Sveučilište u Zagrebu

U okviru svoga službenoga posjeta Republici Hrvatskoj, državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Indije gospođa Meenakashi Lekhi susrest će se u ponedjeljak 17. travnja 2023. u 10.40 sati s predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu te sastavnica koje ostvaruju suradnju s indijskim visokoobrazovnim institucijama.  Zajednički susret održat će se u Vijećnici Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Svetošimunska 25, Zagreb). Susret je motiviran zajedničkom željom za snažnijim povezivanjem mladih talenata iz Indije i Hrvatske te daljnjim razvojem novih programa temeljenih na vještinama koji će mladim istraživačima omogućiti razmjenu ideja i znanja kroz nove inicijative između sveučilišta u Indiji i Sveučilišta u Zagrebu. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, susretu s državnom ministricom za vanjske poslove i kulturu Indije gospođom Meenakashi Lekhi nazočit će, između ostalih, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Indije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Raj Kumar Srivastava, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Agronomskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Kristina Kljak, dekan Kineziološkoga fakulteta prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Akademije likovnih umjetnosti prof. art. Tomislav Buntak, te drugi članovi dviju delegacija. Očekuje se da će tijekom susreta biti potpisan memorandum o akademskoj suradnji između Lalit Kala Akademi New Delhi iz Indije i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Državna ministrica za vanjske poslove i kulturu Indije gospođa Meenakashi Lekhi boravi u služenom posjetu Republici Hrvatskoj 16. i 17. travnja 2023. Tijekom svoga posjeta, između ostaloga, susrest će se s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Franom Matušićem te sa članovima indijske zajednice i prijateljima Indije u Republici Hrvatskoj. Posjet je još jedna potvrda bliskih i prijateljskih veza Indije i Hrvatske koji će dodatno ojačati bilateralnu suradnju između dviju zemalja.  

Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva u akademskoj godini 2023./2024. pokreću prvi interdisciplinarni združeni diplomski studij Primijenjena kognitivna znanost u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina. Temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma. Heksagon kognitivne znanosti čine lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija.

Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu.

Nastavnici studija i kognitivni znanstvenik u gostima, profesor Todd Oakley, predstavit će kognitivnu znanost i novi studijski program tijekom Otvorenih sati Centra za kognitivnu znanost, koji će se održati u četvrtak 20. travnja u 17.30 na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (prostorija A-105).

Molimo zainteresirane studente da svoj dolazak prijave voditeljici studija izv. prof. dr. sc. Renati Geld na e-adresu rgeld@ffzg.hr. Na istu adresu možete uputiti i sva pitanja o studiju i upisnim uvjetima.

Studirati (primijenjenu) kognitivnu znanost znači izgraditi znanja i vještine budućnosti.

Upis prve generacija studenata novoga studija Primijenjena kognitivna znanost provest će se u akademskoj godini 2023./2024., a program će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku.

Mrežna stranica Centra za kognitivnu znanost
LinkedIn
Facebook

Završetak obnove prekrasnoga povijesnog zdanja iz 19. stoljeća iznimne kulturne i arhitektonske vrijednosti - Vile Oršić u samom središnju grada Varaždina, obilježen je prigodno 11. travnja 2023., uz prisustvo predstavnika akademske zajednice te predstavnika javnoga i gospodarskog sektora. Obnova Vile je trajala dvije godine i sada opremljena modernom tehnologijom započinje s novom namjenom, a to je provođenje nastave uz inovativne koncepte učenja i poučavanja te provođenje znanstvenih istraživanja studenata i nastavnika Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Ovom sveobuhvatnom obnovom ovaj je Fakultet proširio svoje vlastite prostorne kapacitete, a tako i kapacitete najstarijeg i najvećeg hrvatskog sveučilišta – Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o prekrasnoj povijesnoj zgradi iznimne kulturološke vrijednosti u samom centru Varaždina s pripadajućim dvorištem ukupne površine 4.327 četvornih metara, koja je nakon ove zahtjevne obnove spašena od propadanja i postaje novi prostor za razvoj istraživačkih potencijala i provođenje nastavnih i izvannastavnih aktivnosti studenata i znanstvenika na Fakultetu. Ovime smo dobili oko 650 četvornih metara prostora koji neće riješiti nedostatak naših prostornih kapaciteta, međutim nam daje mogućnost za provođenje i primjenu inovativnih koncepata učenja i poučavanja, po principu modela 'work based learning' i kroz laboratorijsku nastavu, u suradnji s partnerima iz industrije, a upravo su oni dali velik doprinos u obnovi i rekonstrukciji Vile i na tome im zahvaljujemo - naglasila je dekanica Fakulteta prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. Ovo je centar koji integrira gospodarstvo s obrazovnim procesom, a to je strateški interes našeg Sveučilišta i FOI na tome intenzivno radi kao jedna od naših najkvalitetnijih sastavnica – pohvalio je projekt obnove prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom. Zgrada je dana na korištenje FOI-ju odlukom Gradskog vijeća Grada Varaždina u svrhu realizacije obrazovnih aktivnosti i unaprjeđenja visokog obrazovanja u gradu Varaždinu i u cijeloj regiji sjeverozapadne Hrvatske, a obnovljena je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, Ministarstva kulture i medija RH, Grada Varaždina, Varaždinske županije, partnerskih poduzeća i projektnih sredstava u ukupnom iznosu od oko 933 tisuće eura (7 milijuna kuna). Izuzetno nam je drago da je Vila postala laboratorijski dio FOI-ja i nadamo se dogradnji 'Centra za predinkubaciju u pametnoj industriji', zajedničkog projekta Grada Varaždina i FOI-ja, kroz ITU mehanizam u nastavku čestice, što će jednog dana postati prvi takav predinkubacijski centar u Hrvatskoj – najavio je gradonačelnik Varaždina dr. sc. Neven Bosilj. Obnova je izvođena pod stalnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Varaždinu, a pročelnica Odjela i izaslanica ministrice kulture i medija, dr. sc. Vesna Pascuttini – Juraga je istaknula da su prilikom obnove očuvani svi povijesni elementi zgrade, uključujući stolariju, podove, kamin, arhitektonske dekorativne elemente, kao i sam raspored prostorija. S ovakvom praksom obnove naših povijesnih građevina nastavljamo i dalje na području Varaždinske županije, jer je to izvrstan primjer kako zaštititi povijesna dobra i dati im novi sadržaj u obrazovanju i znanosti – zaključio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja za obnovu je izdvojilo oko 343 tisuće eura (2,5 milijuna kuna), a financijsku potporu u okviru 'Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu' dalo je i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Ova obnova pokazuje da FOI pripada u sam vrh visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj, vodeći računa o potrebama suvremenog tržišta rada - istaknuo je izaslanik predsjednika Vlade RH i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak. Obnovu Vile Oršić sponzorirale su velike hrvatske IT i marketinške tvrtke: IBM iX Croatia d.o.o., Mobilisis d.o.o., Cratis d.o.o., Arbona d.o.o. te Fina- Financijska agencija, u suradnji s kojima FOI u novoopremljenim učionicama i laboratorijima Vile već sada održava nastavne i nenastavne aktivnosti. Surađujemo s FOI-jem zbog kvalitete rada sa studentima koji ih izuzetno dobro priprema za tržište rada, a tome svjedoči i podatak da više od 60 posto naših zaposlenika u Varaždinu dolazi upravo s ovog Fakulteta – rekao je Mario Horvat, managing director u tvrtki IBM iX.  U prostoru Vile Oršić, FOI je započeo s redovnom nastavom na svim svojim sveučilišnim studijima u ljetnom semestru ak. godine 2022./2023., a u njoj su smješteni fakultetski istraživački laboratoriji, WBL učionica, dvorane za učenje i poučavanje te kabineti za nastavnike i centre Fakulteta, a svi opremljeni najsuvremenijom tehnologijom. Povijesno stubište Vile ukrašeno je umjetničkim slikama varaždinskog slikara i umjetnika Dražena Trogrlića, koje su pronađene u Vili i također spašene prilikom njene obnove. FOI broji oko 2700 studenata i 155 djelatnika, a svima njima Vila je stavljena na raspolaganje za znanstveno-istraživački rad, što će prigodno obilježiti obilaskom i otvorenjem već idućega tjedna.

Svim studenticama i studentima, alumnima, nastavnicima, djelatnicima i prijateljima našega Sveučilišta sretan Uskrs uz obilje mira i zdravlja želi Sveučilište u Zagrebu!

Povodom 75. obljetnice osnutka Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskog dana zdravlja, 6. travnja 2023. održan je stručni skup "Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije – javnozdravstvena diplomacija Andrije Štampara", u organizaciji Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Andrija Štampar je utemeljitelj Škole narodnog zdravlja, bio je profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta i njegov dekan u dva mandata, rektor Sveučilišta u Zagrebu, dao je neizmjeran doprinos hrvatskoj medicini i trajno upisao naš narod na svjetsku javnozdravstvenu kartu. Slijedeći njegovu viziju definicija „Zdravlje za sve“ postala je prepoznatljiv moto Svjetske zdravstvene organizacije, kojoj je predsjedao na prvoj Skupštini održanoj 7. travnja 1948. godine, na dan koji je od tada poznat još i kao Svjetski dan zdravlja. U svojem uvodnom obraćanju dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavko Orešković izjavio je da je Svjetska zdravstvena organizacija ustanova koja je svojim aktivnostima spasila milijune života i koja je dovela zdravstvenu skrb u područja gdje ranije nije bila dostupna. Osvrnuvši se na lik i djelo Andrije Štampara, podsjetio je da Škola narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta ne nosi samo njegovo ime, već je i slijednik njegove vizije te se razvija po njegovim postulatima. Govoreći o Štamparovu nasljeđu izaslanica ministra zdravstva, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske prim. dr. sc. Marija Bubaš izrekom „Djela kroz vrijeme utiru put“ naglasila je da je zdravlje prvo te da ispred svega treba stajati pacijent. Također, zahvalila je Uredu Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj na kvalitetnoj suradnji s Ministarstvom zdravstva. Izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dr. sc. Gordan Grlić Radman istaknuo je povodom ove značajne obljetnice da je to prigoda osvrnuti se na uspjehe javnog zdravstva općenito, ali i gledati unaprijed s obzirom na pandemiju, kao i aktualne i buduće izazove, ustvrdivši kako Svjetska zdravstvena organizacija ima ključnu ulogu u sferi izgradnje globalne zdravstvene infrastrukture te da u tome aktivno sudjeluje Republika Hrvatska. Prije 75 godina, 1948. godine zemlje svijeta udružile su se i osnovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju kako bi promicale zdravlje, očuvale svijet sigurnim i služile ranjivima, tako da svatko i svugdje može postići najvišu moguću razinu zdravlja. Ova sedamdeset i peta obljetnica postojanja Svjetske zdravstvene organizacije prilika je da se osvrnemo na uspjehe javnog zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života te nam mogu služiti kao poticaj za buduće djelovanje i rješavanje svih novih zdravstvenih izazova. Globalno zdravlje sastavni je dio vanjskopolitičkih agendi mnogih zemalja, posebice u odnosu na ekonomski i socijalni razvoj, sigurnost, humanitarna pitanja, socijalnu pravdu i ljudska prava te globalno upravljanje krizama. Svjetska zdravstvena organizacija ključni je subjekt zdravstvene diplomacije na globalnoj razini. U odgovoru na globalnu pandemiju COVID-19 SZO je imala ključnu ulogu koordinirajući praćenje širenja bolesti, razvijajući smjernice za prevenciju i liječenje te olakšavajući pravednu distribuciju cjepiva i drugih osnovnih potrepština. Panelisti skupa bili su: akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske za društvena pitanja, prof. dr. sc. Mate Granić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske za vanjsku politiku, prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, specijalistica školske medicine i voditeljica hrvatskog Ureda Svjetske zdravstvene organizacije, prof. dr. sc. Stjepan Orešković, voditelj značajnih obrazovnih, istraživačkih i konzultantskih projekata te međunarodnih konferencija i pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić-Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao uvodničarka i moderatorica. Zajednička nit tijekom panel rasprave ispreplela se preko još živućih i suvremenih načela Andrije Štampara poput etičnosti, poštivanja principa, rad za opće dobro isključujući vlastiti interes, znanje, lojalnost prema prijateljima, slobodu i jednakost. Zaključke donosimo u obliku citata: - prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić: „Međunarodna solidarnost je učinkovit odgovor na sadašnje izazove te je potrebno jačanje Svjetske zdravstvene organizacije kako bi imala veću ulogu u diplomaciji, a Štampar je bio pionir međunarodne zdravstvene diplomacije.“ - prof. dr. sc. Mate Granić: „Nasljeđe Andrije Štampara pomoglo je pristupanju Republike Hrvatske u Ujedinjene narode međunarodne asocijacije, on je veliko ime u svjetskoj medicini i javom zdravstvu te je bio sjajna referenca na putu našeg priznavanja.“ - prof. dr. sc. Stjepan Orešković: „Valja se zapitati što mi danas moramo napraviti slijedeći Štamparove principe. Ključ su snažne institucije, Štampar je branio Svjetsku zdravstvenu organizaciju te je njegova poruka za nas danas da su potrebne jake autonomne institucije koje služe narodu.“ - akademik Zvonko Kusić: „Andrija Štampar je veći čovjek nego se o njemu govori, njegovi postulati i institucije su preživjeli 100 godina. Imao je znanstveni i administrativni autoritet te karizmu.“ Skup je završen riječima koja najbolje opisuju lik i djelo Andrije Štampara, kao i institucije koje je utemeljio: Ne možeš biti veliki čovjek ako se ne zalažeš za malog čovjeka. Videozapis skupa dostupan je na Youtube kanalu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na poveznici. #zdravljezasve  Izvor informacija i fotografija: MEF

Na temelju Odluke Upravnog odbora od 5.travnja 2023., uz suglasnost upravitelja Zaklade, Zaklada Sveučilišta u Zagrebu za stipendiranje studenata objavljuje javni natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u akademskoj godini 2022./2023.  Stipendije Zaklade Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuju se u kategoriji A./B: - redoviti studenti prijediplomskih sveučilišnih studija, diplomskih sveučilišnih studija, integriranih prijediplomskih i diplomskih sveučilišnih studija (u daljnjem tekstu: sveučilišnih studija), stručnih prijediplomskih studija i stručnih diplomskih studija (u daljnjem tekstu: stručnih studija) na Sveučilištu u Zagrebu koji su slabijeg socijalno-ekonomskog statusa odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Zaklada Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuje pet (5) stipendija. Ukupni iznos pojedine stipendije iznosi 2.000,00 € (dvijetisuće EUR-a). Prijave na natječaj obavljaju se isključivo elektroničkim putem upisivanjem podataka u aplikaciju na mrežnoj stranici Zaklade. Prijava se vrši na poveznici. Za pristup aplikaciji student koristi svoj elektronički identitet u sustavu AAI@Edu.Hr. Rok za prijavu na natječaj iznosi 15 dana (kalendarski). Prijave se podnose u razdoblju od 7. travnja 2023. od 12.00 sati do 21. travnja 2023. do 12.00 sati. Prijave s nepotpunom dokumentacijom ili prijave koje ne budu podnesene u roku i na način propisan javnim natječajem neće se razmatrati. Dostavljena dokumentacija na javni natječaj ne vraća se podnositelju prijave. Za sva dodatna pojašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt e-mail adresu: zaklada@unizg.hr ili na telefonski broj +385 14564 106. Natječaj Izjava o članovima zajedničkog kućanstva Izjava o neprimanju stipendije Popis neoporezivih primitaka članova kućanstva

Povjerenstvo za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu utvrdilo je privremene rang liste dobitnika stipendija redovitim studentima sveučilišnih prijediplomskih, sveučilišnih integriranih prijediplomskih i diplomskih, sveučilišnih diplomskih te stručnih prijediplomskih i stručnih diplomskih studija za ak. god. 2022./2023. Kandidati koji nisu ostvarili pravo na stipendiju mogu u roku tri dana, zaključno s 8. travnja 2023. do ponoći, podnijeti Povjerenstvu pisani obrazloženi prigovor elektroničkim putem na adresu: stipendije@unizg.hr. Prigovore mogu podnositi isključivo kandidati osobno.

Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na mail stipendije@unizg.hr. Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati nijednu drugu stipendiju iz javnih izvora (izuzev Erasmus+ stipendije). A KATEGORIJA B KATEGORIJA C KATEGORIJA D KATEGORIJA E KATEGORIJA Više možete vidjeti OVDJE. Konačne liste dobitnika bit će objavljene nakon potvrde istih na sjednici Senata 18. travnja 2023.

Od 28. do 30. ožujka održana je godišnja konferencija Srca Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023 te ujedno i završna konferencija nacionalnoga strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO). Konferencija Srce DEI 2023 održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Grada Zagreba. "Tijekom tri dana, na Konferenciji je sudjelovalo više od 430 sudionika, održano je 13 radionica, više od 45 predavača održalo je predavanja koja su bila podijeljena u deset tematskih blokova te su održana 4 panela tijekom kojih su stručnjaci razmijenili znanja, iskustva te očekivanja i ideje za daljnji razvoj u području naprednog računanja u znanosti i gospodarstvu, otvorenih znanstvenih publikacija, kvantnih tehnologija i kvantnih komunikacija te u području otvorene znanost. Ove godine imali smo i 27 poster prezentacija čime smo ostvarili veliki iskorak u odnosu na prošlu godinu te nas veseli veliki interes dionika iz zajednice za sudjelovanje u programu naše konferencije i predstavljanje projekata u kojima sudjeluju", pojasnio je predsjednik Programskoga odbora konferencije Srce DEI 2023 dr. sc. Slaven Mihaljević. Otvaranju konferencije prisustvovali su čelnici visokih učilišta i drugih ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Grada Zagreba te čelnici s partnerskih ustanova na projektu HR-ZOO. U uvodnom predavanju ravnatelj Srca Ivan Marić je istaknuo: "Podaci su srž današnje znanstvene djelatnosti, a provedba istraživanja nezamisliva je bez uporabe naprednih računalnih resursa koji značajno utječu na skraćivanje vremena potrebnog za dolazak do rješenja. S ponosom ističem da je Srce uspjelo u uspostavi nove generacije nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO koju stavljamo na raspolaganje akademskoj i znanstvenoj zajednici. Svjesni smo da je e-infrastruktura potpuna ako s jedne strane ima napredne računalne, spremišne i mrežne resurse a s druge strane podatke i zbog toga smo prije dvije godine pokrenuli inicijativu za Hrvatski oblak za otvorenu znanost s ciljem promicanja otvorene znanosti u Hrvatskoj. Našu e-infrastrukturu povezali smo s europskim infrastrukturama, aktivno smo uključeni u Europski oblak za otvorenu znanost kako bismo našim znanstvenicima i istraživačima stvorili okruženje za rad kakvo imaju i njihovi kolege u svijetu. Pored toga želimo i dalje aktivno nastaviti raditi na širenju pozitivnog utjecaja akademske zajednice, znanja i iskustava razvijenih unutar nje na ostale dijelove društva: javni sektor i gospodarstvo. Jedan od ciljeva Srca je privlačenje i zadržavanje talenata: kako znanstvenika, nastavnika i studenata - korisnika naših usluga - da ostanu i nastave svoje znanstvene karijere u Hrvatskoj, tako i stručnjaka koji u Srcu osmišljavaju i izgrađuju sve potrebne sustave i digitalne usluge." Potom je slijedilo pozvano predavanje dr. sc. Eng Lim Goha, potpredsjednika i glavnog tehničkog direktora za napredno računanje i umjetnu inteligenciju u tvrtki Hewlett Packard Enterprise koji je na vrlo razumljiv način pojasnio vezu između superračunala i umjetne inteligencije, načine na koje se modeli umjetne inteligencije treniraju da bi bili što uspješniji u isporučivanju rezultata te je pojasnio model distribuiranog učenja u kojem je omogućena zaštita primarnih podataka te razmjena zaključaka i znanja koji su nastali na temelju tih podataka. Tijekom panela "Uloga naprednog računanja u razvoju znanosti i gospodarstva" panelisti Nikola Blažević, osnivač i vlasnik Mikrotvornice, dr. sc. Kristian Horvath, načelnik Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj u Državnom hidrometeorološkom zavodu, akademik Bojan Jerbić sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Domagoj Vulin sa Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su iz svoje perspektive govorili o značaju i utjecaju naprednih tehnologija zasnovanih na računarstvu visokih performansi na njihovo područje djelovanja. Sudionici konferencije imali su priliku tijekom tematskog bloka „Katalog usluga HR-ZOO“ saznati detalje u vezi rezultata projekta HR-ZOO, kao i pojedinosti o novim, odnosno unaprjeđenim uslugama Srca Virtualni podatkovni centri  i Napredno računanje koje su im na raspolaganju od početka travnja.   U okviru bloka "Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju" prezentirana su tri primjera korištenja mikrokvalifikacija na fakultetima kao obrazovnih modula koji u kraćem vremenu omogućavaju stjecanje određenih znanja i vještina za studente, a ujedno podržavajući cjeloživotno učenje i pružajući fleksibilnije i modularne mogućnosti učenja. Panelisti u okviru bloka "Znanstveno izdavaštvo i Hrčak: časopisi, zbornici, knjige" bili su dr. sc. Dragan Bagić, inicijator platforme Open Press, prof. dr. sc. Daria Pašalić, predsjednica Savjeta Hrčka i urednica časopisa Biochemia Medica, Mišo Nejašmić, direktor Naklade Jesenski i Turk, dr. sc. Stjepan Matković, predsjednik Povjerenstva za znanstveno-izdavačku djelatnost MZO te Draženko Celjak, predstojnik Sektora za upravljanje podacima Srca. Tema je okupila velik broj sudionika iz znanstvene i akademske zajednice te se povela zanimljiva rasprava oko toga gdje se nalazimo po pitanju otvorenih znanstvenih publikacija u Hrvatskoj, koji su izazovi te kako bismo mogli na iste odgovoriti. Raspravom se dotakla tema utjecaja i primjene umjetne inteligencije u razvoju znanstvenog izdavaštva u Hrvatskoj i što sve možemo očekivati u budućnosti. U okviru tematskog bloka "Kvantne komunikacije" Bojan Schmidt iz CARNET-a je predstavio projekt CROQCI dok su panelisti: prof. dr. sc. Dubravko Babić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ticijana Ban s Instituta za fiziku, Davor Jovanović iz Srca, dr. sc. Martin Lončarić s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Dragan Peraković, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu razgovarali o tome što su kvantne tehnologije i kvantne komunikacije, gdje se Hrvatska u tome svemu nalazi te zbog čega je važan daljnji razvoj tih tehnologija. Digitalna preobrazba sustava visokog obrazovanja nužna je za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Što se podrazumijeva pod digitalnom preobrazbom u okviru provedbe projekta e-Sveučilišta te koje će se sve aktivnosti provoditi u razdoblju od iduće tri godine predstavili su projektni partneri CARNET, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Agencija za znanost i visoko obrazovanje te Srce tijekom bloka "Projekt e-Sveučilišta". Drugo pozvano predavanje održao je dr. sc. Giorgio Rossi, profesor fizike na Sveučilištu u Milanu te predstavnik Italije u Upravnom odboru EOSC-a koji je istaknuo važnost FAIR podataka i podatkovnih usluga za istraživanje, te njihovoj brzoj razmjeni između brojnih istraživačkih infrastruktura s ciljem ostvarivanja boljih i preciznijih rezultata istraživanja koja se provode. Njegovo je predavanje bilo i svojevrstan uvod u nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a tijekom kojeg je održana i prezentacija nacrta Hrvatskoga plana za otvorenu znanost koji je pripremljen u okviru rada Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Predstavljena vizija povezuje načela i prednosti otvorene znanosti s napretkom hrvatske znanosti i društva u cjelini. Definirano je deset glavnih ciljeva Plana, a u tri poglavlja dodatno se razrađuju specifični ciljevi i niz provedbenih aktivnosti. Nacrt će uskoro biti objavljen na mrežnoj stranici Inicijative i proslijeđen Ministarstvu znanosti i obrazovanja na daljnje postupanje i donošenje. Nakon prezentacije Hrvatskog plana za otvorenu znanost uslijedila je panel rasprava "Tko, što i kako dalje s otvorenom znanošću u Hrvatskoj?" u kojoj su sudjelovali relevantni sudionici: dr. sc. Antica Čulina s Instituta Ruđer Bošković, znanstvenica koja se bavi ekologijom, ali i proučavanjem otvorene znanosti i istraživačkih procesa, Lea Lazzarich, ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Rijeci, koja koordinira aktivnosti vezane za otvorenu znanost na Sveučilištu, prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Tijekom intenzivne i interesantne rasprave razgovaralo se o različitim aspektima otvorene znanosti, te o stanju i izazovima u Hrvatskoj. Došlo se i do nekoliko zajedničkih zaključaka: otvorena znanost svakako donosi mnoge prednosti i novu kvalitetu u znanost i istraživanja, za njezin razvoj izuzetno je važno osigurati kvalitetan sustav i različite oblike podrške istraživačima u primjeni načela otvorene znanosti, a jednako tako i prilagođavati sustave vrednovanja institucija i projekata, kao i sustave vrednovanja, nagrađivanja i napredovanja znanstvenika i nastavnika na način da se umjesto pretežno kvantitativnih pokazatelja prepoznaju kvalitativni doprinosi, uključujući one koje posebno promovira i podrazumijeva otvorena znanost. Podržan je i nastavak rada Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost kao zajedničke platforme za promicanje i koordinaciju aktivnosti vezanih uz primjenu otvorene znanosti u Hrvatskoj i povezivanje s Europskim oblakom za otvorenu znanost (EOSC). Pored toga sudionici konferencije imali su priliku saznati novosti koje se odnose na svakodnevno poslovanje visokih učilišta sa studentima tijekom tematskog bloka "Iskoraci u administraciji studenata", a koji su iskoraci ostvareni u izgradnji virtualnog kampusa UNIC te novosti vezane za studentske iskaznice bile su teme bloka "Informacijska podrška mobilnosti u Europi". Cilj bloka "Digitalna pristupačnost za bolje iskustvo učenja" bio je ukazati na važnost digitalne pristupačnosti digitalnih nastavnih materijala, mrežnih stranica i aplikacija za potrebe nastave kako bi bili što pristupačniji svim studentima, posebice onima s invaliditetom. U obliku kratkih prezentacije sudionici su dobili potrebne informacije vezane za Zakon o pristupačnosti kao i kako postaviti nastavne materijale primjenjujući smjernice za pristupačnost te kako pomoću digitalnih tehnologija omogućiti studentima da lakše i kvalitetnije prate nastavu i prolaze kroz nastavne materijale i nastavne aktivnosti. Uz to nastavnici s Grafičkog fakulteta i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su primjere rada sa studentima s invaliditetom na svojim kolegijima.   Novosti u sustavu CroRIS te način na koji on služi kao katalog usluga Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost bili su predstavljeni tijekom tematskog bloka „CroRIS i Znanstveno tehnologijsko predviđanje“. Zlatni sponzori konferencije Srce DEI 2023 su S&T Hrvatska i Storm Computers, AKD i Microsoft su srebrni sponzori, dok su Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium i Odašiljači sponzori. Medijski sponzori konferencije su ICT Business, studentski.hr i tportal.hr. Prezentacije i snimke predavanja bit će uskoro objavljene na mrežnim stranicama konferencije Srce DEI 2023.

Veleposlanik Mađarske Nj. E. dr. Csaba Demcsák u utorak je 4. travnja 2023. posjetio prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, rektora Sveučilišta u Zagrebu. Kao domaćini sa Sveučilišta u Zagrebu prisustvovali su i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom i i prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Sastanku je bila nazočna s mađarske strane i gospođa Anna Mladenovics, ravnateljica "Instituta Liszt" - Mađarskoga kulturnog centra u Zagrebu. Razgovaralo se o proširenju akademske suradnje mađarskih i hrvatskih sveučilišta, kao i o nastavku dobre suradnje rektorskih zborova i konferencija Republike Hrvatske i Mađarske. Dogovoreni su konkretni koraci vezano za jačanje suradnje između gospodarstava dviju zemalja, posebice u području prometa i logistike. Razgovaralo se i o donacijskom programu Gömböc – izumiteljske kocke koja bi simbolizirala dobru suradnju dviju zemalja.  

Službe za konferencijsko prevođenje Europske komisije, Europskoga parlamenta i Suda Europske unije ovo proljeće organiziraju zajedničku informativnu kampanju za promicanje hrvatskog jezika kao jednoga od 24 službena jezika Europske unije. Konferencijsko prevođenje je struka i cijenjeno zanimanje koje nudi konkretne mogućnosti za karijeru u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu, a koje zahtijeva pohađanje posebnoga poslijediplomskog studija. Pored drugih sveučilišta u Europi, i Sveučilište u Zagrebu nudi poslijediplomski sveučilišni studij Konferencijskog prevođenja (simultano i konsekutivno).  Budući polaznici i ciljana publika su studenti preddiplomskih ili diplomskih studija svih smjerova sa sveučilišta diljem Hrvatske koji su zainteresirani za ovo zanimanje. Postoji velika potreba za hrvatskim konferencijskim prevoditeljima u europskim institucijama. Informativna kampanja na društvenim mrežama pokrenuta je 30. ožujka 2023. putem posebnoga profila na Instagramu čiji će se sadržaj dalje širiti na profilima službi Europske unije za konferencijsko prevođenje na Facebooku, Instagramu, Twitteru i YouTube-u. Predviđena su uskoro i dva događanja, webinar 19. travnja i glavno događanje uživo 18. svibnja u Kući Europe u Zagrebu, kojima ćemo vas naknadno detaljnije obavijestiti. Zanimljive poveznice: https://www.facebook.com/EPInterpreters/
https://www.instagram.com/ep_interpreters/
https://www.youtube.com/@DGLINC

Stručni skup "Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije - javnozdravstvena diplomacija Andrije Štampara", povodom obilježavanja 75. obljetnice Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskoga dana zdravlja održat će se u četvrtak 6. travnja 2023. godine, s početkom u 10 sati u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, (Petrinjska 18 A, Zagreb).  Stručni skup organizira Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske. Zemlje svijeta udružile su se prije 75 godina (1948.) i osnovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) s ciljem promicanja zdravlja, stvaranja sigurnijega svijeta i služenja ranjivima kako bi svatko i svugdje mogao postići najvišu razinu očuvanja zdravlja. Nažalost, svjedoci smo vremena u kojem smo osvijestili značaj i ulogu ove organizacije. U odgovoru na globalnu pandemiju COVID-19, SZO je imala ključnu ulogu koordinirajući praćenje širenja bolesti, razvijajući smjernice za prevenciju i liječenje te olakšavajući pravednu distribuciju cjepiva i drugih osnovnih potrepština. Sedamdeset i peta obljetnica Svjetske zdravstvene organizacije prilika je da odamo i počast velikom hrvatskom vizionaru doktoru Andriji Štamparu, koji je ostavio neizbrisiv trag u području javnoga zdravstva, ne samo u Hrvatskoj već i u cijelom svijetu. Doktor Andrija Štampar jedan je od idejnih pokretača i utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije te uspostavljanja suvremenoga globalnoga javnog zdravstva. Tijekom ovoga organiziranoga slavljeničkoga stručnog skupa pozvani panelisti osvrnut će se na stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije te njezinu povijesnu i suvremenu ulogu, iz perspektive prethodnih uspjeha javnoga zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života, ali i istaknuti suvremene izazove za globalno zdravlje. Na panelu će sudjelovati: akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade RH za društvena pitanja
prof. dr. sc. Stjepan Orešković, pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj
prof. dr. sc. Mate Granić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade RH za vanjsku politiku

Prva generacija studenata Erasmus Mundus Joint Master programa „Sustainable Ship and Shipping 4.0 (SEAS 4.0)" diplomirala je početkom ožujka 2023. u Napulju. Ovaj združeni studij zamišljen je kao zajednički diplomski studij u trajanju od tri semestra, prvenstveno namijenjen studentima iz cijeloga svijeta koji su završili tehničke studije (brodogradnje, strojarstva, zrakoplovstva, elektrotehnike, građevine, primijenjene matematike, fizike, itd.), a žele ostvariti dodatne vještine i kompetencije u području brodogradnje osvježene s novinama iz Industrije 4.0. Koordinator projekta je talijansko Sveučilište u Napulju Federico II, a punopravni partneri na projektu su: Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Coruni, Španjolska i Tehničko sveučilište u Hamburgu, Njemačka. Velik je to uspjeh za hrvatsko visoko obrazovanje budući da je Fakultet strojarstva i brodogradnje prvo hrvatsko visoko učilište koje se 2020. uspješno uključilo u konzorcij Erasmus Mundus studija u statusu punopravnoga partnera. Uspjeh je tim značajniji jer se radi o izuzetno kompetitivnom natječaju (Erasmus Mundus Joint Masters  - EMJM) na kojem je godišnji postotak prolaznosti projekata ispod 10 posto. Jedna od važnih motivacija za provođenje ovog studija je razvoj novih kompetencija studenata kroz uvođenje kolegija koji povezuju brodogradnju kao tradicionalnu struku i nove digitalne tehnologije. Osim toga, važno je povećanje vidljivosti Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Sveučilišta u Zagrebu na međunarodnoj razini. Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku ima snažne kompetencije i stogodišnje iskustvo u obrazovanju diplomiranih inženjera brodogradnje koje želi dodatno razviti i ponuditi stranim studentima kroz suvremen i atraktivan studij. Ovaj projekt je samo jedan od koraka u internacionalizaciji i daljnjem razvoju studija brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Contact:
Jerolim Andric
Local coordinator of EMJMD Sustainable Ship and Shipping 4.0 (SEAS 4.0)
Full Professor, PhD, Naval Architect
Head of Department
UNIVERSITY OF ZAGREB
Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture
Department of Naval Architecture and Offshore Engineering
Ivana Lucica 5, 10000 Zagreb, CROATIA
Mobile: + 385 (0)91 590 0 125
E-mail: jerolim.andric@fsb.hr http://www.master-seas40.unina.it/

U okviru UNIC projekta osmišljeni su i kreirani moduli za (samo)učenje jezika koji se govore u zemljama uključenima u ovaj projekt. Modul za učenje hrvatskog jezika izradile su kolegice doc. dr. sc. Antonia Ordulj s Fakulteta hrvatskih studija i prof. dr. sc. Nives Mikelić Preradović s Filozofskoga fakulteta. Radi se o orijentacijskom modulu za pripremu za dolaznu mobilnost stranih studenata na naše sastavnice, a može se koristiti i za potrebe drugih oblika mobilnosti (npr. Erasmus), a ne isključivo za UNIC partnere. Jedini je uvjet da se modul ne smije koristiti u komercijalne svrhe.  Modul za učenje hrvatskog jezika može se koristiti za dolaznu mobilnost stranih studenata bez obzira iz kojih zemalja dolaze, a dostupan je OVDJE. Za registraciju je potrebno upisati svoje ime i prezime te e-mail adresu. Prijava je moguća i s elektroničkim identitetom AAI@EduHr. Module za učenje jezika u okviru UNIC-a možete vidjeti OVDJE. LETAK

Drugu godinu zaredom Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Lean Startup Hrvatska pokreće Get Started in Health Innovation. Radi se o programu podrške timovima i start-up tvrtkama u zdravstvenoj industriji u trajanju od šest mjeseci. Program je namijenjen svima koji žele razvijati inovacije u zdravstvu, a odvijat će se kroz dvije faze koristeći digitalne alate te provesti polaznike kroz jedinstveno iskustvo prateći suvremene metode razvoja start-up tvrtki. Ono što ovaj program čini posebnim je druga faza, usmjerena na izlazak na tržište, gdje će timove pratiti iskusni stručnjaci iz raznih područja, pomažući im u daljnjem razvoju njihovog projekta. Q&A Session - vrijeme namijenjeno za pitanja i odgovore, kada ćete moći doznati detalje o izvedbi programa i pitati sve što vas zanima održat će se u četvrtak 6. travnja 2023. u 11 sati putem aplikacije Zoom.

Prijaviti se možete OVDJE. Više o programu doznajte na službenoj mrežnoj stranici. Prijave su otvorene do 10. svibnja 2023., a prijaviti se možete OVDJE.  

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je 10. tradicionalni međunarodni studentski energetski kongres (ASEC 2023) koji je organizirala, uz pomoć Fakulteta, studentska sekcija međunarodne udruge SPE - Society of Petroleum Engineers pod nazivom University of Zagreb SPE Student Chapter. U sklopu Kongresa održano je Prvenstvo Europe u studentskim radovima na prijediplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini. Najveći interes kod stranih i domaćih studenata pobudilo je europsko prvenstvo u kvizu znanja pod nazivom Petrobowl na kojemu su sudjelovale ekipe s 13 europskih sveučilišta. Prvo mjesto je osvojila ekipa SPE Student Chapter - IFP School iz Francuske dok je drugo mjesto osvojila ekipa SPE Petroleum - Gas University of Ploiesti Student Chapter iz Rumunjske. Ono što je najvažnije da je RGNF ekipa University of Zagreb SPE Student Chapter osvojila broncu i na taj način se plasirala na svjetsko finale među 32 ekipe koje će se održati u listopadu ove godine u teksaškom gradu San Antonio u SAD-u. Ekipu čine: Ivan Velić, Stipe Šućur, Luka Zrilić i Filip Mateševac, studenti prve i druge godine diplomskoga studija naftnoga rudarstva na RGNF-u. Ovo je još jedan veliki uspjeh naših studenata koji su svojim plasmanom u finale zasigurno povećali vidljivost i prepoznatljivost Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Čestitamo im njihovim strukovnim pozdravom "Sretno"!

Objavljen je Natječaj za dodjelu nagrada najboljim mladim znanstvenicima iz područja Dunavske regije za 2023. godinu Danubius Young Scientist Award 2023. Dodijelit će se 14 nagrada, svaka  u iznosu od 1.350 eura, i to četrnaestorici mladih znanstvenika - po jednom znanstveniku iz svake zemlje koja je dio Dunavske regije (Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina). Svakoga kandidata mora nominirati njegova znanstvena organizacija (sveučiliste, akademija i sl.).

Broj nominacija po znanstvenoj organizaciji limitiran je na pet kandidata, koji moraju biti s različitih fakulteta ili odjela, instituta ili istraživačkih skupina unutar određene organizacije. Međunarodni stručni žiri utvrdit će konačnu rang-listu svih pristiglih nominacija te će najviše rangirani kandidat iz svake zemlje biti predložen za dodjelu nagrade.

S obzirom na to da kandidate nominira matično Sveučilište, molimo da nam Vaše prijedloge kandidata sa svom potrebnom dokumentacijom dostavite najkasnije do ponedjeljka 17. travnja 2023. na e-mail: amihalic@unizg.hr

Krajnji rok kada Sveučilište mora dostaviti nominacije je 5. svibnja 2023. Dodjela nagrada planira se održati u listopadu/studenome 2023. NATJEČAJ

Više informacija možete pronaći OVDJE.

Niz okruglih stolova o intelektualnom vlasništvu održavat će se u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišnoga interdisciplinarnoga poslijediplomskoga specijalističkog studija "Intelektualno vlasništvo", uz partnerstvo HDS ZAMP-a. Prva diskusija pod nazivom "Kreativne industrije na internetu" održat će se u četvrtak 30. ožujka 2023. u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14. O položaju kreatora glazbenih, filmskih, audiovizualnih, medijskih i drugih sadržaja na internetu te o zakonskim okvirima i budućim (digitalnim) izazovima tog tržišta govorit će: Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija RH, Dražen Klarić  iz HUP-a (Udruga novinskih izdavača), Valentina Wiesner iz Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, Goran Navojec iz Hrvatskoga društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava, Nikša Bratoš iz Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, Maja Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge / ZAPRAF, Branimir Mihaljević iz Hrvatskoga društva skladatelja te prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, voditeljica Studija sa Sveučilišta u Zagrebu. Okrugli stol će moderirati Ana Radišić, a prethodit će mu uvodne riječi rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom. Uz predstavnika Hrvatskoga društva skladatelja, autora i producenta Branimir Mihaljevića, stručna služba ZAMP predstavit će i posebnu video anketu među stanovnicima Zagreba o njihovim navikama i stavovima konzumacije kreativnoga sadržaja poput glazbe, filmova, serija i novina. Je li odnos stvaratelja i publike prepun ljubavi ili postoji sjena nerazumijevanja i nedostatak poštovanja? Konzumacija glazbenih, filmskih, audiovizualnih, medijskih i drugih sadržaja na internetu postaje dominantan put komunikacije između stvaratelja i publike. Ipak, još uvijek je velika razlika u navikama i odabiru puta pristupanja tim sadržajima, osobito ovisno o dobi korisnika. Mnogo se pričalo o prilagodbi zakona, implementaciji europskih direktiva, ulaganju u legalnu ponudu i razvoju prihvatljivih modela naplate u konzumaciji kreativnih sadržaja. Što se postiglo, kakvi su financijski učinci uloženih napora kreativnih industrija u legaliziranju korištenja kreativnih sadržaja? Saznajemo što se u posljednje tri godine promijenilo u autorskopravnoj zaštiti kreativnih tvorevina i koji su to poslovni modeli kreativnih industrija. Promatramo kakav je stav korisnika prema ponudi kreativnih sadržaja, kolika je svijest o važnosti zaštite autorskog prava i poštivanju stvarateljskog rada kroz modele pretplate. Istražujemo kako pristupiti korisnicima i educirati ih da prepoznaju važnost vlastitog financijskog doprinosa stvarateljskom kreativnom radu aktivnim odabirom legalnih ponuda.

Međunarodno rangiranje QS World University Rankings objavilo je novu rang-listu sveučilišta po znanstvenim disciplinama i znanstvenim područjima za 2023. godinu, odnosno QS World University Rankings by Subject 2023. Za ovo rangiranje korišteno je pet različitih indikatora: 1) reputacija od strane akademskog osoblja, 2) reputacija od strane zaposlenika, 3) broj citata po publikaciji, 4) H-indeks te 5) International Research Network (IRN) indeks. Ukupno je rangirano 1595 institucija visokog obrazovanja iz 161 države u 54 različite znanstvene discipline. Sveučilište u Zagrebu je ove godine rangirano u ukupno 13 znanstvenih disciplina te četiri znanstvena područja. Najbolji rang ostvaren je u znanstvenoj disciplini Poljoprivreda i šumarstvo u kojoj je Sveučilište u Zagrebu rangirano na 99. mjestu, a slijede ga Naftno inženjerstvo (kategorija od 101. ‒ 150. mjesta), Farmacija i farmakologija (251. ‒ 300. mjesto), Medicina (351. ‒ 400. mjesto), Znanosti o okolišu (351. ‒ 400. mjesto), Strojarsko, aeronautičko i proizvodno inženjerstvo (401. ‒ 450. mjesto), Biološke znanosti (401. ‒ 450. mjesto), Matematika (451. ‒ 500. mjesto), Elektrotehničko i elektroničko inženjerstvo (451. ‒ 500. mjesto), Kemija (451. ‒ 500. mjesto), Fizika i astronomija (551. ‒ 600. mjesto), Poslovanje i menadžment (551. ‒ 580. mjesto) te Računalna znanost i informatički sustavi (601. ‒ 650. mjesto). Što se tiče znanstvenih područja, najbolji rang ostvaren je u Znanostima o životu i medicini, točnije 370. mjesto, nakon čega slijede Prirodne znanosti (451. ‒ 500. mjesto), Umjetnosti i humanističke znanosti (451. ‒ 500. mjesto) te Inženjerstvo i tehnologija (501. ‒ 530. mjesto). U odnosu na prošlu 2022. godinu Sveučilište u Zagrebu je poboljšalo svoj rang u većini znanstvenih disciplina, točnije njih sedam: Poljoprivreda i šumarstvo, Farmacija i farmakologija, Medicina, Matematika, Biološke znanosti, Strojarsko, aeronautičko i proizvodno inženjerstvo i Kemija, a po prvi put otkako postoji ovo rangiranje ostvaren je rang u disciplinama Znanosti o okolišu (351. ‒ 400. mjesto), Poslovanje i menadžment (551. ‒ 580. mjesto) te znanstvenom području Inženjerstvo i tehnologija (501. ‒ 530. mjesto). Rang istovjetan prošlogodišnjem zadržan je u disciplinama Naftno inženjerstvo (101. ‒ 150. mjesta), Elektrotehničko i elektroničko inženjerstvo (451. ‒ 500. mjesto) te Računalna znanost i informatički sustavi (601. ‒ 650. mjesto). Također, rang je zadržan i u područjima Prirodne znanosti (451. ‒ 500. mjesto) te Umjetnosti i humanističke znanosti (451. ‒ 500. mjesto). Nešto lošiji rezultat u odnosu na prošlu godinu ostvaren je disciplini Fizika i astronomija (551. ‒ 600. mjesto u odnosu na lanjsko 501. ‒ 550. mjesto) te u području Znanostî o životu i medicina, točnije 370. u odnosu na prošlogodišnje 360. mjesto. Što se tiče pozicije drugih hrvatskih sveučilišta na ovoj rang listi pojavljuje se još Sveučilište u Splitu koje je rangirano samo u znanstvenoj disciplini Medicina u kategoriji 651. – 680. mjesta. Sveučilište u Zagrebu jedino je u Republici Hrvatskoj koje se u kontinuitetu pojavljuje u ovom rangiranju od 2015. godine te redovito ima najbolji rang.                                                                   

Interdisciplinarni skup o važnosti mentalnoga zdravlja u visokom obrazovanju i znanosti "Mentalno zdravlje u istraživačkom prostoru" održat će se u utorak 28. ožujka 2023. od 13.30 do 16 sati u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Frankopanska ulica 5a. Skup organizira Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom skupa bit će predstavljene uvodne aktivnosti projekta Cost Action Researcher Mental Health Observatory (ReMo Cost Action). Također, bit će prezentiran i dokument Manifest o mentalnom zdravlju i dobrobiti istraživača (Researcher Mental Health and Well-being Manifesto). Uz to, Fakultet će na skupu prikazati primjere svojih aktivnosti koje su usmjerene na mentalno zdravlje različitih dionika u obrazovnom sustavu. Skup će započeti uvodnim obraćanjima dekana Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Ante Bilića Prcića i prorektora za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Dubravka Majetića. Na skupu će potom uslijediti izlaganja sudionika: prof. dr. sc. Melite Kovačević s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljice Odjela za mlade Istraživače pri Hrvatskoj zakladi za znanost dr. sc. Lovorke Barać Lauc, načelnika Samostalnoga sektora za koordinaciju europskih poslova i međunarodne suradnje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH Staše Skenžića, dr. sc. Maje Tadić s Instituta Ivo Pilar, te doc. dr. sc. Ivane Maurović, izv. prof. dr. sc. Mirande Novak i izv. prof. dr. sc. Sanje Šimleše s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta. Međunarodni projekt Researcher Mental Health (ReMO) usmjeren je na dobrobit i mentalno zdravlje unutar akademske zajednice, temu od strateške važnosti za Europski istraživački prostor (European Research Area). U projektu sudjeluju predstavnici institucija iz 34 europske zemlje, a usmjeren je na stvaranje konteksta u kojem će se otvoreno progovoriti o temi mentalnoga zdravlja u obrazovnom i istraživačkom prostoru. Između ostaloga, na temelju analize, u okviru projekta predložit će se nove institucionalne politike te različiti mehanizmi, mjere i aktivnosti koji mogu pozitivno utjecati na čitav znanstveno-obrazovni kontekst. PROGRAM

U registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira upisana su tri nova standarda zanimanja koje je izradio i predložio Fakultet organizacije i informatike: Arhitekt/ica upravljanja sustavima informacijske sigurnosti i privatnosti, Arhitekt/ica distribuiranih i interaktivnih sustava i Arhitekt/ica upravljanja transformacijom i inovacijom poslovnih sustava. Standard zanimanja je dokument u kojem su jasno opisani ključni poslovi i pripadajuće kompetencije potrebne za njihovo uspješno obavljanje na jednom ili više radnih mjesta, odnosno u nekom zanimanju. IT industriji nedostaje stručnjaka s kompetencijama i vještinama usmjerenima k poslovima budućnosti. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu prepoznao je potrebe i standardi upisani u registar HKO izrađeni su u okviru projekta "DIP2Future: Razvoj obrazovnih programa, standarda kvalifikacija i standarda zanimanja iz područja IKT u skladu s HKO-om". Voditeljica projekta je izv. prof. dr. sc. Renata Mekovec, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) iz Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“, kojega je provodio FOI u suradnji s partnerskom institucijom - Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci. Aktivnosti provedene u sklopu projekta DIP2Future predstavljaju važan korak za otvaranje novih studijskih programa koji prate trendove poput:

• porasta broja sigurnosnih prijetnji i napada (kibernetičko nasilje, informacijsko ratovanje, industrijska špijunaža, napadi krađom identiteta),
• porasta broja nadzornih senzora u okruženju i inteligentnom umrežavanju strojeva i drugih uređaja (uz potporu industrijskog Interneta stvari, rada u oblaku),
• povećanja broja i vrsta podataka koji se svakodnevno prikupljanju i analiziraju o pojedincu (metode i tehnike strojnog učenja, dubinske analize podataka, tehnologije za integraciju, pohranu i obradu podataka, prepoznavanje uzoraka ponašanja),
• kao i povećanja sofisticiranosti tehnologije koja podupire poslovni proces, autonomno donošenje odluka, praćenje imovine i procesa u stvarnom vremenu (virtualna i proširena stvarnost, umjetna inteligencija, napredna robotika, autonomni roboti, simulacija, digitalizacija i integracija sustava).

Potrebno je napomenuti da su to novi standardi zanimanja koji ne postoje u Nacionalnoj kvalifikaciji zanimanja već je FOI izradom ovih standarda zanimanja definirao područja sigurnosti i privatnosti, digitalne transformacije te interaktivnih sustava te time otvorio mogućnost obrazovanja novih stručnjaka budućnosti. Izradom standarda zanimanja i kvalifikacija prema metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, projekt DIP2Future osigurao je prepoznatljivost ovih stručnjaka u RH, ali i u Europi, jer su sada definirani poslovi, znanja i vještine koje bi IKT stručnjaci morali posjedovati, bez obzira na kojem fakultetu se obrazovali.