Sveučilište u Zagrebu

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavljuje natječaj za dodjelu godišnje nagrade "Prof. dr. Marijan Hanžeković" za 2023. godinu. Na natječaj se mogu prijaviti teorijski, empirijski i policy usmjereni članci u području ekonomike javnoga sektora.  Pravo prijave radova u kategoriji redovite nagrade imaju hrvatski i strani državljani, a radovi se predaju na hrvatskom ili engleskom jeziku. Redovita nagrada sastoji se od diplome, medalje i bruto iznosa od 6.500 eura (48.974,25 kn). Za studentsku nagradu radove imaju pravo poslati studenti preddiplomskog i diplomskog studija u zemlji i inozemstvu. Studentska nagrada sastoji se od diplome i bruto iznosa od 2.000 eura (15.069,00 kn). U obje kategorije dopušteno je suautorstvo – u tom se slučaju nagrada dijeli. Radovi se predaju pod zaporkom elektroničkim putem do 1. lipnja 2023. Autori moraju kod prijave rada upisati zaporku i kategoriju nagrade za koju se natječu (redovita ili studentska), te priložiti životopis. Svi natjecatelji moraju zadovoljiti propisane uvjete.  Informacije o Zakladi, uvjetima i kriterijima natječaja te online prijava na natječaj dostupni su OVDJE. Prof. dr. Marijan Hanžeković, pravnik i ekonomist te profesor književnosti i jezika, bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Rođen je 1915. godine u Požegi, a umro je 1993. u Zagrebu. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. U povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, a brojni naraštaji studenata ekonomije sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta. Opsežna biografija i izbor iz njegovih radova objavljeni su u časopisu Financijska praksa, 18 (3), 1994, 173-358.      

Upravno vijeće Agencije za znanost i visoko obrazovanje odabralo je na svojoj 78. sjednici održanoj 7. ožujka 2023. novu ravnateljicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje – izv. prof. dr. sc. Danijelu Horvatek Tomić. Izv. prof. dr. sc. Horvatek Tomić, koja je na dužnost ravnateljice izabrana na mandat od četiri godine, zaposlena je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirala 2009. godine. U zvanje docentice promaknuta je 2013., a u zvanje izvanrednog profesora 2019. godine. Zahvaljujući dugogodišnjem obrazovanju, usavršavanju i angažmanu, tijekom svoga je profesionalnog rada stekla bogato iskustvo u području osiguravanja kvalitete te je 2014. godine imenovana voditeljicom Ureda za kvalitetu, a dvije godine kasnije i predsjednicom Povjerenstva za upravljanje kvalitetom Veterinarskog fakulteta. Od 2018. do 2022. obnašala je dužnost prodekanice za kontrolu kvalitete Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je u radu brojnih znanstvenih i stručnih međunarodnih i nacionalnih projekata, a znanstveno se usavršavala u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i Sloveniji. Godine 2010. dobila je stipendiju programa “Za žene u znanosti” koju dodjeljuju Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i L’Oréal Adria.

Veleposlanik Narodne Republike Kine u Hrvatskoj NJ. E. Qi Qianjin posjetio je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje mu je prezentirana vrijedna oprema kupljena od kineske donacije. Riječ je o financijskoj donaciji od 8.616 eura (65 tisuća kuna) od koje je kupljena oprema, a koju će Katedra za željeznice koristiti u istraživanju vibracija i buke koja nastaje u transportu. Dekan Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Domagoj Damjanović objasnio je veleposlaniku i njegovim suradnicima kako upravo ovih dana Fakultet iseljava iz zgrade u Kačićevoj 26 (koju dijele s Arhitektonskim fakultetom), zbog radova na obnovi objekta, odnosno sanaciji oštećenja nastalih u potresima. Zahvalio se kineskome veleposlaniku na donaciji, kazavši kako će oprema kupljena od tih sredstava biti podjednako važna i korisna kako za istraživačke, tako i za nastavne djelatnosti Fakulteta.  Rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić gostima je predstavio Sveučilište u Zagrebu kao najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Posebno je naglasio istraživački i inovacijski potencijal Sveučilišta, na korist cijeloga društva, a naročito gospodarstva, kojega mogu pokrenuti upravo inovacije i istraživanja naših znanstvenika. Stoga je izrazio nadu za produbljivanjem suradnje između hrvatske i kineske akademske zajednice, odnosno Fakulteta i znanstveno-istraživačkih ustanova dviju zemalja. Izv. prof. dr. sc. Ivo Haladin prezentirao je neke od najznačajnijih projekata Građevinskoga fakulteta, poput monitoringa i analize vibracija od prolaska tramvajskog vozila u svrhu zaštite zgrada od dodatnih oštećenja, koji je proveden nakon potresa koji su pogodili glavni grad i Banovinu. Više o tom projektu pročitajte OVDJE. Sredstvima kineske donacije kupljen je masivni udarni čekić koji se koristi za nanošenje impulsne pobude na konstrukciju odnosno prometnicu. Nabavljeni su također i najsuvremeniji akcelerometri za bilježenje te pobude i mikrofon. Izvor informacija i fotografija: Universitas portal

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 14. veljače 2023. Odluku o raspisivanju izbora za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentskih zborova sastavnica, koji će se održati 29. i 30. ožujka 2023.


Kandidacijski obrazac 2023.

• Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu
• studentski zborovi sastavnica Sveučilišta u Zagrebu

Zadaće Izbornog povjerenstva i Povjerenstva za prigovore Sveučilišta u Zagrebu za provođenje studentskih izbora propisane su Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama te Pravilnikom o Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu i studentskih zborova sastavnica. Zakon o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama Pravilnik o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu Više možete vidjeti OVDJE.

Svim ženama, posebice bivšim i sadašnjim studenticama, profesoricama, znanstvenicama, djelatnicama i suradnicama Sveučilišta u Zagrebu želimo sretan njihov dan! Ideja za obilježavanjem Međunarodnoga dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Zbog toga su i žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku, a Socijalistička partija SAD-a u znak podrške tim ženama proglasila je Nacionalni dan žena. Na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji koja je održana u Kopenhagenu 1910., na prijedlog Clare Zetkin, ustanovljen je Međunarodni dan žena, a Ujedinjeni narodi su 1975. donijeli odluku da se taj dan obilježava 8. ožujka. Priopćenje za javnost Europske komisije u povodu Međunarodnoga dana žena

Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB) i Federation of European Neuroscience Societies (FENS) od 13. do 17. ožujka 2023. glavni su organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Znanstvenog centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost te Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U obilježavanju Tjedna mozga pridružit će se medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, Sveučilište u Zadru te mnoge udruge, škole i druge javne ustanove. Svih ovih godina cilj je upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – "Stoljeću uma". Ove godine posebno će biti obrađene sljedeće teme:
- razvoj mozga nakon rođenja
- stupnjevi stanja svijesti
- interakcija živčanog i probavnog sustava Tjedan mozga obilježit će se:

• organiziranjem aktivnosti (radionice, predavanja, tribine, diskusije, izložbe i sl.) koja prate neuroznanost i srodna područja
• organiziranjem samostalnih medijskih nastupa
• posjetom i sudjelovanjem u pripremljenim aktivnostima kako slijedi:
  - radionice za djecu predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi
  - radionica o psihodrami
  - radionica o histološkim metodama u neuroznanosti
  - mini-simpozij: „Neurobiologija, ontogeneza i evolucija svijesti i samosvijesti u čovjeka“

Detaljan opis radionica te upute za prijavu možete pronaći OVDJE.

Sveučilište u Zagrebu i ove je godine predstavilo studije i programe svojih fakulteta i akademija na jednom od najvećih sajmova obrazovanja, obuke i poslova u Europi pod nazivom BeSt3 u Beču. Sajam se održavao od 2. do 5. ožujka 2023. u organizaciji Austrijskoga federalnoga ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja (BMBWF) i Austrijskoga centra za zapošljavanje. Predstavnice Rektorata i Fakulteta hrvatskih studija predstavile su posjetiteljima 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje pohađa oko 70 tisuća studenata. Budući studenti iz Austrije, posebice djeca hrvatskih iseljenika, iseljenika iz regije i oni s hrvatskim državljanstvom, iskazali su veliko zanimanje za studiranjem na Sveučilištu u Zagrebu. Najviše upita bilo je za biomedicinsko i društveno-humanističko područje te za uvjete studiranja u Zagrebu i učenje hrvatskoga jezika. U sklopu sajma predstavilo se oko 340 izlagača iz Austrije i inozemstva (sveučilišta, privatne visoke škole, škole stranih jezika, razne tvrtke i drugi), a svake godine posjeti ga oko 75 000 posjetitelja. Sajam je namijenjen budućim i sadašnjim studentima, nastavnicima, roditeljima i svima zainteresiranima za cjeloživotno obrazovanje. U ovom se obliku, i pod ovim nazivom, održava od 1996. godine, iako njegova povijest nastajanja započinje još desetak godina prije. Više o sajmu BeSt3 možete pogledati ovdje. 

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osnovao je Alumni odbor čije je inicijalno okupljanje održano u petak 3. ožujka 2023. na FER-u. Kako je u svome obraćanju pojasnio dekan prof. dr. sc. Vedran Bilas, cilj Alumni odbora je snažnu, uglednu i uspješnu alumni zajednicu u Hrvatskoj i inozemstvu povezati za zajedničko osnaživanje Fakulteta, s naglaskom na infrastrukturni i kadrovski razvoj te međunarodnu prepoznatljivost. Naime, FER je velikom broju utjecajnih alumna služio kao odskočna daska, a danas njihova znanja i utjecaj mogu stvoriti nove sinergije za nove generacije studenata i studentica Fakulteta. Alumni odbor čini 16 uglednih članica i članova, redom istaknutih imena u svome području rada: Luka Abrus (Five), Davor Baković (Končar - Mjerni transformatori), Mirna Bašić (Erste&Steiermärkische Bank), Tomislav Car (Productive), Josip Ćesić (Gideon), Tomislav Čleković (Rimac Automobili), Boris Drilo (Hrvatski Telekom), Ivana Fazinić (Q agency), Anja Hula (Infobip), Gordan Kreković (Visage Technologies), Goran Mirković (AVL - AST), Mladen Pejković (Atlantic Grupa), Renata Rubeša (Hrvatski operator prijenosnog sustava), Zlatka Tečec Ribarić (KONČAR - Institut za elektrotehniku), Davor Tomašković (Croatia osiguranje) i Igor Strejček (Microblink). Dekan Bilas predstavio je prioritetne inicijative Alumni odbora, podijeljene u četiri područja: Attract, Meet & Transfer, Community i Mentoring, za koje će se formirati pojedinačne radne skupine. ''Ciljevi inicijativa su međunarodno promoviranje brenda FER-a, pronalazak partnera za projekte i povećanje broja stranih studenata. Organizirat ćemo i godišnje druženje alumna iz Hrvatske i inozemstva te raznim aktivnostima privlačiti vrhunske alumne ''povratnike'' na FER. Osnovat ćemo zakladu za potrebite i uspješne studente svih razina studija. Razvijat ćemo programe mentorstva za osobni razvoj studenata i doktoranada, ali i za istraživače'', najavio je dekan Bilas. Za voditelja Odbora izabran je Mladen Pejković, koordinatorom suradnje s alumni zajednicom imenovan je Tomislav Marković (FER), koordinatoricom alumni zajednice u inozemstvu Vana Jeličić (Tridonic, Njemačka), a savjetnikom za komuniciranje Krešimir Macan (Manjgura), također bivši student FER-a. Mladen Pejković istaknuo je da su predložene inicijative adekvatne u usporedbi sa svjetskim sveučilištima FER-ova profila, a alumne je pozvao na prijedlog i novih ideja jer je upravo izbor najboljih inicijativa jedan od ciljeva okupljanja Alumni odbora. ''Misija fakulteta je tehnološki razvoj Hrvatske, u konačnici i Europske unije, kao i stvaranje društva blagostanja. Ne društva u kojemu je STEM svrha, nego društva u kojemu STEM omogućuje da ostale komponente društva i gospodarstva cvjetaju na željeni način“, naglasio je Pejković. Članovi Alumni odbora pojedinačno su se predstavili, složivši se kako je sazrelo vrijeme da sa svojih današnjih pozicija poduzetnika i menadžera vrate svom matičnom fakultetu barem dio onoga što im je pružio. S ponosom su se prisjetili studentskih dana, mahom iskazavši zahvalnost svojim mentorima. Mentorstvo su posebno istaknuli kao važnu kariku u razvoju vrhunskih inženjera koje FER već desetljećima odgaja. Susret je zaključen druženjem s Upravom FER-a koju, uz dekana Bilasa, čine izv. prof. dr. sc. Ana Sušac, prodekanica za studente, prof. dr. sc. Bojan Trkulja, prodekan za nastavu, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan, prodekan za istraživanje i inovacije i prof. dr. sc. Jadranko Matuško, prodekan za poslovanje i digitalizaciju.  

Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizirao je Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane studente u ljetnom semestru akademske godine 2022./2023. koji su na Sveučilište u Zagrebu došli na studentsku razmjenu. Većina studenata, od njih gotovo 400, na studijski boravak u Zagreb došla je u sklopu europskoga programa Erasmus+ mobilnosti za zemlje Europske unije. Najviše stranih studenata došlo je iz Francuske, potom iz Njemačke, Italije, Poljske i Španjolske. Tjedan dobrodošlice trajao je od 20. do 24. veljače 2023. U Tjednu dobrodošlice u prostorima Akademije dramske umjetnosti održana su akademska predavanja o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskoj religijskoj baštini te o kulturološkom šoku i akulturaciji. Uz to, studenti su uživali u orguljaškom koncertu u bazilici sv. Antuna Padovanskog. Stručno vodstvo na engleskom jeziku kulturno-povijesnim središtem grada Zagreba organizirano je u više termina. Cijeli su tjedan studenti imali priliku za posjet i stručno vodstvo Tehničkim muzejom Nikola Tesla, gdje su mogli vidjeti prezentaciju dostignuća Nikole Tesle, obići rudnik i zbirke transformacije energije, obnovljivih izvora energije i stalni muzejski postav. Za sve studente koji dolaze u Zagreb nakon Tjedna dobrodošlice, napose za studente iz država nečlanica EU-a,  organizirana je dodatna vođena tura Zagrebom te posjet muzeju. Tjedan dobrodošlice završio je Danom dobrodošlice, koji se prvi put nakon pandemijskih godina održao uživo u petak 24. veljače 2023. u kinodvorani Studentskoga centra. Glavni pozdravni govor za strane studente održao je prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije profesor dr. sc. Boris Brkljačić. U nastavku programa, studentima je predstavljeno Sveučilište u Zagrebu, mogućnosti studiranja na engleskom jeziku, kao i učenja hrvatskoga jezika za strance na Croaticumu. Hrvatski studenti iz Erasmus Student Networka Zagreb (ESN Zagreb), udruge čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju iz Erasmus+ projekta, održali su prezentaciju o studiranju i životu u Zagrebu te predstavili aktivnosti koje će za strane studente organizirati tijekom ljetnoga semestra. Studentima su podijeljeni darovi dobrodošlice, uključujući i materijal o Sveučilištu u Zagrebu i programu Erasmus+, a sve je završilo neformalnim druženjem i umreživanjem uz piće dobrodošlice. Program Tjedna dobrodošlice i Dana dobrodošlice u cijelosti se financira iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti. Program Erasmus+ mobilnosti program je bilateralne razmjene, pod kojom se podrazumijeva i odlazna mobilnost hrvatskih studenata na studijski boravak na partnerska sveučilišta u Europskoj uniji i izvan EU-a. Tako je Središnji ured za međunarodnu suradnju ispratio gotovo 500 studenata Sveučilišta u Zagrebu koji su otišli na studijski boravak, i dijelom na stručnu praksu, u ljetnom semestru ak. god. 2022./2023. na europska partnerska sveučilišta i kod poslodavaca u EU-u. U najvećem broju studenti će studirati na španjolskim, portugalskim i talijanskim sveučilištima, odnosno odrađivati stručnu praksu kod španjolskih, njemačkih, nizozemskih i talijanskih poslodavaca. Svi hrvatski studenti dobili su Erasmus+ stipendiju. Naime, Središnji ured za međunarodnu suradnju napisao je projektni prijedlog na javni natječaj/poziv Europske komisije u sklopu programa Erasmus+, Ključna aktivnost 1: Mobilnost u svrhu učenja za pojedince, koji je pozitivno ocijenjen, i Sveučilištu u Zagrebu dodijeljeno je 2022. godine 5.245.518 eura sredstava. Iz tih su sredstava hrvatskim studentima dodijeljene temeljne stipendije od 500 do 550 eura mjesečno, uz mogućnost dodatnih 250 eura mjesečno za studente s potporom za uključivanje (eng. inclusion support) i studente s manje mogućnosti (u ak. god. 2022./2023. obje kategorije). Studenti čije je putovanje zeleno (eng. green travel) mogu dobiti još jedan dodatak od 50 eura. 

Dvogodišnji Erasmus+ projekt RAPIDE - Relevant assessment and pedagogies for inclusive digital education kojemu je cilj razvoj, implementacija i razmjena inovativnih pedagogija, bliži se kraju, a završetak je obilježen konferencijom Smislene inovacije u obrazovanju održanom u petak, 24. veljače 2023. na Sveučilištu u Rijeci, uz sudjelovanje svih projektnih partnera: Open University iz Velike Britanije, Delft University of Technology iz Nizozemske, Goethe University iz Njemačke, te iz Hrvatske - Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta te Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.  Projekt, koji koordinira prof. dr. sc. Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, započeo je 1. ožujka 2021., a financiran je u okviru Erasmus+ programa Europske komisije u ukupnom iznosu od 219.085 eura. "Cilj ovog važnog projekta bio je razvoj, implementacija i razmjena inovativnih pedagogija, uključujući vrednovanje i ocjenjivanje te upotreba analitika učenja za podršku studentima i nastavnicima kao usklađenih procesa za relevantno i inkluzivno digitalno obrazovanje kako bi se uspješno suočili s COVID-19 i sličnim krizama te podržali svrsishodnu digitalnu transformaciju visokih učilišta", istaknula je u uvodnom obraćanju prof. dr. sc. Marta Žuvić, prorektorica Sveučilišta u Rijeci. Sudionicima Konferencije obratila se i prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike, istaknuvši iznimno zadovoljstvo strateškim RAPIDE partnerstvom koje je omogućilo da se postignuti rezultati već koriste na Fakultetu, omogućavajući dodatni razvoj nastavnoga procesa. Pristupi obrnute učionice te učenje kroz rad sustavno se koriste na Fakultetu te je ovo bio jedan od strateški važnih projekata koji je omogućio dodatno obrazovanje nastavnika, a što će se nastaviti i u okviru novog međunarodnoga Erasmus+ projekta iLed u koordinaciji prof. Divjak koji će u se provoditi sljedeće dvije godine. Konferencija je službeno započela uvodnim predavanjem o inovativnim pristupima učenju i poučavanju, vrednovanju, korištenju analitika učenja te o važnosti strateškog pristupa uvođenja inovativnih pristupa kojima se bavio projekt RAPIDE, a koje je u ime svih partnera održala prof. dr. sc. Blaženka Divjak, koordinatorica projekta. "Projekt RAPIDE izvrsni je primjer kako se suradnjom i intenzivnim radom svih partnera može postići i više nego što se prvotno „obeća“ projektom, ne samo u kvalitativnom i kvantitativnom, već i u smislu stvarne održivosti rezultata", istaknula je između ostaloga prof. Divjak, kao i činjenicu o impozantnom broju znanstvenih publikacija objavljenih u okviru projekta, o činjenici da je u pilotiranje RAPIDE e-tečaja bilo uključeno više od 200 nastavnika te o činjenici da je dodatno više od 100 zainteresiranih sudionika sudjelovalo u radionicama projektnih partnera održanih u okviru različitih događaja krajem 2022. godine. Stoga je Konferencija, osim predstavljanja iskustava projektnih partnera i aktivnosti, omogućila i konkretno upoznavanje i usvajanje inovativnih praksi u učenju, poučavanju, vrednovanju i analitikama učenja kroz radionice temeljene na održivim rezultatima projekta dostupnim u okviru otvorenog online tečaja koji možete vidjeti OVDJE. Dodatno, svim sudionicima Konferencije bio je omogućen rad u inovativnom alatu za dizajn učenja koji su i partneri projekta RAPIDE imali prilike koristiti te tako doprinijeti njegovom razvoju. Alat su na Fakultetu organizacije i informatike razvili članovi Laboratorija za analitiku učenja i akademsku analitiku, na čelu s prof. dr. sc. Blaženkom Divjak, a koji je isto tako za korištenje otvoren svim zainteresiranim nastavnicima i istraživačima preko adrese: https://learninig-design.eu. U prvom dijelu konferencije publici su svoja inspirativna iskustva predstavili i profesor Bart Rienties (The Open University) - o analitikama učenja te izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić (Sveučilište u Rijeci) - o modelu učenja zalaganjem u zajednici. Na završnoj je konferenciji sudjelovalo stotinjak predstavnika svih interesnih skupina – nastavnika s fakulteta, srednjih i osnovnih škola te donosioca odluka u obrazovanju. RAPIDE partneri su kraj projekta obilježili i preglednom knjižicom te video-pričama koje možete pronaći na mrežnim stranicama projekta.

U Velikoj sportskoj dvorani Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u subotu 25. veljače 2023. održan je simpozij pod nazivom "Hrvatska nogometna izvrsnost", na kojemu su sudjelovali uglednici iz sportskoga i nogometnoga svijeta, brojni profesori i studenti.

Na Simpoziju je potpisan važan Sporazum o suradnji te prvi takve vrste u Hrvatskoj, između predstavnika Hrvatskoga nogometnoga saveza i hrvatskih kinezioloških fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić na Simpoziju je uručio priznanje alumnu gospodinu Zlatku Daliću za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnoj razini i promicanje alumni zajednice našega Sveučilišta. „Sveučilište je ponosno na sve svoje alumne, a posebna je čast dati priznanje našem alumnu, treneru Zlatku Daliću koji je učinio puno za prepoznavanje naše zajednice u svijetu“, rekao je rektor Lakušić. "Izvrsnost i znanje čini uspjeh, a iza svakoga uspjeha stoji upornost, trud, zalaganje i podrška. Ne može čovjek sam iscrtati put uspjeha ili vrhunski rezultat već zajedničkim djelovanjem i holističkim pristupom - možemo biti vrhunski. Akademska zajednica je ta koja mora osigurati vrhunsko obrazovanje koje je osnova za velike uspjehe", kazao je rektor Lakušić. Također je istaknuo da svi volimo da nas po nečemu pamte, no pamtit će vas po onome što ste podijelili s ljudima, a naši vrhunski sportaši podijelili su s nama svoje vrhunske rezultate na međunarodnim natjecanjima koje su ostvarili svojom upornošću, srčanošću i nesebičnim davanjem. Sudionike događanja pozdravio je dekan Kineziološkoga fakulteta prof dr. sc. Mario Baić, rekavši da je potpisivanje zajedničkoga sporazuma formalizirani nastavak odličnoga odnosa s nacionalnim savezima, posebice nogometnim. Osvrnuo se i na temu potrebe da nastavu tjelesnoga u osnovnoj školi do četvrtoga razreda izvode magistri kineziologije umjesto razrednih nastavnika, a s obzirom na sve veći problem pretilosti kod djece. Predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Marijan Kustić uvodno je također komentirao potpisani ugovor, naglasivši da je važna međusobna podrška i da je to jedan od razloga ovako velikih rezultata jedne zemlje s malim brojem stanovnika. Uvodno je govorio i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak. Izrazio je čestitke na potpisanom ugovoru te naglasio važnost podrške i timskoga rada u nastavku razvijanja izvrsnosti u sportskom i akademskom smislu. Dugim i glasnim pljeskom sudionici Simpozija odali su počast nedavno preminulom treneru Miroslavu Ćiri Blaževiću te se još jednom prisjetili svih njegovih nogometnih uspjeha. Uslijedio je panel pod nazivom „Hrvatski nogometni uspjeh: mudrost, ponos, zajedništvo“ na kojemu su sudjelovali izbornik Zlatko Dalić, predsjednik HNS-a Marijan Kustić i viši savjetnik Zorislav Srebrić i Stipe Pletikosa, tehnički direktor "A" i mlade reprezentacije. Razgovaralo se o funkcioniranju hrvatske nogometne reprezentacije, o sustavu rada Hrvatskoga nogometnog saveza, suradnji s izbornicima, vizijama i budućnosti hrvatskoga nogometa itd. O organizaciji, logistici, osiguranju i komunikaciji s medijima i javnošću te o drugim zanimljivostima vezanima uz hrvatsku reprezentaciju na panelu "Nogometna logistika: tiha voda brege dere" govorili su menadžerica Iva Olivari, voditelj odjela za sigurnost Jurica Jurjević i glasnogovornik HNS-a Tomislav Pacak. O knjizi „Hrvatska škola nogometa“ u izdanju Hrvatskog nogometnog saveza, a koja je nastala uz suradnju nogometnih škola Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka, razgovaralo se u zadnjem panelu. Sugovornici su bili urednici knjige Petar Krpan i doc. dr. sc. Ivan Krakan, Stipe Pletikosa i Vedran Ćorluka, pomoćnik izbornika Dalića. U knjizi je na 400 stranica na temeljit način prezentirana struktura, osnovne ideje i metodika treninga, planiranje i programiranje, tehnika i taktika nogometa te kondicijska priprema. Voditelj nogometnoga simpozija i moderator panela bio je sportski novinar Marko Šapit. Također, u popodnevnim satima održava se i košarkaški simpozij na engleskom jeziku pod nazivom „Congested Competition Schedule: Challenges and Solutions“, a oba simpozija organizirali su: Udruga kondicijskih trenera Hrvatske, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme, European Physical Conditioning Association, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski košarkaški savez i Eurolegaue Players Association.
Dan prije, 24. veljače, na Kineziološkom fakultetu održana je 21. konferencija "Kondicijska priprema sportaša 2023.", na kojoj su svoja znanja i iskustva iz kondicijske pripreme predstavili najuspješniji hrvatski i strani stručnjaci i znanstvenici. Konferenciju su posjetili kondicijski i sportski treneri, sportski liječnici i fizioterapeuti, profesori kineziologije, studenti Kineziološkoga fakulteta kao i svi ostali stručni kadrovi u sportu.

Ove godine na Fakultet je upisano 60-tak polaznika studijskoga programa Kondicijska priprema sportaša, a prema riječima dekana prof. dr. sc. Marija Baića, interes mladih, ali i iskusnih trenera sve je veći. Hrvatski sport tako napreduje i sa znanstvenoga aspekta, posebice stoga što je ovogodišnja Konferencija dijelom bila posvećena paraolimpijskom sportu.

Više o održanoj Konferenciji možete pročitati na Universitas portalu.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić ugostio je 24. veljače 2023. veleposlanika Republike Austrije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Josefa Markusa Wuketicha. S veleposlanikom je u pratnji bila i njegova zamjenica gospođa Julia Tiefengraber. Sa Sveučilišta u Zagrebu sastanku su nazočili prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom. Razgovaralo se o suradnji Sveučilišta u Zagrebu s austrijskim sveučilištima, a naglašena je i želja za suradnjom sa Sveučilištem u Grazu, s kojim se planira ostvariti bilateralna suradnja. Velike su mogućnosti i ostvarivanja združenih zajedničkih studija koji bi iznjedrili kvalitetne projekte, a u prilog ide u činjenica da su dvije države i geografski blizu te je ostvariv i veći razvoj kvalitetne komparativne razmjene studenata. U znanstveno-gospodarskomu smislu, posebice u području inovacije i transfera tehnologije, razgovaralo se o suradnji s austrijskim tvrtkama i sveučilištima uključenih u projekte programa EU Obzor 2020. (Horizon 2020). 

U svečanoj akademskoj atmosferi u Zagrebu 23. veljače održan je UniSport Stars – godišnja dodjela nagrada Hrvatskog akademskog sportskog saveza za akademsku godinu 2021./2022. Uz članove akademske zajednice, svečanosti su prisustvovali uvaženi gosti iz javnoga života Republike Hrvatske: izaslanik Predsjednika RH - Željko Jovanović, izaslanik Predsjednika Vlade RH - ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, izaslanik Predsjednika Hrvatskoga sabora - Ante Bačić, predsjednik Rektorskoga zbora i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i  sporta RH - Tomislav Družak, veleposlanik Republike Koreje u RH Hong Sungwook, glavni tajnik Europske sveučilišne sportske federacije Matjaž Pečovnik te član Izvršnoga odbora Svjetske sveučilišne sportske federacije Marko Žunić. “Izrazito smo ponosni i sretni što nastavljamo uspješnu tradiciju odlikovanja najuspješnijih studentica i studenata sportaša. Sveučilište je jedan od temeljnih čimbenika čitavoga sportskog sustava, a samim time, jasna je i važnost te vrijednost svih postignuća koje su ostvarili natjecatelji u okviru akademske zajednice pa i šire. Veseli da je studentski sport iz godine u godinu sve brojniji, kao i da su osvojene medalje i postignuća jedan dodatan dio mozaika studentskih sportskih života. Čestitam još jednom svim nominiranim studentima, laureatima i želim im sreću da uz odlične rezultate na sportskim borilištima, iste ostvare i u studentskim klupama“, istaknuo je u ime organizatora Haris Pavletić, predsjednik Hrvatskoga akademskog sportskog saveza. Na ovogodišnjoj svečanosti UniSport Stars, priznanja su dodijeljena u sljedećim kategorijama:

• Najbolji nastavnik zdravstvene i tjelesne kulture u sustavu visokog obrazovanja: dr. sc. Marko Čule
• Najbolja nastavnica zdravstvene i tjelesne kulture u sustavu visokog obrazovanja: Jasna Lulić Drenjak (nagradu umjesto nje primio je Viktor Moretti, predsjednik Riječkoga
  športskog sveučilišnog saveza)
• Najbolji kolektiv u ženskoj konkurenciji: Karate reprezentacija Sveučilišta u Zagrebu
• Najbolji kolektiv u muškoj konkurenciji: Futsal reprezentacija Sveučilišta u Zagrebu
• Najbolji trener/izbornik: Alen Jukić, izbornik futsal reprezentacije Svučilišta u Zagrebu
• Najbolji sportaš s invaliditetom: Albert Sirotich, paraplivač / student na Tehničkom fakultetu u Rijeci
• Najbolji sportaš: Neven Zonjić, futsal / student Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• Najbolja sportašica: Josipa Bebek, rukometašica / studentica Kineziološkog fakulteta u Zagrebu
• Volonterka godine: Anja Gelo, studentica Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
  
  Čestitamo!
  
  GALERIJA FOTOGRAFIJA
  
  Izvor informacije i fotografija: mrežna stranica Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza

Na temelju čl. 13. Statuta i odredbi čl. 2. Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić raspisuje Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2022./2023.

Prijava radova za Rektorovu nagradu obavlja se popunjavanjem odgovarajućih obrazaca na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. Studenti mogu pristupiti ovoj aplikaciji svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom. Ako studenti ne znaju korisničku oznaku ili zaporku, za pomoć se mogu obratiti administratoru matične ustanove.

Rok za prijavu na Natječaj je petak 28. travnja 2023. do 16 sati.
Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za ak. god. 2022./2023. Pravilnik o dodjeli Rektorove nagrade (pročišćeni tekst, 24. veljače 2023.) Odluka senata o dodjeli novčane nagrade dobitnicima Rektorove nagrade u "a" kategoriji (14. veljače 2023.) Natječaj i Pravilnik također možete pronaći OVDJE.

Istraživač ste ili poduzetnik s već postojećim prototipom ili MVP-em (Minimum Viable Product) u području zdravlja, no nemate načine da plasirate svoj proizvod na tržište?

Prijavite se na EIT Health InnoStars Awards 2023! InnoStars Awards svojim korisnicima pomaže skratiti vrijeme do izlaska na tržište, definirati potrebe/koristi proizvoda/usluga za korisnike/kupce/partnere i povećati mogućnost privlačenja privatnih investicija.

Što nudi ovaj program? - 25.000 eura u "pametnom novcu" ili mentoriranje u vrijednosti od 4.000 eura
- individualno mentoriranje kroz 4 mjeseca
- treninge (dva bootcampa na lokacijama diljem Europe)
- poziv za InnoStars Awards Grand Final pitch event
- priliku za sudjelovanje u EIT Health programima namijenjenim kasnijim fazama razvoja proizvoda/usluga
- pristup EIT Health investitorskoj mreži te EIT Health Living Labs and Test Beds mreži
- projekti s fokusom na aktivno starenje imaju prilike ući u NAM Challenge američke National Academy of Medicine Kome je program namijenjen? Program je namijenjen startup i SME tvrtkama koje imaju prototip, proizvod ili uslugu, ali još uvijek nije na tržištu, tj. ne donosi prihode. Tvrtka mora biti osnovana prije početka ugovaranja. Također prijaviti se mogu samo tvrtke koje 2019., 2020. ili 2021. godine nisu dobile sredstva za isti proizvod iz sljedećih programa: InnoStars Awards, European Health Catapult i Startups Meet Pharma. Na sljedećoj POVEZNICI možete saznati detaljnije informacije te preuzeti call document koji sadrži hodogram programa, detaljnije informacije i uvjete za prijavu. Prijaviti se možete do 16. travnja 2023. putem POVEZNICE. Više o NAM Challengeu možete OVDJE. Za sva pitanja možete se obratiti gospodinu Tamásu Békásiu na e-adresu: tamas.bekasi@eithealth.eu  

Besplatna radionica namijenjena nastavničkom i stručnom kadru, kojom se unapređuju vještine podučavanja u digitalnom okruženju, održat će se na IUC-u u Dubrovniku (Inter-University Centre Dubrovnik) od 29. do 31. ožujka 2023. Radionica će se održati u hibridnom obliku tako da možete sudjelovati i online. IUC u Dubrovniku je institucija - partner EU projekta WITEA-ID (Weeks of International Teaching – Inclusive and Digital). Na završnoj radionici pod nazivom ENHANCING 4 IN's in digital teaching practices: Inclusion, Interaction, Innovation in Internationalization bit će predstavljeni rezultati projekta: toolkit za kompetencije za međunarodnu mobilnost i digitalne komepetencije. Na programu će također biti predstavljeni primjeri uspješne uspostave međunarodnih suradnji i digitalnoga podučavanja drugih sveučilišta, primjerice iz Rijeke, Utrechta, Chicaga, Sydneya...  Radionica je namijenjena nastavnicima koji želi unaprijediti svoje znanje o korištenju digitalne tehnologije u podučavanju te će uključiti aktivno korištenje toolkita i drugih alata. Detaljnije o sadržaju i programu radionice možete vidjeti OVDJE.  

"Nagrade Ivan Filipović" za 2021. godinu za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, dvije za životno djelo te 15 godišnjih nagrada, svečano su dodijeljene 21. veljače 2023. u Hrvatskome saboru. Ministar znanosti i obrazovanja RH prof. dr. sc. Radovan Fuchs čestitao je nagrađenima u ime predsjednika Vlade i naglasio važnost učitelja kao onih koji prenose znanja na mlade i omogućuju da to znanje ima društvenu važnost. Predsjednica Odbora za dodjelu nagrade prof. dr. sc Vesna Bedeković pridružila se čestitkama u ime predsjednika Sabora. "Učitelj je više od zanimanja i zvanja, to je poziv i oduševljeno traganje za talentima", kazala je i podsjetila na 200. obljetnicu rođenja učitelja Ivana Filipovića (1823. Velika Kopanica – 1895. Zagreb) po kojem nosi ime hrvatska nagrada za rad i rezultate u predškolskom odgoju, osnovnom, srednjem školstvu, visokom školstvu i znanstvenom i stručnom radu. "Nagradom Ivan Filipović za životno djelo" nagrađena je redovita profesorica u mirovini Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vedrana Spajić-Vrkaš u području znanstvenoga i stručnog rada te ravnateljica OŠ Matije Gupca u Zagrebu Ljiljana Klinger u području osnovnoga školstva. Profesorica Spajić-Vrkaš istaknuta je znanstvenica koja je znanstvenim radom u polju pedagogije dala trajan doprinos odgojno-obrazovnoj djelatnosti u Hrvatskoj. Godišnju "Nagradu Ivan Filipović" u području znanstvenoga i stručnoga rada dobili su prof. dr. sc. Lahorka Plejić Poje i doc. dr. sc. Ana Ćavar s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Vedran Bilas, aktualni dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Godišnju nagradu u području visokoga školstva dobila je izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Ostale laureate možete vidjeti OVDJE. Odbor koji je donio odluku o dodjeli Nagrade na sjednici održanoj 19. siječnja 2023. godine čine: predsjednica Odbora izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, članovi: prof. dr. sc. Siniša Opić, izv. prof. dr. sc. Daliborka Luketić, Antonija Mirosavljević, prof., Suzana Hitrec, prof., Sunčica Findak, dipl. pedagoginja, Momir Karin, prof., Mile Živčić, prof., Vinko Filipović, prof.

AMAC-UK (Udruženje bivših studenata i prijatelja sveučilišta u Hrvatskoj, ogranak Velika Britanija) raspisuje natječaj za nagradu mladim znanstvenicima u vrijednosti od £1000. Riječ je o natječaju za jednokratni posjet znanstvenim ustanovama u Ujedinjenom Kraljevstvu u sklopu
projekata iz područja znanosti i kulture. Cilj je nagrade da se studentima i mladim znanstvenicima iz Republike Hrvatske omogući i olakša ostvarenje projekata iz njihovog područja interesa. Kandidat za ovu nagradu mora biti student na doktorskom studiju jednog od sveučilišta u Republici Hrvatskoj ili liječnik na specijalizaciji u Republici Hrvatskoj. Osoba treba imati hrvatsko državljanstvo i stalni boravak i/ili radni odnos u Republici Hrvatskoj. DETALJI NATJEČAJA PRIJAVNICA

Program Nuqleus pod organizacijom Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Inovacijskog centra Nikola Tesla otvorio je prijave za znanstvene timove koji žele ispitati tržišni potencijal rezultata svojih istraživanja. Program Nuqleusa sastoji se od tromjesečne startup edukacije u sklopu koje timovi prolaze tjedne radionice s iskusnim mentorima u cilju pripreme za izlaganje svojeg projekta pred investicijskim odborom na demo danu koji će se održati početkom srpnja. Timovi će imati priliku učiti o istraživanju tržišta, poslovnom razvoju, prototipiranju, zaštiti intelektualnog vlasništva, prikupljanju investicije, storytellingu i drugim temama relevantnim za razvoj startupa u najranijoj fazi. Fokus ove godine bit će i prijava na natječaj “Start-up/spin off poduzeća mladih istraživača“ kroz koji je moguće dobiti i do 200 tisuća eura za razvoj svog projekta. Najbolji timovi i projekti će nastaviti rad u sljedećoj fazi fokusiranoj na poslovni razvoj, razvoj proizvoda i pronalazak investicija. Prijave su otvorene do nedjelje 12. ožujka 2023. i možete ih pronaći na sljedećoj poveznici. Za sudjelovanje u ovoj fazi programa bit će odabrano do 12 timova koji na temelju svojih znanstvenih projekata žele pokrenuti inovativne startupe. Više informacija o tome kakvi se timovi i projekti traže, kako izgleda program i tko vas sve očekuje u programu pronađite na poveznici. Sve upite možete poslati na info@nuqleus.io.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 14. veljače 2023. održana je konferencija metodičara pod nazivom "Sve počinje na sveučilištu! Kompetencije budućih nastavnika za obrazovanje budućnosti", organizirana u okviru projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, financiranoga iz sredstava Europskoga socijalnog fonda. Projekt je prepoznao potrebu za suradnjom i komunikacijom među metodičarima - profesorima iz cijele Hrvatske, zaduženima za održavanje nastave iz metodičkoga modula, kako bi razmijenili iskustva i povećali kvalitetu metodičke stručne prakse. Uz uvodne riječi dekana Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Domagoja Tončinića, u ime Sveučilišta u Zagrebu, riječ je održala i izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku. Sudionicima se obratila i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać. U prvom dijelu programa uvodno izlaganje održao je voditelj projekta prof. dr. sc. Dragan Bagić koji je ukratko predstavio rezultate projekta i najavio sljedeća dva izlaganja u kojima su prezentirane aktivnosti projekta napravljene kako bi se osigurala ujednačenost u radu i osiguranje kvalitete metodičke prakse. Prvo je doc. dr. sc Aleksanda Huić s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta predstavila rezultate SWOT analiza metodičke prakse kojom je napravljena analiza postojećega stanja, detektirani prednosti i nedostaci, ali i predstavljene preporuke za unaprjeđenje metodičke stručne prakse. Drugo izlaganje održale su doc. dr. sc. Sanja Kišiček iz Centra za obrazovanje nastavnika i dr. sc. Mirela Landsman Vinković s Odsjeka za germanistiku koje su u suradnji s izv. prof. dr. sc. Antom Kolakom s Odsjeka za pedagogiju i partnerom projekta - Institutom za razvoj tržišta rada - razvile metodologiju vrednovanja kvalitete stručne prakse i instrumente za praćenje kvalitete stručne prakse. U svrhu razmjene iskustava, nakon izlaganja održan je okrugli stol koji je moderirala izv. prof. dr. sc. Renata Geld, s temom kako unaprijediti kvalitetu metodičke prakse, a na kojem su sudjelovale dr. sc. Ninočka Truck-Biljan, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, doc. dr. sc. Ružica Vuk s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Josipa Alviž i dr. sc. Mirela Landsman Vinković s Filozofskogafakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U raspravu su bile uključene i Vesna Mišljenović, prof. savjetnik i voditeljica Županijskog vijeća nastavnika likovne umjetnosti Grada Zagreba, mentorica studenata iz V. gimnazije u Zagrebu i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać koje su pridonijele raspravi pogledom na stručnu praksu iz drugih kutova. U završnom dijelu Konferencije održana su dva gostujuće predavanja vanjskih stručnjaka iz prakse. Prvo predavanje održala je Fanny Passeport iz No Borders Learning i Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu (Nizozemska) na temu (Re)claiming Teaching in the Age of Learning dok je drugo održao prof. dr. sc. Mark Turner s Odsjeka za kognitivnu znanost Sveučilišta Case Western Reserve (CWRU, Cleveland, SAD) na temu "How did education get this way, and can Cognitive Science give us a path forward?". Zahvaljujući projektu i održavanju Konferencije pokrenuta je rasprava o važnosti ujednačavanja organizacije i osiguravanja kvalitete stručne prakse, a s obzirom na velik broj sudionika - suradnja i promjene su neizbježne.