Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Proljetje, milo proljetje, koliko donašaš život koliku milinu!

The post Citat 2. svibnja 2022. appeared first on .

Poštovane korisnice i poštovani korisnici Knjižnice,

zanima nas koliko ste zadovoljni radom i boravkom u Knjižnici, a kako bismo znali što poboljšati, trebamo vašu pomoć.
Molimo vas izdvojite nekoliko minuta i popunite online anketu na sljedećoj poveznici https://www.nsk.hr/anketa-o-korisnickim-uslugama-nsk.

Dragocjen nam je svaki vaš prijedlog ili komentar!

Vaša NSK

The post Online anketa o korisničkim uslugama NSK appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u ponedjeljak 25. travnja, predstavljen je projekt BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, osmišljen kako bi se povećala razina dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala slijepim i drugim osobama s poteškoćama čitanja standardnog tiska.

Okupljene je na predstavljanju pozdravila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je ponosni suorganizator Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“. U ime Hrvatskog knjižničarskog društva skupu se obratila dr. sc. Dijana Machala, predsjednica HKD-a, a u ime Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ govorila je njezina voditeljica Željka Miščin. Projekt, njegov značaj i planove za daljnji razvoj predstavili su Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim i Marjan Povše, predstavnik konzorcija Blinda.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u Europskoj uniji živi 26 350 000 slijepih i slabovidnih osoba. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2019. godini u Hrvatskoj je registrirano 27 000 osoba s oštećenjem vida. Upravo njima trenutno je putem aplikacije BLINDA dostupno više od 6000 audioknjiga na hrvatskom, slovenskom i njemačkom jeziku. Očekuje se da će mobilna aplikacija biti dostupna od kraja travnja 2022. kada će biti moguća registracija za krajnje korisnike.

BLINDA je međunarodni projekt osam partnera iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke, pokrenut u rujnu 2019. godine. Rezultat projekta je razvoj tehnološke platforme koja slijepim i slabovidnim osobama omogućava pristup zvučnim knjigama putem mobilne aplikacije BLINDA, u skladu s Marakeškim ugovorom. Projekt financira Europska unija u okviru programa Erasmus+.

Predstavljanje projekta BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe bio je program Hrvatskog knjižničarskog društva u Noći knjige 2022.

The post Predstavljen Erasmus+ projekt BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. travnja svečano je otvorena izložba Andrija Mutnjaković KINETIC ARCHITECTURE 1964–1990 koja će se moći razgledati do 7. svibnja 2022. godine.

Okupljenima se na početku svečanosti obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zatim predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt te autor izložbe i voditelj Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Andrija Mutnjaković. Na kraju svečanosti okupljenima se obratila upraviteljica Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec.

Izložba se sastoji od inovativnih arhitektonskih projekata koje je osmislio akademik Andrija Mutnjaković te od umanjena izdanja arhitektonske mape u obliku knjige pod nazivom Kinteičke arhitektonske kreacije.

The post U NSK otvorena izložba „Andrija Mutnjaković KINETIC ARCHITECTURE 1964–1990“ appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za školske knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za školske knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 27. travnja 2022. appeared first on .

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora

Podaci o poslovnom prostoru

Lokacija:

– natječajem se daje u zakup poslovni prostor u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se nalazi na adresi Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu, u nizu lokala na Ulici Hrvatske bratske zajednice.

Površina i namjena poslovnog prostora:

– natječajem se daje u zakup poslovni prostor ukupne površine 210,60 m2, a korisne obračunske površine 186,00 m2. Prostor je u tlocrtu zgrade NSK označen brojem 5
– prostor se daje u zakup za obavljanje djelatnosti iz poglavlja 58, 59, 60, 61, 62 i 63 važeće Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NN 58/2007).

Opremljenost:

– poslovni prostor se nalazi u stanju potpune građevinske dovršenosti i opremljenosti (priključak električne energije, voda, priključak za grijanje, hlađenje i ventilaciju, sanitarni čvor),
– poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju pa je budući zakupnik obvezan predmetni poslovni prostor urediti odnosno po potrebi privesti svrsi o svom trošku. Uložena sredstva nakon isteka roka zakupa se ne vraćaju zakupniku,
– poslovni prostor je moguće razgledati radnim danom od 10:00 do 13:00 sati prema dogovoru uz prethodnu najavu na telefon 616-4015 ili e-mail vmarinic@nsk.hr.

Zakup:

– poslovni prostor daje se u zakup na razdoblje od 5 (pet) godina,
– minimalna cijena zakupa poslovnog prostora iznosi 6,00 Eura/m2 mjesečno. Navedeni iznos uvećava se za iznos PDV-a.
– iznos se izračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostavljanja ponude,
– režijske troškove snosi zakupnik u cijelosti, a oni obuhvaćaju sva trenutno važeća i buduća davanja koja utvrđuju i naplaćuju državna tijela i/ili jedinice lokalne uprave i samouprave,
– osim troškova zakupnine i režijskih troškova, zakupnik je dužan snositi troškove svih isprava potrebnih za obavljanje djelatnosti koje zahtijevaju ovlaštena tijela, troškove održavanja poslovnog prostora, namještaja i opreme, troškove nabave novog namještaja i opreme te troškove polica osiguranja.

Uvjeti natječaja

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje su registrirane za obavljanje tražene djelatnosti.

Ponuda za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati:

– podatke o podnositelju ponude (naziv pravne osobe, MB, OIB i adresa sjedištu s naznakom   odgovorne osobe, odnosno naziv obrta, ime i prezime, OIB, adresu prebivališta),
–  izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog, ili drugog odgovarajućeg registra, ili rješenje za fizičke osobe, iz kojih mora biti vidljivo da je natjecatelj registriran za obavljanje djelatnosti iz natječaja, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ne starije od 6 mjeseci do objave u Narodnim novinama te presliku osobne iskaznice za fizičke osobe,
– bilancu ili račun dobiti i gubitka odnosno odgovarajući financijski izvještaj (bon-1) za posljednje 3 (tri) financijske godine, ukoliko je primjenjivo;
– sol-2 ili bon-2 ne stariji od 30 dana (original ili ovjerena preslika) do dana slanja objave u Oglasnom dijelu Narodnih novina, ukoliko je primjenjivo;
–  potvrdu nadležnog općinskog suda da protiv fizičke osobe ili odgovorne osobe u tvrtki nije podignuta optužnica, niti je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela;
– potvrdu porezne uprave o uplaćenim porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koja se prilaže u neovjerenoj preslici (neovjerenom preslikom smatra se i neovjereni ispis elektroničke isprave), ne stariju od 30 dana do objave oglasa u Narodnim novinama,
– jasno navedenu visinu ponuđene mjesečne zakupnine po m2 površine,
– suglasnost ponuditelja za uplatu jamstva za izvršenje ugovornih obveza koje podrazumijeva uplatu pologa u iznosu 1 mjesečne zakupnine, uvećane za PDV, na IBAN zakupodavca. Dokaz o uplati mora biti vidljiv na računu zakupodavca na dan potpisa ugovora s izabranim ponuditeljem. Iznos zakupnine se izračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostave ponuda. Zakupodavac polog može iskoristiti u slučaju da odabrani ponuditelj u dospijeću ne podmiri ispostavljeni račun za zakupninu poslovnog prostora te režijske troškove. Zakupodavac zadržava 50 % uplaćenog pologa ponuditelja koji je izabran kao najpovoljniji, a odbije potpisati Ugovor. Neuplata jamstva za izvršenje ugovornih obveza neotklonjiv je nedostatak za sklapanje ugovora;

Sukladno odredbama čl. 6. st. 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

Pravo sudjelovanja nemaju osobe odnosno poslovni subjekti koji imaju u zakupu poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje ne ispunjavaju obveze iz ugovora o zakupu ili ih neuredno ispunjavaju zaključno sa danom prijave na natječaj, te imaju prema Republici Hrvatskoj dugovanje po bilo kojoj osnovi, uključujući i ako se prijave na natječaj putem novoosnovanih poslovnih subjekata.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje svih uvjeta javnog natječaja, s priloženom traženom dokumentacijom, sadrži ukupno najviši mjesečni iznos zakupnine po kvadratnom metru površine.

Pisane ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta javnog natječaja dostavljaju se u zatvorenim kuvertama neposredno u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu ili preporučenom poštom na adresu:

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom «Ponuda za zakup poslovnog prostora (PP 5) – ne otvarati»

Rok za dostavu pisanih ponuda je 14 (četrnaest) dana od objave javnog natječaja.

Natječaj je objavljen u Narodnim novinama i internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (www.nsk.hr).

Otvaranje ponuda neće biti javno.

Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

O ishodu javnog natječaja sudionici će biti obaviješteni najkasnije u roku od 14 (četrnaest) dana od proteka roka za predaju ponuda. S odabranim ponuditeljem sklopit će se, najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana obavijesti o prihvaćanju ponude, ugovor o zakupu na određeno vrijeme od 5 (pet) godina kao ovršna (solemnizirana) isprava na trošak ponuditelja-zakupnika. U slučaju da odabrani ponuditelj u tom roku ne pristupi sklapanju ugovora zakupodavac će odabrati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja, ako je primjenjivo.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude i pravo poništenja ovoga natječaja u bilo koje vrijeme prije zaključenja ugovora, bez obveze obrazloženja razloga i bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima, što ponuditelji prihvaćaju prijavom na natječaj.

Sve informacije o oglašenom natječaju mogu se dobiti u Odsjeku održavanja NSK, radnim danom od 10:00 do 13:00 sati ili na telefon broj: 01/616-4015, ili e-adresu vmarinic@nsk.hr.

The post Javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora appeared first on .

Jedan od najvećih svjetskih pisaca trilera Jo Nesbø u subotu 7. svibnja 2022. godine u organizaciji izdavačke kuće Fokus gostovat će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu svojega boravka u Hrvatskoj.

Na gostovanju će se osvrnuti na svoj dosadašnji rad, osobito na zadnje dvije objavljene knjige Stručnjak za ljubomoru i druge priče i Otok štakora i druge priče.

Romani ovoga poznatog pisca osebujne biografije prevedeni su na više od 50 jezika i prodani u više od 50 milijuna primjeraka. Najpoznatiji je po kriminalističkim romanima o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli svjetsku slavu i brojne nagrade. Prvi je u seriji romana o detektivu Harryju Holeu roman Šišmiš iz 1997. godine za koji je dobio nagradu Riverton za najbolji norveški kriminalistički roman i nagradu Stakleni ključ za najbolji nordijski kriminalistički roman. Osim Šišmiša i ostalih romana o Harryju Holeu – Žohara, Crvendaća, Nemeze, Đavolje zvijezde, Spasitelja, Snjegovića, Leoparda, Fantoma, Policije, Žeđi i Noža, na hrvatskome jeziku objavljeni su i njegovi samostalni romani – Sin, Krv na snijegu, Ponoćno sunce, Lovci na glave, Macbeth i Kraljevstvo te zadnja dva naslova Stručnjak za ljubomoru i druge priče i Otok štakora i druge price koji su žanrovski izlet u obliku zbirke priča.

Pojedinosti o posjetu Joa Nesbøa Hrvatskoj dostupne su na mrežnoj stranici izdavačke kuće Fokus.

The post Jo Nesbø gostuje u svibnju u NSK appeared first on .

U povodu Dana Europe, Europski dokumentacijski centar NSK u suradnji s lokalom Spunk i Predstavništvom Europske komisije u RH organizira pub kviz „Veliki europski kviz“ u Spunku 9. svibnja 2022. godine.

Pitanja će biti podijeljena u nekoliko kategorija, koje će obuhvaćati opće znanje tematski vezano uz Europu. Za sudjelovanje u pub kvizu potrebno je prijaviti ekipu od 3 do 5 članova na adresu e-pošte edc@nsk.hr do 6. svibnja. Tri najbolje ekipe očekuju vrijedne nagrade!

Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine od 1985., kako bi se građane podsjetilo na Schumanovu deklaraciju koja predstavlja temelje nastanka Europske unije.

The post Proslavite s nama Dan Europe na „Velikom europskom kvizu“ appeared first on .

Najmasovnija nacionalna manifestacija koja promiče knjigu i čitanje Noć knjige svečano je otvorena danas 22. travnja u podne u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Okupljene uzvanike prigodnim su riječima pozdravili izaslanik ministrice kulture i medija i državni tajnik Ministarstva Krešimir Partl, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te predstavnik Organizacijskoga odbora Noći knjige i predsjednik Hrvatske zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina, a okupljenima se obratio i suvremeni lakrdijaš Perica, ovogodišnje zaštitno lice Noći knjige kojega je utjelovio glumac Igor Baksa.

Na svečanome otvorenju Noći knjige Vanja Jurilj iz Hrvatske udruge školskih knjižničara proglasila je pobjednike nagradnoga natječaja za osnovne i srednje škole I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom, koji je u suradnji s organizatorima manifestacije organizirala upravo Hrvatska udruga školskih knjižničara. Na Natječaj je od 14. ožujka  do 11. travnja pristiglo 127 literarnih i 40 kreativnih radova iz svih hrvatskih  županija. Najbolji su literarni radovi Neću reć Stipe Bartulovića, učenika 4. razreda Osnovne škole Bijaći iz Kaštel Novoga, Knjige su sloboda Petre Petelin, učenice 8. razreda Osnovne škole Ivana Zajca iz Rijeke i Znam što je sloboda Tereze Klečina, učenice 4. razreda Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru.

Tamara Kraus iz agencije Kvaka – Ured za kreativnu analizu predstavila je najnovije Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj koje je pokazalo da je u prethodnih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo svega 42 posto građana Hrvatske, što je tri posto manje u odnosu na prošlu godinu i čak sedam posto manje u odnosu na 2020. godinu.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju dvije knjige godišnje. Kao i prethodnih godina, najviše čitaju žene (48 posto), visokoobrazovane osobe (70 posto) te osobe koje žive u Zagrebu ili okolici (52 posto) i čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (61 posto). Najčešće se čita beletristika (58 posto), zatim publicistika (30 posto) i stručne knjige (29 posto), a najmanje knjige iz područja umjetnosti (8 posto) i stripovi (7 posto).

Najveći postotak čitača knjige posuđuje u knjižnicama (43 posto). Knjige kupuje 36 posto građana, 29 posto ih posuđuje od prijatelja, a 21 posto građana knjigu dobiva na dar.

U posljednja tri mjeseca svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu, pa tako i kupovina knjiga bilježi blagi pad u odnosu na posljednje četiri godine kada je postotak građana koji su kupovali knjige bio iznad 20 posto. Češće od prosjeka kupuju visokoobrazovane osobe (38 posto), osobe u dobi od 26  do 35 godina (32 posto) te osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (35 posto). Najviše su se kupovali beletristika, stručne knjige te dječja izdanja i publicistika. Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama. Blagi trend rasta bilježi kupovina na internetu, a istodobno lagani trend pada bilježi kupovina na kiosku. Online akcije poticaj su za kupovinu knjiga za 14 posto građana.

Pomanjkanje interesa i dalje je glavni razlog nekupovanja knjiga (54 posto). Interes za knjigom najčešće nemaju muškarci (65 posto), mladi u dobi između 16 i 25 godina (61 posto) te osobe s najnižim obrazovanjem (završena osnovna škola – 62 posto). Broj građana koji ne kupuju knjige jer ih ne zanimaju porastao je u odnosu na 2020. godinu, kada ih je bilo 43 posto. Druga dva najčešća razloga nekupovanja knjiga su posudba u knjižnici (16 posto) te financije (17 posto).

Sadržaje na internetu čita 70 posto građana, najviše osobe u dobi od 26 do 55 godina (više od 88 posto) te visokoobrazovane osobe i osobe s primanjima kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (90 posto). Najčešće se čitaju dnevne novine (54 posto), a slijede portali i blogovi s autorskim i kritičnim sadržajem (25 posto).

Svega osam posto građana čita e-knjige, i to najčešće građani u dobi od 16 do 25 godina, a e-knjigu kupuje dva posto populacije Republike Hrvatske.

Zanimljivo je da i dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i u ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga, a različite manifestacije posvećene knjizi poticaj su za čitanje knjiga za 21 posto građana, dok njih 13 posto rado posjećuje festivale i sajmove knjiga. Predstavljanja knjiga zanimljiva su pak za 15 posto građana.

Zanimljivi su i podatci koji se odnose na posudbu u knjižnicama. Naime, čak 72 posto članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem, a 74 posto njih smatra i da one uglavnom imaju i sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj priređeno je u povodu održavanja ovogodišnje Noći knjige na uzorku od tisuću ispitanika te u razdoblju od 1. do 18. ožujka ove godine.

Noć knjige odvijat će se širom Hrvatske do 25. travnja. Tijekom tih četiriju dana u više od 250 gradova i mjesta održava se više od 1200 programa i akcija koji su se nakon pandemijskih godina ponovno iz virtualnih prostora vratili u stvarni. Svi programi dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije Noći knjige.

Noć knjige jedanaestu se godinu zaredom održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja). Ovogodišnja je tema sloboda i knjiga kao prostor slobode.

Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Manifestacija se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatske gospodarske komore.

The post Svečano otvorena Noć knjige 2022. appeared first on .

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće kao i sadržaj ove omiljene priče pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i književnosti za mlade, Hans Christian Andersen, poznatu kao Mali Nobel.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK u sklopu projekta Baština na mreži: znanstvenici predstavljaju kulturnu baštinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Natječaj je namijenjen knjižničarima i suradnicima visokoškolskih i specijalnih knjižnica te znanstvenicima koji u suradnji s knjižnicama i knjižničarima žele predstaviti kulturnu i znanstvenu baštinu (značajnu osobu, temu, djelo, događaj ili razdoblje) u obliku virtualne izložbe.

Svrha je ovoga Natječaja poticanje izradbe virtualnih izložbi korištenjem građe NSK kao sredstva za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku te otkrivanje mogućnosti njezina korištenja u obrazovanju.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 2012. godine izrađuje virtualne izložbe korištenjem digitalizirane građe i objavljuje ih na portalu Virtualne izložbe. Godine 2018. proveden je i prvi natječaj Baština na mreži radi poticanja knjižnica i ostalih baštinskih ustanova na suradnju u izradbi izložbi, edukaciji i razvoju mreže suradnika i izložbi.

Prilikom prijave na Natječaj potrebno je dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje te navesti popis građe koja se planira skenirati. Prednost će imati prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbiraka NSK i izložbe koje se bave popularizacijom znanosti.

U Natječaju će se dodijeliti nagrade dvama odabranim prijedlozima, i to:

a) novčane nagrade za izradbu virtualne izložbe
Dva odabrana prijedloga nagradit će se novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna.

b) potpora za skeniranje građe iz fonda NSK
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabranim će prijedlozima omogućiti digitalizaciju građe iz svojega fonda u vrijednosti do 2.500,00 kuna za svaku izložbu, tehničku podršku za izradbu izložbe, pomoć u izradbi metapodataka te diskovni prostor za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijave se primaju elektroničkom poštom na adresu digitalna@nsk.hr do 20. svibnja 2022., a rezultati Natječaja bit će objavljeni 1. lipnja 2022. godine. Na Natječaj se ne mogu prijaviti djelatnici NSK.

Podsjećamo, kao rezultat drugoga provedenog natječaja, godine 2020. objavljene su izložbe Ljekarništvo u Bjelovaru čiji je predlagatelj bila Medicinska škola Bjelovar i Povijest tehničkog dokumentiranja, čiji je predlagatelj bila Knjižnica Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku, Split.

The post Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK appeared first on .

Uz uskrsnu čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu želimo vam radosne i sretne uskrsne blagdane.

The post Sretan Uskrs! appeared first on .

U srijedu 13. travnja u kupoli Gradske knjižnice medijima je predstavljena 11. Noć knjige, njezina tema, posebni programi i naglasci.

Ove godine manifestacija će trajati čak četiri dana, od 22. do 25. travnja, a obuhvatit će više od 1200 programa i akcija u 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske. U Noći knjige sudjelovat će 150 narodnih knjižnica, više od 100 knjižara, antikvarijata i nakladnika, 300 škola te vrtići, fakulteti, kazališta, mjesni odbori, učenički domovi, domovi za starije osobe, kulturni centri itd. U programima će sudjelovati i velik broj pisaca, umjetnika raznih profila, pripovjedača i kreativaca. Sudionici Noći knjige družit će se s knjigom i u zatvorima, dvorcima, kafićima, vlakovima, voćnjacima, na trgovima, crkvama, pa čak i u berbi gljiva i pivovari.

Noć knjige ove godine temom propitkuje slobodu te knjigu kao prostor slobode. Sudionici će se slobodom baviti u čitavoj lepezi mogućih interpretacija – od cenzure i autocenzure do kritičkog mišljenja i pjesničke slobode. Velik broj programa bit će posvećen i dvjema značajnim obljetnicama – 400. obljetnici rođenja velikog francuskog književnika Molièrea te 100. obljetnici rođenja jedne od najvećih hrvatskih književnica Vesne Parun.

Na Noć knjige i ove se godine nastavlja akcija Knjiga svima i svuda u gotovo svim knjižarama, online shopovima nakladnika i online knjižarama s prigodnim akcijskim popustima u trajanju od 23. do 30. travnja 2022.

Organizatori Noći knjige su u suradnji s partnerima priredili čak dvije humjanitarne akcije. Tako će u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske biti otkupljen veći broj knjiga ukrajinskih pisaca i knjiga na ukrajinskom jeziku, koje će biti darovane hrvatskim knjižnicama za potrebe izbjeglih Ukrajinaca. Za najmlađe je objavljena i ukrajinsko-hrvatska početnica, a nakladnici su pozvani da u ovoj godini tiskaju najmanje jednu knjigu na ukrajinskom jeziku.

U suradnji s Lumer shopom iz Splita poruke Noći knjige koje promoviraju knjigu i čitanje oživjele su na majicama i vrećicama koje se mogu kupiti na stranicama Shopa, a sav iznos od prodaje bit će doniran udruzi MoSt iz Splita.

Noć knjige svečano će biti otvorena u petak 22. travnja u podne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje će biti predstavljeni i najnoviji rezultati istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj. Dio programa bit će i natpis zaštitnog lica Noći knjige – suvremenog lakrdijaša Perice kojeg je utjelovio glumac Igor Baksa, a na otvorenju će biti proglašeni i pobjednici literarnog natječaja za školarce pod nazivom I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom, koji je organizirala i provela Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Noć knjige jedanaestu se godinu zaredom održava u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portala za knjigu i kulturu Moderna vremena, udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Svi programi koji će se održati u ovogodišnjoj „eskimski dugoj“ Noći knjige dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije https://nocknjige.hr/.

The post Noć knjige 2022. – četiri dana u znaku čitanja i slobode appeared first on .

Jedanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održat će se virtualno 12. i 13. svibnja 2022. godine.

Ovogodišnji Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata okuplja značajan broj stručnjaka iz područja digitalizacije građe i izgradnje digitalnih zbirki koji će predstaviti rezultate rada u prethodnoj godini, podijeliti svoje spoznaje iz područja upravljanja digitalnom građom kao i njezinom interpretacijom, kontekstualizacijom i okupljanjem kroz suradničke projekte. U središtu 11. D-festa bit će predstavljanje dosadašnjih aktivnosti i rezultata nacionalnoga projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine u trećoj godini njegove provedbe kao i planovi za nastavak provedbe digitalizacije kulturne baštine.

Na D-festu ćemo imati priliku, kroz izlaganja i predstavljanja postera, saznati više i o suradnji ustanova u digitalizaciji građe, radu na domaćim i međunarodnim projektima, izradbi virtualnih izložbi, o digitalnoj humanistici i mogućnostima korištenja digitalnih zbirki u obrazovanju. Preliminarni program dostupan je na mrežnim stranicama D-festa, a prijaviti se možete preko poveznice http://dfest.nsk.hr/registracija.

The post Otvorene prijave za sudjelovanje na Jedanaestome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

U povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održano je poetsko druženje uz izložbu Žena koralj, žena hrid posvećenu ovoj velikoj hrvatskoj poetesi.

U prigodnome programu sudjelovali su novinar i autor knjige Posljednja volja Vesne Parun Denis Derk, akademska slikarica, grafičarka i dizajnerica Zdenka Pozaić te glumica Marija Sekelez, inače prijatelji i suradnici Vesne Parun, koji su se prisjetili svojih susreta, druženja i suradnje s pjesnikinjom. U umjetničkome dijelu programa antologijske stihove velike hrvatske poetese govorila je glumica Marija Sekelez.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević prigodnim je riječima pozdravila okupljene zaljubljenike uz stihove Vesne Parun.

„Stota obljetnica rođenja velike Vesne Parun potaknula nas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu da zavirimo u svoj fond, u trezor i na knjiške police i provjerimo što nam je Vesna Parun ostavila, čime nas je sve zadužila. No sa sigurnošću tvrdim: da smo ovaj događaj i ovu izložbu posvećenu Vesni Parun priredili i u nekoj drugoj prilici, većina vas ovdje nazočnih potrudila bi se doći i biti dijelom takvoga susreta jer snaga Vesnine riječi, ukupnost onoga što je bila i što jest, privlači, poziva na promišljanje, zrcali, potiče, i prije svega, očarava svojom ljepotom“, istaknula je glavna ravnateljica NSK, dodavši kako je izložbom Žena koralj, žena hrid oživljena žena otpor, žena prijekor, morska medvjedica i morska meduza, žena koralj i žena hrid Vesna Parun.

Izložbom je predstavljena građa Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te građa iz općega fonda Knjižnice – od njezinih rukopisa preko grafičkih mapa do glazbenih rukopisa nastalih na stihove Vesne Parun. Na izložbi su zastupljene i fotografije Vesne Parun hrvatske fotografkinje Zlate Vucelić kao i mural Koralj vraćen moru, koji su na poticaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun oslikale studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Nika Vrbica (autorica), Anđela Majica, Ena Antunović i Marta Dijak pod mentorstvom dekana Akademije red. prof. art. Tomislava Buntaka te likovne umjetnice i vanjske suradnice Akademije dr. art. Melinde Štefčić.

Izložba se u predvorju Knjižnice može pogledati do 23. travnja 2022. godine.

Autorica istaknute slike Vesne Parun: Zlata Vucelić.

The post Uz 100. obljetnicu rođenja Vesne Parun u NSK otvorena izložba „Žena koralj, žena hrid“ i održano tematsko druženje uz Mariju Sekelez, Denisa Derka i Zdenku Pozaić appeared first on .

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je, razmatrajući aktualnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji, ali i u okruženju, donio 7. travnja 2022. niz odluka u svrhu sprječavanja širenja zaraze koronavirusom. Sukladno donesenim odlukama, od 9. travnja 2022. godine se za prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ukida:

– obveza nošenja maske,
– ograničenje broja osoba u dizalima,
– ograničenje broja sudionika na okupljanjima/događanjima,
– zabrana konzumacije hrane i pića u prostoru Knjižnice,
– obveza mjerenja temperature pri ulasku u Knjižnicu te
– ograničenje broja korisnika u čitaonicama.

Na snazi i dalje ostaje obveza brige o sebi i drugima koja prema osobnoj procjeni podrazumijeva međusobnu udaljenost, nošenje maske i dezinfekciju ruku.

Zahvaljujemo svim korisnicima što su dosadašnjim odgovornim ponašanjem spriječili širenje zaraze koronavisurom u prostoru Knjižnice te time spriječili njezino zatvaranje. Pozivamo ih da unatoč ublažavanju mjera i dalje odgovornim ponašanjem omoguće da prostor Knjižnice bude sigurno mjesto kako za njih tako i za sve djelatnike te posjetitelje Knjižnice.

Nove odluke Stožera civilne zaštite za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom.

The post Ukida se niz protuepidemijskih mjera za boravak u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 15. travnja 2022. godine bit će otvorena od 8 do 16 sati.

U subotu 16. travnja (Velika subota) i ponedjeljak 18. travnja 2022. godine (Uskrsni ponedjeljak) Knjižnica će biti zatvorena.

Od utorka 19. travnja 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitom radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom uskrsnih blagdana appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 11. travnja 2022. godine u 14 sati u predvorju Knjižnice organizira poetsko druženje uz izložbu Žena koralj, žena hrid u čast jednoj od najvećih hrvatskih književnica Vesni Parun kojoj ove godine obilježavamo 100. obljetnicu rođenja.

U prigodnome programu sudjelovat će novinar i autor knjige Posljednja volja Vesne Parun Denis Derk, akademska slikarica, grafičarka i dizajnerica Zdenka Pozaić te glumica Marija Sekelez, inače prijatelji i suradnici Vesne Parun, koji će se prisjetiti svojih druženja s njom. U umjetničkome djelu programa Marija Sekelez govorit će i antologijske stihove velike pjesnikinje.

Izložbom o velikoj hrvatskoj poetesi rođenoj 10. travnja ove će godine Knjižnica dati uvid u građu iz Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te općeg fonda Knjižnice – od njezinih rukopisa preko grafičkih mapa do glazbenih rukopisa nastalih na stihove Vesne Parun. Na izložbi će biti zastupljene i fotografije Vesne Parun hrvatske fotografkinje Zlate Vucelić kao i mural Koralj vraćen moru, koji su na poticaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun oslikale studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Nika Vrbica (autorica), Anđela Majica, Ena Antunović i Marta Dijak pod mentorstvom dekana Akademije red. prof. art. Tomislava Buntaka te likovne umjetnice i vanjske suradnice Akademije dr. art. Melinde Štefčić.

Izložba će se u predvorju Knjižnice moći pogledati do 23. travnja ove godine.

Dolazak na prigodno tematsko druženje u ponedjeljak 11. travnja u 14 sati potrebno je najaviti na e-adresu marketing@nsk.hr.

Autorica naslovne fotografije: Zlata Vucelić.

The post Poetsko druženje uz izložbu „Žena koralj, žena hrid“ u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun appeared first on .

Prva nacionalna kampanja Čitaj mi! za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja proslavila je svoj deveti rođendan. Središnja proslava održana je prigodno uz Međunarodni dan dječje knjige u petak 1. travnja i u subotu 2. travnja 2022. godine u Pazinu.

Kampanja Čitaj mi! pokrenuta je 2. travnja 2013. godine u povodu Europske godine čitanja naglas, a svrha joj je obuhvatiti sve roditelje i djecu te čitanje učiniti bliskom navikom roditelja i djece za koju je dovoljno izdvojiti već 15 minuta dnevno.

Dosad su organizatori kampanje uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske tiskali više od 120.000 letaka, 3600 B1-plakata, 310 majica za djecu i volontere, 7000 straničnika, 750 bedževa, 3000 primjeraka Metra za čitanje na kojem su uz visinu i dob djeteta otisnute informacije za roditelje o mogućnosti poticanja čitalačkih i jezičnih sposobnosti njihova djeteta, 3000 naljepnica sa sloganom Čitaj mi! kojima knjižničari označuju slikovnice i knjige koje preporučuju za čitanje djeci od rođenja do treće godine života.

Tijekom kampanje organizirana su brojna događanja u kojima je sudjelovalo više od 60 000 djece i roditelja, a u kampanju se uključilo više od 300 narodnih i školskih knjižnica te više od 20 000 volontera. Prikupljeno je gotovo 25 000 slikovnica u akciji Čitam, dam, sretan sam za dječje odjele bolnica, pedijatrijske ordinacije, dječje vrtiće, domove za djecu i druge ustanove.

Istraživanje koje je za UNICEF 2012. godine provela agencija Ipsos Puls pokazalo je da 23 posto roditelja šestomjesečne djece u Hrvatskoj ne čita i ne gleda slikovnice sa svojom djecom te da zajedničko čitanje nije dio svakodnevnih navika devet posto roditelja jednogodišnjaka, sedam posto roditelja trogodišnjaka i 14 posto roditelja šestogodišnjaka. Istraživanje je pokazalo i da svako treće dijete nema niti jednu slikovnicu.

Kampanju Čitaj mi! organiziraju Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti te Hrvatsko logopedsko društvo uz potporu UNICEF-a Hrvatska.

Opširnije obavijesti o kampanji kao i važnosti čitanja djeci naglas od rođenja te mnogi drugi korisni sadržaji poput popisa vrijednih slikovnica za pojedinu dob djeteta dostupni su na mrežnoj stranici kampanje Čitaj mi!.

The post Kampanja „Čitaj mi!“ proslavila deveti rođendan appeared first on .