Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Osmi međunarodni Zagrebački harfistički festival (Zagreb Harp Festival) u organizaciji zagrebačkoga Hathora okuplja ugledne svjetske harfiste koji će u razdoblju od 1. do 12. prosinca 2021. godine održati niz koncerata u više kulturnih ustanova u Zagrebu.

U sklopu ovogodišnjega Festivala održat će se brojni koncerti, natjecanja, radionice, stručni skupovi, dok se predstavljanje i seminar udruge za proučavanje posture i edukaciju glazbenika Homini Artium održalo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 3. prosinca 2021. godine. Radionica je okupila dvadesetak djece i njihovih učitelja glazbe.

Udruga Homini Artium nudi pomoć glazbenim umjetnicima pri postizanju pravilnoga držanja te stjecanju i poboljšanju svijesti o uporabi vlastitoga tijela. Polazeći od pretpostavke da je glazbenik spreman stalno učiti, osvještavati procese vlastitoga tijela i prilagođavati načine njegova korištenja, rade na prevenciji prenaprezanja i poboljšanju kvalitete glazbenikova zdravlja.

The post Osmi međunarodni Zagrebački harfistički festival appeared first on .

Kraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice,
šapće: „Jesi li napisao zadaću?“
Ja se ispričavam: „Učitelju, sada ću.“
I hoću ustati, ali me godine sjete,
pa ti već dugo, dugo nisi dijete,
na tvoje mjesto davno su drugi došli.
Dani su prošli.

Kao da vidim kako preda mnom hoda.
Na glavi mu polucilindar crni.
Lijepo je znao pričati o srni,
o sigama i tajnama zvjezdanog svoda.
Složno smo zapjevali: „Hitra lasto.“
Njegovo lice, malo ružičasto,
smiješilo se dok je dirigirao.
Vani je glasno proljetni vjetar svirao.

Kraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice,
šapće: „Jesi li napisao zadaću?“
Ja se ispričavam: „Učitelju, sada ću.“
I hoću ustati, ali me godine sjete,
pa ti već dugo, dugo nisi dijete,
tvoja su ljeta otišla po toplom zraku
kao baloni… i prsli… u mraku.

(Moj učitelj)

Čitajući pjesmu Moj učitelj, prisjećamo se hrvatskoga književnika, pjesnika, prevoditelja, romanopisaca i feljtonista Vjekoslava Majera. Bio je lirik zagrebačkih ulica, Griča, prizora s gradske periferije te malih donjogradskih gostionica.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se 27. travnja 1900. godine u Zagrebu. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.

Slijedio je Matoševu i Wiesnerovu tzv. gričku poeziju i napisao nekoliko antologijskih pjesama kao što su Plinska laterna na Griču, Moj otac i ja i dr.

Njegovo je prozno stvaralaštvo obilježeno neposrednim izrazom i blagim humorom. Prevodio je s njemačkoga i hrvatskoga jezika. Jednostavno i neposredno u svojim je romanima Pepić u vremenu i prostoru, Život puža i Dnevnik Očenašeka prikazivao male ljude s gradske periferije.

Najpoznatije je Majerovo djelo novela Dnevnik malog Perice, prema kojoj je nastao kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli redatelja Kreše Golika (1970.), kao i istoimena predstava Renea Medvešeka u Hrvatskome narodnom kazalištu, „slijedeći europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja“. Devetogodišnji Perica piše dnevnik, nadajući se kako će ga za tisuću godina pronaći znanstvenici i kako će postati znamenito povijesno svjedočanstvo. U njem potanko opisuje događaje koji su se dogodili u tjednu tijekom ljetnih praznika. Priča je to o jednoj zagrebačkoj obitelji čiju svagdašnjicu mijenja neobičan lik uglađenoga gospodina Fulira.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 140 zapisa o njegovim djelima.

Časopis Antena objavio je u siječnju 1926. godine vrijedan prilog posvećen Majerovu stvaralaštvu koji je dostupan na Portalu starih časopisa.

Hrvatski književnik Vjekoslav Majer preminuo je 4. prosinca 1975. godine u Zagrebu.

Danas otac nije išao u ured, jer mu je od jučer zlo. Bili smo u pivovari, ja, teta Mina, mama, tata i gospodin Fulir. Bilo je jako lijepo, vojnička glazba je svirala, teta Mina se zibala po taktu i dok je gledala u brkatog vojnika, koji je udarao u bubanj, stavila je kriomice nekoliko čačkalica u svoju torbicu na stolcu. Ja sam također počeo mahati glavom kao teta i onda sam rekao: Tetice, kako je to lijepo. Je li to iz Zrinjskoga? Teta je rekla: Ne, to ti je nekakova francuska opera. Faust, rekao je važno gospodin Fulir, tekst je od Goethea. Ah, vi zbilja sve znate, rekla je mama i lijepo ga pogledala. (…)

(Dnevnik malog Perice)

The post „Kraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice…“ – u spomen na Vjekoslava Majera appeared first on .

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 2. do 16. prosinca 2021. godine postavljena je izložba Trgovima dječje mašte – TRACE koja prikazuje dječje radove nastale u sklopu projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

Riječ je o projektu koji je odobren u rujnu 2018. godine iz Erasmus+ programa Europske unije. Projekt vrijedan 178.330,00 eura trajao je od 1. rujna 2018. do 31. srpnja 2021. godine u suradnji s partnerima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinirala je Projekt, a suradnici su joj bili Udruga za poticanje neformalnoga obrazovanja, kritičkoga mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), Sveučilište u Peloponezu (Tripolis, Grčka), Udruga Kreativne ideje (Riga, Latvija) i Euroarapska zaklada za visoko obrazovanje (Granada, Španjolska).

Svrha je Projekta bila upoznati ciljne skupine, učitelje, edukatore i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja.

U odabiru priča u svakoj su pojedinoj zemlji preko anketa i fokus grupa sudjelovali istaknuti stručnjaci u području obrazovanja i informacijsko-komunikacijskih znanosti.

Iz Hrvatske su odabrane priče Crni ovan, Crvene stine, Ni u drvo ni u kamen, Manduševac, Priča o Plitvičkim jezerima i Žabica djevojka, iz Grčke Priča o Dedalu i Wikaru, Čovjek, dječak i magarac i Tezej i Minotaur, iz Latvije Divlje životinje i izrađivač kutija za kruh, Kako je pčela kažnjena za laž, Malo pecivo, Starčeva rukavica, Zahvalna stvorenja, Zlatno jaje i Zvjezdani tramvaj, a iz Španjolske Redovnik i lasica, Putnik i zlatar, Kalif, pastir i sreća te Kako naučiti slona govoriti.

Organizirano je mnoštvo radionica za učitelje i knjižničare kako bi ih se upoznalo s kreativnim i inovativnim metodama poticanja djece spomenute dobne skupine na čitanje, kritičko razmišljanje i vlastito istraživanje europske kulture i europskih zemalja preko njima bliske literature – tradicionalnih dječjih priča koje su vrijedan dio europske kulturne baštine. Na tim su radionicama djeca nadahnuta odabranim pričama stvarala prava mala umjetnička djela. Neka od njih imate priliku vidjeti na ovoj izložbi.

Priče su prevedene na jezike zemalja partnera u Projektu te objavljene na e-platformi Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

The post Izložba „Tragovima dječje mašte – TRACE“ appeared first on .

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je na općem godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (Conference of European National Librarians – CENL) održanome 29. i 30. studenoga 2021. godine u organizaciji Nacionalne knjižnice Belgije. Glavna ravnateljica NSK članica je novoizabranoga Izvršnog odbora CENL-a.

U sklopu programa sastanka CENL-a glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je, kao jedan od triju pozvanih panelista, na panel raspravi na temu Nacionalne knjižnice i održivost 29. studenoga 2021. godine. Dio programa drugoga dana sastanka bio je posvećen interaktivnoj sesiji na temu Strateški prioriteti nacionalnih knjižnica i CENL-a za sljedeće četiri godine, a jednu od radionica vodila je prof. dr. sc. Ivanka Stričević. Objedinjeni zaključci rasprave bit će temelj za pripremu izradbe novoga strateškog plana CENL-a, jednoga od prioritetnih zadataka novoga Izvršnog odbora tijekom sljedeće godine.

CENL je mreža koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica iz zemalja Europe te trenutačno broji 49 članova iz 46 europskih zemalja. Njezina je svrha jačanje suradnje te promicanje uloge i poslanja europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju vrijednu kulturnu baštinu. Sudjelovanje glavne ravnateljice NSK na ovogodišnjem sastanku nastavak je dugogodišnjega aktivnog djelovanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u CENL-u.

The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na sastanku CENL-a appeared first on .

ISBN 978-953-500-209-3

Preuzimanje

The post Smjernice za izgradnju i zaštitu Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Hoće li daleka pokoljenja umjeti čitati naše zagonetne lirske znakove kojima markiramo ljudski put kroz ove pomrčine?

The post Citat 1. prosinca 2021. appeared first on .

ISBN 978-953-500-208-6

Preuzimanje

The post Smjernice za izgradnju i zaštitu Zbirke zemljovida i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

… U dnu krčme pojavila se djevojka u ružičastoj haljini. Mlada je i jedra. Lica su joj ruže proljetne, oči dva rosna krasuljka. Zlatokose pletenice sjaju niz ramena kao da ih je splela od zlatnih sunčanih zraka. Sva je mlada i ružičasta kao grančice mlade kajsije kad procvate u proljeće. Iglica se uspravi i s ponosom reče:
– Znate, Grič ima dvije znamenite stvari: Mandušu i moj krasopis. Tomica se nasmije pa odvrati:
– Tvoj krasopis sam vidio, a o Manduši sam čuo. Vele da nitko tako lijepo ne zvoni u Lotrščaku kao ona.
– Da ste Gričanin, već biste se bili rastopili. Pod njezinom rukom zvono u tornju pjeva kao ptica u zraku. A kad zvoni za vatru i đavo bi došao da gasi! Od svoga djetinjstva zvoni ona, umjesto oca. Kad ona u toranj, ljudi je gledaju i šapću: ide kneževica Manduša, pjesmozvonica! (…)

(Ulomak iz romana Kći Lotrščaka)

Čitajući ulomak iz romana Kći Lotršćaka, prisjećamo se jedne je od najčitanijih hrvatskih književnica svih vremena Marije Jurić Zagorke.

Najistaknutija hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u plemićkome dvoru Negovcu nadaleko od Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskome zagorju. Premda je nekoliko godina provela u Mađarskoj, najvećim dijelom života bila je povezana sa Zagrebom, radno i tematski, a u njem je i preminula 30. studenoga 1957. godine.

Hrvatsku je javnost uzbunila već prvim novinarskom člankom, Egy Percz (Jedan časak), objavljenim u Obzoru u listopadu 1896. godine. U njem je pisala o problematici uporabe mađarskoga jezika na željezničkim postajama u Hrvatskoj, a zahvaljujući tomu tekstu i potpori biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ušla je u redakciju Obzora kao referent za hrvatsko-mađarsku politiku. Bio je to početak Zagorkine anonimnosti u jednome od najuglednijih hrvatskih listova, u kojem je pisala u svojoj vlastitoj sobi da je kao ženu nitko ne bi vidio, dok je Obzor dostizao rekordne naklade zahvaljujući upravo njoj.

Marija Jurić Zagorka pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene (1925. – 1938.) te Hrvaticu (1939. – 1941.). Surađivala je i u Vijencu i sarajevskoj Nadi.

Osim pisanjem, bavila se i političkim aktivizmom, boreći se protiv mađarizacije, germanizacije i društvene diskriminacije te zastupajući prava žena.

Čitateljsku je popularnost stekla svojim romanima, osobito Gričkom vješticom, koja je izlazila u nastavcima u Malim novinama (1912. – 1914.). Započela ih je pisati na preporuku biskupa Strossmayera, a njezini kolege novinari, mahom i književnici, njezino su pisanje zvali „šundliteraturom za kravarice“. Iz autobiografskoga teksta Što je moja krivnja, koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jasno je da je sebe, ponajprije, smatrala novinarkom, unatoč dotad nezapamćenoj popularnosti njezinih romana, koji su izlazili i u Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskome listu, Hrvatskome dnevniku i Hrvatici. Napisala je tridesetak romana, od kojih su, uz Gričku vješticu, poznatiji Gordana, Kći Lotrščaka, Plameni inkvizitori, Jadranka, Vitez slavonske ravni, ali i prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice, te autobiografski roman Kamen na cesti.

Zbirka Digitalizirana zagrebačka baština, koju Knjižnice grada Zagreba vrijedno izgrađuju kako bi upoznale javnost s bogatom kulturnom i znanstvenom baštinom hrvatske metropole, svoj je digitalni fond 2019. godine prinovila i trima djelima popularne hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke.

… Ali ljubav u srcu – to je zvijezda gore na nebu. Skriva se u noći, ali utrnuti ne može…

Izvor naslovne fotografije.

The post „… Ali ljubav u srcu – to je zvijezda gore na nebu. Skriva se u noći, ali utrnuti ne može…” – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku appeared first on .

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi. (…)

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se 17. travnja 1609. godine u Starome Čiču. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela, kao što su Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik koji je objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Otac kajkavske književnosti Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

The post Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti Jurja Habdelića appeared first on .

U četvrtak 25. studenoga Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu posjetili su gospođa Liliana Tanguy, zastupnica u Narodnoj skupštini, donjemu domu Francuskoga parlamenta te M. Jean-Yves Leconte, zastupnik u Senatu, gornjemu domu Francuskoga parlamenta, u pratnji Estelle Halimi-Dagron, predsjednice Francuskoga instituta u Hrvatskoj. U Hrvatskoj borave kao dio delegacije francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona, koji je 24. studenoga 2021. stigao u dvodnevni posjet našoj zemlji. Francusku je delegaciju dočekala glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u čijoj su pratnji bile knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju Jasenka Zajec, viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Nela Marasović te diplomirana knjižničarka u Informacijskome centru Maja Mihalić.

Tijekom boravka u Knjižnici posjetili su  Zbirku rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje im je je koordinatorica Zbirke dr. sc. Irena Galić Bešker predstavila prigodno izložena djela iz fonda Zbirke te nekoliko izvornih svezaka enciklopedije Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers Denisa Diderota i Jeana le Ronda d’Alemberta, koje je Francuski institut u Hrvatskoj u kolovozu i studenome ove godine pohranio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici radi njihova pregleda, zaštite i pohrane.

The post Posjet francuskih parlamentaraca Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

ISBN 978-953-500-206-2

Preuzimanje

The post Sloboda se njegovim imenom zove appeared first on .

Predsjednik Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmel Agius posjetio je 24. studenoga 2021. godine Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kako bi razgledao izložbu Sloboda se njegovim imenom zove koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima priredila u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu i koja se u velikome predvorju Knjižnice može pogledati do 30. studenoga ove godine.

Predsjednik Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmel Agius tijekom boravka u Knjižnici razgledao je i izložbu Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti koja je u malome predvorju Knjižnice otvorena do 30. studenoga ove godine u organizaciji Ministarstva branitelja Republike Hrvatske i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, a posjetio je i Zbirku rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje su mu pokazana prigodno izložena djela iz fonda Zbirke.

The post Posjet predsjednika Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmela Agiusa Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvara natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.

Molimo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 16. prosinca 2021. godine knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj (primjerak po naslovu) pošalju na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2021. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Nakladnike također molimo da za prijavljene knjige ispune popratni obrazac i pošalju ga na adresu e-pošte marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.

Podsjećamo, u 2020. godini na natječaj je pristiglo 210 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 18 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Obrazac za prijavu knjiga.

The post Otvoren natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2021. godinu appeared first on .

Institut za znanstvene informacije (The Institute for Scientific Information) izdavača Clarivate jednom godišnje objavljuje popis najcitiranijih znanstvenika (Highly Cited Researchers 2021) iz cijeloga svijeta. Popis ove godine obuhvaća 6602 znanstvenika iz različitih znanstvenih područja čiji su radovi u prvih jedan posto prema broju citata na platformi Web of Science.

Ove godine na popis je uvršteno i dvoje znanstvenika iz hrvatskih ustanova, i to izv. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević s Prehrambeno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Predrag Putnik iz Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever.

Prema podatcima dostupnima na portalu Web of Science izv. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević ima 96 radova indeksiranih u WoS-u i citirani su 2773 puta s h-indexom 29, dok prof. dr. sc. Predrag Putnik ima također 96 radova u WoS-u citiranih 2805 puta s h-indexom 29.

The post Znanstvenici iz Hrvatske na popisu najcitiranijih znanstvenika 2021. Instituta za znanstvene informacije appeared first on .

Dana 5. studenoga 2021. godine na svečanome obilježavanju Svjetskoga dana romskoga jezika u Savezu Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ predstavljena je virtualna izložba Rroma pe droma: baština i budućnost Roma izrađena u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ te ostvarena uz novčanu potporu Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (The Conference of European National Librarians – CENL).

Konferencija ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe dodijelila je 2020. godine na temelju prijave na javni poziv Zaklade Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu novčana sredstva u iznosu od 2.500,00 eura iz fonda za potporu projektima posvećenima okupljanju građe i izvora koji se odnose na zajednice nedovoljno zastupljene i predstavljene u zbirkama knjižnica članica Zaklade (Hidden Stories Support Fund) za pripremu virtualne izložbe posvećene romskoj zajednici.

Virtualna izložba Rroma pe droma: baština i budućnost Roma predstavlja cestu i put Roma, od vremena njihove prve migracije do njihova puta prema budućnosti. Ona je jedinstveno mrežno mjesto koje pruža uvid u povijest, kulturu, baštinu, seobe i patnje romskoga naroda, donosi bilješke o zaslužnim i znamenitim Romima čiji je doprinos za znanost, kulturu i društvo priznat te obrađuje bitne teme i događaje iz sadašnjice Roma kao što su život Romkinja danas, romski običaji, romske poslovice, romska suvremena umjetnost, Memorijalni centar Uštica i dr. Uz obilje slikovne građe koja prati tekstualne sadržaje Izložbe i koja je objedinjena u Galeriji Virtualne izložbe, u Izložbu je uvrštena i Digitalna zbirka koja sadrži raznovrsnu građu, izdanja Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“, od slikovnica do knjiga i časopisa. Sadržaji su dostupni na hrvatskome, engleskome i romskome jeziku Romani chib.

Trojezičnu virtualnu izložbu pripremile su dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, knjižničarska savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, i diplomirana knjižničarka Petra Medić, voditeljica Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj, a Izložbu je razvila tvrtka Oxidian d.o.o. iz Zagreba. Nakon njezina predstavljanja virtualna izložba namijenjena je dopunjavanju, izgrađivanju i razvijanju i prema portalu romske baštine koji će u budućnosti održavati Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj, osnovana pri Savezu Roma 2020. godine kao specijalna knjižnica, jedina u Europi, a vjerojatno i u svijetu, koja prikuplja, obrađuje i daje na korištenje raznovrsnu građu i izvore o Romima.

Virtualnom izložbom Rroma pe droma: baština i budućnost Roma i stvaranjem kreativne mrežne stranice kojom je otkrivena skrivena priča o romskoj zajednici i njezinoj bogatoj baštini koja dosad nije bila dovoljno zastupljena u digitalnim knjižničnim zbirkama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potvrđuje poslanje knjižnica koje, uz svoje temeljne zadaće, trebaju osluškivati i prihvaćati različitosti, osiguravajući jednak pristup za sve, dok je provedbom Projekta s potporom CENL-a učvršćena suradnja sa specijalnom knjižnicom koja je u njezinoj nadležnosti.

Virtualna izložba bit će uvrštena na portal Virtualne izložbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Virtualna izložba „Rroma pe droma: baština i budućnost Roma“ objavljena s potporom Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (CENL) appeared first on .

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti

Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.
I na zemlju mora sjati

Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi …

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

U svoje pjesme sam utkao mnogo zvukova, mirisa, boja i pokreta iz svijeta vlastitog djetinjstva.
(…)
Ujedno sam htio da pružim u njima što više vedrine i radosti, one nepovratne radosti koja je svojstvena samo djetinjstvu i koju život odraslima razbija i polako uništava, a čovjek vazda teži da nešto od toga sačuva i dalje.

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Dohvati mi, tata, Mjesec!“ – uz 55. obljetnicu smrti Grigora Viteza appeared first on .

NSK informacijski izvori i usluge na daljinu

Za sve korisnike koji nisu u mogućnosti koristiti usluge Knjižnice u fizičkome prostoru, Knjižnica je pripremila niz prilagođenih beskontaktnih usluga te usluga dostupnih na daljinu. Sve prilagođene usluge pogledajte na e-adresi: https://padlet.com/usluge_na_daljinu/nsk.

BESKONTAKTNE USLUGE

Drive-in usluga brzoga povrata i posudbe građe

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 22. studenoga 2021. uspostavlja uslugu beskontaktnoga povrata i posudbe građe (drive-in povrat i posudba) kako bi se korisnicima omogućile usluge bez ulaska u prostor Knjižnice.

Usluga je korisnicima dostupna od ponedjeljka do petka od 13 do 15 sati ispred Digitalnoga laboratorija NSK kod sjeveroistočnoga ulaza u Knjižnicu.

POVRAT KNJIGA – korisnici mogu vratiti posuđene knjige te dobiti potvrdu o razduživanju.

POSUDBA REZERVIRANIH KNJIGA – korisnici mogu posuditi prethodno rezerviranu građu. Knjige koje imaju status posudbe, mogu se rezervirati preko e-adrese: posudba@nsk.hr.

Obavijest da je građa spremna za preuzimanje, korisnik će dobiti u razdoblju od 48 sati, a potrebno ju je preuzeti u roku od tri radna dana od potvrde rezervacije građe. Nakon isteka toga roka prestaje rezervacija za zatraženu građu.

Online upis – upis i produljenje članstva na daljinu

Nova usluga omogućuje online upis u Knjižnicu ili produljenje članstva na daljinu. Korisnik svoj zahtjev za upisom ili produljenjem članstva upućuje preko mrežnoga obrasca dostupnoga na e-adresi: https://upisi.nsk.hr.

Dostavom potvrde o uplaćenome trošku članarine, članovi Knjižnice mogu koristiti njezine usluge preko e-članske iskaznice ili preuzimanjem iskaznice u Knjižnici.

The post NSK za van appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu se pridružuje Danima otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj, koji se održavaju od 20. do 30. studenoga 2021. godine u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i uz podršku Europske komisije.

Projekt Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori provodi se od 2016. godine, potaknut nedovoljnom međunarodnom vidljivošću hrvatskih znanstvenika te zbog nedovoljne mobilnosti znanstvene radne snage, posebno mlađih znanstvenika. Projekt e-Izvori vrijedan je 133.760.000,00 kuna, ostvaruje se u sklopu Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Europskoga socijalnog fonda kako bi se hrvatskim znanstvenicima povećao pristup međunarodnim časopisima i bazama podataka, što izravno utječe na poboljšanje istraživačkoga okruženja za znanstvenike i otvara mogućnosti njihove bolje međunarodne vidljivosti. Oba cilja projekta su dosegnuta i premašena. Tako su ciljane vrijednosti prvoga cilja povećanje dostupnosti i korištenja elektroničkih izvora bile 50 potpisanih ugovora, a ostvaren je potpis 61 ugovora; edukativnim radionicama prisustvovalo je 878 korisnika, od kojih 671 jedinstveni korisnik, potvrđen u IT sustavu (ciljana vrijednost je bila 500 korisnika). Drugi cilj je bio povećanje međunarodne vidljivosti znanstvene produkcije hrvatskih znanstvenika. Analiza znanstvene produktivnosti znanstvenih radova hrvatskih znanstvenika u razdoblju od 2011. do 2020. godine pokazuje stalni porast radova hrvatskih znanstvenika u citatnoj bazi podatka Web of Science. Projekt završava 31. prosinca 2021. godine.

Projekt Traditional children’s stories for a common future – TRACE novčano je potpomognut u sklopu programa Erasmus+. Koordinirala ga je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima – javnim ustanovama i udrugama iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Projekt vrijedan 178.330,00 eura započeo je 1. rujna 2018., a završio 31. srpnja 2021. godine. Svrha je Projekta upoznati učitelje, knjižničare, edukatore i drugu zainteresiranu javnost koja radi s djecom u dobi između 6 i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz Hrvatske i partnerskih zemalja i tako promicati europsku kulturnu baštinu, poticati čitanje i kritičko razmišljanje djece, istaknuti važnost cjeloživotnoga učenja, razvijati komunikacijske i društvene vještine djece te istaknuti bogatstvo i raznolikost europske kulturne baštine.

U povodu Dana otvorenih vrata EU projekata, prezentacije projekata Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori i Traditional children’s stories for a common future – TRACE dostupni su na Youtube kanalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post NSK se pridružuje Danima otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj od 20. do 30. studenoga 2021. appeared first on .

O divni moj Vukovaru ti u tebi lijepo je živjet u tebi su moji sni…  Mnogi su iz njega otišli, golem broj njih i protiv svoje volje. Ali to ne znači da će se Vukovar promijeniti, to ne znači da će netko tko to želi od njega moći napraviti nešto drugo. Jer, svi koji iz Vukovara odu, prije se ili poslije onamo vraćaju, čak i onda kad im se to brani. Svima je u Vukovaru ostalo nešto bez čega nikako ne mogu živjeti… Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano, da je tu negdje, u glavama svih onih koji taj grad poznaju. Oni pamte sva različita lica Vukovara, oni su kadri da ih opišu i da ih ponovno stvore. Znao sam, stoga, da se ne moram brinuti, nego da samo moram izabrati onaj vukovarski vidik koji ću ja obnoviti. (…)

(Vukovarski spomenar – Pavao Pavličić)

Vukovarski spomenar autora Pavla Pavličića, suvremenoga hrvatskog pisca i akademika, zapis je sjećanja autora na njegov rodni grad za koji kaže: „Vukovar kakav je ovdje opisan ne postoji… možda je postojao nekad, u doba moga djetinjstva…“ Vukovar koji je ovdje opisan ima dušu, odnosno autor mu je udahnuo dušu i nije ga pustio zaboravu, već ga je oživio sa svime onim što je za njega izrekao…

Jedna od najvećih vrijednosti svakoga grada, a naročito onoga koji je pretrpio bilo koji oblik razaranja i kulturocida, njegovi su ljudi i njihova ostavština.

Svake godine uoči obilježavanja obljetnice pada Vukovara ožive sjećanja…
Jedan od najvećih blagoslova kojim čovjek može biti darovan je imati domovinu, i to domovinu u kojoj će slobodno živjeti, raditi i stvarati. Do svoje slobode došli smo trnovitim putem – odricanjem, boli i patnjom, a mnogi su za to što mi danas imamo nesebično dali svoje živote. Nepravda je bila toliko velika da mnoge još uvijek boli jednakom snagom, kao i prije 30 godina.
To se posebno odnosi na grad Vukovar koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

U povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu početkom studenoga otvorena je izložba Sloboda se njegovim imenom zove, a uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 17. studenoga 2021. godine otvorena je i izložba pod nazivom Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti. Obje izložbe tako se skladno nadopunjuju, dajući sliku Vukovara i njegove žrtve iz različitih gledišta, od vjerodostojnih svjedočanstava o bitki za Vukovar i kulturi Vukovara do umjetničkoga doživljaja sudbine ovoga grada i njegovih stanovnika. Izložbama šaljemo i važnu poruku da, bez obzira na to gdje bili, Vukovar nosimo u srcu.

U povodu izložbe Sloboda se njegovim imenom zove Gradska knjižnica Vukovar u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu izradila je i virtualnu izložbu Kultura u Vukovaru danas. Virtualna izložba predstavlja na planu grada ustanove koje danas djeluju u Vukovaru kao čuvari kulture i tradicije te suradnjom, povezanošću i kvalitetom svojih programa izgrađuju i nose nacionalni i kulturni identitet.

Dobra suradnja dviju knjižnica rezultirala je i objavom virtualne izložbe Vukovar koja okuplja dosadašnje rezultate u području digitalizacije građe i njezine kreativne interpretacije – virtualne izložbe i digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice Vukovar. U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalaze se stare razglednice Vukovara od početka 20. stoljeća do 1991. godine koje su objavljene u sklopu izložbe Pozdrav iz Vukovara: grad kakav pamtimo. Hrvatski arhiv weba u tematskoj zbirci Vukovar – 30 godina poslije prikupio je i pohranio odabrane javno dostupne mrežne sadržaje povezane s obilježavanjem stradanja grada Vukovara, ali i sadržaje koji su dio suvremene kulture i baštine Vukovara i okolice.

Poštujući Vukovar, njegovu žrtvu i njegove heroje, poštujemo sve nedužne žrtve i branitelje Domovinskoga rata širom Domovine jer Vukovar nije samo grad heroj, on je simbol svehrvatske obrane, junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku. Svjesni burne povijesti i prolaznosti na zemlji, ali i vječnih ideala koji ljudski život čine trajno vrijednim, uvijek spremni za obranu dostojanstva hrvatskoga čovjeka i domovine izražavamo svima njima duboko poštovanje i zahvalnost.

Izvor naslovne fotografije: http://film-mag.net/wp/. Autor fotografije: Max Juhasz (iskorištena za naslovnicu poeme Nikole Šimića Tonina Ustani kada kažeš Vukovar).

The post „Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano…“ – u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu appeared first on .

Izložba Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti otvorena je 17. studenoga 2021. godine u malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u organizaciji Ministarstva branitelja Republike Hrvatske i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, na svečanome otvorenju izložbe nazočnim uzvanicima prigodna obraćanja održali su i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te predsjednik Hrvatskoga društva likovnih umjetnika i dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu red. prof. art. Tomislav Buntak, a program otvorenja moderirala je ravnateljica Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Ivana Andabaka.

Uz spomenute, na otvorenju izložbe sudjelovali su i izložbu razgledali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Republike Hrvatske dr. sc. Mario Banožić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikolina Brnjac i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Marta Kiš.

Na izložbi su predstavljena četiri umjetnička ostvarenja izabrana na međunarodnome natječaju vizualnih umjetnosti Žrtva Vukovara 1991. koji je pokrenut kako bi se, polazeći od kulture sjećanja i simbolike ratnoga stradanja Vukovara, otvorio dijalog sa suvremenom umjetničkom praksom i generirala djela koja će ostati upisana u zajedničko sjećanje.

Djela su sada prvi put predstavljena javnosti, a objedinjuju četiri discipline iz širokoga raspona suvremene umjetničke prakse – slikarstvo, interaktivnu svjetlosno-zvučnu instalaciju, skulpturu i fotografiju. Riječ je o interaktivnoj zvučnoj i svjetlosnoj instalaciji A-létheia Ide Blažičko i Alexa Brajkovića, apstraktnoj monokromnoj slikarskoj kompoziciji Fragmenti Stjepana Šandrka, fotografskome poliptihu Vukovar in situ Vjerana Hrpke i kiparskoj instalaciji Slušatelj Vladimira Novaka.

Izložba će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu biti otvorena do 30. studenoga ove godine i moguće ju je razgledati zajedno s izložbom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sloboda se njegovim imenom zove otvorenu početkom studenoga u velikome predvorju Knjižnice.

„Ove dvije izložbe koje se tako skladno nadopunjuju dajući sliku Vukovara i njegove žrtve iz različitih gledišta, od vjerodostojnih svjedočanstava o bitki za Vukovar i kulturi Vukovara do umjetničkoga doživljaja sudbine ovoga grada i njegovih stanovnika, dokaz su značaja Vukovara za hrvatski nacionalni identitet. Njima šaljemo i važnu poruku da, bez obzira na to gdje bili, Vukovar nosimo u srcu“, istaknula je u svojem govoru na svečanome otvorenju izložbe Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, pozvavši građane da posjete ove izložbe ostvarene u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara kao i ovogodišnjega Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Više pojedinosti o izložbi Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti.

Autor fotografija: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU).

The post Otvorena izložba „Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti“ u NSK appeared first on .