Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki 14. svibnja 2022. godine otvorena je izložba Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića. Izložbu je na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić organizirao Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u suradnji  s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Preko 16 kaširanih panoa, odabrane knjige te makete predstavljena su djela hrvatskoga polihistora, leksikografa i izumitelja Fausta Vrančića te njegov doprinos znanstvenoj, kulturnoj i vjerskoj europskoj baštini. Izložba će biti otvorena do 1. rujna 2022. godine.

Panoi su ilustrirani preslikama najvažnijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao što su Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae, Venecija, 1595., i Machinae novae, Venecija, 1615./1616.). Tu je i prikaz odabranih digitalnih preslika rukopisne ostavštine Vrančićeve obitelji koju također u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga. S razdobljima u životu i radu Fausta Vrančića povezane su i preslike stare i vrijedne građa iz fonda ostalih zbirki građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu  kao što su Grafička zbirka i Zbirka zemljovida i atlasa. Osim građe iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na panoima te ostatku izložbe predstavljena je i građa koja je vlasništvo dr. sc. Marijane Borić i obitelji Draganić-Vrančić s otoka Prvića pokraj Šibenika, zatim građa koja je dio fondova Muzeja sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj,  Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu, Antikvarijata Hammelburger, Muzeja povijesti umjetnosti u Beču, Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, Sveučilišne knjižnice Alessandrina u Rimu te Knjižnice Ambrosiana u Milanu.

Faust Vrančić svojom se visokom učenošću i znanstvenim radom u različitim područjima istaknuo kao svestrani renesansni čovjek, homo universalis u svakome smislu, te je u skladu s time djelovao kao diplomat i biskup. Veći dio života proveo je u Hrvatsko-Ugarskome Kraljevstvu, Habsburškoj Monarhiji, Mletačkoj Republici i Papinskoj Državi. Djelima namijenjenima ujedinjenu duha onodobne Europe Vrančić je nadišao granice svojega nacionalnog identiteta, a njegov doprinos razvoju europske znanstvene, kulturne i vjerske baštine, ujedinjuje i današnju Europu.

The post U Mađarskoj otvorena izložba posvećena Faustu Vrančiću appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 17. do 20. svibnja 2022. godine održat će se deveti Festival povijesti Kliofest 2022. Festival će biti otvoren u utorak 17. svibnja u 10.45 u predvorju Knjižnice, a cjelokupan program Festivala prenosit će se uživo na kanalu YouTubea Kliofesta.

Festivalu nazvanomu prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o nekim bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu.

Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova u svezi s povijesnim temama, brojna predstavljanja knjiga, tribine različitih tematika te sajam knjiga u svezi s povijesnom i srodnom tematikom na kojem će se brojne knjige prodavati po sniženim cijenama.

Tijekom Festivala bit će održano nekoliko okruglih stolova – dva će biti posvećana povjesničarima i metodama njihova rada: govorit će se o hrvatskoj historiografiji između tradicionalnosti i modernosti te o mikrohistoriji; jedan će biti posvećen temi koja nas snažno zaokuplja u posljednja dva mjeseca – agresiji Rusije na Ukrajinu, a jedan odnosima Kine i jugoistočne Europe.

Tribine će biti povezane s istraživanjima srednjoeuropske povijesti, upoznavanjem povijesti Slovenaca, problematikom ženskih dnevnika i zapisa u međuraću i dr.

Pedesetak hrvatskih nakladnika izložit će svoje knjige iz područja povijesti i srodnih znanosti, a pojedinim će knjigama cijene biti znatno snižene. Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige, među kojima su najistaknutije Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj, Kako je operirala UDBA. Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića, Sedamdeset i prva: uspon i pad hrvatskoga nacionalno-reformnog pokreta, Utvrda Novi Zrin na Muri, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, The End of Ottoman Rule in Bosnia, Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive, Srednji vijek za djecu i dr.

Tijekom Kliofesta bit će postavljeno pet izložaba, i to Raseljena sjećanja: o iseljavanju talijanskog stanovništva tijekom i nakon II. svjetskog rata, Rapalska granica: četvrt stoljeća postojanja i stoljeće baštine i sjećanja, Zavod za hrvatsku povijest 1971.-2021., Mi gradimo pruge, pruge grade nas i Tko su bili ti strašni Hrvati?.

U sklopu Festivala bit će dodijeljene nagrade za doprinos historiografiji.

Na Festivalu će sudjelovati brojni sudionici iz Hrvatske i inozemstva, i to iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kine, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine.

Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest, a suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Pojedinosti o Festivalu povijesti Kliofest 2022.

The post Festival povijesti Kliofest 2022. appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu počeo je 11. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata koji se održava virtualno 12. i 13. svibnja 2022.godine, a posvećen je digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama ustanova u kulturi i znanosti te promidžbi digitalizacijskih projekata.

Ovogodišnji D-fest donosi pregled aktivnosti projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, trenutačno najvećega nacionalnog projekta usmjerena razvoju infrastrukture za upravljanje digitalnom kulturnom baštinom i osnaživanju ustanova u području digitalizacije građe, trajne pohrane, digitalnoga objedinjavanja i razvoja usluga. Projekt će predstaviti Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te predstavnici partnerskih ustanova – Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva, Muzeja za umjetnost i obrt i Hrvatske radiotelevizije.

Na Festivalu će biti predstavljene europske politike i projekti u kulturnome sektoru koji se bave digitalnom transformacijom baštinskih ustanova, ali i primjenom digitalnih sadržaja u području obrazovanja i e-učenja. Bit će dan pregled projekata u području digitalizacije i izradbe digitalnih proizvoda i usluga, predstavljeni rezultati dugogodišnjih projekata sustavne digitalizacije te dan i uvid u inovativne alate za predstavljanje baštine u digitalnome okruženju.

U programu Festivala sudjeluju izlagači s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Instituta za migracije i narodnosti, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci, Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Filozofskoga fakulteta u Rijeci, Fakulteta elektrotehnike i računalstva u Zagrebu, Zagrebačkoga inovacijskog centra, Narodne biblioteke Srbije, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Znanstvene knjižnice Zadar, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i drugih baštinskih ustanova. Zanimljive projekte predstavit će i Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Gradski muzej Požega, Hrvatski školski muzej, Muzej grada Koprivnice, Muzeji grada Karlovca, Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Knjižnica i čitaonica Fran Galović iz Koprivnice, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, Knjižnice grada Zagreba i dr.

Pojedinosti o 11. festivalu hrvatskih digitalozacijskih projekata.

The post Počeo 11. D-fest appeared first on .

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 9. i 10. svibnja 2022. godine posjetilo je izaslanstvo Nacionalne knjižnice Koreje (NKK) u čijem su sastavu bile glavna ravnateljica Knjižnice Suh Hyeran, voditeljica Odjela za online građu Ryu Eunyoung, knjižničarka u Odsjeku za međunarodnu suradnju i odnose s javnošću Park Yoonhee i prevoditeljica u Odsjeku za međunarodnu suradnju i odnose s javnošću Nam Hyang.

Posjet je dogovoren u sklopu nastavka suradnje dviju knjižnica koje su prethodne godine potpisale Sporazum o suradnji.

U sklopu posjeta Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je sastanak s glavnom ravnateljicom NSK prof. dr. sc. Ivankom Stričević i njezinim stručnjacima,  i to pomoćnicom glavne ravnateljice za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc Sofijom Klarin Zadravec, voditeljicom Odjela nabava i izgradnja zbirki dr. sc. Vesnom Golubović, knjižničarskom savjetnicom u Odjelu nabava i izgradnja zbirki Kristinom Romić, knjižničarskom savjetnicom u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo NSK i koordinatoricom procesa Centar za razvoj hrvatske digitalne knjižnice Karolinom Holub te savjetnicom za međunarodne odnose NSK Jasenkom Zajec.

Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima nastavka suradnje dviju knjižnica s posebnim naglaskom na teme razmjene građe, odredbi o obveznome primjerku s osvrtom na online građu, razmjeni iskustava o arhiviranju weba, zastupljenosti građe na temu Koreje u fondu NSK, suradnji na virtualnim izložbama te razmjeni izložaba u 2023. godini.

Podsjetimo da je 2021. godine u Nacionalnoj knjižnici Koreje u Seulu bila postavljena izložba Hrvatska književnost i kulturna baština od srednjeg vijeka do modernog doba. Glavnina te izložbe bila je utemeljena na građi pristigloj iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a sastojala se od panoa izložbe Hrvatska glagoljica i faksimila glagoljaških kodeksa.

Tijekom svojega posjeta NSK izaslanstvo Nacionalne knjižnice Koreje obišlo je Knjižnicu uz stručno vodstvo, a sudjelovalo je i na predstavljanju knjige Susret u Dubrovniku korejskoga književnika Younga Shina održanome 10. svibnja 2022. godine.

The post Izaslanstvo Nacionalne knjižnice Koreje posjetilo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on .

U utorak 10. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je knjiga „Susret u Dubrovniku“ korejskog književnika Younga Shina. Predstavljanje je organizirano kao dio posjeta izaslanstva Nacionalne knjižnice Koreje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Okupljene je u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pozdravila njezina glavna ravnateljica prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a skupu se obratio i veleposlanik Republike Koreje u Republici Hrvatskoj Nj. E. Hong Seong-wook. Ravnateljica Nacionalne knjižnice Koreje, gospođa Seo Hye-ran, zahvalila je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na gostoprimstvu i promociji izdanja.

Autor Young Shin održao je kratko izlaganje o svojem romanu, motivaciji za njegov nastanak i trudu koji je uložio u proučavanje povijesti ovih prostora. Istaknuo je kako je riječ o prvom literarnom djelu koje spaja korejskog autora i tematiku vezanu uz Hrvatsku, čijom prirodnom i kulturnom baštinom je iskreno fasciniran. Spominjući se aktualne 30. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Hrvatske i Koreje, Young Shin je zaključio: „Over the next 30 years, I am confident that Croatia and Korea will become friends who will deepen their friendship by promoting exchanges in various fields, including diplomacy, economy, and culture, and by exhanging assistance.“

Roman čiji prijevod potpisuje mlada prevoditeljica dr. sc. Ivana Gubić objavljen je u izdanju Ibis grafike 2021. godine. Govori o susretu bivšeg haškog tužitelja i povjesničarke umjetnosti koja je u Dubrovnik doputovala u potrazi za svojim ocem. Kroz dijalog i međusobno upoznavanje dvoje likova isprepliću se crtice iz Domovinskog rata, ali i iz života slavnih umjetnika, državnika i drugih povijesnih ličnosti – od Napoleona, Tiziana, Meštrovića do Tita. Hrvatska povijest, a posebno Domovinski rat, pritom je u središtu radnje, a vinjete iz života poznatih osoba fikcionalizirane su. Tijekom putovanja dvoje glavnih likova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, između njih se javlja romansa.

Posjetitelji događanja imali su priliku pogledati i fotografije tradicionalnih korejskih motiva koje je objektivom zabilježio poznati korejski fotograf Hanmo Yang. Fotografije su otisnute na papiru dugom 30 metara i zahvaljujući dimenzijama otiska, u procesu su prijave za Guinnessovu knjigu rekorda.

The post Predstavljena knjiga „Susret u Dubrovniku“ korejskog književnika Younga Shina appeared first on .

Europski dokumentacijski centar NSK zajedno s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i lokalom Spunk organizirao je 9. svibnja 2022. godine pub kviz Veliki europski kviz. Kviz je održan u povodu hrvatskoga i europskoga spomendana Dana Europe kojim se obilježava donošenje deklaracije Roberta Schumana iz 1950. godine koja predstavlja temelje Europske unije.

Za potrebe provođenja kviza Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izišla je iz svojega poznatog prostora i smjestila se u prostor Spunka, lokala koji ima dugogodišnju tradiciju organiziranja pub kvizova. Veliki europski kviz trajao je dva sata, a okupio je deset ekipa koje je činilo 40-ak ljudi.  Pitanja kviza odnosila su se na opće znanje povezano s Europom, a obuhvaćao je područja poput geografije, politike, gospodarstva, kulture, znanosti, povijesti i sl. Kviz je bio podijeljen u dvije glavne cjeline, sastojao se od 50 pitanja, i to 15 slikovnih i 35 tekstualnih. Dvije ekipe koje su ostvarile najveći broj bodova imale su i jednak broj bodova pa su im bila ponuđena dodatna tri pitanja kako bi se izabrala najbolja ekipa. Tri pobjedničke ekipe dobile su vrijedne nagrade koje su im osigurali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Treće mjesto osvojila je ekipa Sudoku hoće živjeti, drugo mjesto ekipa Bipolarni medvjedi, a pobijedila je ekipa pod nazivom Njemački ovčari.

Organiziranjem Velikoga europskog kviza Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zajedno s EDC NSK, osim što je promicala Europsku uniju, Europljane te kulturu i identitet kontinenta, dodatno se približila studentskoj populaciji kako bi se dotaknula i obilježavanja Europske godine mladih. Kviz je prošao u veselome i opuštenome ozračju s vrlo dobrim odazivom, što ukazuje na mogućnost organiziranja sličnih kvizova i u budućnosti.

The post Održan „Veliki europski kviz“ u povodu Dana Europe appeared first on .

Zemlje širom svijeta uključile su se u pomoć ratom zahvaćenoj Ukrajini nakon što je 24. veljače 2022. godine Ruska Federacija započela s masovnom invazijom na tu zemlju. Države, ali i međunarodne organizacije započele su s pružanjem gospodarske pomoći i opskrbe ratnim materijalom, uz primjenu ozbiljnih ekonomskih sankcija protiv Rusije. U tome je smislu na webu objavljen niz publikacija poput odluka, uredaba, rezolucija, mjera kao i izvješća i mišljenja o temi rata u Ukrajini. Također, pojavili su se i mnogi tematski portali u svezi s potporom Ukrajini, portali udruga kao i vijesti o ratu na informativnim portalima.

Kako bi se sadržaj okupio na jednome mjestu, Hrvatski arhiv weba pokrenuo je prikupljanje mrežnih sadržaja o temi rata u Ukrajini, a u izgradnji zbirke mogli su sudjelovati svi zainteresirani građani. Prikupljanju sadržaja priključili su se i Europski dokumentacijski centar NSK i Zbirka službenih publikacija kako bi okupili sadržaje na stanicama EUR-Lexa, Ureda za publikacije Europske unije, Europske komisije, Ujedinjenih naroda, NATO-a kao i važniji hrvatski portali koje su razvila službena tijela Republike Hrvatske poput Hrvatska za Ukrajinu i drugih sličnih stranica.

Tematska zbirka Rat u Ukrajini objavljena je 5. svibnja na portalu Hrvatskoga arhiva weba. Prikupljena su 162 URL-a ukupne veličine 86 GB. S obzirom na to da, nažalost, rat i dalje traje, Hrvatski arhiv weba ponovno će prikupljati sadržaj te će se zbirka uskoro proširiti s novim. Tematska zbirka Rat u Ukrajini trajno pohranjuje te osigurava pristup korisnicima arhiviranim sadržajima te ih upozorava na opasnosti i posljedice rata, ali i pokazuje da se u teškim trenutcima zemlje svijeta mogu zajedno ujediniti, pokazati solidarnost i pružiti potrebnu pomoć tijekom ratnih nevolja.

The post Objavljena tematska zbirka „Rat u Ukrajini“ na Hrvatskome arhivu weba appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. svibnja 2022. godine predstavljena je novoobjavljena knjiga Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću autora povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.

Knjigu su predstavili autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dok je program moderirao prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot.

Okupljene uzvanike prigodnim je riječima pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zahvalivši autoru i svima koji su sudjelovali u ostvarenju vrijednoga novog izdanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

„Iznoseći teze i otkrivajući rezultate svojih istraživanja, profesor Krasić temu je zahvatio u svoj njezinoj širini, navodeći mnoštvo podataka i kurioziteta koji će probuditi zanimanje ne samo nas knjižničara i povjesničara već i svih onih kojima su bliske teme povezane s kulturom. Uvjerena sam kako će knjiga biti često konzultirana literatura među korisnicima hrvatskih knjižnica, pa i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kojoj gravitiraju brojni studenti zagrebačkoga sveučilišta, ali i znanstvenici u potrazi za vjerodostojnim referencama“, istaknula je glavna ravnateljica NSK.

Knjigom Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću prof. dr. sc. Stjepan Krasić, kako je i sam rekao na njezinu predstavljanju, iznosi na vidjelo bitnu i dosad potpuno nepoznatu stranicu hrvatske kulturne prošlosti, napisanu na temelju sačuvanih arhivskih i objavljenih podataka, posvećenu prvoj javnoj knjižnici na hrvatskome tlu te trećoj u Europi.

Autora knjige prof. dr. sc. Stjepana Krasića prilikom stvaranja ovoga izdanja nije zanimala samo suha faktografija utemeljivana pojedinih knjižnica, nego i uloga koju je u pojedinome povijesnom razdoblju imala knjiga kao moćni instrument u izobrazbi i preobrazbi – osobito u vrijeme humanizma i renesanse.

„Bilo je to vrijeme – kako netko reče – kada je europski čovjek zahvaljujući knjizi konačno otkrio sebe i svijet oko sebe te jednim okom gledao unazad, na antiku, a drugim okom na budućnost koja je bila pred njim“, rekao je naglasivši bitnu ulogu knjige kao univerzalnoga i nezamjenjivoga prijenosnika znanja.

S drukčijim pristupom hrvatskoj kulturnoj prošlosti, autor naglašava i fenomen „maloga velikog grada“, grada Dubrovnika koji je, istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan Krasić, sebi i čovječanstvu davao nerazmjerno mnogo više nego što se to od njegove fizičke veličine moglo očekivati.

„Ova knjiga donosi puno više od onoga što možda od nje na prvi pogled očekujete – ona donosi jedan sustavan pregled razvoja ne samo knjige i knjižnica već i cjelokupna društvenog, kulturnog, političkog i znanstvenoga konteksta toga razvoja do razdoblja novoga vijeka. Autor nam, koristeći nevjerojatnu količinu objavljenih i arhivskih izvora, objašnjava sve povijesne i društvene preduvjete koji su doveli do nastanka knjižnice koja je u središtu njegova zanimanja“, rekla je prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dodajući da je ovom knjigom dan novi pogled na ono što smo smatrali da nam je poznato.

 Knjiga Stjepana Krasića izuzetan je doprinos proučavanju ne samo povijesti hrvatskih knjižnica, već cjelokupne hrvatske baštine koja je sačuvana upravo zahvaljujući knjižnicama. Ona može biti korisna lireratura ne samo onima koje zanimaju knjižnice nego i svima koji proučavaju povijest, povijest umjetnosti, povijest znanosti, pa i arhitekturu i druga područja. Stjepan Krasić pravi je „renesansni čovjek“ i jedno je takva osoba mogla napisati ovakvu sveobuhvatnu knjigu, naglasila je prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić.

Knjigu Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću objavila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u nakladi od 200 primjeraka. Urednica je knjige viša stručna savjetnica za odnose s javnošću NSK Nela Marasović.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.

The post Predstavljena knjiga „Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.)“ u NSK appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu korisničke službe.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu korisničke službe.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 6. svibnja 2022. appeared first on .

Autor: Stjepan Krasić

Nakladnik: Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Godina objave: 2022.

Materijalni opis: 456 str. : ilustr. ; 24 cm

ISBN: 978-953-500-211-6

Cijena: 200,00 kn (PDV 5 %)

The post Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.) : knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću appeared first on .

U sklopu ovogodišnjega Festivala znanosti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 2. svibnja 2022. godine organizirala je radionicu građanske znanosti za učenike Srednje škole „Ivan Švear“ Ivanić-Grad u suradnji s Gradskom knjižnicom Ivanić-Grad.

Svrha je radionice bila izraditi tematsku zbirku Pčele, život, ljudi u Hrvatskome arhivu weba u sklopu projekta Citizen-enhanced open science in Southeastern Europe Higher Education hubs u kojem je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna od glavnih partnera.

Učenici su se na radionici upoznali s pojmovima građanske znanosti i otvorene znanosti kao i o radu i značaju Hrvatskoga arhiva weba s naglaskom na arhiviranju mrežnoga sadržaja i stvaranju tematskih zbirki.

Tematska zbirka Pčele, život, ljudi posvetit će se ulozi i značaju pčela u ekosustavu s obzirom na to da je poznato kako bez pčela nema života. Zbirka će na jednome mjestu okupljati mrežni sadržaj o pčelama koji će se odnositi na tematske portale, dijelove mrežnih stranica, publikacije u PDF obliku, regionalne i lokalne informativne portale, tematske blogove i sl.

Zbirka Pčele, život, ljudi  bit će trajno dostupna u otvorenome pristupu i na raspolaganju zainteresiranoj javnosti, a očekuje se da će biti objavljenja tijekom svibnja. Ovom je aktivnošću obilježena i Europska godina mladih kojom se želi istaknuti ključna uloga mladih u stvaranju bolje, zelenije i digitalnije europske budućnosti.

The post U sklopu Festivala znanosti u NSK provedena aktivnost građanske znanosti „Pčele, život, ljudi“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 5. svibnja 2022. godine u 12 sati održat će se predstavljanje novoobjavljene knjige Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću autora povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.

Novo izdanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavit će sam autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić. Program će moderirati prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot.

Autor knjige Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću prof. dr. sc. Stjepan Krasić nakon višegodišnjega istraživanja na više od 400 stranica donosi iscrpan i zanimljiv pregled razvoja knjige i knjižnica tijekom povijesti, s naglaskom na povijest knjige i knjižnica na hrvatskome tlu, gdje posebnu pozornost pridaje knjižnici samostana sv. Dominika u Dubrovniku, prema autorovim istraživanjima, prvoj javnoj knjižnici u Hrvatskoj. Ovom vrijednom knjigom autor donosi novi pogled na ulogu knjige i knjižnice u kulturnoj preobrazbi društva, osobito hrvatskoga naroda. Urednica je knjige viša savjetnica za odnose s javnošću NSK Nela Marasović.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.

Stjepan Krasić rodio se u Čitluku pokraj Mostara 1938. godine. Član je dominikanskoga reda. Studirao je u Dubrovniku, Zagrebu i Rimu, postigavši dva doktorata, i to iz teologije i povijesti. Punih 35 godina predavao je povijest i metodologiju znanstvenoga rada na Papinskome sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu i obavljao različite akademske službe u inozemstvu i domovini. Nakon povratka u domovinu 2008. godine predavao je povijest na Međunarodnome sveučilištu u Dubrovniku (Dubrovnik International University). Član je više znanstvenih i kulturnih udruga i ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (dopisni član) i Međunarodne akademije tehničkih znanosti sa sjedištem u Moskvi.

Dobitnik je 20 nagrada različitih kulturnih i znanstvenih ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima četiri nagrade za životno djelo, te dviju nagrada koje dodjeljuje predsjednik Republike Hrvatske: Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića „za izuzetne rezultate u istraživanju povijesti Hrvata“ (1998.) i Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2020.) „za izniman doprinos istraživanju, očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i duhovne baštine u Republici Hrvatskoj i svijetu“  kao i počasnoga doktorata Sveučilišta u Zadru (2005.) „za izuzetne doprinose na području humanističkih znanosti, polju povijesti, u proučavanju novije hrvatske povijesti, osobito visokog školstva u Hrvatskoj, posebice u Zadru”.

Stjepan Krasić autor je 32 knjiga i gotovo 300 znanstvenih rasprava objavljenih u različitim časopisima u zemlji i inozemstvu. Njegove znanstvene rasprave beziznimno otkrivaju ne samo nepoznate nego i neslućene podatke iz hrvatske kulturne prošlosti, pomičući znatno u prošlost ono o čem smo mislili da već sve znamo.

Znanstveno istraživanje spada u ona područja ljudske intelektualne djelatnosti koja najviše doprinose borbi protiv neznanja, bez obzira na to o kakvome se neznanju radi. A takvih je područja doista napretek. Jedno takvo, još uvijek nedovoljno istraženo područje, povijest je knjige i knjižničarstva na hrvatskome tlu, koje, kao i mnoga druga, u sebi krije ugodna iznenađenja, sposobna iz temelja promijeniti neka naša davno prihvaćena uvjerenja za koja smo smatrali da su neupitne činjenice. No stvarnost se, na našu sreću, ponekad s nama našali i pokaže da nismo u pravu. Ugodno nas iznenadi kada se možda najmanje nadamo.

(Iz predgovora prof. dr. sc. Stjepana Krasića)

The post Predstavljanje knjige „Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.)“ u NSK appeared first on .

Proljetje, milo proljetje, koliko donašaš život koliku milinu!

The post Citat 2. svibnja 2022. appeared first on .

Poštovane korisnice i poštovani korisnici Knjižnice,

zanima nas koliko ste zadovoljni radom i boravkom u Knjižnici, a kako bismo znali što poboljšati, trebamo vašu pomoć.
Molimo vas izdvojite nekoliko minuta i popunite online anketu na sljedećoj poveznici https://www.nsk.hr/anketa-o-korisnickim-uslugama-nsk.

Dragocjen nam je svaki vaš prijedlog ili komentar!

Vaša NSK

The post Online anketa o korisničkim uslugama NSK appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u ponedjeljak 25. travnja, predstavljen je projekt BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, osmišljen kako bi se povećala razina dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala slijepim i drugim osobama s poteškoćama čitanja standardnog tiska.

Okupljene je na predstavljanju pozdravila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je ponosni suorganizator Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“. U ime Hrvatskog knjižničarskog društva skupu se obratila dr. sc. Dijana Machala, predsjednica HKD-a, a u ime Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ govorila je njezina voditeljica Željka Miščin. Projekt, njegov značaj i planove za daljnji razvoj predstavili su Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim i Marjan Povše, predstavnik konzorcija Blinda.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u Europskoj uniji živi 26 350 000 slijepih i slabovidnih osoba. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2019. godini u Hrvatskoj je registrirano 27 000 osoba s oštećenjem vida. Upravo njima trenutno je putem aplikacije BLINDA dostupno više od 6000 audioknjiga na hrvatskom, slovenskom i njemačkom jeziku. Očekuje se da će mobilna aplikacija biti dostupna od kraja travnja 2022. kada će biti moguća registracija za krajnje korisnike.

BLINDA je međunarodni projekt osam partnera iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke, pokrenut u rujnu 2019. godine. Rezultat projekta je razvoj tehnološke platforme koja slijepim i slabovidnim osobama omogućava pristup zvučnim knjigama putem mobilne aplikacije BLINDA, u skladu s Marakeškim ugovorom. Projekt financira Europska unija u okviru programa Erasmus+.

Predstavljanje projekta BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe bio je program Hrvatskog knjižničarskog društva u Noći knjige 2022.

The post Predstavljen Erasmus+ projekt BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. travnja svečano je otvorena izložba Andrija Mutnjaković KINETIC ARCHITECTURE 1964–1990 koja će se moći razgledati do 7. svibnja 2022. godine.

Okupljenima se na početku svečanosti obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zatim predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt te autor izložbe i voditelj Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Andrija Mutnjaković. Na kraju svečanosti okupljenima se obratila upraviteljica Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec.

Izložba se sastoji od inovativnih arhitektonskih projekata koje je osmislio akademik Andrija Mutnjaković te od umanjena izdanja arhitektonske mape u obliku knjige pod nazivom Kinteičke arhitektonske kreacije.

The post U NSK otvorena izložba „Andrija Mutnjaković KINETIC ARCHITECTURE 1964–1990“ appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za školske knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za školske knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 27. travnja 2022. appeared first on .

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora

Podaci o poslovnom prostoru

Lokacija:

– natječajem se daje u zakup poslovni prostor u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se nalazi na adresi Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu, u nizu lokala na Ulici Hrvatske bratske zajednice.

Površina i namjena poslovnog prostora:

– natječajem se daje u zakup poslovni prostor ukupne površine 210,60 m2, a korisne obračunske površine 186,00 m2. Prostor je u tlocrtu zgrade NSK označen brojem 5
– prostor se daje u zakup za obavljanje djelatnosti iz poglavlja 58, 59, 60, 61, 62 i 63 važeće Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NN 58/2007).

Opremljenost:

– poslovni prostor se nalazi u stanju potpune građevinske dovršenosti i opremljenosti (priključak električne energije, voda, priključak za grijanje, hlađenje i ventilaciju, sanitarni čvor),
– poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju pa je budući zakupnik obvezan predmetni poslovni prostor urediti odnosno po potrebi privesti svrsi o svom trošku. Uložena sredstva nakon isteka roka zakupa se ne vraćaju zakupniku,
– poslovni prostor je moguće razgledati radnim danom od 10:00 do 13:00 sati prema dogovoru uz prethodnu najavu na telefon 616-4015 ili e-mail vmarinic@nsk.hr.

Zakup:

– poslovni prostor daje se u zakup na razdoblje od 5 (pet) godina,
– minimalna cijena zakupa poslovnog prostora iznosi 6,00 Eura/m2 mjesečno. Navedeni iznos uvećava se za iznos PDV-a.
– iznos se izračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostavljanja ponude,
– režijske troškove snosi zakupnik u cijelosti, a oni obuhvaćaju sva trenutno važeća i buduća davanja koja utvrđuju i naplaćuju državna tijela i/ili jedinice lokalne uprave i samouprave,
– osim troškova zakupnine i režijskih troškova, zakupnik je dužan snositi troškove svih isprava potrebnih za obavljanje djelatnosti koje zahtijevaju ovlaštena tijela, troškove održavanja poslovnog prostora, namještaja i opreme, troškove nabave novog namještaja i opreme te troškove polica osiguranja.

Uvjeti natječaja

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje su registrirane za obavljanje tražene djelatnosti.

Ponuda za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati:

– podatke o podnositelju ponude (naziv pravne osobe, MB, OIB i adresa sjedištu s naznakom   odgovorne osobe, odnosno naziv obrta, ime i prezime, OIB, adresu prebivališta),
–  izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog, ili drugog odgovarajućeg registra, ili rješenje za fizičke osobe, iz kojih mora biti vidljivo da je natjecatelj registriran za obavljanje djelatnosti iz natječaja, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ne starije od 6 mjeseci do objave u Narodnim novinama te presliku osobne iskaznice za fizičke osobe,
– bilancu ili račun dobiti i gubitka odnosno odgovarajući financijski izvještaj (bon-1) za posljednje 3 (tri) financijske godine, ukoliko je primjenjivo;
– sol-2 ili bon-2 ne stariji od 30 dana (original ili ovjerena preslika) do dana slanja objave u Oglasnom dijelu Narodnih novina, ukoliko je primjenjivo;
–  potvrdu nadležnog općinskog suda da protiv fizičke osobe ili odgovorne osobe u tvrtki nije podignuta optužnica, niti je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela;
– potvrdu porezne uprave o uplaćenim porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koja se prilaže u neovjerenoj preslici (neovjerenom preslikom smatra se i neovjereni ispis elektroničke isprave), ne stariju od 30 dana do objave oglasa u Narodnim novinama,
– jasno navedenu visinu ponuđene mjesečne zakupnine po m2 površine,
– suglasnost ponuditelja za uplatu jamstva za izvršenje ugovornih obveza koje podrazumijeva uplatu pologa u iznosu 1 mjesečne zakupnine, uvećane za PDV, na IBAN zakupodavca. Dokaz o uplati mora biti vidljiv na računu zakupodavca na dan potpisa ugovora s izabranim ponuditeljem. Iznos zakupnine se izračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostave ponuda. Zakupodavac polog može iskoristiti u slučaju da odabrani ponuditelj u dospijeću ne podmiri ispostavljeni račun za zakupninu poslovnog prostora te režijske troškove. Zakupodavac zadržava 50 % uplaćenog pologa ponuditelja koji je izabran kao najpovoljniji, a odbije potpisati Ugovor. Neuplata jamstva za izvršenje ugovornih obveza neotklonjiv je nedostatak za sklapanje ugovora;

Sukladno odredbama čl. 6. st. 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

Pravo sudjelovanja nemaju osobe odnosno poslovni subjekti koji imaju u zakupu poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje ne ispunjavaju obveze iz ugovora o zakupu ili ih neuredno ispunjavaju zaključno sa danom prijave na natječaj, te imaju prema Republici Hrvatskoj dugovanje po bilo kojoj osnovi, uključujući i ako se prijave na natječaj putem novoosnovanih poslovnih subjekata.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje svih uvjeta javnog natječaja, s priloženom traženom dokumentacijom, sadrži ukupno najviši mjesečni iznos zakupnine po kvadratnom metru površine.

Pisane ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta javnog natječaja dostavljaju se u zatvorenim kuvertama neposredno u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu ili preporučenom poštom na adresu:

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom «Ponuda za zakup poslovnog prostora (PP 5) – ne otvarati»

Rok za dostavu pisanih ponuda je 14 (četrnaest) dana od objave javnog natječaja.

Natječaj je objavljen u Narodnim novinama i internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (www.nsk.hr).

Otvaranje ponuda neće biti javno.

Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

O ishodu javnog natječaja sudionici će biti obaviješteni najkasnije u roku od 14 (četrnaest) dana od proteka roka za predaju ponuda. S odabranim ponuditeljem sklopit će se, najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana obavijesti o prihvaćanju ponude, ugovor o zakupu na određeno vrijeme od 5 (pet) godina kao ovršna (solemnizirana) isprava na trošak ponuditelja-zakupnika. U slučaju da odabrani ponuditelj u tom roku ne pristupi sklapanju ugovora zakupodavac će odabrati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja, ako je primjenjivo.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude i pravo poništenja ovoga natječaja u bilo koje vrijeme prije zaključenja ugovora, bez obveze obrazloženja razloga i bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima, što ponuditelji prihvaćaju prijavom na natječaj.

Sve informacije o oglašenom natječaju mogu se dobiti u Odsjeku održavanja NSK, radnim danom od 10:00 do 13:00 sati ili na telefon broj: 01/616-4015, ili e-adresu vmarinic@nsk.hr.

The post Javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora appeared first on .