Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Knjigu vrati, ništa ne plati! 

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2021. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 10. do 13. studenoga 2021. godine.

Knjige se  vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2021. appeared first on .

Ja se ne volim ni s kim tući
I nikad neću da dotaknem
Kad me nagovaraju i kažu:
Ne smiješ dodirnuti njegovo uho.

Kad nas učitelj pusti iz škole
Najprije idemo svi u redu,
A poslije, čim nas ne vidi više,
Tuku se s onima iz drugog sela.

Ja ne volim o tome ni govoriti.
Meni je najdraže kad idemo kući
A netko vikne: Tko će bit magarac?
Ja onda kažem: Metnite na me torbe!

I svi na moja ramena povješaju.
A meni nije teško, jer znam da nosim
I Jelinu torbu. Mogao bih za nju
Da nosim, sigurno, trideset i tri torbe.

Al nikom ne bih priznao da sve nosim
Zbog Jele!… Koji možda o meni misli da sam
Magarac pravi, znam: vara se, i ne zna…
Magarac, to svi već znaju, imade dugačke uši.

(Nosim sve torbe a nisam magarac)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi, ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkoga knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post Uz obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Na temelju članka 6. Pravilnika o postupku dodjeljivanja Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 11. rujna 2018. i Odluke Stručnoga vijeća NSK od 15. rujna 2021. godine

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu Nagrade i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Raspisuje se Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te je tako pomogao u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a priznanje se sastoji od povelje. Postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja mogu podnositi zaposlenici Knjižnice, pravne i fizičke osobe.

Obrazloženi prijedlog za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu potrebno je u pisanome obliku dostaviti Ocjenjivačkomu odboru za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na adresu Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2022. godine.

The post Natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu appeared first on .

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 4. studenoga 2021. godine u 14 sati bit će svečano otvorena izložba Sloboda se njegovim imenom zove koju u povodu 30. obljetnice stradanja grada Vukovara u Domovinskome ratu priređuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima.

U programu izložbe sudjelovat će ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, jedan od autora izložbe i voditelj  Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvoje Špac, glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić, kustosica izložbe i autorica stručnih tekstova na izložbi Vlatka Filipčić Maligec iz udruge Kliofest te ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Jelena Miškić. U umjetničkome djelu programa čitanjem ulomaka iz djela Pavla Pavličića Dunav: P.S. 1991. Vukovarske razglednice nastupit će dramski umjetnik Joško Ševo, dok će program moderirati savjetnica za odnose s javnošću Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i jedna od autorica izložbe Maja Priselac.

„Izložbom Sloboda se njegovim imenom zove Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima želi odati počast gradu heroju – Vukovaru u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu te dati svoj doprinos njezinu obilježavanju. Ovom izložbom koju pripremamo već godinu dana željeli smo dati uvid u događaje iz 1991. godine te prezentirati građu koja svjedoči o sudbini Vukovara i Vukovaraca tijekom najtežega razdoblja njihove povijesti. Ipak, ovom smo izložbom ponajprije željeli pružiti sliku nade – sliku preživjeloga grada koji nastavlja sa životom unatoč svojoj bolnoj prošlosti. Tako, osim uvida u građu koju Knjižnica baštini o Domovinskome ratu u Vukovaru, na izložbi pružamo i uvid u građu svih zbirki Knjižnice kao i njezin opći fond – od starih grafika, razglednica, zemljovida i književnosti koji prikazuju kakav je grad bio – do izvora koji prikazuju grad koji, unatoč svemu, ponovno ili bolje rečeno i dalje živi“, poruka je autorice izložbe, pomoćnice glavne ravnateljice za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofije Klarin Zadravec i već spomenutih suautora.

Izložba Sloboda se njegovim imenom zove održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu programa Godina čitanja. Izložba je ostvarena u suradnji sa suorganizatorom Večernjim listom te partnerima – udrugom za promicanje kulture povijesti Kliofest i Gradskom knjižnicom Vukovar.

Više o Izložbi.

The post Svečano otvorenje izložbe „Sloboda se njegovim imenom zove“ u NSK appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu.

Nagrada se dodjeljuje djelatniku Knjižnice koji je osobito pridonio radu, razvoju i promidžbi Knjižnice prema sljedećim mjerilima:

– davanje svojega doprinosa u osmišljavanju i provedbi inovativnih programa i praksi

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– sudjelovanje u radu nacionalnih stručnih tijela.

Nagrada se dodjeljuje i fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom prema sljedećim mjerilima:

– pridonošenje razvoju hrvatskoga knjižničarstva u cjelini svojim stručnim i/ili znanstvenim radom

– objava zapaženih stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti

– doprinos edukaciji djelatnika i korisnika.

Priznanje se dodjeljuje poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te je tako pomogao u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti.

Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje, a postupak za dodjelu Nagrade i priznanja provodi Ocjenjivački odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade i priznanja upućuju se Ocjenjivačkomu odboru najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

Ime nagrađenih osoba i poslovnoga subjekta objavit će glavna ravnateljica u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2022. godine.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za dodjelu Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2021. godinu appeared first on .

Ne budi kriv za to da uz knjige pune znanja koje imaš u svojoj knjižnici oskudijevaš znanjem.

The post Citat 2. studenog 2021. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. listopada 2021. godine održan je Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju. U sklopu koncerta, a u povodu desete obljetnice smrti velikog maestra, koordinatorica Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatjana Mihalić predstavila je digitalnu zbirku Maestro moj s djelima maestra Fija nastalu u sklopu projekta Digitalna zbirka maestra Dinka Fija „Maestro moj“. Dr. sc. Mihalić je, uz Marinu Stanić Palašti, autorica i urednica te zbirke, izrađene u suradnji sa stručnim suradnikom na projektu dr. sc. Joškom Ćaletom, s Instituta za etnologiju i folkloristiku. Koncertu je kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek nazočila Nataša Jovičić.

Ovogodišnji je Fiofest postao dijelom programa Mjeseca hrvatske knjige. Riječ je o lijepoj poveznici jer je i sam maestro skladao na tekstove istaknutih hrvatskih pjesnika, a kako je ovo i Godina čitanja, koncertom imamo priliku pokazati da se pjesnici mogu i pjevati!, istaknuo je dr. sc. Ćaleta, koji je u svojem izlaganju pobliže predstavio i život i rad maestra.

Na koncertu je osam klapa izvodilo skladbe i obradbe narodnih napjeva maestra Fija, i to ženske klape Armorin, Dišpet, Figurin i Sorelo, muške klape Nostalgija, Poj i Sagena te mješovita vokalna skupina Prvi komin Snježanin.

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju treći je Fiofest te ukupno četvrti koncert koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala u čast maestru Fiju, kao svojevrstan hommage njegovu liku i djelu, koje je za hrvatsku kulturu od neizmjerne vrijednosti.

Maestro Fio preminuo je prije deset godina, 2. studenog 2011. godine, a svoju je ostavštinu povjerio na čuvanje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, odnosno njezinoj Zbirci muzikalija i audiomaterijala, koju je za života često i rado posjećivao. U sklopu Fiofesta 2021. predstavljena je stoga i digitalna zbirka Maestro moj s djelima maestra Fija. Objedinjavanjem i objavljivanjem digitalne zbirke omogućen je pristup osnovnoj, izvornoj glazbenoj građi, ali i popratnoj građi i stručnim tekstovima koji Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i ostavštini pridaju kontekst – i dodanu vrijednost.

Predstavljena digitalna zbirka zaokružuje priču o značaju i dosezima Dinka Fija ne samo u skladateljskom smislu već i na području njegova utjecaja na klapski stil pjevanja, klapski zvuk, izvedbu i interpretaciju i dostupna je preko portala Digitalna glazbena građa u sklopu Digitalnih zbirki NSK (Ostavština Dinka Fija) te preko aplikacije StoryMap (Digitalna zbirka maestra Dinka Fija Maestro moj), preko koje je zbirku radi ispravnog prikaza svih sadržaja trenutačno preporučeno pregledavati korištenjem preglednika Mozilla FireFox.

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u častu Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke Maestro moj moglo se pratiti i uživo na kanalu YouTubea Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Oba projekta posvećena velikanu hrvatske tradicijske glazbe, maestru Dinku Fiju, ostvarena su uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u Godini čitanja. Zahvala se upućuje i Poliklinici Breyer što je testiranjem glazbenih izvođača po prigodnoj cijeni dala svoj doprinos održavanju koncerta i promidžbi dalmatinske klapske pjesme i opusa maestra Fija u vrijeme pandemije.

The post Održan Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke „Maestro moj“ appeared first on .

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnoga dana obilježavamo obljetnicu smrti pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. U danima koji slijede posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljajmo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Prisjetimo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama…

U noći spomena mrtvih, dok tisuć varnica drhti
S trave uvele, grobne, ko iskre divlje da blude
Zvijezdi našoj po kori, nad carstvom spokojne smrti
Cara i roba, uma i lude…

Dok zvona plačiva bruje kroz turobne drvorede
I pjev se dirljivi ori, gordi se mramor blista
I suze vrele se toče, a ruke ih brišu blijede
U staru krpu il komad batista…

…Moje su oči suhe! Duh moj trza me negdje
U bezdan svemirske magle, na konac mirijada;
Vjerujem: da sam ko ona vječit svuda i svagdje,
Iskra, a ne znam, gdje gori joj klada!

Svedno mi, samo kad ćutim, da s panja sam iver njena;
Neka me vitla oluja, svedno mi, kuda me tjera.
Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena
Reći ću: Vjerovah, da spasava vjera! (…)

(U noći mrtvih)

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 215 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

The post „Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena“ – u sjećanje na S. S. Kranjčevića appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. listopada 2021. godine predstavljena je knjiga Ni s kućom ni bez kuće u izdanju Naklade Ljevak koja donosi sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata na Novome Zelandu. Autorice su knjige prof. dr. sc Ana Barbarić i prof. dr. sc. Ivana Hebrang.

Pozdravnu je riječ na predstavljanju knjige uputila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. O knjizi su govorile njezina recenzentica dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, urednica knjige prof. dr. sc. Nives Tomašević kao i autorice knjige.

„Uvijek je zadovoljstvo ugostiti u našem prostoru sve oblike predstavljanja djelovanja Hrvata izvan Hrvatske. Često ne znamo kako oni tamo žive i na koji su način povezani sa svojom domovinom, a trud i rad koji ulažu kako s njom ne bi izgubili vezu te kako bi svijetu pokazali njezino golemo kulturno i prirodno bogatstvo, neizmjeran je. Upravo to najbolje dokazuje pisana riječ iznesena kroz njihovu bogatu nakladničku djelatnost. Ona je najvjerodostojniji svjedok vremena i zato ova knjiga ima posebnu vrijednost jer će nam pokazati nešto što se usmenom predajom teško može prenijetii“, istaknula je na predstavljanju knjige glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Knjiga Ni s kućom ni bez kuće donosi sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata u Novome Zelandu koji se temelji na pomnim istraživanjima i na temelju kojega se rekonstruira niz društvenih aktivnosti novozelandskih Hrvata. Autorice su se uputile u daleku zemlju kako bi pronašle zaboravljene primjerke hrvatskih novina koje tamo izlaze od kraja 19. stoljeća. Na temelju tih publikacija, kao i na temelju brojnih drugih povijesnih izvora i neformalnih kontakata, u knjizi donose nove spoznaje o komunikacijskim modelima Hrvata u Novome Zelandu tijekom povijesti. Sve je to potkrijepljeno odabranim navodima iz brojnih izvora koji svjedoče o kulturnome i društvenome djelovanju Hrvata u Novome Zelandu, ali i o sudbinama pojedinaca koji su gradili novozelandsko društvo, čuvajući pritom hrvatsku baštinu i tradiciju. Prikazana je opsežna kronološka analiza formalne i neformalne komunikacije – od usmene predaje, preko prvih novina i knjiga pa sve do društvenih mreža.

Vrijedan su dodatak knjizi mrežne pretražive bibliografije serijskih publikacija i knjiga koje su dostupne na mrežoj stranici projekta Hrvatski iseljenički tisak u sklopu kojega je nastala knjiga kao i na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te preko kodova za brzi pristup.

The post Predstavljena knjiga „Ni s kućom ni bez kuće“ u NSK appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 28. listopada 2021. godine u 19 sati održat će se Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju. U sklopu koncerta, a u povodu desete obljetnice smrti velikoga maestra, bit će predstavljena i digitalna zbirka Dinka Fija Maestro moj.

Na koncertu će čak devet klapa izvoditi skladbe i obradbe narodnih napjeva maestra Dinka Fija, i to ženske klape Armorin, Dišpet, Figurin, Obilanca i Sorelo, muške klape Nostalgija, Poj i Sagena te mješovita vokalna skupina Prvi komin Snježanin.

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju treći je Fiofest te ukupno četvrti koncert koji Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira u čast maestru Fiju, svojevrstan hommage njegovu liku i djelu, koje je za hrvatsku kulturu od neizmjerne vrijednosti. Ovogodišnji Fiofest dio je programa Mjeseca hrvatske knjige, u čije se okvire uklapa činjenicom da je Dinko Fio, osim obradba tradicionalnih napjeva, u naslijeđe hrvatskoj kulturi ostavio i znatan broj skladbi skladanih na stihove hrvatskih pjesnika, poput Vladimira Nazora, Lucije Rudan, Tatjane Radovanović, Pere Ljubića, Ive Cetinića i drugih.

Maestro Fio preminuo je prije deset godina, 2. studenoga 2011. godine, a svoju je ostavštinu povjerio na čuvanje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, odnosno njezinoj Zbirci muzikalija i audiomaterijala, koju je za života često i rado posjećivao.

U sklopu Fiofesta 2021. bit će predstavljena i digitalna zbirka Maestro moj s djelima maestra Fija. Objedinjavanjem i objavljivanjem digitalne zbirke omogućio se pristup osnovnoj, izvornoj glazbenoj građi, ali i popratnoj građi i stručnim tekstovima koji Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i ostavštini pridaju kontekst – i dodanu vrijednost. Autorice i urednice digitalne zbirke su dr. sc. Tatjana Mihalić i Marina Stanić Palašti iz Zbirke muzikalija i materijala, a stručni suradnik na projektu je dr. sc. Joško Ćaleta s Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Digitalna zbirka dostupna je preko portala Digitalna glazbena građa u sklopu Digitalnih zbirki NSK (Ostavština Dinka Fija), ali i preko aplikacije StoryMap (Digitalna zbirka maestra Dinka Fija) koja zaokružuje priču o značaju i dosezima Dinka Fija ne samo u skladateljskom smislu već i na području njegova utjecaja na klapski stil pjevanja, klapski zvuk, izvedbu i interpretaciju.

Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u častu Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke Maestro moj moći će se pratiti i uživo na kanalu YouTubea Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Oba projekta posvećena velikanu hrvatske tradicijske glazbe, maestru Dinku Fiju, ostvarena su uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u Godini čitanja. Zahvalu upućujemo i Poliklinici Breyer što je testiranjem glazbenih izvođača po prigodnoj cijeni dala svoj doprinos održavanju koncerta i promidžbi dalmatinske klapske pjesme i opusa maestra Fija u vrijeme pandemije.

Maestro Fio, glazbenik po rođenju i stručnjak po edukaciji, nikada u svojem glazbenom opusu nije školnički suhoparan, egzaktan. Dapače, uočljivo je razigran, neuobičajeno životan, ponegdje i oduševljeno zanesen, ali uvijek onoliko jasan koliko je to potrebno, onoliko izražajan koliko je to moralo biti, ponekad u sjeni tradicijskog, a ipak nazočan u tolikoj mjeri da na temeljima tradicije gradi svoj osobiti i prepoznatljivi glazbeno-umjetnički izričaj.

(dr. sc. Joško Ćaleta, stručni suradnik na projektu Digitalna zbirka maestra Dinka Fija „Maestro moj“)

The post Fiofest 2021.: Svečani klapski koncert u čast Dinku Fiju i predstavljanje digitalne zbirke „Maestro moj“ appeared first on .

Kad ptica prestane voljeti drugu pticu, ona joj ne kaže:
„Odleti sada tisuću milja daleko, da ne bi gledala
kako se gomila ravnodušnost u mojim zjenicama!“
Jer ptica nije troma kao čovjek; daljina je za nju
lepršanje slatke svjetlosti koja raspiruje ljubav.
Ne kaže joj: „Sada se sakrij tisuću
stopa duboko ispod zemlje,
da ne čuješ kako pjevam u predvečerje
nježnu uspavanku drugoj dragani,
koja leži s kljunom u mome krilu!“
Jer ptica nije površna kao čovjek;
ona zna da se otkucaji srca
pod zemljom propinju još snažnije,
i umjesto umirujućih zvukova
uspavanke cijela bi šuma morala slušati
tutnjavu podzemlja koju je izbacila bol.
Zato kad ptica prestane voljeti drugu pticu,
ostane pokraj nje da tu umre, u samoći.
A čovjek kad prestane voljeti drugog čovjeka,
od stida i pomutnje ne zna što bi i,
bježeći sve to dalje od njega,
ugnijezdi zauvijek u svome srcu njegovu tugu.
Nema malih boli. Ljudi vole male boli.
One su lijepe, a ne bole mnogo.
Izgube li ih, priskrbit će sebi lako druge,
još manje skupe i manje bolne –
jer bol iskustvom otupljuje,
a premnogo iskustva nudi se na vašaru u bescijenje.
Ljudi vole kratke susrete, kratka pisma,
male doživljaje za koje ne treba tražiti
smisao daleko u zvijezdama ni u odviše opasnim,
nepoznatim predjelima duše.
Ali te male boli uvlače se neopazice
u naše meso izvrgnuto oštrici dosade,
one postaju u njemu naša smrt.
I zbog tog bezbroja malih lešina –
što se nečujno u nama raspadaju –
zavijaju cijelog života oko naših kuća strvinari,
a oko našeg čela izranjenog od mnoštva
malih jauka igraju se mravi.
Tako neće imati što da propadne
u nama kad nas potresu iznenadno velike boli,
proizašle iz velikih stjecišta razloga,
netaknutih opomenom.
Gledat ćemo bezbrižno mrave kako se
približuju i golema jata bjeloglavih
lešinara kako kruže u sve to nižem
luku iznad naših pragova i šaputati im:
„Nemate što tražiti ovdje, prijatelji.
Tu nema ničeg više osim slike
prašnog kostura ogrnuta sjećanjima,
a taj – budite sigurni – nije za vas!
Meso i krv i slatki voćnjak srca
pojedoše nam male boli,
mrvicu po mrvicu – one oglodaše sve do kosti,
do ove luknje u prostoru, zar ne vidite?“
Nema malih boli.
Nema malih boli pod ovim suncem.

(Kad ptica prestane voljeti)

Nečujno i u samoći, kako je i živjela, prije jedanaest godina, 25. listopada 2010. godine napustila nas je Vesna Parun, najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća.

Vesna Parun rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922. godine, studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od 1947. godine djelovala je kao slobodna književnica.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je dopisna članica. Njezin rad ovjenčan je mnogim nagradama i priznanjima, a velik broj pjesama objavljen je i na stranim jezicima.

Objavljeno joj je više od 87 knjiga poezije, a na kazališnim su daskama uprizorena četiri njezina dramska djela.

Za zbirku Pjesme (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, a za zbirku Crna maslina (1955.) Nagradu grada Zagreba. Za dječji roman u stihu Mačak Džingiskan i Miki Trasi (1968.) dodijeljena joj je Nagrada Grigor Vitez, 1972. godine dobila je Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novome Sadu kao najuspješniji dječji pjesnik, a 1970. u Parizu Diplomu za poeziju.

Njezina zbirka Zore i vihori (1947.) po mnogočem označava bitan nadnevak u razvojnome tijeku novije hrvatske poezije. Bila je mnogo više od pojave nove, izvorne poezije. Ta je lirika bila putokaz nove osjećajnosti i simbol razdoblja hrvatske lirike koje poeziju smatra posvećenom djelatnosti, opire se ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva.
Ljubav kao pjesničku preokupaciju razrađuje u knjizi Crna maslina. Sonetima su joj ispisane zbirke Sto soneta, Olovni golub i Salto mortale.
Pjesništvo Vesne Parun sretan je susret tradicije i modernoga izričaja. U njoj ima jeke starih priča i legendi, narodnih pjesama i poslovica, grčke i slavenske mitologije te biblijske lirike Staroga zavjeta, ali i odjeka modernih pjesnika poput Vidrića, Kamova, Ujevića, Tadijanovića i drugih. Ljubav je mjera života i stalna patnja – čak i onda kad su naglašeni erotski impulsi, ona u sebi čuva neku svetost.

Svoj gnjev pred naličjem svakodnevice izrazila je u knjizi Apokaliptičke basne, a sličnu satiru s ironijom i sarkazmom objavila je i u knjizi Tronožac koji hoda.

Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Vidrama vjerna, tek su neka su od njezinih ostvarenja po kojima će je pamtiti čitateljska publika.

Na rodnome otoku Zlarinu ljubitelji poezije uredili su 2012. godine Vesni Parun spomen-sobu.

Vesna Parun bila je i iznimna pjesnikinja za djecu, a najveće nadahnuće nalazila je u biljnome i životinjskome svijetu. Drame, prijevodi i likovna djela također su bitan dio njezina stvaralaštva.

Iako je najveći dio njezine rukopisne ostavštine pohranjen u Hrvatskome državnom arhivu, i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio bogatstva njezina jedinstvenog stvaralačkog opusa.

Čovjekovo pravo na istinu nije ništa manje sveto od prava na život.

The post Uz 11. obljetnicu smrti Vesne Parun appeared first on .

U povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa suorganizatorom Večernjim listom te partnerima Udrugom za promicanje kulture povijesti Kliofest i Gradskom knjižnicom Vukovar priređuje izložbu Sloboda s njegovim imenom zove kako bi oživjela sjećanja na tešku sudbinu grada na Vuki i Dunavu, grada simbola i grada heroja – Vukovara, kao i sjećanja na suvremeni život u kojem značajno mjesto zauzima kultura.

Izložba daje uvid u fotografije, knjige, rukopise, novinske članke i ostalu građu koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i partnerske ustanove čuvaju u svojim zbirkama – građu koja svjedoči o stradanju Vukovara, ali i bogatoj kulturi grada.

Središnji dio izložbe čine stručni tekstovi povjesničarke i kustosice izložbe Vlatke Filipčić Maligec koji daju uvid u bitku za Vukovar, posebno zbivanja u vukovarskoj bolnici, na Ovčari, u vojarni, Borovome Selu i Borovome naselju 1991. godine. Tekstove prate fotografije hrvatskih fotoreportera kao i naslovnice Večernjega lista koje su svjedočanstvo ratnih zbivanja u Vukovaru i sudbina Vukovaraca tijekom Domovinskoga rata te reprezentativna knjižna građa o ratu u Vukovaru iz Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložba je i potaknuta dosadašnjim djelovanjem Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu koja okuplja i daje na korištenje svu relevantnu građu o Domovinskome ratu. Utemeljena kao dio nacionalne zbirke Croatica, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu prikuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje građu objavljenu u Hrvatskoj i svijetu, knjižnu i neknjižnu, bez obzira na medij, na bilo kojem jeziku, inozemnih i hrvatskih autora, koja se bavi temom Domovinskoga rata ili je objavljena tijekom njegova trajanja. Tijekom dvanaest godina postojanja, Zbirka je okupila više od 3000 naslova kojima je Domovinski rat tema, povod ili nadahnuće.

Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu dio je bogatoga fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja danas broji gotovo 3,8 milijuna svezaka. Knjižnica brižno čuva i građu koja svjedoči o bogatoj kulturi grada Vukovara, a izbor građe iz Grafičke zbirke, Zbirke muzikalija i audiomaterijala, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa kao i općega fonda Knjižnice zastupljen je u drugome dijelu izložbe – od književnih djela nadahnutih Vukovarom i djela vukovarskih književnika preko prekrasnih grafika i starih razglednica do glazbenih rukopisa i zemljovida. Izložbu će pratiti objava digitalne zbirke Vukovar te virtualne izložbe Vukovar – kultura danas Gradske knjižnice Vukovar izrađene u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu.

Izložba će biti otvorena 4. studenoga 2021. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a moći će se pogledati do 30. studenoga 2021. godine. Autori su izložbe djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvoje Špac, Maja Priselac i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec. Autori su izloženih fotografija fotoreporteri Damir Radnić, Davorin Višnjić, Drago Havranek, Emica Elveđi Goran Pichler, Igor Kralj, Josip Bistrović, Marko Mrkonjić, Mišo Lišanin, Robert Belošević, Robert Šipek i Siniša Hančić. Ostvarenju izložbe doprinos je dao velik broj djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i Večernjeg lista te partnerskih ustanova.

Izložba Sloboda se njegovim imenom zove održava se u sklopu programa Godina čitanja te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu obilježavanja 500. obljetnice tiskanja prvoga izdanja Judite Marka Marulića pripremila je izložbu o tome prvom umjetničkom epu hrvatske književnosti ispjevanome na hrvatskome jeziku kao i njezinu autoru Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti. Izložba je otvorena 19. listopada, a svi zainteresirani mogu je razgledati do 2. studenoga 2021. godine.

Na otvorenju izložbe pozdravne riječi uputili su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te izaslanik Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak. O epu Judita te građi Marka Marulića u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu govorila je dr. sc. Irena Galić Bešker, koordinatorica Zbirke, dok je koncept izložbe predstavila autorica izložbe i viša stručna savjetnica za odnose s javnošću u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Nela Marasović.

„Višestruka je i višeslojna povezanost i simbolika odnosa Marka Marulića i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te svega onog što on znači za hrvatsku kulturu i povijest. Marko Marulić simbol je hrvatskoga pisanog stvaralaštva, a Knjižnica, kao stoljetna čuvarica i riznica hrvatske knjige i hrvatske pisane riječi, svojim ukupnim fondom, a posebno Juditom, samo potvrđuje njegovo povlašteno mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti“, istaknula je na svečanome otvorenju izložbe glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložba na 15 izložbenih panoa tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Osim Judite, nalazi se i izbor ostale građe koja je povezana sa životom i radom Marka Marulića – od prvotisaka njegovih djela, brojnih izdanja do prijevoda tijekom stoljeća.

U prvome dijelu izložbe prikazan je život i rad Marka Marulića uvidom u njegov latinski te potom hrvatski opus koji u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Središnji dio izložbe prikaz je Judite, najznamenitijega djela Marka Marulića, čija su dva primjerka drugoga izdanja tiskanoga 1522. godine te jedan primjerak četvrtoga i petoga izdanja također dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Marulićeva Judita bila je neiscrpan izvor nadahnuća u svim područjima ljudske djelatnosti te izložba donosi i prikaz njezine prisutnosti u Zbirci muzikalija i audiomaterijala kao i Zbirci zemljovida i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na izložbi su prikazani i najznačajniji pretisci Marulićeve Judite te njezino spominjanje u svjetskoj literaturi.

Mogu se pogledati i digitalizirana Marulićeva djela dostupna na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Virtualna izložba Marko Marulić izrađena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao rezultat digitalizacijskoga projekta Digitalna zbirka djela Marka Marulića provedenoga 2018. godine uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Izložba Judita organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu Godine čitanja 2021. Dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2021. te je pripremljena na poticaj Književnoga kruga Split te voditelja Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga dr. sc. Bratislava Lučina na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

The post Otvorena izložba „Judita“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Gradskoj knjižnici Požega ove je godine pripala čast biti domaćinom svečanoga otvorenja Mjeseca hrvatske knjige koje se održalo 15. listopada 2021. godine. Svečanosti su otvorenja nazočili ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Programskoga i organizacijskoga odbora Mjeseca hrvatske knjige Višnja Cej, ravnateljica Gradske knjižnice Požega Aleksandra Šutalo, gradonačelnik Grada Požege dr. sc. Željko Glavić, zamjenik županice Požeško-slavonske županije Ferdinand Troha, knjižničari te zaljubljenici u ovu manifestaciju koja desetljećima širi ljubav prema knjizi i čitanju.

Kulturno-umjetnički dio programa svečanoga otvorenja uveličali su Mješoviti zbor Glazbene škole Požega, Gradsko kazalište Požega, Plesni studio Marine Mihelčić te izvođači Bruna Oberan, Kristijan Kostić i Tin Tonković.

U manifestaciju Mjesec hrvatske knjige ove se godine uključilo 218 sudionika, s nešto više od 1600 programa. Sudionici su u najvećem broju narodne i školske knjižnice te nešto manji broj muzeja, nakladnika, udruga i društava.

Središnji je program manifestacije Nacionalni kviz za poticanje čitanja Šest autora traži čitatelja koji se rješava online te mu se može pristupiti do 22. listopada.

Mjesec hrvatske knjige nacionalna je kulturna manifestacija koja se održava od 1995. godine u organizaciji Knjižnica grada Zagreba i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike, a obuhvaća programe na nacionalnoj i lokalnoj razini kojima se nastoji istaknuti važnost knjige, knjižnice i čitanja. Ovogodišnji se program Mjeseca hrvatske knjige održava u sklopu Godine čitanja, koja je proglašena odlukom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva kulture i medija radi dodatne promidžbe knjige i čitanja. S temom Hrvatski autori u Godini čitanja i pod geslom Ajmo hrvati se s knjigom!, u središte su ovogodišnje manifestacije stavljeni hrvatski autori kako bi se istaknula važnost čitanja na vlastitome jeziku te potaknula svijest o vlastitoj književnoj baštini.

Gradska knjižnica Požega, samostalno ili u suradnji s udrugama, ustanovama ili pojedincima, pripremila je bogat program za svoje sugrađane. Organizirano je čak 11 književnih susreta u razdoblju trajanja Mjeseca hrvatske knjige, ali i filmski program, plesni program, programi poticanja čitanja, svakodnevne aktivnosti za djecu i mlade, četiri nove izložbe, edukacije za umirovljenike i mlade i druge aktivnosti. Tri su programa Gradske knjižnice Požega uvrštena u središnje programe ove nacionalne manifestacije. Riječ je o Stručnome skupu Nova zgrada, nova knjižnica koji će se održati u Požegi 9. studenoga, festivalu recitacije za mlade Probudi me! koji će se održati 12. studenoga te programu svečanoga otvorenja.

Program Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Požega.

The post U Gradskoj knjižnici Požega svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 14. listopada 2021. godine otvorena je 19. međunarodna izložba inovacija ARCA 2021. u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. Izložba je otvorena do 16. listopada 2021. godine.

Izložbu je otvorila izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića mr. sc. Martina Ciglević. Na svečanome otvorenju izlagačima i okupljenim uzvanicima obratili su se i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske te prorektor za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, direktor Međunarodne federacije nacionalnih saveza inovatora IFIA Zoran Barišić, predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a Vjeran Vrbanec, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja Ivo Milatić.

Na Izložbi su predstavljene inovacije i nove tehnologije u gotovo svim područjima ljudskoga djelovanja, od industrije do svagdašnjice, a koje su plod rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih uspješnih kao i tek utemeljenih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Irana, Kine, Makedonije, Poljske, Slovenije i Srbije.

Istaknuto mjesto u programu Izložbe i ove godine pripada inovacijama mladih autora, učenika srednjih tehničkih škola kao i studenata hrvatskih sveučilišta. Za njih i djecu osnovnoškolskoga uzrasta pripremljen je poseban program događanja s radionicama u području STEM.

Izložba ARCA 2021. zatvorit će se već tradicionalnom dodjelom nagrada – brončanih, srebrnih i zlatnih medalja te dodjelom Grand Prixa za najbolju inovaciju, najznačajnije nagrade Izložbe.

Izložba već godinama po uzoru na najutjecajnije srodne svjetske sajmove i izložbe promiče izumiteljstvo i inovacije i jedno je od najznačajnijih događanja u kalendaru međunarodnoga saveza nacionalnih udruga izumitelja (International Federation of Inventors’ Associations – IFIA).

Udruga inovatora Hrvatske zajedno sa suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima ovogodišnje Izložbe poziva sve zainteresirane da posjete najveće okupljanje izumitelja u Hrvatskoj i upoznaju njihove najnovije ideje i izume.

Posjet Izložbi i svim popratnim programima besplatan je za sve posjetitelje, uz obvezno pridržavanje važećih epidemioloških mjera.

Više pojedinosti o Izložbi.

The post Otvorena 19. međunarodna izložba inovacija ARCA 2021. appeared first on .

Beli Zagreb Grad, Mladi znanstvenici među nama, Gdje ideje idu?, ZKDruškanje, Moć knjige – podcast Noći knjige i Lov na Govor podcasti su koje ćete uskoro moći pratiti na „DigiLab NSK Podcasti“ kanalu dostupnom na You Tubeu kao i na svim relevantnim aplikacijama za slušanje podcasta.

DigiLab NSK Podcasti rezultat su projekta Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja koji od početka 2021. godine provodi Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na javni poziv za sudjelovanje u Projektu objavljen početkom svibnja 2021. godine pristiglo je više od 20 kvalitetnih prijava za podcaste, a na temelju mjerila atraktivnosti i izvedivosti, odabrano je spomenutih šest finalista koji su dobili priliku sudjelovati na edukacijama i besplatno snimati, producirati i distribuirati vlastite podcaste.

Beli Zagreb Grad podcast je mlade urednice istoimenoga portala Barbare Grgić u kojem će ugostiti umjetnike koji svojim djelovanjem obogaćuju zagrebačku, ali i hrvatsku kulturnu i umjetničku scenu. Sveučilište u Zagrebu u podcastu Mladi znanstvenici među nama upoznat će publiku s mladim hrvatskim znanstvenicima i njihovim inovativnim projektima. U podcastu Gdje ideje idu? zadarske udruge Mala filozofija voditelj podcasta Bruno Ćurko sa svojim će sugovornicima razgovarati o filozofiji i različitim idejama kao i o tvorcima tih ideja. Zanimljiv podcast o projektima, aktualnim temama te životu i radu knjižničara i hrvatskih knjižnica u podcastu ZKDruškanje donosi Zagrebačko knjižničarsko društvo i voditelj podcasta Mihael Bily, dok će voditeljica podcasta Moć knjige – podcast Noći knjige Dobrila Zvonarek sa svojim gostima razgovarati o knjigama, njihovoj ulozi u društvu kao i  budućnosti knjige u Hrvatskoj. O važnosti komunikacije, govora i retoričkoga obrazovanja u podcastu Lov na govor sa svojim gostima razgovarat će učitelj govora i govorništva Davor Stanković.

„Nužnost potpunoga ili parcijalnoga prelaska svojega djelovanja u digitalno okruženje zbog pandemije izazvane virusom COVID-19 mnoge su ustanove, organizacije, udruge i pojedinci u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja dočekale nespremno. Upravo zbog toga pokrenut je projekt Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja koji je utemeljen na načelima dostupnosti, decentralizacije, pristupačnosti te ekonomičnosti i održivosti. Projekt se uklapa u inkluzivno viđenje Digitalnoga laboratorija NSK Digitalne tehnologije dostupne svima te predstavlja još jedan doprinos glavnomu cilju Laboratorija a to je poticati kulturu inovacija te osigurati siguran prostor za upoznavanje i eksperimentiranje s novim medijima i tehnologijama“, objasnila je voditeljica Digitalnoga laboratorija NSK Dragana Koljenik.

Projekt Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja provodi se u sklopu programa Godina čitanja i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Novosti o Projektu pratite na profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

The post Na platformi DigiLab NSK Podcasts uskoro dostupni podcasti o kulturi, znanosti i obrazovanju appeared first on .

U povodu obilježavanja Dana europske baštine 2021. te 60 godina djelovanja službe za konzerviranje i restauriranje knjižnične građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 6. i 7. listopada 2021. godine u velikom je predvorju Knjižnice održan program Odjela Knjižnice Zaštita i pohrana pod nazivom U srcu NSK – konzervatori-restauratori na djelu.

Program U srcu NSK… organiziran je kao dio ovogodišnjeg nacionalnog programa obilježavanja Dana europske baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske koji se na temu Baština za sve! održava do kraja listopada.

U sklopu održanog programa Knjižnice izložene su knjige u različitim fazama konzervatorsko-restauratorskog postupka te su organizirane radionice posvećene „liječenju“ i čuvanju knjižne građe. Tematska je okosnica programa bilo isticanje vrijednosti pisane baštine i važnosti njezine zaštite, a svrha jačanje svijesti i odgovornosti prema očuvanju tog dijela kulturne baštine na razini svakog pojedinca, kao i zagovaranje aktivnog sudjelovanja u njegovoj zaštiti.

Tijekom dvodnevnih aktivnosti konzervatori-restauratori Odjela NSK Zaštita i pohrana predstavili su iznimnu osjetljivost i krhkost ove vrste baštine, načine njezine zaštite te uvjete u kojima je potrebno držati knjige, kao i aktivnosti Odjela te ulogu konzervatora-restauratora u zaštiti i očuvanju knjižnične građe. Sudionike programa upoznali su s dijelovima knjige, različitim vrstama oštećenja knjiga te jednostavnim postupcima čijom primjenom mogu samostalno „popraviti“ oštećene knjige.

The post Obilježeni Dani europske baštine 2021. appeared first on .

Na natječaju Zaklade Adris za 2021. godinu za program Stvaralaštvo Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijeljena su novčana sredstva za ostvarenje dvaju projekta. Riječ je o projektima monografija Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1464.) i Izdavanje grafičke mape Milana Trenca – 10 vizura.

Autor je sadržaja za monografiju Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1464.) Stjepan Krasić, svećenik, povjesničar i sveučilišni profesor u mirovini. Zadnjih nekoliko godina profesor Krasić proveo je proučavajući povijest samostana sv. Dominika u Dubrovniku i otkrio da je u njem 1492. godine utemeljena prva javna knjižnica na hrvatskome tlu u koju su, kako piše u jednome sačuvanom dokumentu Vlade Dubrovačke Republike iz 1501. godine, imali slobodan pristup ne samo članovi samostana nego i svi građani, pa čak i „stranci koji dolaze u naš grad“. Riječ je o bitnome otkriću koje će Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu monografijom predstaviti javnosti na odgovarajući način.

Milan Trenc (1962.) je grafičar, ilustrator, crtač stripova, autor animiranih i igranih filmova, multimedijalni umjetnik te autor hrvatskoga i svjetskoga ugleda koji je stekao djelujući u Hrvatskoj i Americi. Suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu ostvarit će se objavljivanjem 30 grafičkih mapa za koje će autor otisnuti 300 grafičkih listova – 10 motiva vizura te 60 listova s tekstom, ukupno 360 listova u tehnici sitotiska. Time bi Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obogatila svoj fond, i to prije svega fond grafičkih mapa koje prikuplja od 60-ih godina prošloga stoljeća i koji je brojčano najveći takav fond u Hrvatskoj.

Osim ovih dvaju projekta, u 15 donacijskome ciklusu Zaklada Adris poduprijet će i sedam projekata iz programa Znanje i otkrića, šest projekata iz programa Stvaralaštvo, pet projekata iz programa Ekologija, šest projekata iz programa Baština i pet projekata iz područja Dobrota, a stipendijama šestero studenata. Omogućit će i nastavak stipendiranja i u školskoj i akademskoj godini 2021./2022. svojim stipendistima koji su postigli izvrsne rezultate.

Sredstva za donacije i stipendije u iznosu od 2.000.000,00 kuna u ovome natječajnom ciklusu osigurana su osobnom donacijom dugogodišnjega predsjednika Uprave i sadašnjega predsjednika Nadzornoga odbora Adris grupe mr. sc. Ante Vlahovića.

The post Projektima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijeljena novčana potpora Zaklade Adris appeared first on .

Oduvijek sam volio glazbu. Kao takav, dobro sam se uklopio u moj rodni grad, Split. Završio sam akademiju dramskih umjetnosti, ali srce me i dalje vuklo glazbi jer, kako je i sam Nietzsche rekao: „U glazbi strasti uživaju u sebi samima.”

Hrvatski operni dirigent i skladatelj, zapravo samouk umjetnik, Jakov Gotovac, rođen je 11. listopada 1895. u Splitu, a umro je 16. listopada 1982. godine u Zagrebu. Školovao se u Splitu i Zagrebu, gdje je glazbu učio kod Antuna Dobronića i Josipa Hatzea. Karijeru je započeo organizirajući orkestralnu i zborsku sekciju filharmonijskoga društva u Šibeniku. Djelovao je od 1923. do 1958. godine kao operni dirigent u Zagrebu. Bio je nenadmašan zborovođa akademskoga društva Mladost, a vodio je i pjevačka društva Jug, Pavao Markovac i Vladimir Nazor.

Kao skladatelj Gotovac je pripadnik nacionalnoga glazbenog smjera te je za svoja vokalna djela često uzimao narodne tekstove. U njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenoga folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela ističu se ljubavna lirika i humor. Gotovčeve su najuspjelije skladbe djelo za zbor Koleda, orkestralno Simfonijsko kolo, romantična narodna opera Morana te scenska glazba za Gundulićevu Dubravku.

Ipak, najpoznatije mu je djelo opera Ero s onoga svijeta, koja ga je proslavila izvan granica domovine – izvedena je u više od 80 europskih glazbenih pozornica, čak na devet jezika. Zahvaljujući raskošnoj, raspjevanoj melodici i dopadljivu libretu, svrstala se i među najuspjelije komične opere. Nastala je 1935. godine na tekst Milana Begovića, a praizvedena je 2. studenoga iste godine. U fondu Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se rukopis opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, kao i rukopisne i tiskane solo popijevke.

Jakov Gotovac bio je akademik i dobitnik nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade AVNOJ-a. Obogatio je hrvatsku solo popijevku brojnim skladbama nadahnutim hrvatskim glazbenim folklorom.

Smatra se jednim od naših umjetnika koji je nekada živio i stvarao umjetnička djela, a danas svi njegujemo uspomenu na ta vremena.

Možemo li zamisliti svijet bez glazbe? Bez pjesme, plesa, kućne glazbe i koncerata? Ni u svijetu niti kod čovjeka ništa se ne događa bez glazbe. Glazba se često doživljava kao dah kojim su bogovi čovjeku udahnuli život. Svatko tko ima smisla za glazbu i voli je, osjeća u sebi nešto poput božanskog daha koji mu daje osjećaj da nije uzalud na ovome svijetu te da nije sam.

(Pero Gotovac – sin Jakova Gotovca)

The post Uz 126. obljetnicu rođenja hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca appeared first on .

… Kad sunce grane prestane mi grožnje.
Ja vidim onda, – jest, ja gledam, ćutim,
da sadašnjost je slava grada moga.
Još uvijek Sveti Vlaho brani i čuva
Vjeru, i Pravdu, i Slobodu našu.
Kad sunce kruni zlatnijem vijencem Petku
i sjajnijem plaštom kiti svete mire, –
tad, zbogom tugo! – Vedru snagu ćutim,
što Slobodan sam, jer sam Dubrovčanin. (…)

(Gundulićev san)

Jedan od najistaknutijih dramskih pisaca moderne Ivo Vojnović, često nazivan i posljednjim dubrovačkim pjesnikom, rođen je 9. listopada 1857. godine u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu polazio je u Splitu i Zagrebu, u kojem je diplomirao pravo. Kao državni službenik boravio je u Križevcima (1884.) i Bjelovaru (1889.). Upravnim činovnikom postao je u Dubrovniku (1892. – 1899.), odakle se uputio u Zadar i Supetar na Braču (1903.). U svibnju 1907. zbog novčane je afere otpušten iz državne službe bez prava na mirovinu pa je imenovan dramaturgom zagrebačkoga kazališta; tu je dužnost obavljao do lipnja 1911. godine. Austrijske vlasti uhitile su ga u srpnju 1914. godine u Dubrovniku; zatočen je u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. Od proljeća 1919. živio je u Francuskoj, najviše u Nici, odakle se 1922. godine vratio u Dubrovnik. Iako mu je vid bio teško oštećen, često je javno nastupao u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Pragu i Beogradu interpretirajući svoja djela, hoteći osigurati sredstva za život. Umire slijep 30. kolovoza 1929. godine u Beogradu, u 72. godini života.

U književnosti se javlja 1880. godine kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac, objavljuje pripovijetku Geranium s naznakama bovarizma i protomodernizma, s dubrovačkim vedutama i ozračjem, nakon koje je napisao pripovijetku Perom i olovkom (1884.) i kraći roman Ksanta (1886.). Prozna komedija Psyche (1889.) Vojnovićev je dramski prvijenac: označuje zaokret u hrvatskome kazalištu i književnosti. U povodu otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu na natječaju raspisanu za dramsku praizvedbu pobjeda Psyche značila je i proglašenjem Vojnovića začetnikom moderne hrvatske drame. U razdoblju između 1891. i 1901. godine nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci – kronika o propasti Dubrovačke Republike, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dubrovačka trilogija u režiji Koste Spaića od 1964. do 1971. godine na tri lokacije, u Kneževu dvoru, Sponzi i gruškome ljetnikovcu, antologijska je predstava Dubrovačkih ljetnih igara, prva izvedba Konteove tročinke u Dubrovniku. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja. U siječnju 2012. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu premijerno je izvedena dramska predstava Maškarate ispod kuplja. Prevodio je s talijanskoga, francuskoga i njemačkoga jezika, a sam je prevođen na brojne svjetske jezike. Najviše uspjeha postigao je dramskim tekstovima, posebno onima napisanima na dubrovačkome idiomu hrvatskoga jezika, koji ga obilježuje u svijesti čitatelja i gledatelja. Većina mu je drama izvođena i u inozemstvu. Godine 2009. objavljena su Pisma Iva Vojnovića, a u povodu obilježavanja 80. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Iva Vojnovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavili su trosveščano izdanje Pisma Iva Vojnovića. Tom prigodom otvorena je i izložba Jedan po jedan dohodu vlastela koja je popraćena katalogom. Pisma Iva Vojnovića pokazuju da je Ivo Vojnović najviše pisao bratu Luju (418 pisama), mami Mariji (329) i sestri Gjeni (238). Neka od tih pisama (npr. pismo Iva Vojnovića Juliju Benešiću iz 1918.), koja se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, reproducirana su u katalogu, koji donosi i ilustracije ostalih izložaka – faksimila Vojnovićevih rukopisa, preslike naslovnica časopisa ili knjiga, fotografije, plakata uz izvedbe Vojnovićevih drama te planova i karata iz vremena Vojnovićeva života u Dubrovniku.

Hrvatski književnik Ivo Vojnović u svojem je književnome djelu, kao i u životu, stvorio čudesnu mješavinu modernoga i tradicionalnoga, izvornoga talenta i učenosti, aristokratske drskosti i građanske nesigurnosti. Bio je tvorac najboljih hrvatskih drama.

Po Ivu Vojnoviću nazvana je ulica na Lapadu (Vojnović).

Kao suncokret koji više nije imao snage gledati za suncem 30. kolovoza 1929. godine klonuo je plemeniti život mirnoga i umornoga pjesnika Iva Vojnovića. Pokopan je u Dubrovniku, na Mihajlu.

Kada je 30. kolovoza 1929. u beogradskoj bolnici Vojnović izrekao: „Doktore, to je smrt“, izgovorio je u stvari riječi svog Orsata: „To je smrt!“ Život i kazalište postali su jedno. Ivo Vojnović je finalmente stigao među svoje, i sada leži na groblju na Mihajlu, ondje „gdje su navijek spali djedovi mrtvi, kad je Knez još vlado“, nastavljajući živjeti životom svih svojih muških i ženskih likova, trajno zasluživši naziv: pjesnik Dubrovnika.

(Luko Paljetak)

The post Pjesniku Dubrovnika – uz 164. obljetnicu rođenja Iva Vojnovića appeared first on .