Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

O divni moj Vukovaru ti u tebi lijepo je živjet u tebi su moji sni…  Mnogi su iz njega otišli, golem broj njih i protiv svoje volje. Ali to ne znači da će se Vukovar promijeniti, to ne znači da će netko tko to želi od njega moći napraviti nešto drugo. Jer, svi koji iz Vukovara odu, prije se ili poslije onamo vraćaju, čak i onda kad im se to brani. Svima je u Vukovaru ostalo nešto bez čega nikako ne mogu živjeti… Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano, da je tu negdje, u glavama svih onih koji taj grad poznaju. Oni pamte sva različita lica Vukovara, oni su kadri da ih opišu i da ih ponovno stvore. Znao sam, stoga, da se ne moram brinuti, nego da samo moram izabrati onaj vukovarski vidik koji ću ja obnoviti. (…)

(Vukovarski spomenar – Pavao Pavličić)

Vukovarski spomenar autora Pavla Pavličića, suvremenoga hrvatskog pisca i akademika, zapis je sjećanja autora na njegov rodni grad za koji kaže: „Vukovar kakav je ovdje opisan ne postoji… možda je postojao nekad, u doba moga djetinjstva…“ Vukovar koji je ovdje opisan ima dušu, odnosno autor mu je udahnuo dušu i nije ga pustio zaboravu, već ga je oživio sa svime onim što je za njega izrekao…

Jedna od najvećih vrijednosti svakoga grada, a naročito onoga koji je pretrpio bilo koji oblik razaranja i kulturocida, njegovi su ljudi i njihova ostavština.

Svake godine uoči obilježavanja obljetnice pada Vukovara ožive sjećanja…
Jedan od najvećih blagoslova kojim čovjek može biti darovan je imati domovinu, i to domovinu u kojoj će slobodno živjeti, raditi i stvarati. Do svoje slobode došli smo trnovitim putem – odricanjem, boli i patnjom, a mnogi su za to što mi danas imamo nesebično dali svoje živote. Nepravda je bila toliko velika da mnoge još uvijek boli jednakom snagom, kao i prije 30 godina.
To se posebno odnosi na grad Vukovar koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

U povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu početkom studenoga otvorena je izložba Sloboda se njegovim imenom zove, a uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 17. studenoga 2021. godine otvorena je i izložba pod nazivom Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti. Obje izložbe tako se skladno nadopunjuju, dajući sliku Vukovara i njegove žrtve iz različitih gledišta, od vjerodostojnih svjedočanstava o bitki za Vukovar i kulturi Vukovara do umjetničkoga doživljaja sudbine ovoga grada i njegovih stanovnika. Izložbama šaljemo i važnu poruku da, bez obzira na to gdje bili, Vukovar nosimo u srcu.

U povodu izložbe Sloboda se njegovim imenom zove Gradska knjižnica Vukovar u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu izradila je i virtualnu izložbu Kultura u Vukovaru danas. Virtualna izložba predstavlja na planu grada ustanove koje danas djeluju u Vukovaru kao čuvari kulture i tradicije te suradnjom, povezanošću i kvalitetom svojih programa izgrađuju i nose nacionalni i kulturni identitet.

Dobra suradnja dviju knjižnica rezultirala je i objavom virtualne izložbe Vukovar koja okuplja dosadašnje rezultate u području digitalizacije građe i njezine kreativne interpretacije – virtualne izložbe i digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice Vukovar. U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalaze se stare razglednice Vukovara od početka 20. stoljeća do 1991. godine koje su objavljene u sklopu izložbe Pozdrav iz Vukovara: grad kakav pamtimo. Hrvatski arhiv weba u tematskoj zbirci Vukovar – 30 godina poslije prikupio je i pohranio odabrane javno dostupne mrežne sadržaje povezane s obilježavanjem stradanja grada Vukovara, ali i sadržaje koji su dio suvremene kulture i baštine Vukovara i okolice.

Poštujući Vukovar, njegovu žrtvu i njegove heroje, poštujemo sve nedužne žrtve i branitelje Domovinskoga rata širom Domovine jer Vukovar nije samo grad heroj, on je simbol svehrvatske obrane, junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku. Svjesni burne povijesti i prolaznosti na zemlji, ali i vječnih ideala koji ljudski život čine trajno vrijednim, uvijek spremni za obranu dostojanstva hrvatskoga čovjeka i domovine izražavamo svima njima duboko poštovanje i zahvalnost.

Izvor naslovne fotografije: http://film-mag.net/wp/. Autor fotografije: Max Juhasz (iskorištena za naslovnicu poeme Nikole Šimića Tonina Ustani kada kažeš Vukovar).

The post „Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano…“ – u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu appeared first on .

Izložba Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti otvorena je 17. studenoga 2021. godine u malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u organizaciji Ministarstva branitelja Republike Hrvatske i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, na svečanome otvorenju izložbe nazočnim uzvanicima prigodna obraćanja održali su i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te predsjednik Hrvatskoga društva likovnih umjetnika i dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu red. prof. art. Tomislav Buntak, a program otvorenja moderirala je ravnateljica Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Ivana Andabaka.

Uz spomenute, na otvorenju izložbe sudjelovali su i izložbu razgledali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Republike Hrvatske dr. sc. Mario Banožić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikolina Brnjac i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Marta Kiš.

Na izložbi su predstavljena četiri umjetnička ostvarenja izabrana na međunarodnome natječaju vizualnih umjetnosti Žrtva Vukovara 1991. koji je pokrenut kako bi se, polazeći od kulture sjećanja i simbolike ratnoga stradanja Vukovara, otvorio dijalog sa suvremenom umjetničkom praksom i generirala djela koja će ostati upisana u zajedničko sjećanje.

Djela su sada prvi put predstavljena javnosti, a objedinjuju četiri discipline iz širokoga raspona suvremene umjetničke prakse – slikarstvo, interaktivnu svjetlosno-zvučnu instalaciju, skulpturu i fotografiju. Riječ je o interaktivnoj zvučnoj i svjetlosnoj instalaciji A-létheia Ide Blažičko i Alexa Brajkovića, apstraktnoj monokromnoj slikarskoj kompoziciji Fragmenti Stjepana Šandrka, fotografskome poliptihu Vukovar in situ Vjerana Hrpke i kiparskoj instalaciji Slušatelj Vladimira Novaka.

Izložba će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu biti otvorena do 30. studenoga ove godine i moguće ju je razgledati zajedno s izložbom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sloboda se njegovim imenom zove otvorenu početkom studenoga u velikome predvorju Knjižnice.

„Ove dvije izložbe koje se tako skladno nadopunjuju dajući sliku Vukovara i njegove žrtve iz različitih gledišta, od vjerodostojnih svjedočanstava o bitki za Vukovar i kulturi Vukovara do umjetničkoga doživljaja sudbine ovoga grada i njegovih stanovnika, dokaz su značaja Vukovara za hrvatski nacionalni identitet. Njima šaljemo i važnu poruku da, bez obzira na to gdje bili, Vukovar nosimo u srcu“, istaknula je u svojem govoru na svečanome otvorenju izložbe Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, pozvavši građane da posjete ove izložbe ostvarene u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara kao i ovogodišnjega Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Više pojedinosti o izložbi Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti.

Autor fotografija: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU).

The post Otvorena izložba „Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti“ u NSK appeared first on .

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku:

Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!

Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!

Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!

(Opomena)

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić…

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“ – uz obljetnicu rođenja Antuna Branka Šimića appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. studenoga 2021. godine održana je završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja. Time je ujedno završio Mjesec hrvatske knjige, čija je ovogodišnja tema bila Hrvatski autori u Godini čitanja, a geslo Ajmo hrvati se s knjigom!.

Sudionike svečanoga događanja pozdravila je pomoćnica ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Ismena Meić u ime organizatora manifestacije i kviza. Pozdravnim riječima, u ime domaćina, skupu se obratila i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. S obzirom na to da su u kvizu sudjelovali i učenici iz Subotice, okupljenima se obratila i Bernadica Ivanković iz Gradske biblioteke Subotica. U ime Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, skup je pozdravila koordinatorica programa Godina čitanja Maja Zrnčić.

Za sudjelovanje u online kvizu mladi su čitatelji trebali pročitati knjige Knjiga recepata za pilotiranje kroz djetinjstvo Danijele Pavlek (ilustracije: Vanda Čižmek), Moj tata Indijanac Mladena Kopjara (ilustracije: Davor Pavelić) te Učim letjeti, a nemam krila Ivane Adlešić Pervan (ilustracije: Branka Hollingsworth Nara). Autori su pomagali u izvlačenju dobitnika i dodjeli nagrada, a program je vodila voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu Isabella Mauro uz pomoć kolegica iz Odjela za djecu i mladež KGZ-a, i to Anite Spevec i Lorene Banić. Izvučena je jedna glavna i 15 utješnih nagrada. Dobitnik je glavne nagrade Luka Vuglač iz Osnovne škole Breznički Hum.

U sklopu svečanosti o projektu Odijelo za čitanje govorila je Sanja Repanić Blažičko, njegova koordinatorica. Program je ostvaren suradnjom Knjižnica grada Zagreba i Škole za modu i dizajn, a predstavljen modnom revijom učenica Škole.

Prijestolje za čitanje za ovu je svečanu priliku ustupio Zdenko Bašić.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba – Hrvatskoga centra za dječju knjigu i Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice s Mediotekom. Završnica kviza ovaj se put, zbog epidemioloških mjera, mogla pratiti i uživo na kanalu Knjižnica grada Zagreba na YouTubeu.

The post Održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja appeared first on .

U skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite donesenima 5. studenoga 2021. te mjerama donesenima 12. studenoga 2021. koje su u primjeni od 16. studenoga 2021. godine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi Upute o prilagodbi organizacije rada Knjižnice u okolnostima pandemije virusa COVID-19. Ove se upute objavljuju kako bi se korisnici i poslovni suradnici upoznali s mjerama u navedenim dvjema odlukama, i to:

1. Odluci o ograničenjima okupljanja od 5. studenoga 2021.

2. Odluci o obveznome predočenju EU digitalne COVID potvrde pri ulasku u prostor javnih ustanova od 12. studenoga 2021.

Ulazak u Knjižnicu dopušten je svim korisnicima i poslovnim suradnicima uz predočenje odgovarajućega identifikacijskog dokumenta sa slikom i obvezno predočenje jednoga od navedenih dokaza o cijepljenju, preboljenju ili testiranju na virus SARC-CoV-2, i to:

– važeće i valjane EU digitalne COVID potvrde izdane na temelju cijepljenja, preboljenja ili negativnoga testa na virus SARS-CoV-2

– potvrda liječnika primarne zaštite kao dokaz jednoga od statusa iz točke VII. Odluke Stožera civilne zaštite od 12. studenoga 2021. i točke IX. stavak 10 iz iste odluke.

Pri ulasku u Knjižnicu korisnici strani državljani trebaju predočiti EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi ovjereni dokumenti o cijepljenju, preboljenju ili negativnome testu na virus SARS-CoV-2.

Korisnici koji su između dvaju cijepljenja ili čekaju izdavanje EU digitalne COVID potvrde na temelju cijepljenja cjepivom jedne doze, pri ulasku u Knjižnicu trebaju predočiti negativni test na virus SARS-CoV-2.

Korisnici i poslovni suradnici dužni su prilikom ulaska u Knjižnicu predočiti neki od navedenih identifikacijskih dokumenata sa slikom te odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju ili negativnome testu zaštitarskoj službi i ovlaštenim zaposlenicima Knjižnice.

Korisnici i poslovni suradnici koji nisu u mogućnosti predočiti neki od navedenih potrebnih dokumenata neće moći ući u zgradu Knjižnice. Također, korisnici i poslovni suradnici sa znakovima respiratorne infekcije ili drugim simptomima ili znakovima zarazne bolesti COVID-19 neće moći ući u zgradu Knjižnice.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nije visokoškolska ustanova i na nju se ne primjenjuje eventualna posebna mjera za studente i nastavu koja može vrijediti u visokoškolskim ustanovama, ovisno o njihovoj organizaciji rada.

Prilagodba rada Knjižnice u okolnostima pandemije COVID-19

I dalje su na snazi protuepidemijske mjere zaštite korisnika i djelatnika Knjižnice propisane u prosincu 2020. i prilagodba mjera u svibnju 2021. godine, i to:

1. Pravila ponašanja korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u uvjetima pandemije COVID-19 od 7. prosinca 2020.

2. Promjena načina rada Knjižnice u skladu s ublažavanjem epidemioloških mjera od 27. svibnja 2021.

Mjere i ograničenja povezana s brojem osoba na okupljanjima na posebnim programima i događanjima u Knjižnici slijede odluke Stožera civilne zaštite te se neprekidno usklađuju i primjenjuju na posebna događanja.

Ključne točke prilagodbe rada Knjižnice u pridržavanju protuepidemijskih mjera

U korisničkim prostorima Knjižnice može istodobno boraviti 461 korisnik na propisanim označenim mjestima za rad.

Dizalo smiju istodobno koristiti najviše četiri osobe.

Usluga Večernjega rada Knjižnice korisnicima je do daljnjega dostupna u uobičajenome vremenu od 21 do 24 sata na razini nula, i to najviše 73 osobe istodobno. Ulazak u Knjižnicu za potrebe Večernjega rada dopušten je do 21.30.

Protuepidemijske mjere koje iz prethodnoga razdoblja vrijede do daljnjega obuhvaćaju:

– pravilno nošenje odgovarajuće zaštitne maske tijekom boravka u Knjižnici
– mjerenje temperature na ulazu u Knjižnicu
– evidenciju korisničkoga radnog mjesta na informacijskim pultovima Knjižnice
– dezinfekciju ruku te pridržavanje mjera osobne higijene i higijene radnoga prostora
– održavanje najmanje fizičke udaljenosti od dva metra među osobama.

Na Info točki EU COVID potvrda svim korisnicima Knjižnice bit će pružena tehnička potpora oko preuzimanja EU COVID potvrda iz sustava e-Građani ako imaju pristup i dovoljnu razinu ovlasti za korištenje sustava. Također, moći će dobiti informacije i pomoć prilikom instalacije mobilne aplikacije i pohrane digitalne EU COVID potvrde na osobni pametni uređaj (ako imaju pristup i dovoljnu razinu ovlasti). Korisnici koji nemaju otvoren korisnički račun za pristup u sustav e-Građani ili imaju pristup s nedovoljnom razinom ovlasti, mogu tiskanu EU COVID potvrdu zatražiti u područnim službama HZZO-a ili u ljekarnama.

Knjižnica moli korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te ih poziva da daljnje obavijesti prate na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

Molimo korisnike da se redovito informiraju o svim preporukama za zaštitu i samozaštitu od širenja bolesti COVID-19 koje na mrežnoj stranici objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

The post Upute za primjenu mjera Stožera civilne zaštite koje vrijede od 6. studenoga te od 16. studenoga 2021. appeared first on .

Dana 12. studenoga 2021. godine uz mrežni prijenos u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK) u organizaciji Komisije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) i suorganizaciji stručnih tijela HKD-a Sekcije za narodne knjižnice, Sekcije za školske knjižnice, Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti u knjižnicama te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) održan je okrugli stol E-izvori – potrebe korisnika narodnih i školskih knjižnica.

Skup, koji je održan uz novčanu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, okupio je 191 sudionika, od kojih je 17 uživo sudjelovalo u programu skupa.

U uvodnome dijelu pozdravno obraćanje najavila je u ime organizatora okrugloga stola knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo NSK te predsjednica HKD-ove Sekcije i Komisije za narodne knjižnice Dunja Marija Gabriel. Pozdravne riječi uputile su predsjednica HKD-a i pomoćnica glavne ravnateljice NSK za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala i načelnica za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Zdenka Čukelj. U svojstvu izaslanice ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek sudionicima skupa mrežnim se putem obratila načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija RH Jelena Glavić-Perčin. Također, mrežnim putem u programu skupa pozvanim sponzorskim izlaganjem sudjelovao je regionalni menadžer za srednju Europu tvrtke EBSCO Information Services Dušan Krstić.

Skup je organiziran radi omogućivanja iskoraka u pružanju informacijskih usluga za korisnike narodnih i školskih knjižnica u području nabave i korištenja inozemnih istraživačkih izvora (baza podataka i mrežnih publikacija) te pružanja uvida u postojanje preduvjeta potrebnih za organizaciju nove usluge u ovoj vrsti knjižnica.

Snimljena izlaganja uskoro će biti dostupna na kanalu NSK na platformi YouTube.

Izvješće o okruglome stolu E-izvori – potrebe korisnika narodnih i školskih knjižnica.

The post U NSK održan okrugli stol HKD-a „E-izvori – potrebe korisnika narodnih i školskih knjižnica“ appeared first on .

U povodu nadolazećega praznika Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Restoran i caffe bar NSK bit će zatvoren u četvrtak 18. studenoga i u petak 19. studenoga, a u ponedjeljak 22. studenoga 2021. godine bit će ponovno otvoren prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK u povodu praznika Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje appeared first on .

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit’ ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

(Lijepa naša domovino)

Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom nacionalnoga ponosa Hrvata. Tu je neprolaznu slavu stekao znamenitim stihovima o ljepotama svoje domovine. Riječ je o hrvatskoj himni Lijepa naša domovino koju je uglazbio Josip Runjanin.

Hrvatski književnik i političar Antun Mihanović rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu, gimnaziju i studij filozofije. U Beču je studirao pravo u vrijeme kad se tamo razvijala filologija te se i sam počeo zanimati za nju. Tada je više počeo cijeniti svoj jezik te je u tome duhu napisao brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1815. godine, koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezina vrijednost istaknuta je i u članku u novinama Dom i svijet koji je dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. U tome bitnom spisu, koji se pojavio prije hrvatskoga narodnog preporoda, Antun Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. Bio je to prosvjed protiv latinskoga jezika jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti misli te da se samo njim može stvarati narodna kultura. Slava što ju je Antun Mihanović dva desetljeća poslije stekao pjesmom Horvatska domovina, odnosno Lijepa naša domovino, čini se još većom i zaslužnijom imamo li na umu da je svoje djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u duboku snu i kad je Ljudevit Gaj među malobrojnim hrvatskim piscima tražio suradnike za svoju Danicu. Antun Mihanović u to je vrijeme živio u Rijeci i njegova Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u u desetome broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnoga časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska. Više pojedinosti o tijeku događaja od prve objave u Danici do stvaranja himne te o prigodama i mjestima na kojima se izvodila Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina dostupno je na Portalu starih novina i časopisa.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis pjesme Lijepa naša domovino.

O bogatoj Mihanovićevoj književnoj ostavštini svjedoči i približno 120 zapisa o njegovim djelima u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Antun Mihanović preminuo je 14. studenoga 1861. godine u Novim Dvorima nedaleko od Klanjca.

The post „Lijepa naša domovino!“ – uz 160. obljetnicu smrti Antuna Mihanovića appeared first on .

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

Pjesmom Odlazak, koja je obilježila mnoge trenutke nostalgije i čežnje za mjestima koja čuvamo duboko u srcu, prisjećamo se pjesnika i boema Augustina Josipa Ujevića – Tina koji je preminuo 12. studenoga 1955. godine.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rodio se 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu obljetnice njegove smrti, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.“

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije
za let si, dušo, stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

(Igračka vjetrova)

The post Tamo, tamo da putujem… – uz 66. obljetnicu smrti Tina Ujevića appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 10. studenoga 2021. godine predstavljena je pjesnička zbirka Sjaj nebeske ceste Ivanke Zdrilić.

Predgovor petoj zbirci poezije Ivane Zdrilić napisala je književnica i svestrana umjetnica Nevenka Nekić. Autoričine pjesme interpretirao je dramski umjetnik Rajko Bundalo, a za glazbenu točku pobrinuo se Jadran Jeić, izvevši, između ostaloga, pjesmu Nikad škapulani, koju je skladao na stihove Ivanke Zdrilić. Nazočnima se s riječima zahvale obratila i autorica Ivanka Zdrilić.

Ivanka Zdrilić diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu u Zadru te knjižničarstvo na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Pjesme i stručne radove objavljuje u časopisima i zbornicima kao što su Zbornik Stjepan Kranjčić, Zadarska smotra, Zbornik radova IV. međunarodnoga kroatističkog znanstvenog skupa u Pečuhu, Zbornik domoljubne poezije Pjesmom protiv zaborava, Zbornik domoljubne poezije Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju i tjednik Hrvatsko slovo. Objavila je zbirke pjesama Raskrižja (2012.), Zavežljaj ljubavi (2014.), Blagost domu (2015.) i Obrisi neba (2020.). Na 7. susretu hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva Stjepan Kranjčić nagrađena je trećom nagradom za esej Izgorjet ću kao lojanica za hrvatski narod. Uvrštena je u zbirku ljubavne poezije Glagoljicom ispisana ljubav (2016.) koja sadrži djela 62 zadarska pjesnika. Piše na standardnome književnom jeziku i ikavici zadarskoga kraja.

Uvijek, za sobom, ostavi otvorena vrata, i prozore,
kolike još trebaš primiti u srce
premda su vremena mučna i teška,
život ište zagrljaj, susret, osmijeh, puninu.
Ako zatvoriš vrata, riječi će ostati prazne i bez duše,
nećeš vrijednosti sakupiti u košaricu sreće.
Zima će minuti, snjegovi okopniti, proljeće zamirisati,
ne boj se ljubavi, života, rada,
iako se mijenjaš, radost ostaje,
uvijek, za sobom, ostavi otvorena vrata i prozore.

(Ostavi otvorena vrata i prozore)

The post Pjesnička zbirka „Sjaj nebeske ceste“ predstavljena u NSK appeared first on .

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga, na obljetnicu nadnevka donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama kojim su postavljeni pravni temelji za planiran i sustavan rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica te svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.

Godišnje priznanje utemeljeno je 2010. godine, a za  2020. godinu priznanje Knjižnica godine dodijeljeno je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Dan hrvatskih knjižnica središnje je događanje Mjeseca hrvatske knjige čije je ovogodišnje geslo Ajmo hrvati se s knjigom!.

Priznanje Knjižnica godine za 2021. godinu bit će dodijeljeno Gradskoj knjižnici Požega.

Svečanost dodjele ovoga značajnog priznanja organizira Hrvatsko knjižničarsko društvo i održat će se 11. studenoga 2021. godine u 13 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uz izravan prijenos koji će se moći pratiti na stranici Hrvatskoga knjižničarskog društva na Facebooku.

U sklopu obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica, a radi povećanja javne svijesti o značaju i ulozi knjižnica u razvoju zajednica i društva u cjelini, Hrvatsko knjižničarsko društvo organizira digitalnu kampanju pod nazivom Knjižnice uvijek i svugdje! koja će trajati do 15. studenoga 2022. godine, odnosno do početka sljedećega Mjeseca hrvatske knjige.

„Knjižnice su javne kulturne ustanove namijenjene svima koji su u neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, znanošću, kreativnošću i umjetnošću. Potrebe i zahtjevi društva u odnosu na suvremene knjižnične usluge sve su veće i složenije“, poručuju iz Hrvatskoga knjižničarskog društva i pozivaju knjižnice, njihove korisnike i sve građane da podijele svoje iskustvo korištenja knjižnica te da se uključe u stvaranje novoga viđenja hrvatskih knjižnica.

Digitalnu priču u kojoj će predstaviti svoje viđenje hrvatskih knjižnica, svi zainteresirani mogu poslati preko mrežnoga obrasca Društva, a najoriginalnije priče bit će objavljene na zajedničkoj mrežnoj priči u povodu obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica 2022. godine.

The post Dan hrvatskih knjižnica 2021. appeared first on .

Svrha je ovoga dokumenta najaviti nove postupke povezane s nekim protuepidemijskim mjerama i osigurati vrijeme za prilagodbu zaposlenika, korisnika i poslovnih suradnika tim mjerama. Primjena mjera za ulazak u prostor Knjižnice bit će pravodobno regulirana odgovarajućom odlukom. 

U skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite donesenima 5. studenoga te mjerama čija se primjena najavljuje od 15. studenoga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 8. studenoga 2021. donosi Upute o prilagodbi organizacije rada Knjižnice u okolnostima pandemije virusa COVID-19. Ove se upute objavljuju kako bi se korisnici i poslovni suradnici upoznali s trenutačnim mjerama te pravodobno pripremali za najavljene mjere od 15. studenoga 2021. godine.

I dalje vrijede zaštitne mjere za korisnike propisane u prosincu 2020. i prilagodba mjera u svibnju 2021. godine, i to:

– https://www.nsk.hr/pravila-ponasanja-korisnika-nacionalne-i-sveucilisne-knjiznice-u-zagrebu-u-uvjetima-pandemije-covid-19-7-prosinca-2020 (7. prosinca 2020.).
– https://www.nsk.hr/promjena-nacina-rada-knjiznice-u-skladu-s-ublazavanjem-epidemioloskih-mjera-27-svibnja-2021 (27. svibnja 2021.).

 Ključne točke navedenih protuepidemijskih mjera

Mjere i ograničenja povezana s posebnim programima i događanjima u Knjižnici slijede odluke Stožera civilne zaštite, i to trenutačno one od 5. studenoga 2021. godine.

U korisničkim prostorima Knjižnice može istodobno boraviti 461 korisnik na propisanim označenim mjestima za rad.

Dizalo smiju istodobno koristiti najviše četiri osobe.

Usluga Večernjega rada Knjižnice korisnicima je do daljnjega dostupna u uobičajenome vremenu od 21 do 24 sata na razini nula, i to najviše 73 osobe istodobno. Ulazak u Knjižnicu za potrebe Večernjega rada dopušten je do 21.30.

Klasične protuepidemijske mjere vrijede do daljnjega, a obuhvaćaju:

– pravilno nošenje odgovarajuće zaštitne maske tijekom boravka u Knjižnici
– mjerenje temperature na ulazu u Knjižnicu
– evidencija korisničkoga radnog mjesta na informacijskim pultovima Knjižnice
– dezinfekcija ruku te pridržavanje mjera osobne higijene i higijene radnoga prostora
– održavanje najmanje fizičke udaljenosti od dva metra među osobama.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna je ustanova u koju je, prema najavama Stožera civilne zaštite, od 15. studenoga 2021. godine dopušten ulazak korisnicima, poslovnim suradnicima i zaposlenicima samo uz predočenje valjane i važeće EU Covid potvrde, što podrazumijeva i istodobno predočenje identifikacijskoga dokumenta.

Korisnici koji nisu u mogućnosti predočiti valjanu i važeću EU Covid potvrdu, neće moći ući u zgradu NSK. Za osobe koje se zbog zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti i o tome imaju odgovarajuću potvrdu, bit će donesene posebne mjere – ili ulazak s Covid potvrdom na temelju negativnoga testa ili iznimno klasične protuepidemijske mjere ako će ih za pojedinu korisničku potrebu biti moguće provesti.

Na Info točki EU Covid svim korisnicima Knjižnice bit će pružena tehnička potpora oko preuzimanja EU Covid potvrda iz sustava e-Građani ako imaju pristup i dovoljnu razinu ovlasti za korištenje sustava. Također, moći će dobiti informacije i pomoć prilikom instalacije mobilne aplikacije i pohrane digitalne EU Covid potvrde na osobni pametni uređaj (ako imaju pristup i dovoljnu razinu ovlasti). Korisnici koji nemaju otvoren korisnički račun za pristup u sustav e-Građani ili imaju pristup s nedovoljnom razinom ovlasti, mogu tiskanu EU Covid potvrdu zatražiti u područnim službama HZZO-a ili u ljekarnama.

 Predviđena organizacija rada s obzirom na najavljene mjere od 15. studenoga 2021.

1. U prostor NSK dopušten je ulazak korisnika, zaposlenika i poslovnih suradnika uz predočenje važeće i valjane EU Covid potvrde koja vrijedi uz identifikacijski dokument, i to za cijepljene, one koji su preboljeli Covid-19 te osobe s važećim negativnim testom.

2. Za korisnike koji se iz zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti primjenjuju se jednake mjere kao i za necijepljene korisnike – EU Covid potvrda i testiranje u ovlaštenim ustanovama i laboratorijima. Moguća odstupanja u smislu primjene klasičnih protuepidemijskih mjera dogovarat će se izravno s epidemiološkom službom i pojedinim korisnikom, ovisno o mogućnostima organizacije rada.Knjižnica moli korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te ih poziva da daljnje obavijesti prate na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

The post Upute za primjenu mjera Stožera civilne zaštite od 5. studenoga i priprema za najavljene mjere od 15. studenoga 2021. appeared first on .

Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na portalu Knjižnice Virtualne izložbe objavila je izložbu Ivan Zajc mlađi, koja predstavlja život, rad i djelovanje Ivana pl. Zajca.

Ivan pl. Zajc (1832. – 1914.) bio je istaknuti hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i dirigent koji je svojim radom obilježio glazbeni život Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljeća. To se razdoblje s obzirom na Zajčev značajni doprinos tada ne samo skladateljskom već i ostalim područjima hrvatske glazbe često naziva i Zajčevo doba. Osim vrijedne građe povezane sa Zajčevim radom i životom koja se čuva u zbirkama građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, sadržajem izložbe osobito je istaknuta Zajčeva rukopisna ostavština, čiji je najveći dio pohranjen u Zbirci muzikalija i audiomaterijala NSK, a korisnicima Knjižnice kao i široj javnosti dostupna je u sklopu portala Knjižnice Digitalne zbirke NSK.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve na živopisni susret preko ove izložbe s likom i djelom velikana hrvatske glazbene kulture te bolje upoznavanje s njegovom osobnošću i opsežnim i vrijednim nasljeđem kojim je trajno zadužio hrvatsku kulturnu baštinu.

The post Na portalu NSK „Virtualne izložbe“ objavljena izložba Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK posvećena Ivanu pl. Zajcu appeared first on .

Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zaprimio je 4. studenoga 2021. godine preostala 23 izvorna sveska enciklopedije Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers, čiji su glavni urednici bili Denis Diderot i Jean le Rond d’Alembert, radi njihova pregleda i pohrane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Građu je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu dostavila ravnateljica Francuskoga instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi u pratnji atašea za znanstvenu i sveučilišnu suradnju pri Francuskome institutu u Hrvatskoj Jasne Bas. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obvezuje se osigurati čuvanje svezaka u najboljim uvjetima. Deset svezaka Enciklopedije početkom je kolovoza već pohranjeno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Zaprimljenu građu u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pohranjuje Francuski institut u Hrvatskoj na neodređeno vrijeme u sklopu obilježavanja svoje stote obljetnice tijekom koje je organiziran povratak izvornoga primjerka Enciklopedije u Hrvatsku. Pojedinosti ove suradnje, koja također uključuje Leksikografski zavod Miroslav Krleža te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, bit će predmetom sporazuma o suradnji.

Zapisnik o pohrani građe Francuskoga instituta u Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu potpisali su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnateljica Francuskoga instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi. Preuzimanju građe te potpisivanju Zapisnika iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nazočili su konzervator restaurator Stevo Leskarac te knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju Jasenka Zajec.

Na Odjelu Zaštita i pohrana izradit će se Zapisnik o jedinicama građe i zatečenomu stanju prije pohrane. Sve jedinice građe čuvat će se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a cjelovita dokumentacija o njihovu stanju nalazit će se u Odjelu Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U sklopu obilježavanja stote obljetnice Francuskoga instituta u Hrvatskoj partneri su dogovorili suradnju na projektu vrednovanja izvornoga primjerka Enciklopedije objavljena između 1751. i 1772. godine, koji se od razdoblja između dvaju ratova nalazio u Francuskome institutu u Zagrebu u Hrvatskoj.

The post U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena preostala 23 sveska čuvene „Enciklopedije“ Diderota i d’Alemberta appeared first on .

U subotu 6. studenoga 2021. godine u razdoblju od 14 do 20 sati planirana je modernizacija mrežne računalne opreme Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

S obzirom na to da će tijekom zamjene glavnoga switcha doći do prekida internetske veze, u navedenome razdoblju mogući su prekidi u radu knjižničnoga i skupnoga kataloga NSK te Portala Knjižnice.

The post Mogući prekidi u radu knjižničnoga i skupnoga kataloga NSK te Portala Knjižnice appeared first on .

U povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. studenoga 2021. godine otvorena je izložba Sloboda se njegovim imenom zove. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković, a svečanomu otvorenju nazočili su i izložbu razgledali i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek te ministar obrane Republike Hrvatske dr. sc. Mario Banožić.

Prigodnim obraćanjem na svečanome otvorenju izložbe uzvanicima su se, uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, obratili i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić, voditelj Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i suautor izložbe Hrvoje Špac, kustosica izložbe i autorica stručnih tekstova Vlatka Filipčić Maligec iz udruge Kliofest te ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Jelena Miškić. U umjetničkome djelu programa čitanjem priče Povratna karta iz djela Pavla Pavličića Dunav: P.S. 1991. Vukovarske razglednice nastupio je dramski umjetnik Joško Ševo, dok je program moderirala savjetnica za odnose s javnošću Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te suatorica izložbe Maja Priselac.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima priredila je ovu izložbu kako bi oživjela sjećanja na tešku sudbinu grada na Vuki i Dunavu, grada simbola i grada heroja – Vukovara te istaknula suvremeni život Vukovara i Vukovaraca u kojem značajno mjesto zauzima kultura.

Izložba daje uvid u fotografije, knjige, rukopise, novinske članke i ostalu građu koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i partnerske ustanove čuvaju u svojim zbirkama – građu koja svjedoči o stradanju Vukovara u Domovinskome ratu, ali i bogatoj kulturi grada u prošlosti i danas.

Središnji dio izložbe u predvorju Knjižnice gradi se oko ključnih događaja na karti ratnih zbivanja – bitke za Vukovar, zbivanja u vukovarskoj bolnici, na Ovčari i vojarni te borbi u Borovome Selu i Borovome Naselju 1991. godine. Svaka lokacija opisana je tekstovima povjesničarke i kustosice izložbe Vlatke Filipčić Maligec, a prate ih i nezaboravne fotografije hrvatskih ratnih fotografa te  naslovnice Večernjega lista koje su svjedočanstvo ratnih zbivanja u Vukovaru i sudbine Vukovaraca tijekom Domovinskoga rata kao i reprezentativna knjižnična građa o ratu u Vukovaru iz Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu NSK.

Izložba je potaknuta dosadašnjim djelovanjem Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu koja okuplja i daje na korištenje svu relevantnu građu o Domovinskome ratu. Utemeljena kao dio nacionalne zbirke Croatica, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu prikuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje građu objavljenu u Hrvatskoj i svijetu koja se bavi temom Domovinskoga rata ili je objavljena tijekom njegova trajanja. Tijekom dvanaest godina postojanja, Zbirka je okupila više od 3000 naslova kojima je Domovinski rat tema, povod ili nadahnuće.

U bogatome fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji danas broji gotovo 3,8 milijuna svezaka, brižno se čuva i građa koja svjedoči o bogatoj kulturi grada Vukovara. Izbor stare i rijetke građe iz Grafičke zbirke, Zbirke muzikalija i audiomaterijala, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa kao i općega fonda Knjižnice zastupljen je u drugome dijelu izložbe – od književnih djela nadahnutih Vukovarom i djela vukovarskih književnika preko prekrasnih grafika i starih razglednica do glazbenih rukopisa i zemljovida.

Izložbu prati objava virtualne izložbe Kultura u Vukovaru danas Gradske knjižnice Vukovar izrađene u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. Virtualna izložba predstavlja na planu grada ustanove koje danas djeluju u Vukovaru kao čuvari kulture i tradicije te suradnjom, povezanošću i kvalitetom svojih programa izgrađuju i nose nacionalni i kulturni identitet.

Dobra suradnja dviju knjižnica rezultirala je i objavom virtualne izložbe Vukovar koja okuplja dosadašnje rezultate u području digitalizacije građe i njezine kreativne interpretacije – virtualne izložbe i digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice Vukovar. Digitalne zbirke sadrže digitaliziranu vizualnu i kartografsku građu koja daje uvid u vizure Vukovara u prošlosti i sadašnjosti te knjige, brošure, povijesne dokumente, ex librise i članke koji su važni za kulturu i povijest grada Vukovara i njegovih stanovnika. Dostupne su i dvije značajne virtualne izložbe Gradske knjižnice Vukovar posvećene znamenitim Vukovarcima – Nikoli Andriću i Brani Crlenjaku kojima je Gradska knjižnica Vukovar ostvarila značajan iskorak u suvremenome pristupu čuvanja i promidžbe zavičajne kulturne baštine.

Izložba Sloboda se njegovim imenom zove može se pogledati do 30. studenoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Autori su izložbe djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvoje Špac, Maja Priselac i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, dok su autori izloženih fotografija Davorin Višnjić, Drago Havranek, Emica Elveđi Goran Pichler, Igor Kralj, Josip Bistrović, Marko Mrkonjić, Mišo Lišanin, Robert Belošević, Robert Šipek, Siniša Hančić i Viktorin Jurić Paša. Kustosica je izložbe i autorica stručnih tekstova Vlatka Filipčić Maligec. Autori su virtualne izložbe Kultura u Vukovaru danas Jelena Miškić, Borivoj Čalić i Eleonora Đekić iz Gradske knjižnice Vukovar.

Izložba se održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu programa Godina čitanja. Suorganizatori su izložbe Večernji list, a partneri udruga za promicanje kulture povijesti – Kliofest i Gradska knjižnica Vukovar. Ostvarenju izložbe doprinos je dao i velik broj suradnika iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i partnerskih ustanova i organizacija.

Katalog izložbe Sloboda se njegovim imenom zove.

The post Otvorena izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“ appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši stručni savjetnik – programer za web u Odjelu Informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši stručni savjetnik – programer za web u Odjelu Informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 5. studenoga 2021. appeared first on .

Knjigu vrati, ništa ne plati! 

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2021. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 10. do 13. studenoga 2021. godine.

Knjige se  vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2021. appeared first on .

Ja se ne volim ni s kim tući
I nikad neću da dotaknem
Kad me nagovaraju i kažu:
Ne smiješ dodirnuti njegovo uho.

Kad nas učitelj pusti iz škole
Najprije idemo svi u redu,
A poslije, čim nas ne vidi više,
Tuku se s onima iz drugog sela.

Ja ne volim o tome ni govoriti.
Meni je najdraže kad idemo kući
A netko vikne: Tko će bit magarac?
Ja onda kažem: Metnite na me torbe!

I svi na moja ramena povješaju.
A meni nije teško, jer znam da nosim
I Jelinu torbu. Mogao bih za nju
Da nosim, sigurno, trideset i tri torbe.

Al nikom ne bih priznao da sve nosim
Zbog Jele!… Koji možda o meni misli da sam
Magarac pravi, znam: vara se, i ne zna…
Magarac, to svi već znaju, imade dugačke uši.

(Nosim sve torbe a nisam magarac)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi, ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkoga knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post Uz obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića appeared first on .