Sveučilište u Zagrebu

U utorak 12. prosinca 2023. na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan je sastanak na kojemu su, osim rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i ravnatelja CARNET-a (Hrvatska akademska i istraživačka mreža) Hrvoja Puljiza, nazočili dekani i voditelji projekata obnove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Tema sastanka bila je implementacija CARNET-ova projekta digitalne preobrazbe i stvaranje "e-sveučilišta", odnosno uvođenje poboljšane mrežne (digitalne) infrastrukture u zgrade sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Sve je to u svrhu korištenja suvremenih oblika nastave i osnaživanje procesa učenja i poučavanja u visokom obrazovanju. Naime, radi se o projektu u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026, ukupne vrijednosti 84 milijuna eura, a voditelj projekta je CARNET uz projektne partnere SRCE, Agenciju za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. Cilj projekta je projektiranje, izvođenje i implementacija pasivnoga i aktivnoga dijela lokalne računalne mreže na lokacijama sastavnica visokih učilišta te nadogradnja pristupne mreže tih lokacija kao i okosnice CARNET mreže u svrhu povezivanja visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i pružanja naprednih mrežnih servisa. Projekt je započeo 2022., a završetak projekta je predviđen krajem 2025. godine. S obzirom da je na Sveučilištu u Zagrebu u tijeku proces cjelovite obnove zgrada sastavnica oštećenih u potresu važno je optimalno uskladiti aktivnosti navedena oba projekta (projekta e-sveučilišta i svakoga projekta obnove zgrada sastavnica od potresa) kako bi se izbjegli dodatni građevinski radovi te kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje. Projektne aktivnosti "e-sveučilišta" obuhvaćaju projektiranje kojemu prethodi izrada snimke stanja i analiza potreba korisnika (sastavnice Sveučilišta), projektiranje opreme, izvođenje pasivnoga dijela opreme (LAN-a), zatim implementacija aktivnoga dijela opreme (LAN-a) te edukacija korisnika.

Korisnicima domova za starije i nemoćne studenti Akademije dramske umjetnosti i Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ove su godine odlučili za Božić pokloniti nešto drugačije, a najpotrebnije – zabavu, druženje i smijeh!  Udruga studenata Akademije dramske umjetnosti f420, tako je na inicijativu mladih kolega s Medicinskoga fakulteta osmislila individualni program i sastavila glumačke timove za korisnike zagrebačkih domova. Tako će od 4. do 18. prosinca u osam domova za starije i nemoćne na području Zagreba (Ksaver, Medveščak, Maksimir, Park, Centar, Sv. Josip) u prijepodnevnim satima odjekivati žamor i veselje nakon čitanja poezije, dramskih tekstova, izvođenja skečeva i pjevanja. Korisnike će uveseljavati 20 studenata glume koji su se prijavili uz pratnju alumna ADU-a, poznatih glumaca Ane Begić Tahiri, Olge Pakalović, Vedrana Mlikote, Ksenije Marinković, Gorana Navojca, Dražena Šivaka, Nine Violić, Nikše Butijera, Hrvoja Kečkeša, Barbare Nole i mnogih drugih. Studenti Medicinskoga fakulteta pak posjećuju staračke domove i korisnicima oboljelima od demencije dostavljaju božićne poklone koje su iskreno poželjeli u svojim pismima. Uz djecu, riječ je o zasigurno najkrhkijoj skupini u društvu, koja je nažalost često zapostavljena, zaboravljena i prepuštena sudbini u domu ili su u igri života naprosto ostali "sami na svijetu" te nemaju nikoga da ih dođe posjetiti i pokazati im malo ljubavi i pažnje.  Ovaj projekt je 2022. godine imao velik odaziv te je u vrlo kratkom vremenu uspješno pripremljeno čak 366 poklona i posjećeno čak sedam domova u gradu Zagrebu te tri doma u Slavoniji. Program se sastojao od posjeta članova sekcije "Psihijatrija" s Medicinskog fakulteta odjelima te druženja s korisnicima uz kavu i slatkiše te podjelu poklona. Sve to uz mnoštvo smijeha i suza radosnica! Potaknuti ovim neopisivim emocijama i neprocjenjivim prošlogodišnjim iskustvom, ove godine organizatori su odlučili akcijom obuhvatiti i socijalno ugrožene sugrađane te je zato proširen popis potrebitih korisnika u Slavoniji, a uz njih su dodani i posjeti domovima u Petrinji, Glini i Sisku. Time je ova akcija obuhvatila čak 500 korisnika. Više možete vidjeti OVDJE.

Advent Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Učiteljskoga fakulteta, Studentskoga zbora i Studentskoga centra održat će se od 13. do 18. prosinca 2023. u vanjskom prostoru Studentskoga doma "Stjepan Radić" (Jarunska ulica 2) uz bogatu gastronomsku ponudu, nastupe amaterskih i profesionalnih glazbenika, božićnu predstavu, kvizove te prodaju ručnih radova i rukotvorina studenata. Sav donirani prihod namijenjen je Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu. Događanje su podržale mnoge tvrtke i institucije.

Međunarodno rangiranje QS World University Rankings, koje je prošle godine uvrstilo Sveučilište u Zagrebu na listu najodrživijih sveučilišta na svijetu za 2023. godinu, i ove je godine objavilo listu najodrživijih svjetskih sveučilišta za 2024. godinu – QS World University Rankings: Sustainability 2024.

Ovo rangiranje, koje je QS prvi put objavio prošle godine, analizira kako se sveučilišta nose s najvećim okolišnim, društvenim i upravljačkim globalnim izazovima današnjice. Ljestvica održivosti temelji se na ciljevima održivoga razvoja koje je 2015. godine rezolucijom utvrdila Generalna skupština Ujedinjenih naroda u sklopu Agende 2030. Na ovogodišnjoj su rang-listi ukupno 1403 institucije iz čak 95 zemalja, dvostruko više nego prošle godine, kada ih je bilo rangirano 700. Ove se godine Sveučilište u Zagrebu nalazi na 464. mjestu te je najbolje rangirano sveučilište u Republici Hrvatskoj i okružju. Osim Sveučilišta u Zagrebu, ove su godine rangirana još dva hrvatska sveučilišta: Sveučilište u Splitu, koje se nalazi u kategoriji od 841. do 860. mjesta, i Sveučilište u Rijeci, koje je rangirano od 941. do 960. mjesta. Sveučilište u Zagrebu i ove je godine ostvarilo bolji rang od sveučilišta u okružju, pa se tako, primjerice, Sveučilište u Mariboru nalazi u kategoriji od 711. do 720. mjesta, Sveučilište u Ljubljani u kategoriji od 821. do 840. mjesta, Sveučilište u Beogradu u kategoriji od 901. do 920. mjesta, a Sveučilište u Novom Sadu u kategoriji iza 1201. mjesta. Ove je godine ostvaren izniman napredak u odnosu na prošlu godinu s obzirom na to da se Sveučilište u Zagrebu našlo u prvoj trećini najodrživijih svjetskih sveučilišta, točnije na 33,07 % rang-liste. Prošlogodišnji rang bio je u kategoriji od 451. do 500. mjesta od ukupno 700 sveučilišta, odnosno na 67,86 % rang-liste. Deset najodrživijih svjetskih sveučilišta na ovogodišnjoj ljestvici poretka su redom Sveučilište u Torontu, Sveučilište u Berkeleyu (Kalifornija), Sveučilište u Manchesteru, Sveučilište Britanske Kolumbije, Sveučilište u Aucklandu, Imperial College London, Sveučilište u Sydneyu, Sveučilište Lund, Sveučilište u Melbourneu i kanadsko Sveučilište Western.   Jedan od temeljnih uvjeta da bi sveučilište sudjelovalo u ovom prestižnom rangiranju je ostvaren rang na QS-ovim ljestvicama QS World University Rankings, QS Rankings by Region ili QS Rankings by Subject. Druga dva uvjeta su predanost ublažavanju klimatske krize koja se očituje u sveučilišnoj politici ili sveučilišnim strateškim dokumentima te dokaz o istraživačkoj kulturi usklađenoj s ciljevima UN-ova održivoga razvoja, odnosno dovoljan broj istraživačkih radova o temi održivosti. U odnosu na prošlu godinu kada su sveučilišta bila rangirana u dvjema kategorijama: Utjecaj na okoliš i Utjecaj na društvo, ove je godine dodana i treća kategorija – Upravljanje. Svaka kategorija ima nekoliko potkategorija koje teže određenom postotku ukupne ocjene. Kategorija Utjecaj na okoliš sastoji se od triju potkategorija: 1. Obrazovanje o okolišu (17 % ukupne ocjene), 2. Istraživanje okoliša (13 % ocjene) i 3. Održivost okoliša (15 % ocjene). Kategorija Utjecaj na društvo sadržava pet potkategorija: 1. Zapošljivost i ishodi obrazovanja (11 % ocjene), 2. Jednakost (12 %), 3. Zdravlje i dobrobit (5 % ocjene), 4. Utjecaj obrazovanja (7 %) i 5. Razmjena znanja (10 % ukupne ocjene). Nova kategorija u kojoj prošle godine sveučilišta nisu bila rangirana je Upravljanje. Ova kategorija mjeri kvalitetu upravljanja sveučilištem te donosi 10 % ukupne ocjene. Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je najbolji rang u potkategorijama Razmjena znanja – 252. mjesto, Utjecaj obrazovanja – 282. mjesto te Obrazovanje o okolišu – 286. mjesto. Slijede potkategorije Zdravlje i dobrobit – 444. mjesto, Upravljanje – 450. mjesto, Jednakost – 482. mjesto, Zapošljivost i ishodi obrazovanja – 748. mjesto, Istraživanje okoliša – 962. mjesto i Održivost okoliša – 1001.+ mjesto. Činjenica da je Sveučilište u Zagrebu prepoznato kao najodrživije sveučilište u Hrvatskoj i okružju te da svojim radom pridonosi ciljevima održivoga razvoja na globalnoj razini doista je izniman uspjeh koji potvrđuje njegovu kvalitetu i u području održivog razvoja. Rang-listu možete pronaći OVDJE.

Savez Europsko sveučilište gradova u postindustrijskoj tranziciji – UNIC, kojega je član Sveučilište u Zagrebu, organiziralo je kick off konferenciju pod nazivom Prema zajedničkoj viziji 2040., koja je održana na Sveučilištu u Łódźu 4. i 5. prosinca 2023. Konferencijom je započela druga faza suradnje 10 europskih sveučilišta partnera koji u okviru saveza UNIC zajednički provode aktivnosti usmjerene na poticanje razvoja znanja. Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz različitih područja kojima se bavi projekt UNIC, kao i predstavnici studenata sa svih partnerskih institucija. Sudionici su tijekom konferencije raspravljali o budućim aktivnostima i inicijativama koje će se provoditi u okviru saveza tijekom sljedeće četiri godine, a koje se odnose na razvoj postindustrijskih gradova. Riječ je o sljedećim tematskim cjelinama: zdravlje i dobrobit, poduzetništvo, umjetnost i kultura, pravda i sigurnost, uvažavanje raznolikosti, urbana otpornost i održivost. Između ostaloga, savez UNIC će u sljedećem razdoblju provoditi aktivnosti s ciljem razvoja različitih oblika inovativnoga obrazovanja, kao i nastavnih alata i vještina u svrhu unaprjeđenja nastavnoga procesa, poticati mobilnost, posebice virtualnu mobilnost, te uspostaviti zajedničke studijske programe – od programa mikrokvalifikacija (ishoda učenja koji je polaznik stekao na temelju maloga opsega učenja u okviru programa koji daje specifična znanja, vještine i kompetencije) pa sve do združenih studija. Posebna je pozornost na konferenciji bila usmjerena i na planiranje aktivnosti vezanih uz razvoj Virtualnoga kampusa te uspostavu Centra za budućnost gradova kao središnjega mjesta suradnje između gradova, sveučilišta i civilnoga društva koje će olakšati njihovu međusobnu komunikaciju o različitim transformativnim inovacijama. Izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu bilo je najveće izaslanstvo na konferenciji, predvođena prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju  prof. dr. sc. Juricom Pavičićem, voditeljem UNIC-a na Sveučilištu u Zagrebu, te prorektorom za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislavom Josipom Mlinarićem, zamjenikom voditelja projekta. Uz predstavnike Rektorata, delegaciju su sačinjavali profesori s nekoliko sastavnica: Pravnoga fakulteta, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Fakulteta organizacije i informatike, Ekonomskoga fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Veterinarskoga fakulteta, Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, Filozofskoga fakulteta, te Sveučilišnoga računskoga centra Sveučilišta u Zagrebu. Grad Zagreb predstavljala je pomoćnica pročelnika Gradskoga ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Zorana Uzelac Bošnjak, dok je u UNIC Studentskom odboru sudjelovao student Dario Topić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.  Podsjetimo, uz Sveučilište u Zagrebu, savez UNIC čine: Sveučilište Deusto u Bilbau (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište Koç u Istanbulu (Turska), Sveučilište u Liègeu (Belgija), Sveučilište u Ouluu (Finska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Lodzu (Poljska), Sveučilište u Malmöu (Švedska). Cilj je UNIC saveza omogućiti stvaranje novoga europskoga sveučilišta u okviru Europskoga obrazovnoga prostora, koje će omogućiti bitno povećanje mobilnosti i uključenosti studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela tzv. uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijega europskoga društva.

Na temelju Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti a sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu, rektor Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Javni poziv za izbor predsjednika Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu na mandat od šest godina. Sveučilišno vijeće Sveučilišta u Zagrebu nadzorno je tijelo Sveučilišta i njegovih sastavnica.

POZIV Prijave se podnose u roku trideset dana od dana objave poziva na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 7. prosinca 2023.

Na svečanosti održanoj u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL u srijedu 6. prosinca 2023. dodijeljena priznanja najboljim studentima sportašima Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2022./2023.

Najuspješnijim studentima sportašima – sportašici i sportašu te momčadi i ekipi Sveučilišta u Zagrebu priznanja su dodijelili rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić,  prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenka Ostojić i voditelj Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Zagrebačkoga sveučilišnoga športskoga saveza Davor Pavlović u nazočnosti prorektora, dekana, profesora i studenata, trenera te visokih gostiju. Također, priznanja su dodijeljena i studentima sportašima koji su postigli najbolje rezultate na natjecanjima održanima u okviru sustava UniSport Zagreb u ukupno 24 sportova. Na tim su natjecanjima sudjelovale ekipe s čak 39 visoka učilišta koja djeluju na području Grada Zagreba.

Najbolja sportašica Sveučilišta u Zagrebu je Martina Krajpl s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije, članica rukometne reprezentacije Sveučilišta u Zagrebu, a najbolji sportaš Franjo Gucić s Kineziološkoga fakulteta iz kickboxing i taekwondo reprezentacije Sveučilišta u Zagrebu. Najbolja momčad Sveučilišta u Zagrebu je kickboxing reprezentacija.

Ove je akademske godine izniman uspjeh postigao Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji je nagrađen trima priznanjima, i to u kategorijama: najbolja visoka učilišta u konkurenciji studenata i studentica, te najbolje visoko učilište u ukupnoj konkurenciji.

Priznanja u kategoriji najaktivnijih visokih učilišta dobili su Ekonomski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva, dok je najboljom ekipom Sveučilišta u Zagrebu proglašena rukometna reprezentacija.

Na svečanosti su dodijeljena i posebna priznanja osvajačima europskih medalja. Riječ je o reprezentacijama Sveučilišta u Zagrebu u sljedećim sportovima: kickboxing, karate, taekwondo, stolni tenis, rukomet – žene, odbojka – žene, veslanje te rukomet na pijesku – ženska i muška reprezentacija.

Za razvoj akademskoga sporta priznanja su dobili Studentski centar u Zagrebu, Studentski zbor i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić čestitao je dobitnicima priznanja te istaknuo kako je Sveučilište u Zagrebu ponosno na svoje studente sportaše. „Biti najbolje i najaktivnije sportsko sveučilište u Europi nije moguće bez iznimnih studenata sportaša, njihovih trenera i svih onih koji im daju podršku u njihovim aktivnostima. Naša je obveza osigurati sredstva za njihove aktivnosti te uspostaviti adekvatan model studiranja za ovu skupinu studenata.“ Istaknuvši kako studentima sportašima nije lako jer moraju uskladiti svoje treninge i obveze studiranja, što je u nekim trenucima izuzetno izazovno, rektor je rekao kako je vodstvo Sveučilišta svjesno i nužnosti unaprjeđenja infrastrukture, što će se jednim dijelom ostvariti i izgradnjom sveučilišne sportske dvorane na prostoru Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, na čemu se intenzivno radi.

Voditelj Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Zagrebačkoga sveučilišnoga športskoga saveza Davor Pavlović predstavio je aktivnosti Ureda u protekloj akademskoj godini, posebno istaknuvši kako je u okviru Sveučilišnoga prvenstva Grada Zagreba održano oko 1000 sati natjecanja na kojima je sudjelovalo 39 visokoškolskih institucija, pri čemu je 222 momčadi i 109 ekipa (sveukupno 4982 natjecatelja) odmjeravalo snage u ukupno 23 sporta. Također, Ured je organizirao i programe besplatne rekreacije, tzv. UniSport Health programe nordijskoga hodanja (UniWalk), trening boksa (UniBoxing) i funkcionalni trening (UniFit). Također, posebno je istaknuo aktivnosti vezane uz sveučilišno prvenstvo Republike Hrvatske: UniSport H2O (vaterpolo i plivanje), UniSport HR (judo, karate i taekwondo) te UniSport HR Finalsi, kao i uspješnu organizaciju Europskoga sveučilišnoga prvenstva u borilačkim sportovima Combat Zagreb 2023 na kojem su sudjelovala 1322 sudionika s 371 europskoga sveučilišta iz 31 europske države.

Zamjenica pročelnika Gradskoga ureda za obrazovanje, sport i mlade Kristina Singer nazočnima se obratila u ime gradonačelnika Grada Zagreba. Čestitavši svima nagrađenima naglasila je kako Grad Zagreb u suradnji sa Sportskim savezom Grada Zagreba pomaže sveučilišni i školski sport. „Izuzetno je važno privući što veći broj djece i mladih u sport i sportske aktivnosti te stvoriti preduvjete da oni ne moraju birati između studija i bavljenja sportom. To nije lako ali je moguće, što je vidljivo i danas na ovoj svečanosti na kojoj se priznanja dodjeljuju studentima koji su ostvarili uistinu impresivne rezultate.“ Istaknuvši kako bez kvalitetne infrastrukture nije moguće bavljenje sportom, naglasila je kako je u proračunu Grada za sljedeću godinu predviđeno više od 10 milijuna eura upravo za tu namjenu.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak nazočnima se obratio u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Čestitavši najboljima studentima sportašima u protekloj akademskoj godini nagrađenim je poručio: „Svi ste vi veliki pobjednici, prvenstveno jer ste uspjeli povezati odricanja koje donosi sport sa studentskim obvezama.“ Također, posebno je zahvalio Zagrebačkom sveučilišnom športskom savezu te Uredu za sport Sveučilišta u Zagrebu na kontinuiranom provođenju aktivnosti s ciljem uključivanja što većega broja studenata u sport, kao i na promoviranju studentskoga sporta te naporima u cilju osiguravanja što boljih uvjeta za njegovo odvijanje. „Vlada Republike Hrvatske podupiratelj je i snažan partner u razvoju studentskoga sporta, što se dokazuje i kroz novi Zakon o sportu koji je na snazi od početka ove godine i koji je vrlo jasno pozicionirao akademski sport.“ Također, istaknuo je kako Vlada putem Ministarstva turizma i sporta osigurava redovito financiranje programa i projekata koji se provode u okviru Hrvatskoga akademskoga sportskoga saveza, za što je ove godine osigurano preko 600 tisuća eura.

U ime nagrađenih studenata nazočnima na svečanosti obratio se Franjo Gucić, najbolji sportaš Sveučilišta u Zagrebu u ak. god. 2022./2023., član kickboxing i taekwondo reprezentacije Sveučilišta u Zagrebu. U svome je govoru zahvalio Zagrebačkom sveučilišnom športskom savezu i Uredu za sport Sveučilišta u Zagrebu što su i ove godine prepoznali i nagradili trud studenata sportaša. „Biti među najboljim sportašima Sveučilišta u Zagrebu, najuspješnijega sportskoga sveučilišta u Europi, velika je čast i poticaj da nastavimo težiti izvrsnosti te da nastavimo pomicati svoje granice mogućnosti, a ljestvice dizati još više. Ovo nije samo naš uspjeh, već i uspjeh naših izbornika i voditelja koji su nas poticali, bodrili i vjerovali u naše sposobnosti, i na tome im veliko hvala. Nadam se da će svaka iduća sportska godina biti barem jednako uspješna, ako ne i uspješnija od ove!“.

Svečanosti u SEECEL-u nazočili su brojni gosti i uzvanici, između ostalih: dopredsjednica Hrvatskoga akademskoga sportskoga saveza i dopredsjednica Zagrebačkoga sveučilišnoga športskoga saveza izv. prof. dr. sc. Sanja Ćurković, glavni tajnik HASS-a Nikola Vincetić, predsjednik Sportskoga saveza Grada Zagreba Vjekoslav Šafranić i glavna tajnica Suzana Šop, predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović, prorektori, dekani i prodekani sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture na fakultetima i akademijama te studenti.

Podsjetimo, Sveučilište u Zagrebu najuspješnije je sportsko sveučilište u Europi već dvije godine zaredom. Prošlogodišnje Europske sveučilišne igre okupile su 4800 sportaša s 441 europskoga sveučilišta iz 37 država, a tijekom dvaju tjedana održano je 20 natjecanja. Sveučilište u Zagrebu sa čak 14 osvojenih medalja ponovilo je svoj velik uspjeh s europskih sveučilišnih prvenstava održanih 2019., kada su studenti sportaši osvojili ukupno 19 medalja. Posebnu težinu osvojenim medaljama daje činjenica da je većina najsjajnijih odličja osvojena u timskim sportovima, dok su preostala sveučilišta ponajviše najsjajnije medalje osvajale u individualnim kategorijama.

Tome treba dodati i dvije medalje s Europskoga studentskoga prvenstva u veslanju održanom u Istanbulu 2022. i čak četiri medalje, od kojih su dvije zlatne, sa Svjetskoga studentskoga prvenstva u borilačkim sportovima Combat Samsun 2022. Uz to, tijekom 2023. godine studenti Sveučilišta u Zagrebu osvojili su najviše odličja europskim sveučilišnim sportskim prvenstvima u borilačkim sportovima, stolnom tenisu, rukometu, odbojci, veslanju i rukometu na pijesku.

Zahvaljujući svim ovim rezultatima, Sveučilište u Zagrebu završilo je akademsku godinu 2022./2023. kao vodeće sveučilište u Europi po broju medalja koje su naše studentice i studenti osvojili nastupajući na europskim sveučilišnim prvenstvima.

U Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) u četvrtak 30. studenoga 2023. održan je 7. Sveučilišni dan kvalitete.

Tema ovogodišnjega skupa bila je umrežavanje i sinergijsko djelovanje svih dijelova Sveučilišta kako bi se unaprijedila kvaliteta i izvrsnost na svim sveučilišnim razinama te u različitim područjima njegova djelovanja.

Skup je organiziran kako bi se nastavio i dodatno potaknuo razgovor o inovacijama u sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te kako bi se razmotrile nove tendencije u području cjeloživotnoga obrazovanja. Također, na skupu se raspravljalo o izazovima i prilikama u sustavu osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu te su predstavljeni primjeri dobre prakse sastavnica, kao i sveučilišni akti čija je priprema trenutno u tijeku, kako bi se na institucionalnoj razini odgovorilo na zakonodavne promjene i europske trendove u visokom obrazovanju.

Skup je započeo pozdravnim govorima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, načelnice Sektora za razvoj visokoga obrazovanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja mr. sc. Loredane Maravić i zamjenice ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje dr. sc. Irene Petrušić.

Istaknuvši kako je područje osiguravanja kvalitete jedno od ključnih područja sveučilišnoga djelovanja, posebice razvoj i modernizacija studijskih programa, rektor Lakušić posebno je naglasio kako sve više sastavnica prolazi kroz postupke međunarodne akreditacije s ciljem privlačenja što većega broja izvrsnih studenata. „Moramo biti usmjereni prema kontinuiranom podizanju kvalitete, za što je potreban međusobni dijalog i suradnja, kako unutar Sveučilišta tako i s ključnim dionicima sustava visokoga obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, a to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Razmjena dobrih praksi, dijeljenje iskustava iz provedenih postupaka akreditacije i rekareditacije, prepoznavanje ključnih ishoda učenja, prilagodba novim zakonima kojima je regulirano ovo područje, kao i razmjena informacija s predstavnicima gospodarstva u svrhu dobivanja uvida u aktualne potrebe tržišta rada, sigurno nam u tim procesima mogu pomoći“, rekao je rektor. Također, istaknuo je kako Sveučilište u Zagrebu želi bolje visoko obrazovanje u Hrvatskoj, zbog čega je važno da svi dionici sustava ulože dodatne napore kako bi se na hrvatskim sveučilištima izvodili što kvalitetniji i bolji studijski programi na svim razinama studija.

Mr. sc. Loredana Maravić iz MZO-a u svome se govoru osvrnula na važnost povezivanja i umrežavanja svih članova akademske zajednice te Ministarstva i Agencije kako bi se unaprijedila kvaliteta visokoga obrazovanja, a time i izvrsnost visokoobrazovnih učilišta u Hrvatskoj. „Osiguravanje kvalitete jedno je od ključnih pretpostavki za razvoj cijeloga sustava. Primjenom dvaju novih usvojenih zakona, a riječ je o Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, nastavljaju se reformski procesi te se ostvaruju ključni ciljevi u ovome području.“  Uz daljnje unapređenje sustava vanjskoga i unutarnjega osiguravanja kvalitete visokoga obrazovanja, jedan od ciljeva je i daljnje usklađivanje sustava s potrebama gospodarstva i društva kroz provedbu Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira kao ključnoga alata za razvoj i unapređenja studijskih programa te povezivanje s tržištem rada. Treći je cilj unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u visokom obrazovanju, što se provodi kroz projekt e-sveučilišta, za čiju je provedbu MZO osigurao sredstva iz Nacionalnoga plana za otpornost i oporavak. Također, u svome je obraćanju posebno istaknula važnost internacionalizacije, posebno održivosti studija na stranim jezicima, kao i potporu aktivnostima u okviru alijanse Europska sveučilišta.

Zahvalivši Sveučilištu u Zagrebu na višegodišnjim naporima u organizaciji Dana kvalitete, dr. sc. Irena Petrušić iz AZVO-a istaknula je važnost područja osiguravanja kvalitete u ostvarivanju svih aspekata misije sveučilišta. „Globalno okruženje u kojem živimo sve je kompetitivnije, a društvene promjene i nove okolnosti potiču nas na promišljanje o budućim izazovima. Svrha je visokoga obrazovanja danas višestruka, a znanost i inovacije ključne su za postizanje društvene kohezije, ekonomski rast i globalnu konkurentnost.“ Također, naglasila je kako je upravo Dan kvalitete prilika da se otvore neke važne teme kao što su novine koje donosi novi Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, posebice u pogledu postupka akreditacije studija. „Novim je Zakonom AZVO određen kao instanca koja donosi konačnu odluku o akreditaciji kako bi se ojačala transparentnost sustava.“, rekla je zamjenica ravnateljice AZVO-a. U svome izlaganju koji je održan u nastavku skupa potom je predstavila novi Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, ističući glavne promjene u odnosu na prethodno važeću zakonsku regulativu u ovom području, posebno se osvrnuvši na vanjsko vrednovanje studija i institucija.

Na skupu kojega je vodila i moderirala izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku Sveučilišta u Zagrebu, potom je o novim tendencijama cjeloživotnoga obrazovanja iz perspektive visokoga obrazovanja govorila mr. sc. Loredana Maravić iz MZO-a te je predstavila koncept mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje i zapošljivost na europskoj i nacionalnoj razini.

Mikrokvalifikacija predstavlja ishod učenja koji je polaznik stekao na temelju maloga opsega učenja u okviru programa koji daje specifična znanja, vještine i kompetencije, a sve u skladu s društvenim, osobnim i kulturnim potrebama te potrebama tržišta rada. Istaknuvši mali broj upisanih programa u Registru HKO-a, pozvala je predstavnike javnih sveučilišta i njihovih sastavnica da razviju specifične programe za stjecanje mirkokvalifikacije, za što je osigurano financiranje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine. U tu je svrhu Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uspostavio sustav vaučera za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih kako bi se potaknulo cjeloživotno obrazovanje i stjecanje novih vještina, s naglaskom na zelene i digitalne vještine.

Istaknuvši kako je plan EU u sljedećem razdoblju u program mikrokvalifikacije uključiti 60 posto aktivne radne snage na tržištu rada, posebno je naglasila da upravo ovakvi programi mogu omogućiti bržu prilagodbu aktualnim potrebama tržišta rada. Kao poseban primjer istaknula je nužnost povećanja broja stručnjaka u ICT području (engl. Information and Communication Technologies), posebno s obzirom na cilj EU da oko 80 posto njezinih građana da 2030. razvije osnovne digitalne vještine, za što programi mikrokvalifikacija mogu biti dobar model. Sudionici skupa u raspravi su istaknuli kako je nužno da rektori sveučilišta te akademska zajednica dobiju šire informacije o ovoj temi, te je posebno naglašena važnost procedura i faza u postupku odobravanja specifičnih programa za mikrokvalifikacije. S obzirom da ovi programi omogućavaju fleksibilnost te produbljuju suradnju između akademske zajednice i dionika iz struke, Sveučilište u Zagrebu sigurno u sljedećem razdoblju može predložiti nove programe, posebno vezane uz dinamične sektore koji se brzo razvijaju i suočavaju se s manjkom stručnjaka sa specifičnim vještinama i kompetencijama.

Na skupu je potom glavne naglaske iz godišnjega izvješća o sustavu osiguravanja kvalitete za ak. god. 2021./2022. na Sveučilištu u Zagrebu nazočnima predstavila predsjednica sveučilišnoga Odbora za upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Franić. U odnosu na prethodni način izvještavanja o sustavu kvalitete, u postupak je ove godine uveden niz novih indikatora te je unaprijeđena metodologija. U skladu s izvješćem, na 24 sastavnice Sveučilišta u potpunosti se primjenjuju nastavne metode koje potiču interaktivno i istraživačko učenje, rješavanje problema te kritičko mišljenje, dok se to na 10 sastavnica to čini djelomično. Prilagodba ispitnih postupaka (npr. za studente s invaliditetom) prisutna je na čak 32 sastavnice, a usklađivanje i evaluacija ECTS bodova provodi se na 27 sastavnica. U okviru izlaganja, profesorica Franić je, između ostaloga, iznijela podatke o potpori studentima i nagradama za uspješnost, kao i podatke vezane uz indikatore znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika. Na kraju svoga izlaganja govorila je o snagama, slabostima i prilikama u području osiguravanju kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu.

Na skupu su potom predstavljena tri primjera dobre prakse u području osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu. O iskustvima međunarodne akreditacije govorila je prodekanica za strateška partnerstva i projekte Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić. REPIC, prvi združeni studij akreditiran Europskim pristupom, nazočnima je predstavila prodekanica za nastavu, mobilnost, studente i studijske programe Pravnoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Mirela Krešić, a o programu cjeloživotnoga obrazovanja kao rezultata međunarodnoga projekta na skupu je govorila izv. prof. dr. sc. Jana Šic Žlabur s Agronomskoga fakulteta.

Program 7. Sveučilišnoga dana kvalitete nastavljen je nizom izlaganja o aktualnoj transformaciji sveučilišnih akata i procedura kao suvremenoga odgovora na zakonodavne promjene i europske trendove u visokom obrazovanju, kroz izlaganja članova radnih skupina za izradu pravnih akata.

O sustavu osiguravanja kvalitete kao okvira za umrežavanje i osnaživanje Sveučilišta govorila je prof. dr. sc. Ivana Franić s Filozofskoga fakulteta, ujedno i predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu (OUK). Svrha je novoga sveučilišnoga pravnoga okvira ojačati sustav upravljanja kvalitetom u svim segmentima Sveučilišta. Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta govorila je o novom uređenju postupaka vrednovanja studijskih programa koji imaju za cilj omogućiti efikasnost i fleksibilnost procedura uz zadržavanje najviše razine kvalitete. Prof. dr. sc. Davor Petrinović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva održao je izlaganje o inovacijama visokih učilišta za podršku društvu i gospodarstvu u kontekstu cjeloživotnoga obrazovanja kao i naglaske pravilnika kojima se na Sveučilištu uređuje pitanje cjeloživotnog obrazovanja kako bi se fakulteti i akademije u najvećoj mogućoj mjeri angažirali u pružanju edukacijskih programa za društvo i gospodarstvo. Red. prof. art. Marina Novak s Muzičke akademije govorila je o neformalnom i informalnom učenju te priznavanju netradicionalnih putova učenja, što je novi trend u podizanju obrazovne razine stanovništva, a prof. dr. sc. Nikola Đaković s Medicinskoga fakulteta, predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, govorio je o aktivnostima u ovom području na Sveučilištu u Zagrebu i važnosti privlačenja studenata s inozemnih fakulteta.  

Međunarodni Erasmus+ projekt Empowering Dance 2* poziva Vas na plesno multimedijalno događanje u petak 28. travnja 2023. od 19 do 21 sat u Francuski paviljon Studentskoga centra Zagreb (Savska Cesta 25).  Radionica je namijenjena svima, osobito zainteresiranim i znatiželjnim pojedincima kojima je kreativnost bitan poticaj u vlastitoj praksi!  Otkrijte, utvrdite, proširite svoje umjetničke vještine kroz aktivno učešće u besplatnoj radionici suvremenog plesa uz potporu vizualnih poticaja. Prepoznajte i kroz plesnu praksu razvijte svoju radoznalost, kreativnost, empatiju, komunikativnost, inovativnost… Otkrijte svoje meke vještine, socijalne i emocionalne, neophodne za osobni i profesionalni razvoj u 21. stoljeću. Brojne studije utvrđuju da su upravo one jedne od najznačajnijih i najpotrebnijih vještina u razvoju pojedinaca i zajednice. Utvrdite blagotvoran utjecaj plesa sudjelujući na posljednjoj u nizu radionica međunarodnoga projekta Empowering Dance 2*.

Plesne umjetnice i pedagoginje Gordana Svetopetrić, Irena Mikec, Eni Vesović i Normela Krešić Vrkljan, u suradnji sa studenticama Nastavničkoga odsjeka Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Margaretom Belančić i Bernardicom Svaguša, povest će vas kroz ovo kreativno putovanje otkrivanja mekih vještina u inspirativnom prostoru Francuskoga paviljona u Zagrebu. Radionica, potaknuta interaktivnim istraživanjem između suvremenoga plesa, mekih vještina i vizualnih umjetnosti pružit će iskustvo spoznaje vlastitog i drugih tijela u vremenu i prostoru kao sigurnom okruženju bez prosudbe i kompeticije. Sudionici radionice će uz verbalne i taktilne upute, kroz individualne i skupne zadatke, putem improvizacije stvarati nova iskustva te istražiti splet vještina za daljnju upotrebu u vlastitoj kreativnoj praksi.

Bit će predstavljen i digitalni priručnik Digital guidebook Soft Skills in Dance kao rezultat dvogodišnjega međunarodnog istraživanja u kojem su sudjelovali i voditelji radionice, a u okviru projekta Empowering Dance 2* uz potporu EU programa Erasmus+. Vizualni doprinos priručniku, pod mentorskim vodstvom izv. prof. art Danka Friščića sa Slikarskoga odsjeka, uz Margaretu Belančić i Bernardicu Svagušu, dali su i studenti Odsjeka za animaciju i nove medije Nikolina Žabčić i Eugen Bilankov.

POZIVNICA

Broj mjesta na radionici je ograničen! Registrirati se možete na e-adresu : hipptsp@gmail.com Radionica se održava uz potporu i u suradnji s Francuskim paviljonom, Studentski centar Zagreb - Sveučilište u Zagrebu.

Sveučilište Deusto i grad Bilbao u Španjolskoj domaćini su trećega izdanja #UNICCityLabsFestivala 25. i 26. travnja 2023. Oko dvije stotine ljudi iz cijele UNIC (European University of Post-Industrial Cities) obitelji okupilo se oko CityLabsovih zacrtanih ciljeva i izazova za budućnost. Događanju prisustvuju članovi UNIC-a - od studenata, profesora i članova akademske zajednice, rektora do administrativnog osoblja, predstavnika gradova i ostalih dionika - te zajedno sudjeluju u nizu aktivnosti koje će omogućiti bolje razumijevanje izvorne ideje zajednice, sadašnjost te blisku budućnost. Cilj je na taj način shvatiti izazove s kojima se suočava postindustrijsko okruženje UNIC-a i kako gradovi UNIC-a identificiraju i pronalaze zajednička rješenja. U ovom dvodnevnom događanju sudjeluje i izaslanstvo sa Sveučilišta u Zagrebu, koje predvodi prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju.
PROGRAM možete vidjeti OVDJE. Više o UNIC-u možete vidjeti OVDJE.

Već desetu godinu zaredom studenti Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zajedno s uzgajivačima svojim trudom i radom organiziraju izložbu egzotičnih životinja s ciljem da kroz nezaboravno iskustvo približe ljudima ove neobične životinje i educiraju ih o njihovom pravilnom držanju. Izložba će se održati u prostorijama Veterinarskoga fakulteta od 26. do 30. travnja 2023. U današnje vrijeme zanimanje javnosti za ovakve kućne ljubimce sve je veće i veće, a prošle godine izložbu je posjetilo oko 15000 ljudi. Kako bi proslavili 10 godina izložbe u studentskim prostorijama Veterinarskoga fakulteta posjetitelji će pronaći svijet "egzota" s dosada najvećim brojem vrsta, a pomoću slika zajedno ćemo se prisjetiti starih izložbi koje su donijele uspjeh i popularizirale ovo događanje. Kroz izložbu posjetitelji se mogu upoznati s 60-tak različitih vrsta gmazova kao što su leopard gekon, kukuruzna zmija, aksoloti, ali i s raznim vodozemcima, ribama, insektima i paucima. Kroz taj svijet povest će ih organizatori i uzgajivači od kojih mogu saznati sve što ih zanima o tim životinjama i njihovom držanju. Za škole, bit će organizirana predavanja te uz interaktivne radionice, igre, izradu origamija, oslikavanja majica, bodypainting i oni najmlađi mogu pronaći zabavu i naučiti nešto novo. Za one odvažne bit će omogućeno rukovanje i fotografiranje s pitomim kućnim ljubimcima kao što su kraljevski piton i bradata agama kako bi stvorili divnu uspomenu. Udruga Equss, organizator ovoga događanja, dobila je ak. god. 2014./2015. Posebnu Rektorovu nagradu za organizaciju projekta Reptilomanija+.  Svi su dobrodošli i ulaz je besplatan. Za više informacija zapratite ovo događanje na Facebooku i Instagramu.    

U četvrtak 20. travnja 2023. gospodin Bernd Schäfer, glavni izvršni voditelj (CEO) i  gospodin Krzysztof Kubacki, direktor inovacijskoga središta kolokacijskog centra istok EIT RawMaterials-a boravili su u bilateralnom posjetu Sveučilištu u Zagrebu i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Sveučilište u Zagrebu aktivno je kao član EIT RawMaterials-a od 2015. godine. S prorektorima Sveučilišta u Zagrebu - prof. dr. sc. Tomislavom Mlinarićem, prorektorom za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, i prof. dr. sc. Tomislavom Bolančom, prorektorom za poslovanje i digitalizaciju - razgovarali su o nedostatku obrazovanih stručnjaka u sektoru mineralnih sirovina i potrebi da se kroz pilot projekte RawMaterials Akademije izrade digitalne platforme za edukaciju. Inicijativa je na prijedlog EIT RawMaterials sastavni dio Critical RawMaterials Act-a (javna rasprava otvorena do 16. lipnja 2023.), pri čemu se konzorcij oslanja na pomoć četrdesetak sveučilišnih partnera iz cijele Europe, uključivo i Sveučilište u Zagrebu. Bernd Schäfer istaknuo je i programe Lab2Market, EIT Jumpstarter, RawMaterials Accelerator i Open Innovation Challenge razvijene sa svrhom poticanja razvoja studentskoga i nastavničkoga poduzetništva u sektoru mineralnih sirovina na partnerskih sveučilištima i transfer tehnologija i inovacija sa sveučilišta u realan sektor i naglasio potrebu za nastavkom bilateralnih razgovora. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu EIT RawMaterials izaslanstvo dočekali su izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan, izv. prof. dr. sc. Vječislav Bohanek, prodekan za financije i poslovanje, izv. prof. dr. sc. Stanko Ružičić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju i prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić. Gosti su upoznati s laboratorijima i praktikumima koji podržavaju izvođenje diplomskih programa s dvostrukom diplomom i s oznakom EIT kvalitete: TIMREX – diplomski program u istraživanju mineralnih sirovina između Sveučilišta u Miškolcu, Zagrebu Wroclawu (University of Science and Technology), i Luleåi (University of Technology) i Emerald – diplomski program u procesnoj inženjerstvu između Sveučilišta u Liège, Lorraine, Luleå i Freiberg,  gdje je uloga RGNF-a priprema i provedba terenske nastave. Bernd Schäfer pohvalio je visoku razinu inovativnosti i samostalnosti studenata RGNF-a, posebno istaknuvši pobjednički studentski međunarodni tim na Frank Arnott -Next Generation Explorers Award (NGEA2023) u kojem su sudjelovala i dva studenta RGNF-a (Team Flintstone). Vladislav Brkić istaknuo je brončanu medalju studenata RGNF-a na kvizu znanja na 10. međunarodnom studentskom energetskom kongresu ASEC 2023.    

DroneDays se vraća na Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Treće izdanje okupit će priznate stručnjake iz robotike i dronova 4. i 5. svibnja, a posjetitelji će imati priliku čuti najnovije trendove u svijetu dronova te saznati više o dronovima u poljoprivredi, šumarstvu i logistici.

Među predavačima na događaju bit će i stručnjaci poput dr. sc. Chiare Gabellieri sa Sveučilišta Twente koja će govoriti o trendovima i budućnosti zračne manipulacije, dr. sc. Marije Popović sa Sveučilišta u Bonnu koja će govoriti o planiranju putanja dronova u pretraživanju novih područja, te prof. dr. sc. Martina Saske čija robotička grupa je poznata po razvoju autonomnih vatrogasnih dronova i autonomnih letjelica za lov na neovlaštene dronove, a reći će nam nešto i o najnovijem istraživanju u dokumentiranju katedrala. Letačka zona U sklopu letačke zone imat ćete priliku vidjeti šest atraktivnih demonstracija vodećih poduzeća u industriji dronova, kao što su Phoenix LiDAR systems, AVITEH i Protostar, te čak tri demonstracije iz LARICS-a, vodećega istraživačkog laboratorija za bespilotne letjelice u Hrvatskoj. Osim letova, vidjet ćete primjenu dronova u skladištima, prikupljanje podataka sustavom LiDAR, detekciju dronova pomoći sintetičkih podataka, te upravljanje dronom pokretima ruku i tijela.  Panel rasprave Sudjelujte na zanimljivim panel raspravama o inovacijama i svijetu bespilotnih letjelica. Stručnjaci iz startup svijeta vezanih uz dronove podijelit će svoja iskustva i inspirativne priče iz prve ruke o tome kako su identificirali prilike za primjenu novih rješenja, ključne faktore koji su doprinijeli njihovu uspjehu te izazovima s kojima su se susreli te razvili vrhunsku tehnologiju. Uronite u svijet bespilotnih letjelica gdje će stručnjaci raznih profila raspravljati o prilikama i izazovima koje predstavlja sve veći tehnološki napredak i uporaba dronova, prihvaćanje letjelica te njihov utjecaj u društvu. Dotaknut ćemo se i izazova povezanih s integracijom bespilotnih letjelica u postojeće sustave i infrastrukturu te o razvoju strategija koje bi utjecale na prihvaćanje bespilotnih letjelica u široj javnosti. DroneDays 2023 organizira Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i njegov Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS), a skup je sufinanciran iz Horizon Europe projekta AeroSTREAM te Interreg projekta MARBLE. Bilo da ste stručnjak u području dronova ili tek početnik u ovoj industriji, DroneDays je događaj koji ne smijete propustiti! Više o događaju možete pronaći OVDJE. DroneDays će podržati Hrvatski telekom kao Platinum partner. Na njihovom štandu posjetitelji će se moći detaljnije upoznati s tehnologijom 5G. Osim Platinum partnera, DroneDays podržavaju i Zlatni partneri – vodeća poduzeća u industriji dronova: AVITEH – poduzeće specijalizirano za video i audio opremu, usluge video produkcije i zračne fotografije, Drone-IN - projekt koja nudi 6-mjesečni program edukacije u programiranju dronova, koju implementira PETRA (Petrinjska razvojna agencija) i Hrvatska kontrola zračne plovidbe koja osigurava uslugu sigurne i uspješne zračne plovidbe za civilne i vojne potrebe.

Festival znanosti, najveća manifestacija popularizacije znanosti u Hrvatskoj ove se godine održava u 35 gradova od 24. do 29. travnja. U 2023. godini svijet znanosti i tehnologije obilježava brojne obljetnice:
Od otkrića strukture molekule DNK prošlo je 70 godina, 50 godina od prvog mobilnog telefona, prije 40 godina Pioneer 10 bio je prvi proizvod ljudskih ruku koji se otisnuo izvan Sunčeva sustava, a prije čak 140 godina patentirana je prva fotonaponska ćelija.
Prošlo je 120 godina prošlo otkad je Maria Sklodowska Curie, kao prva žena, dobila svoju prvu Nobelovu nagradu iz fizike, a 70 godina otkako je Valentina Terješkova, kao prva žena, odletjela u Svemir.
U Hrvatskoj obilježavamo 80 godina smrti Nikole Tesle, 145 godina rođenja Franje Hannamana, izumitelja žarulje s volframovom niti i 185 godina rođenja Ferdinanda Kovačevića, pionira hrvatske telegrafije. Znanstvenici otkrivaju tajne prirode, a njihova otkrića nepovratno mijenjaju ljudsko društvo i čovjekov svjetonazor. "Priroda i društvo" tema je ovogodišnjeg Festivala znanosti koji se širom Hrvatske događa od 2003. godine te je i dalje najveća manifestacija popularizacije znanosti u Hrvatskoj. U Festivalu će sudjelovati i znanstvenici, studenti i profesori sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koji će posjetiteljima u svojim laboratorijima i prostorima ponuditi niz zanimljivih predavanja i radionica. PROGRAM događanja u Zagrebu, ali i ostalim gradovima pogledajte OVDJE.

Uz veliki povratak prošle godine, ove godine ju očekujemo u još boljem izdanju – u tijeku su posljednje pripreme za ,,Kampusijadu 2023.'', najveće studentsko-sportsko natjecanje. Ovogodišnja Kampusijada održat će se od 17. do 19. svibnja na Znanstveno – učilišnom kampusu Borongaj pod već poznatim sloganom "od studenata za studente". Za sve studente Sveučilišta u Zagrebu spremaju se brojne sportske discipline i aktivnosti, a sudjelovanje je besplatno. Uz nezaobilazne turnire u nogometu, košarci, odbojci i graničaru, održat će se turniri u stolnom nogometu i stolnom tenisu, šahovski turnir te apsolutni hit prošlogodišnje Kampusijade, Beerpong. Ljubitelji kartanja moći će se okušati u beli, briškuli i trešeti, a oni koji vole upregnuti moždane vijuge, svoje će znanje pokazati na kvizu koji se ove godine organizira u suradnji s ekipom Kvizilijade. Okupite ekipe, pripremite dresove i budite spremni na prijave koje se ubrzo otvaraju. Uz sportske discipline, posjetitelji će tijekom cijele Kampusijade uživati u druženju uz glazbeni program i zanimljive izvođače, a ponovno će se održavati i edukativne aktivnosti Zaklade Petrin korak. Nakon tri vrlo aktivna dana, kao završnica slijedi veliki afterparty u suradnji s klubom Boogaloo. Dakako da smijeha i zabave neće nedostajati, a najbolje natjecatelje očekuju vrijedne nagrade sponzora Kampusijade: HADO, Padel.hr, FoanSaky putovanja, Amazinga, Muzej Iluzija, ClueGo Escape Room, Decathlon uz potporu Zaklade Petrin korak, Elipsa s.z. te AS usluge. Kampusijada se održava u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti, Fakulteta hrvatskih studija i njihovih studentskih zborova u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Studentskim centrom Sveučilišta u Zagrebu. Važno je naglasiti da je prošlogodišnja Kampusijada vraćena nakon petogodišnje pauze te je ostvarila značajan uspjeh – gotovo 550 natjecatelja te više od 1200 posjetitelja. Za pripremu i realizaciju događaja pobrinuli su se vrijedni studenti volonteri te Organizacijski odbor Kampusijade u sastavu studenata tri fakulteta Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.   

U prepunoj dvorani B1 Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održano je predstavljanje združenoga diplomskog studija "Primijenjena kognitivna znanost" koji s upisom prve generacije studenta počinje u idućoj akademskoj godini. Program su predstavili voditelji studija - izv. prof. dr. sc. Renata Geld (FFZG) i izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac (FER) te profesor u gostima, kognitivni znanstvenik Todd Oakley sa Sveučilišta Case Western Reserve iz SAD-a. Na predstavljanje se odazvalo preko 300 studenata, prijediplomaca koji trenutno studiraju na različitim studijskim programima fakulteta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ali i velik broj maturanata, poslodavaca i profesora. Broj i sastav publike upućuje na važnost ovoga jedinstvenog i inovativnog interdisciplinarnog studija, ali i na opću potrebu stvaranja novih studijskih programa na Sveučilištu u Zagrebu te u cijeloj Hrvatskoj. Primijenjena kognitivna znanost jedinstven je studij koji zajednički izvode Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Studij je sinergija društveno-humanističkih i tehničkih znanosti, a pored interdisciplinarnih znanja, kod studenata će razvijati vještine kolaboracije, timskoga rada, poslovne komunikacije i slično. Primijenjeni kognitivni znanstvenik je inovator koji se bavi odnosom čovjeka i tehnologije, a djeluje kao posrednik i veza između znanosti i tehnologije u cilju održivog i etičkog razvoja. Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina, a temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma. Heksagon kognitivne znanosti čini šest različitih disciplina i polja znanosti koja se, interdisciplinarno, kombiniraju u jednu. To su lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija. Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu. Kratko uvodno predavanje u kognitivnu znanost profesora Todda Oakleya sa sveučilišta Case Western Reserve nalazi se OVDJE.

U prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu u srijedu 19. travnja 2023. održana je svečana dodjela "Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima". Prisutne je na početku pozdravila predsjednica Društva prof. dr. sc. Jasna Franekić te istaknula motivaciju za dodjeljivanjem ovakve nagrade jer se, kako je kazala, u društvu nedovoljno vrednuje rad mladih znanstvenika i umjetnika. Svečanosti je prisustvovao i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić te u svom govoru poručio: "Nismo velika država, ali smo bogati znanjem što je podloga za svaki razvoj. Ovakve su nagrade poticaj u budućem radu mladim kolegama, poruka da budu uporni jer se upornost isplati." Ove godine na natječaj za Godišnju nagradu Društva prijavilo se 53 pristupnika. Na temelju pribavljenih recenzija Povjerenstvo je predložilo 10 radova mladih znanstvenika i umjetnika za dodjelu nagrada za 2022. godinu. Svi članovi Upravnog odbora Društva pismeno su potvrdili prijedlog Povjerenstva i odlučili da se nagrade sljedeći pristupnici:

1. Ivan Karlo Cingesar, mag. ing. oecoing., Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, za rad „Effect of post-processing conditions on polyacrylate materials used in stereolithography“, područje tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo
2. Viktor Čižić, mag. mus., Muzička akademija, za koncert „Crno-bijeli dijalozi“, područje glazbena umjetnost, polje izvođenje glazbe
3. Ivan Jajić, mag. oec., Ekonomski fakultet, za rad „Deployment of the Microeconomic Consumer Theory in the Artificial Neural Networks Modelling: Case of Organic Food Consumption", područje društvenih znanosti, polje ekonomija
4. Dr. sc. Igor Karlović, Hrvatski geološki institut, za rad „Numerical groundwater flow and nitrate transport assessment in alluvial aquifer of Varaždin region, NW Croatia“, područje prirodnih znanosti, polje geologija
5. Ana Najev, mag. phys., Prirodoslovno-matematički fakultet, za rad „Uniaxial Strain Control of Bulk Ferromagnetism in Rare-Earth Titanate“, područje prirodnih znanosti, polje fizika
6. Dr. sc. Luka Petrović, Fakultet elektrotehnike i računarstva, za rad „Mixtures of Gaussian Processes for Robot Motion Planning Using Stochastic Trajectory Optimization“, područje tehničkih znanosti, polje računarstvo
7. Mia Radović, mag. ing. biotechn., Prehrambeno-biotehnološki fakultet & Lucija Hok, mag. pharm., Institut Ruđer Bošković, za rad „Deep eutectic solvents as a stabilising medium for NAD coenzyme: unravelling the mechanism behind coenzyme stabilisation effect“, područje prirodnih znanosti, polje kemija
8. Barbara Šlibar, mag. inf., Fakultet organizacije i informatike, za rad „OGD metadata country portal publishing guidelines compliance: A multi-case study search for completeness and consistency“, područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti
9. Maja Tabak Demo, mag. educ. lat. et hist., Filozofski fakultet, za znanstvenu monografiju „Pripovijest o dvoje zaljubljenih“, područje humanističkih znanosti, polje povijest
10. Doc. dr. sc. Bojan Žunar, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, za rad „Confocal imaging of biomarkers at a single-cell resolution: quantifying ‘living’ in 3D printable engineered living material based on Pluronic F-127 and yeast Saccharomyces cerevisiae“, područje biotehničkih znanosti, polje biotehnologija

Predsjednik Povjerenstva je prof. emer. Mladen Franz, a nagrade su pojedinačno dijelili prof. dr. sc. Jasna Franekić, prof. dr. sc. Borislav Grgin i izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski. U ime dobitnika zahvalio se doc. dr. sc. Bojan Žunar. U glazbeno-umjetničkom dijelu svečanosti nastupio je Pjevački zbor Pravnoga fakulteta "Capella juris" i Viktor Čižić za klavirom.

Fotografije: Jožica Frkanec Štefko  

U auli Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 19. travnja 2023. održan je stručni skup pod nazivom "Transfer tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu". Cilj skupa bio je raspraviti potencijalne daljnje konkretne korake kako bi transfer tehnologije pokazao bolje rezultate, i one znanstvene i komercijalne, te otvoriti različita pitanja vezana, između ostaloga, uz transfer tehnologije i istraživanja na sveučilištima općenito, djelovanje startup i spin-off kompanija, i dr. Voditelj rasprave bio je prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu. Ističući kako Sveučilište pokreće niz inicijativa u području transfera tehnologije i inovacija, prorektor je izrazio spremnost Sveučilišta da sastavnicama pruži još snažniju podršku u ovim složenim procesima te naglasio važnost razvijanja i pokretanja projekata transfera tehnologije na razini sastavnica. Također, najavio je i osnivanje Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu te intenziviranje konkretne suradnje s gospodarstvom. Prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i voditeljica poslijediplomskoga specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo, u svom je izlaganju istaknula kako je Sveučilište razvilo pravni okvir za upravljanje intelektualnim vlasništvom. Taj pravni okvir čine zaposlenici i studenti na njegovim sastavnicama kako bi se potaknuo transfer tehnologije, kreativnosti i znanja prema gospodarstvu te kako bi se stvorili novi proizvodi, usluge, procesi i postupci. „Potrebno je komercijalizirati intelektualno vlasništvo stvoreno korištenjem javnih financija i drugih resursa na dobrobit društva u procesu odgovorne komercijalizacije.“, istaknula je profesorica Vučković Dr. sc. Vlatka Petrović, o.d. privremenoga voditelja Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu govorila je o podršci transferu tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu, a ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoje Meštrić predstavio je nacionalne smjernice za transfer tehnologije i znanja i korespondirajućih programa i javnih poziva. Tijekom svoga izlaganja, dr. sc. Hrvoje Meštrić istaknuo je da je već osigurano 25 milijuna eura bespovratnih sredstava koji stoje na raspolaganju za transfer tehnologije te da se vrlo brzo očekuje i novih 30 milijuna eura za ovo područje. U završnom dijelu skupa uslijedila je rasprava o mogućnostima postizanja što učinkovitijega sustava podrške transferu tehnologije i komercijalizaciji intelektualnoga vlasništva u praksi.    Skupu su nazočili prorektori i dekani, prodekani za znanost, voditelji znanstvenih centara izvrsnosti, predstavnici inkubatora, poduzetničkih i investicijskih programa, i drugi sudionici. Također, na skupu je najavljeno raspisivanje natječaja za upis nove generacije polaznika poslijediplomskoga specijalističkoga interdisciplinarnoga studija Intelektualno vlasništvo početkom svibnja 2023. Program ovoga studija namijenjen je pojedincima iz svih struka budući da je usmjeren na stjecanje specijalističkih znanja o načinima i sadržaju pravne zaštite te upravljanju intelektualnim vlasništvom u procesu transfera tehnologije. Detaljnije informacije o studiju Intelektualno vlasništvo dostupne su OVDJE.

Foto: Zvonimir Ferina

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaje za dodjelu godišnjih nagrada "Fran Bošnjaković", "Andrija Mohorovičić", "Andrija Štampar", "Ars summa Universitatis", "Praemium Biotechnicum", "Viktor Žmegač", "Alica Wertheimer-Baletić" te za sveučilišnu inovaciju godine.

Natječaj za dodjelu Nagrade „Fran Bošnjaković“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Fran Bošnjaković“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području tehničkih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Fran Bošnjaković“   Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Mohorovičić“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Andrija Mohorovičić“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Mohorovičić“   Natječaj za dodjelu Nagrade „Andrija Štampar“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023.  Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Andrija Štampar“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Andrija Štampar“    Natječaj za dodjelu Nagrade „Ars summa Universitatis“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis“, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Ars summa Universitatis“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima u umjetničko-nastavnim zvanjima za umjetničko-nastavne rezultate u promicanju umjetničkih disciplina i struke, nacionalne kulture i umjetnosti, te prijenos znanja, posebice u odgoju mladih umjetnika i stručnjaka u umjetničkom području Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Ars summa Universitatis"   Natječaj za dodjelu Nagrade za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrada za inovacije i transfer tehnologije, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu Nagrade za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije za akademsku godinu 2022./2023. Prijedlozi se upućuju Povjerenstvu za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele nagrada za inovacije i transfer tehnologije   Natječaj za dodjelu Nagrade „Praemium Biotechnicum“ Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Praemium Biotechnicum“, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Praemium Biotechnicum” za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje pojedincima na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje biotehničkih disciplina i struke te prijenos znanja i odgoj mladih znanstvenika i stručnjaka u biotehničkom području. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Praemium Biotechnicum”   Natječaj za dodjelu Nagrade „Viktor Žmegač” Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Viktor Žmegač”, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Viktor Žmegač“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrada se dodjeljuje zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Viktor Žmegač”   Natječaj za dodjelu Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić” Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 18. travnja 2023. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“ za akademsku godinu 2022./2023. Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić“ dodjeljuje se zaposlenicima koji rade na znanstveno-nastavnim radnim mjestima za ostvarene znanstveno-nastavne rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području društvenih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta zaključno do 30. lipnja 2023. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade „Alica Wertheimer-Baletić”

Temeljem uvjeta i kriterija Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2022./2023. koji je bio otvoren od 15. veljače do 10. ožujka 2023., na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskog kolegija u širem sastavu, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku o dodjeli 520 stipendija Sveučilišta u Zagrebu redovitim studentima sveučilišnih prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih, diplomskih te stručnih prijediplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2022./2023. prema priloženim popisima.

Stipendije su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

A.  stipendije za izvrsnost – 390 stipendija

B.  stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM) – 6 stipendija

C.  stipendije uspješnim studentima sportašima –  7 stipendija

D.  stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa – 100 stipendija

E.  stipendije za studente umjetničkog područja – 17 stipendija

Na Natječaj je ukupno bilo prijavljeno 868 kandidata.

Studenti dobitnici će biti informirani o vremenu i načinu potpisivanja Ugovora o stipendiranju.

Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati drugu stipendiju o čemu će Sveučilište u Zagrebu izvršiti provjeru. Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na e-mail: stipendije@unizg.hr