-a danas su promocija francuskoga jezika ali i kulturne i jezične raznolikosti, podupiranje obrazovanja na svim razinama, promicanje mira, demokracije i ljudskih prava kroz kulturni dijalog te razvoj suradnje u službi održivoga razvoja. Ove godine slavi se 50 godina frankofonije u svijetu, https://www.francophonie.org/50ans. Prije pola stoljeća, dvadesetak država i vlada potpisalo je 20. ožujka 1970. u Niameyu (Niger) sporazum koji je omogućio stvaranje OIF-a. Kao uspomenu na taj događaj svake se godine slavi Dan frankofonije na isti datum. U Hrvatskoj (ali i u ostalim državama članicama Frankofonije u srednjoj i istočnoj Europi) će se 50 godina Frankofonije proslaviti flashmobom na Zrinjevcu u podne na pjesmu belgijskoga umjetnika Stromaea „Alors on danse“. Ples za flashmob je osmislio malijski plesač Souleymane Sanogo kao mješavinu modernoga i uličnoga plesa te afričkih inspiracija i tradicionalnih balkanskih plesova. Ples možete uvježbati preko stranice https://crefeco.org/display.php?fr/presentationFlashmob.

Projekt "Iskustvo zlata vrijedi 2020."

Thu, 03/05/2020 - 14:06
Poslovni dnevnik već tradicionalno putem društveno odgovornog projekta "Iskustvo zlata vrijedi" spaja partnere poslodavce sa studentima s invaliditetom i studentima slabijega materijalnog statusa, s ciljem omogućavanja prakse radi lakšeg zapošljavanja u budućnosti. O PROJEKTU Kroz projekt "Iskustvo zlata vrijedi" proširuje se svijest u poslovnoj i široj zajednici te se problematizira pitanje zapošljavanja onih koji do posla zbog osobnih razloga i drugih okolnosti teže dolaze. Organizatori s posebnim senzibilitetom i sviješću o težoj zapošljivosti navedenih skupina studenata od 2013. godine razvijaju ovaj projekt u suradnji s uglednim hrvatskim kompanijama - vrijednim partnerima projekta - koje prepoznaju njegovu važnost te svojim sudjelovanjem aktivno sudjeluju u omogućavanju studentske prakse s jedne strane, ali i stvaranju pozitivnog ozračja i nužnosti progovaranja o navedenoj problematici. Do sada je kroz projekt omogućena radna praksa za više od 100 studenata s invaliditetom te studenata slabijega materijalnog statusa. Ponosno ističemo da je više od 10 studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki! Poslovni dnevnik i ove godine želi svima kojima život nije pružio jednaku startnu poziciju pomoći da se lakše uključe na tržište rada te jednog dana ravnopravno sudjeluju u tržišnoj utakmici. Zainteresirani studenti se za sudjelovanje mogu prijaviti ispunjavanjem prijavnice najkasnije do 25. ožujka 2020. Dodatne informacije, uvjeti natječaja i i prijava dostupni su na poveznici: https://www.poslovni.hr/dogadjanja/iskustvo-zlata-vrijedi-2020      Za više informacija nazovite 01/ 6300 743 ili pošaljite poruku na iskustvozlatavrijedi@poslovni.hr.

Otvorene prijave za InnoStars Awards

Thu, 03/05/2020 - 13:03
EIT Health InnoStars Awards program svojim kompetitivnim načinom financiranja, mentoriranja i treninga pomaže mikro ili malim tvrtkama, razvojnim tvrtkama i tvrtkama kćerima (eng. spin-off) iz zemalja sa srednje razvijenim inovacijskim mogućnostima koje već imaju razvijen prototip (eng. MVP – Minimal Viable Product) vezan uz zdravlje, da svoj proizvod plasiraju na tržište.

Da bi se kvalificirale za InnoStars Awards, tvrtke moraju priložiti poslovni plan za navedeni proizvod. Izabrane tvrtke svoj će proizvod predstaviti međunarodnom stručnom sudačkom timu, sastavljenom od zdravstvenih stručnjaka, predstavnika iz EIT Healtha, tržišnih stručnjaka i industrijskih partnera. Pobjednici natjecanja mogu osvojiti čak i do 25 000 eura novčane potpore za lansiranje svojega proizvoda na tržište. Uz to, EIT Health omogućit će im četiri mjeseca mentoriranja, tri različita intervjua s potencijalnim klijentima, investitorima ili budućim partnerima te mrežu kontaktâ putem EIT Healt Investor Network i Living Labs and Test Beds mreža. Rok za prijavu je 27. ožujka 2020., a prijaviti se možete ovdje: https://eithealth.optimytool.com/en/

Tjedan mozga u Hrvatskoj od 16. do 22. ožujka 2020.

Wed, 03/04/2020 - 10:47
Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 16. do 22. ožujka 2020., devetnaesti puta u Hrvatskoj organiziraju "Tjedan mozga", kampanju u svijetu poznatu kao Brain Awareness Week.

U organizaciji su se pridružile sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci te članovi Hrvatskoga društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima. Istodobno, očekuju se aktivnosti u sveučilišnim centrima u Zadru, Dubrovniku, Varaždinu, kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima.

Svih ovih godina cilj je bio upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – Stoljeću uma. Hrvatsko društvo za neuroznanost ove je godine izabralo novu zanimljivu temu Tjedna mozga s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga pod nazivom "Mozak i evolucija"!

Konačni raspored Tjedna mozga bit će zaključen do 13. ožujka 2020. godine. Raspored događanja i sve dodatne informacije moći ćete pronaći na mrežnoj stranici Hrvatskoga instituta za istraživanje mozga. Više o Tjednu mozga

Health Venture Lab

Tue, 03/03/2020 - 13:59
Health Venture Lab zajednica je partnera, trenera, mentora i alumnija posvećena razvoju razvojnih tvrtki (eng. start-upova) putem jedinstvenih Accelerator programa. Pokrenuta je na inicijativu GE Healthcarea te surađuje s ključnim dionicima u području zdravlja u Europi i svijetu kao što su EIT Health, Sveučilište u Debrecenu, Sveučilište u Lodzu, Poslovna škola IESE Sveučilišta u Navarri i Sveučilište Semmelweis.

U tijeku su prijave za Accelerator program Health Venture Laba Reactor 2020. Taj je program namijenjen svim tvrtkama s inovativnim rješenjima u području zdravlja koje već imaju razvijen prototip (MVP – minimal viable product) spreman za tržište, imaju bazu kupaca i bazirane su u državama članicama Europske unije.

Više o programu i ostalim uvjetima natječaja te hodogram programa možete vidjeti na sljedećim poveznicama:
https://hvlab.eu/programs
https://hvlab.eu/program/1/reactor-2020

Pages