Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sto pedeseta obljetnica Rakovičkoga ustanka obilježena je prigodnom izložbom nazvanom „Rakovički ustanak 1871. i Eugen Kvaternik: od pobune do kulta nacionalnog junaka“ i znanstvenim skupom koji je organiziran 7. listopada 2021. godine u zgradi Hrvatskoga državnog arhiva Na izložbi su, između ostaloga, izložbeni i rukopisi Eugena Kvaternika koji se čuvaju u Nacionalnoj i sveuilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Otvorenju izložbe nazočila je glavna ravanteljica Nacionalne u sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Znanstveni skup i prigodna izložba nastali su u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva, Hrvatskoga povijesnog muzeja, Hrvatskoga instituta za povijest te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Hrvatska historiografija Rakovičkomu ustanku pridaje jedno od središnjih mjesta u oblikovanju ideje o nacionalnoj državi i hrvatskoj samostalnosti, ali istodobno propituje smislenost toga neuspjeloga pothvata.

Sto pedeseta obljetnica Rakovičkoga ustanka prigoda je za prisjećanje, obilježavanje, upoznavanja uzroka i okolnosti u kojima se tijekom druge polovice 19. stoljeća stvara politička misao o modernoj i neovisnoj hrvatskoj državi

Posebna pozornost posvećena je životnomu putu i sudbini idejnoga začetnika ustanka Eugena Kvaternika čija pobuna u Rakovici nije uspjela potaknuti široke narodne mase na pobunu protiv Austro-Ugarske Monarhije. Iako njegova pobuna nije imala značajnoga uspjeha, ostao je upisan u analima kao borac za hrvatsku samostalnost. Kako je vrijeme prolazilo njegova je pobuna ušla u legendu i postao je nacionalni junak.

Izložba Rakovički ustanak 1871. i Eugen Kvaternik: od pobune do kulta nacionalnog junaka moći će se razgledati u razdoblju od 8. listopada do 15. prosinca 2021. godine.

The post 150. obljetnica Rakovičkoga ustanka appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvrštena je u ROR (Research Organization Registry) i dodijeljen joj je jedinstveni identifikator kao istraživačkoj organizaciji ROR ID.

ROR je upisnik istraživačkih organizacija koji okuplja otvorene, održive, uporabljive i jedinstvene identifikatore istraživačkih organizacija svijeta. Pod istraživačkom organizacijom ROR podrazumijeva svaku organizaciju koja provodi, proizvodi, upravlja istraživanjem ili je s njime povezana na neki drugi način. ROR su pokrenuli Crossref, California Digital Library, DataCite i Digital Science 2019. godine na temelju podataka iz baze podataka GRID (Global Research Identifier Database). Danas ROR sadrži zapise i ROR ID-ove za više od 102 000 organizacija, a pretraživ je na e-adresi https://ror.org/search.

Zapisi ROR sadrže osnovne metapodatke o istraživačkoj organizaciji kao što su inačice naziva, URL, mjesto organizacije, drugi identifikatori istraživačke organizacije i dr. koji pomažu u otklanjanju višeznačnosti među organizacijama.

ROR ID je otvoreni, jedinstveni i besplatni identifikator istraživačke organizacije koji se dodjeljuje najvišoj razini jedne istraživačke institucije.  Identifikator se prikazuje u obliku URL-a koji upućuje na metapodatke o istraživačkoj instituciji koju identificira.

Interoperabilan je s drugim identifikatorima i implementiran u brojne druge sustave kao što su GRID, ISNI, Crossref Funder ID i Wikidata pa ga sve veći broj baza podataka i institucija koristi radi jedinstvenoga identificiranja i povezivanja istraživačke organizacije s rezultatima istraživanja. Implementacija ROR ID-ova u znanstvenu infrastrukturu omogućila je učinkovitije pronalaženje i praćenje rezultata istraživanja među institucijama i financijerima.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvrštena u ROR appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 20. do 22. listopada 2021. godine u Hotelu Sol Graden Istra for Plava Laguna u Umagu održat će se 13. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem.

Suorganizatori su ovogodišnjega Savjetovanja Hrvatsko knjižničarsko društvo (Sekcija za narodne knjižnice), Gradska knjižnica Umag i Društvo bibliotekara Istre, a partneri Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani (NUK) i Savez knjižničarskih društava Slovenije (ZBDS).

Skup se održava u sklopu programa Godina čitanja i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Tema je Savjetovanja Narodne knjižnice – jačanje kulturne, obrazovne i društvene uloge u globalnim kriznim situacijama, a svrha je uputiti knjižnice na međusobno povezivanje u promijenjenim uvjetima uzrokovanima kriznim situacijama radi njihova razvoja u novome normalnom okruženju.

Savjetovanje će obuhvatiti i teme povezane s programom Godina čitanja koje provodi Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kao i sesiju Knjižničarski filmski festival, koji obuhvaća dvije filmske večeri te dvije panel rasprave o temi Promjene u upravljačkoj strukturi Međunarodnog saveza knjižničarskih društva i ustanova (IFLA) i Novi provedbeni akti (pravilnici i standardi).

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 12. listopada 2021. godine, a svi zainteresirani mogu se prijaviti preko prijavnice dostupne na mrežnoj stranici Savjetovanja, gdje je moguće pronaći i preliminarni program 13. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj kao i druge pojedinosti o Skupu.

The post 13. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem appeared first on .

Najpopularniji vedutist hrvatske grafike Vladimir Kirin preminuo je 5. listopada 1963. godine u Zagrebu.

Vladimir Kirin bio je istaknuti hrvatski grafičar, slikar i grafički urednik. Vedute, ponajprije Zagreba, ali i Trogira, Splita, Dubrovnika te Zadra, slike Gornjega grada otisnute na brojnim kalendarima kao i ilustracije za slikovnice i knjige za djecu, među kojima posebno vrijedi spomenuti Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, najpoznatiji su dijelovi njegova opusa.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se pojedini crteži i grafike te grafičke mape Vladimira Kirina.

Među ostalima, ističe se izvorni crtež tušem za naslovnicu Zbornika Matice hrvatske o tisućgodišnjici hrvatskoga kraljevstva.

Godine 1925. Vladimir Kirin izradio je i grafičku mapu Zagreb koju je od njega naručila Općina slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba, koja je također dostupna u Grafičkoj zbirci. Mapa se sastoji od 24 lista u tehnici bakrotiska, nastalih prema crtežima u olovci i ugljenu. Na listovima su prikazane vizure i barokna arhitektura grada. Predgovor je napisao Artur Schneider, povjesničar umjetnosti i prvi voditelj Grafičke zbirke.

U Zbirci se nalazi i mapa Litografije, nastala 1921. godine. Mapa sadrži listove s prikazima najupečatljivijih motiva Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence, gradova koje je posjećivao ili u njima duže boravio.

Mape Split, Šibenik i Trogir iz ciklusa su dalmatinskih gradova koje su nastale 1922. te 1923. godine u tehnici litografije. Listovi prikazuju monumentalne spomenike dalmatinskih gradova, poput palača, crkava i katedrala, ali i uske, mračne uličice, motive koje je Kirin bilježio u svojim blokovima za skiciranje pa ih potom prenio u grafičke listove.

The post Uz obljetnicu smrti vedutista hrvatske grafike Vladimira Kirina appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u četvrtak 30. rujna 2021. godine, predstavljena je grafičko-pjesnička mapa Hrvatska: deset pjesnika akademske slikarice, grafičarke i dizajnerice Zdenke Pozaić.

O mapi, njezinu značaju, autorici i stihovima koji su je inspirirali govorile su mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK te redovita profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović. Riječi zahvale okupljenima je uputila i autorica mape Zdenka Pozaić.

Predgovor mapi Hrvatska: deset pjesnika napisao je akademik Tonko Maroević, a izašla je u biblioteci Pjesnici, u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sadrži deset grafičkih listova, linoreza u boji, inspiriranih stihovima deset istaknutih hrvatskih pjesnika: Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Vidrića, Antuna Gustava Matoša, Tina Ujevića, Miroslava Krleže, Antuna Branka Šimića, Dobriše Cesarića, Nikole Šopa, Viktora Vide i jedine pjesnikinje Vesne Parun. Svaka pjesma prevedena je na jedan od svjetskih jezika. Tako je načinjen jedinstveni spoj, poput triptiha s grafikom te stihovima na hrvatskom jeziku i pripadajućem prijevodu.

Grafičarka Zdenka Pozaić, nadahnuta stihovima, u svojem nam je istančanom grafičkom izričaju predstavila svoj doživljaj poezije koja je godinama izrazito privlači, potičući je da iznova stvara te oblikuje nove pjesničko-grafičke mape.

Na predstavljanju su sudjelovali i dramski umjetnici, nacionalni dramski prvaci Branka Cvitković i Dragan Despot, u čijoj su interpretaciji zaživjeli stihovi odabranih hrvatskih pjesnika.

The post Predstavljena grafičko-pjesnička mapa „Hrvatska: deset pjesnika“ appeared first on .

Od svega sam najviše volio knjige.

The post Citat 1. listopada 2021. appeared first on .

U povodu obilježavanja Dana europske baštine 2021. kao i 60 godina postojanja službe za konzerviranje i restauriranje knjižnične građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pripremio je 6. i 7. listopada 2021. godine od 10 do 17 sati u velikome predvorju Knjižnice program pod nazivom U srcu NSK – konzervatori-restauratori na djelu.

Ulaz je slobodan pa pozivamo sve one koji kod kuće imaju oštećenu knjigu da ju donesu te uz pomoć konzervatora i restauratora Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nauče kako ju popraviti i kod kuće pravilno čuvati.

Program je dio cjelovitoga programa obilježavanja Dana europske baštine koji organizira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Manifestacija Dani europske baštine prigoda je za predstavljanje i slavljenje zajedničke kulturne baštine svih europskih zemalja, regija, gradova i manjih sredina. Ovogodišnje izdanje, organizirano tijekom rujna i listopada, posvećeno je temi Baština za sve!, kojom se nastoji potaknuti zajedništvo, suradnja, uključivost i jednake mogućnosti za sve društvene skupine da dožive kulturnu baštinu. Odabrana tema omogućuje usmjerenost na različite društvene skupine koje stvaraju, čuvaju i predstavljaju baštinu kao dio vlastita identiteta i zalog za budućnost.

Program U srcu NSK – konzervatori-restauratori na djelu ostvarit će se izložbom knjiga u različitim fazama konzervatorsko-restauratorskoga postupka, pripremom edukativnoga te pokaznih radionica o „liječenju“ i čuvanju“ knjižne građe. Tematska je okosnica cijeloga programa isticanje vrijednosti pisane baštine i važnosti njezine zaštite, a svrha jačanje pojedinačne svijesti i odgovornosti prema očuvanju toga dijela kulturne baštine te zagovaranje aktivnoga sudjelovanja u njezinoj zaštiti.

Čuvanje i zaštita hrvatske pisane baštine jedna je od temeljnih zadaća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tijekom dvodnevnih aktivnosti konzervatori restauratori iz Odjela Zaštita i pohrana govorit će o osjetljivoj, nježnoj i krhkoj strukturi ove vrste baštine, načinima njezine zaštite te će upoznati javnost i s aktivnostima svojega Odjela kao i ulogom konzervatora restauratora u zaštiti i očuvanju knjižnične građe.

Konzervatori restauratori posjetitelje će upoznati s dijelovima knjige, različitim vrstama oštećenja knjige i jednostavnim pravilnim popravcima koje mogu izvoditi kod kuće, uz popis potrebnoga materijala i pribora. Osim toga, sve zainteresirane savjetovat će kako i u kojim uvjetima trebaju čuvati svoje knjige i podijeliti im pisane materijale povezane s temom zaštite.

Program je prilagođen osobama s teškoćama u razvoju kako bi se naglasila vrijednost univerzalnoga pristupa i ravnopravna dostupnost kulturnim sadržajima. Za slijepe i slabovidne osobe organizirat će se verbalni, deskriptivni kao i taktilni pregledi u kojima će uz pomoć djelatnika Odjela Zaštita i pohrana pojedine izloške i materijale moći istražiti dodirom. Za slabovidne osobe osigurat će se velika osvijetljena povećala kako bi im i vizualna dimenzija bila pristupačna u skladu s njihovim fizičkim mogućnostima. Osobe oštećena sluha pratit će videoradionicu pomoću titlova.

The post U povodu obilježavanja Dana europske baštine 2021. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 29. rujna 2021. godine predstavljen je Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Rezultat je to višegodišnjega rada u sklopu projekta Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju, provedenoga u suradnji knjižničarske, arhivske, muzejske i akademske zajednice, a uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Pozdravne su riječi na predstavljanju Pravilnika KAM uputile pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala, voditeljica knjižnice Muzejskoga dokumentacijskog centra mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva dr. sc. Jozo Ivanović te ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske mr. sc. Anuška Deranja Crnokić. Sadržaj Pravilnika te kronologiju njegova nastanka predstavile su sadašnja predsjednica Stalnoga odbora za razvoj i održavanje Pravilnika Tanja Buzina te njegova dugogodišnja prethodna predsjednica prof. dr. sc. Mirna Willer.

Pravilnik KAM je skup uputa za ujednačen opis građe u baštinskim ustanovama. Utemeljen je na relevantnim međunarodnim normama i razvijen radi stvaranja zajedničkih usluga koje će pridonijeti cjelovitomu predstavljanju nacionalne baštine, osobito u digitalnome okruženju.

Nastanak Pravilnika bio je potaknut dvjema osnovnim idejama. Prva je ideja bila stvaranje norme koja će se moći primijeniti u opisu različitih vrsta baštinske građe, bez obzira na to u kojoj je ustanovi građa pohranjena. Druga ideja bila je da se, zahvaljujući novim mogućnostima pretraživanja, razmjene i povezivanja podataka, kao što su distribuirano pretraživanje, otvoreni povezani podatci itd., omogući povezivanje podataka o građi koja je fizički razdvojena u različitim ustanovama ili zbirkama.

Na izradbi je Pravilnika od 2014. do 2019. godine u sklopu projekta Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju surađivalo pet baštinskih ustanova, jedno strukovno društvo i tri sveučilišna odsjeka/odjela. Od 2019. godine razvoj i održavanje Pravilnika u nadležnosti su triju nakladnika – Hrvatskoga državnog arhiva, Muzejskoga dokumentacijskog centra i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Predstavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“ appeared first on .

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula
Koja pjesmice sklada,
Svijetlu je suze utrla
Što mi sa zjena pada.
– Tako silazim, gospojo,
Stubama tvojega grada.

(Adieu)

Čitajući stihove pjesme Adieu, koju možemo nazvati i pjesnikovim oproštajem, prisjećamo se Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljuboslav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

Velike umjetnosti nema bez jakoga bola, napisao je u svojoj poznatoj monografiji o književnome radu Vladimira Vidrića povjesničar književnosti  i književni kritičar Antun Barac.

The post „O moja je leđa lagano kucnula mandolina“ – uz obljetnicu smrti Vladimira Vidrića appeared first on .

U četvrtak 30. rujna 2021. u 12 sati u velikom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će predstavljena grafičko-pjesnička mapa Hrvatska: deset pjesnika akademske slikarice, grafičarke i dizajnerice Zdenke Pozaić. O mapi će govoriti prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović i mr. sc. Tamara Ilić Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK.

Grafičko-pjesnička mapa sadrži deset grafičkih listova, linoreza u boji, koji su inspirirani stihovima deset istaknutih hrvatskih pjesnika: Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Vidrića, Antuna Gustava Matoša, Tina Ujevića, Miroslava Krleže, Antuna Branka Šimića, Dobriše Cesarića, Nikole Šopa, Viktora Vide i jedine pjesnikinje Vesne Parun. Svaka pjesma prevedena je na jedan od svjetskih jezika. Tako je načinjen jedinstveni spoj, poput triptiha s grafikom te stihovima na hrvatskom jeziku i pripadajućem prijevodu.

Predgovor mapi napisao je akademik Tonko Maroević, a ona je izašla u biblioteci Pjesnici, u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na predstavljanju će sudjelovati i dramski umjetnici Branka Cvitković i Dragan Despot, koji će interpretirati odabrane stihove.

The post Predstavljanje grafičko-pjesničke mape „Hrvatska: deset pjesnika“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) s Knjižnicom, Ministarstvom kulture i medija RH i dječjim vrtićima Grada Zagreba Špansko i Remetinec 1. listopada 2021. godine održat će se hibridni stručni skup pod nazivom Važnost čitanja od najranije dobi. Na Skupu će izlaganjem o znanstvenim polazištima i implikacijama čitanja djeci i s djecom rane dobi sudjelovati glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Skup će se održati u sklopu programa Ministarstva Godina čitanja 2021. i okupiti 360 odgojitelja i stručnih suradnika dječjih vrtića s područja Republike Hrvatske, a svrha mu je pridonijeti jačanju stručnih kompetencija odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima za rad s djecom rane i predškolske dobi te njihovim roditeljima u području razvoja jezičnih kompetencija. Sudionike Skupa pobliže će se upoznati i s mjerama i aktivnostima Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Rezultati brojnih  istraživanja u svijetu jasno ukazuju na izravnu povezanost razvoja predčitačkih vještina i čitanja djeci u ranoj dobi s uspjehom u kasnijem školovanju te općenitom uspješnošću pojedinca u naknadnim životnim razdobljima. Osim povoljnog utjecaja koji čitanje djeci u ranoj dobi ima na njihov umni razvoj, jednako povoljan utjecaj takvog čitanja u sklopu istih istraživanja utvrđen je i u području njihovog socio-emocionalnog razvoja.

Program Skupa.

The post „Važnost čitanja od najranije dobi“ – stručni skup AZOO u sklopu programa „Godine čitanja 2021.“ appeared first on .

U utorak 28. rujna 2021. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižice 28. rujna 2021. appeared first on .

Zbog žurne intervencije na sanaciji vodoopskrbnoga prstena oko Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu danas 27. rujna 2021. godine u vremenu od 15 do najmanje 19 sati doći će do zatvaranja glavnoga vodoopskrbnog ventila.

Knjižnica će biti zatvorena danas poslijepodne, što uključuje i vrijeme večernjega rada.

Slijedom ove obavijesti, molimo vas da planirate i prilagodite svoje aktivnosti te pratite obavijesti na službenoj mrežnoj stranici Knjižnice.

Zahvaljujemo na razumijevanju!

The post Obavijest o izvanrednome zatvaranju Knjižnice 27. rujna 2021. appeared first on .

Zbogom, kućo bijela,
pravilna kocko na moru.
Galeb te spaja s modrinom,
a bor ti kruni krov.

Zbogom, kućo bijela,
s vijencem od dunja na tavanu
i žitom u podrumu.
Mala tvrđavo sreće,
mir s tobom!

Zora je zračila tvoje sobe
a zvijezde se rojile noću
u krčagu vode na stolu.
U tebe su ulazili prosci
sa zastavom i jabukom.

Iz tebe su izlazili mrtvi djedovi
nošeni s glavom prema moru.

Podne rasipa iskre dragulja.
Modri bljesak.

Evo, sunčan trak pada
u sobu, kroz kapke,
i traži bosa dječaka,
što se skutrio u kutu.

(Zbogom, kućo bijela)

U namjeri da oživimo sjećanja na zaboravljene hrvatske pjesnike, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Viktora Vide.

Veliki broj hrvatskih pjesnika bio je prisiljen napustiti svoju domovinu i živjeti u tuđem svijetu, odvojen od zemlje i jezika kojemu pripadaju. Tu svakako ubrajamo i Viktora Vidu.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća Viktor Vida rođen je 2. listopada 1913. godine u starodrevnome hrvatskom gradu Kotoru. Tu je polazio pučku školu i gimnaziju – od sedmoga razreda u Podgorici. Godine 1933. upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Diplomirao je u listopadu 1937. godine. Sljedeće je godine dobio i iskoristio jednogodišnju stipendiju za dodatni studij talijanskoga jezika i književnosti u Rimu. Nakon povratka u Zagreb 1939. godine dobio je mjesto knjižničara u Talijanskome institutu. Godine 1941. predavao je u Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu te je bio dodijeljen romanskomu seminaru na Filozofskome fakultetu. U travnju 1942. vraćen je na službu u gimnaziju, no već u lipnju Vida odlazi u Italiju, najprije u Veneciju, a onda je od travnja 1943. godine u Rimu radio kao prevoditelj i član uredništva u Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Rad Agencije bio je krajem rujna 1943. godine obustavljen pa je tako i Vida ostao bez namještenja. Životari kojekako, dok nije u rujnu 1946. godine dobio činovničko namještenje u Ponificia Commissione Assistenza u Rimu. Za svojega boravka u Rimu, Vida je često zalazio u poznatu bohemsku kavanu Greco, gdje su se sastajali rimski umjetnici, pa je on među svoje dobre znance ubrajao mnoge talijanske književnike i slaviste. S ugodnošću se sjećao svojih rimskih susreta s hrvatskim umjetnicima Meštrovićem i Kljakovićem te publicistom Radicom. Godine 1948. odlazi sa svojom malom obitelji – suprugom Mirom i sinom Klaudijem u Buenos Aires. U Argentini je okusio svu gorčinu emigrantskoga života, dok se nije, na kraju, u ožujku 1950. godine smirio kao skromni državni činovnik. U franjevačkome mjesečniku Glas sv. Antuna tada je objavio većinu svojih pjesama, feljtona, književnih osvrta i eseja. U drugoj polovici pedesetih godina intenzivnije surađuje u Hrvatskoj reviji. U posljednjem desetljeću svojega života objavio je dvije zbirke pjesama Svemir osobe i Sužanj vremena, a njegove Sabrane pjesme priredio je u Buenos Airesu 1962. godine u Knjižnici Hrvatske revije Vinko Nikolić s predgovorom Ive Lendića. Posmrtno su objavljene još dvije zbirke pjesama Otrovane lokve i Otključana škrinjica.

Pjesničko djelo Viktora Vide, iako homogeno, dijeli se na dva dijela: poetske početke (tridesetak pjesama ispjevanih u Hrvatskoj do 1942. godine i njegova odlaska u emigraciju) i na mnogo veći i zreliji opus objavljen uglavnom u Argentini.

Viktor Vida bio je pjesnik introvertirane lirike, ispovjedne poetske proze i tragičnoga osjećaja života. Njegov je stil istodobno svečan i jednostavan – bremenit smislom, ali sadržajan i formalno savršen. Svojim stihovima objedinjuje sve četiri duhovne paradigme ljudske duše: umjetnost, religiju, filozofiju i prirodu. Podjednako je i pjesnik i klasik modernih nadahnuća. Bio je prisiljen, kao i mnoštvo hrvatskih pjesnika, najveći dio svojega života i stvaralaštva proživjeti u progonstvu, najprije u Italiji, zatim u Argentini.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 100 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Viktor Vida počinio je samoubojstvo 25. rujna 1960. godine u Buenos Airesu.

U prokislo jesensko jutro, u nedjelju 25. rujna 1960., u 9.15, krenuo je pjesnik u susret Smrti, s kojom se suočio pod užasnom krinkom zasopljene, užarene lokomotive, i golemo svijetlo oko zauvijek je ugasilo mudre oči vidovnjaka divnih pjesničkih svjetova, i bila je po svijetlim tračnicama prolivena nesmirena krv jednog nesretnog hrvatskog boema, daleko od dragog zavičaja… Okrutno je bio pogažen još jedan ispaćeni hrvatski život… U dalekom Buenos Airesu.

(Vinko Nikolić)

The post „Zbogom, kućo bijela…“ – uz 61. obljetnicu smrti Viktora Vide appeared first on .

U povodu ovogodišnjeg izdanja Europskog tjedna sporta, u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europskog dokumentacijskog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (EDC NSK) s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj te Ministarstvom turizma i sporta RH 23. rujna 2021. održana je šahovska priredba NSK simultanka, u sklopu koje je 15 igrača odmjerilo snage s hrvatskim šahovskim velemajstorom Alojzijem Jankovićem.

Okupljene igrače i promatrače pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, podsjetivši na prošlogodišnje sudjelovanje Knjižnice u Europskom tjednu sporta, u sklopu kojeg je Knjižnica svojim programima izborila mjesto među finalistima natječaja za nagradu #BeCROactive u kategoriji Radno mjesto. Glavna ravnateljica Stričević istaknula je povezanost šaha i njegovog povoljnog učinka na razvoj kognitivnih sposobnosti s knjižnicama kao izvorom znanja i ustanovama koje svojom djelatnošću također potiču razvoj umnih sposobnosti.

Nazočnima se obratio i velemajstor Janković, istaknuvši svoje dugogodišnje članstvo u Knjižnici, kojoj se uvijek rado vraća, te ujedno naglasio povoljan utjecaj šaha kao „vježbe za mozak“ na ljudsko zdravlje.

Kao sudionici simultanke i izazivači velemajstora Jankovića u ogledu su sudjelovali (navedeno abecednim redom) Nikolina Barić, Vigor Božičević, Tomislav Cezner, Saša Drach, Lovre Dražančić, Tomislav Horvatin, Ivan Kapec, Grgur Knezić, Marin Knežević, Silvio Lebinac, Daniel Matić, Šimun Matišić, Mario Miholjančan, Marko Silić i Zoran Vidić. Svih za otprilike sat vremena odigranih 15 partija završilo je pobjedom velemajstora Jankovića, nakon čega su igračima uručene nagrade za sudjelovanje, pod pokroviteljstvom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Ministarstva turizma i sporta, a Saša Drach, Silvio Lebinac i Daniel Matić odabrani su kao tri najuspješnija igrača.

U sklopu priredbe bila je izložena odabrana građa iz fonda NSK vezana uz šah te plakati šahovskih turnira iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Svrha održane priredbe bila je promidžba sporta, s naglaskom na popularizaciju šaha, jedne od najstarijih i najraširenijih igara na ploči u svijetu.

The post Šahovskom priredbom „NSK simultanka“ obilježen Europski tjedan sporta 2021. appeared first on .

Stručni skup 17. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama održat će se 24. rujna 2021. godine u hibridnome obliku pod nazivom Osobe s teškoćama čitanja u kontekstu multikulturalnosti.

U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odvijat će se izlaganja, a prijavljeni sudionici pratit će program okrugloga stola preko aplikacije Zoom koja će ga prenositi uživo.

Organizator je 17. okrugloga stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva, a suorganizatori Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Komisija za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva i Radna grupa za manjinske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva. Skup se održava uz novčanu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Program će obuhvaćati pozvana izlaganja stručnjaka iz različitih područja koji rade s ovim skupinama, panel raspravu stručnjaka i publike te pregled primjera dobre prakse.

Na otvorenju Okrugloga stola pozdravne riječi uputit će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Ivanka Stričević te predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva i pomoćnica za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala.

Sudionici Skupa dobit će uvid koliko je društvo informirano, senzibilizirano i educirano o osobama sa specifičnim poteškoćama učenja i kako im omogućiti lakši pristup knjigama, djelima i informacijama prilagođenima njihovim specifičnim teškoćama.

Program 17. okrugloga stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama.

The post 17. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 14. do 16. listopada 2021. godine u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske održat će se 19. međunarodna izložba inovacija, ARCA 2021.

Na Izložbi će biti predstavljene inovacije i nove tehnologije u gotovo svim područjima ljudskoga djelovanja, od industrije do svagdašnjice, a koje su plod rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih uspješnih kao i tek osnovanih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Irana, Kine, Makedonije, Poljske, Slovenije i Srbije.

Istaknuto mjesto u programu Izložbe i ove godine pripada inovacijama mladih autora, učenika srednjih tehničkih škola kao i studenata hrvatskih sveučilišta. Za njih i za djecu osnovnoškolskoga uzrasta pripremljen je poseban program događanja s radionicama u području STEM.

Izložba ARCA 2021. svečano će biti otvorena u četvrtak 14. listopada u 10 sati, a zatvorit će se već tradicionalnom dodjelom nagrada – brončanih, srebrnih i zlatnih medalja te dodjelom Grand Prixa za najbolju inovaciju, najznačajnije nagrade Izložbe.

Izložba već godinama po uzoru na najutjecajnije srodne svjetske sajmove i izložbe promiče izumiteljstvo i inovacije i jedno je od najznačajnijih događanja u kalendaru međunarodnoga saveza nacionalnih udruga izumitelja (International Federation of Inventors’ Associations – IFIA).

Udruga inovatora Hrvatske zajedno sa suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima ovogodišnje Izložbe poziva sve zainteresirane da posjete najveće okupljanje izumitelja u Hrvatskoj i upoznaju njihove najnovije ideje i izume.

Posjet Izložbi i svim popratnim programima besplatan je za sve posjetitelje, uz obvezno pridržavanje važećih epidemioloških mjera.

Više pojedinosti o Izložbi.

The post ARCA 2021. – 19. međunarodna izložba inovacija appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– konzervator u Odjelu Zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– konzervator u Odjelu Zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 22. rujna 2021. appeared first on .

Dana 17. rujna 2021. godine provedena je revizija sadržaja na polici za rezervaciju građe za korisnike usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Večernji rad (polica u čitaonici u prizemlju (razina 0), iza pulta djelatnika zaduženih za sigurnost).

Navedena je revizija bila nužna jer su se na polici nalazili sadržaji koji se nisu podizali tijekom duljeg razdoblja, u rasponu od više mjeseci do nekoliko godina. Naslovi iz fonda Knjižnice po reviziji su vraćeni u čitaonice iz kojih su posuđeni, dok je sav ostali sadržaj (osobne bilješke, bilješke s predavanja, osobne fotokopije i knjige izvan fonda NSK) privremeno pohranjen i dostupan za preuzimanje zainteresiranim korisnicima.

Za preuzimanje navedenih sadržaja potrebno se javiti knjižničarima za pultom Informacijskog centra NSK, u prizemlju, do početka prosinca 2021. godine, nakon čega ih Knjižnica više neće čuvati.

Nastavno na provedenu reviziju, Knjižnica obavještava korisnike usluge Večernji rad da se oni među njima koji nadalje žele koristiti građu već korištenu temeljem rezervacije u tu svrhu trebaju koristiti desnim dijelom navedene police (u čitaonici u prizemlju (razina 0), iza pulta djelatnika zaduženih za sigurnost), gdje prilikom ostavljanja već korištene građe koju i nadalje žele koristiti u nju trebaju umetnuti ispunjeni obrazac za rezervaciju.

Korisnici usluge Večernji rad koji samo vraćaju korištenu građu u tu svrhu trebaju koristiti lijevi dio iste police, uz umetanje ispunjenog obrasca u građu koju vraćaju.

U slučaju potrebe za pojašnjenjima korisnici se mogu obratiti knjižničarima za pultom Informacijskog centra NSK ili poslati svoj upit Centru na adresu elektroničke pošte informacijski.centar@nsk.hr.

The post Obavijest korisnicima usluge NSK Večernji rad appeared first on .