Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničarski savjetnik za razvoj digitalnih knjižnica i zbirki u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar za upisnike i evidencije u knjižničarstvu u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu obrada
– diplomirani knjižničar u Zbirci zemljovida i atlasa
– viši arhivist u Zbirci rukopisa i starih knjiga
– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za planske aktivnosti i pripremu i provedbu projekata u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek tajništvo
– specijalist suradnik – vozač u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– stručni suradnik za koordinaciju aktivnosti državnih tijela u NSK u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 25. svibnja 2022. appeared first on .

Kad sam bio tri moja brata i ja,
kad sam bio
četvorica nas.
Imao sam glas kao vjetar,
ruke kao hridine,
srce
kao viganj.
Jezera su me slikala.
Dizali su me
jablani.
Rijeka me umivala za sebe.
Peračice su lovile
moju sliku.

Kad sam bio
tri moja brata
i ja,
kad sam bio
četvorica nas.
Livade su me voljele.
Nosile su moj glas
i s njim su sjekle potoke.
Radovao sam se sebi.
Imao sam braću.
(Imao sam uspravan hod.)
To su bila tri moja brata:
moj brat, moj brat, i moj brat.

(Tri moja brata)

Stihovima antologijske pjesme Tri moja brata, prisjećamo se hrvatskoga pjesnika Josipa Pupačića. U pjesništvu Pupačić nije izbjegavao tragičnu obiteljsku sudbinu, a kao da je i prorekao svoju…

Hrvatski pjesnik Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Josipa Pupačića appeared first on .

Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj, njegova ekselencija Cristián Edgardo Streeter Nebel boravio je 19. svibnja 2022. godine u nastupnome posjetu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Tom se prilikom susreo s glavnom ravnateljicom Knjižnice prof. dr. sc. Ivankom Stričević.

Na sastanku s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević razgovaralo se o nastavku i mogućnostima suradnje Veleposlanstva Republike Čile u Republici Hrvatskoj i Knjižnice u organizaciji kulturnih događanja kao i o stručnoj suradnji knjižnica i knjižničarskih stručnjaka Čilea i Hrvatske. Posebno je istaknuta tema promidžbe čitanja te je veleposlaniku predstavljena Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine i uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u njezinu provođenju.

Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj darovao je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu primjerke knjiga Encounter Between Three Worlds, 500 Years After the First Circumnavigation of the Earth i Magellan’s Voyage Illustrated. Knjige su objavljene u povodu obilježavanja 500. obljetnice Magellanova putovanja oko svijeta.

Sastanku su nazočile i voditeljica Odjela nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Vesna Golubović, knjižničarska savjetnica u Odjelu nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Željka Lovrenčić, savjetnica za međunarodnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Jasenka Zajec te treća tajnica i konzulica u Veleposlanstvu Republike Čile u Republici Hrvatskoj María José Cifuentes González.

The post Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on .

U dolu, u dolu
do tri hladna vrela:
Ah, ne mogu zabit
Njena lica bijela…

Lice, oči, usta –
tri riječi malene,
Al se od njih rodiše
pjesni nebrojene.

(Đulabije)

Najveći obožavatelj prelijepe Ljubice (Julijane) bio je ilirac Stanko Vraz koji je u njoj našao svoju pjesničku muzu. Prošla je već 171 godina otkako nema više romantičara Vraza, a ni njegove Ljubice. Njihova velika i sveta ljubav živi i živjet će u nježnim i osjećajnim stihovima – Đulabijama. Stihovi o nesretnoj ljubavi hrvatskoga Petrarce posvećeni Ljubici smatraju se jednima od najljepših u povijesti hrvatske književnosti.

Osebujan romantičarski pjesnik, utjecajan promicatelj ideja hrvatskoga narodnog preporoda, sudionik ilirskoga pokreta te prvi hrvatski profesionalni književnik Stanko Vraz, pravim imenom Jakob Frass, rodio se u slovenskome mjestu Cerovcu 30. lipnja 1810. godine. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u Mariboru, a završne je razrede polazio u Grazu. Govorio je pet jezika. Prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. Od 1839. godine živio je i radio u Zagrebu kao jedan od vodećih preporoditelja.

Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik, književni kritičar, putopisac, prevoditelj te pisac članaka o jeziku i narodnim običajima) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca. Godine 1842. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis Kolo. U kritici se bori za europski kriterij i protiv diletantizma, a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. Najvrjedniji je dio njegova rada ljubavna lirika. Kao pjesnik Đulabija i mnoštva soneta Sanak i istina, unosi u hrvatsku liriku svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot izražajnosti i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca.

Đulabije, romantičarski kanconijer pisan poljskim stihom krakovjakom, u kojem se vječna ljubav prema ženi stapa s ljubavlju prema domovini i završava u općeljudskoj ljubavi, posvećen je Vrazovoj velikoj ljubavi – Gajevoj nećakinji, Samoborčanki Ljubici (Julijani) Cantilly, a djelo je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenoga i književnoga života, posebno patetične tamburaše i budničare. U težnji da nađe što prikladniji izraz za svoja pjesnička viđenja, Vraz je pronalazio različite forme – od klasičnih soneta do romance i balade te gazele, pa je i tako obogatio našu književnost. Bilo je u tome traženju i lutanja, slabih stihova te mnogo borbe s jezikom, što i ne čudi s obzirom na to da je Vraz Slovenac. No, unatoč svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih, osobnih trenutaka, od vedrih stihova do sumornih motiva.

Velik dio njegove bogate rukopisne ostavštine, iz koje izdvajamo najpoznatija djela Đulabije, Glase iz dubrave žeravinske i Gusle i tamburu, čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Đulabije su nadahnule i hrvatskoga skladatelja Božidara Širolu, koji ih je uglazbio.

Godine 2010., u povodu 200. obljetnice Vrazova rođenja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena velika izložba Stanko Vraz u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz koju je objavljen i prigodni katalog.

Među suvremenicima isticao se karizmom, a kulturnu scenu obogaćivao je mišljenjima koja nisu uvijek bila u skladu s vladajućim strujama. Književno mu je stvaralaštvo, premda nemalim dijelom oslonjeno na najrazličitije uzore, jedno od najkvalitetnijih u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.

Stanko Vraz preminuo je 20. svibnja 1851. godine u Zagrebu.

Zapamćen je kao jedan od rijetkih književnika koji je živio književnost i od književnosti.

Dok drugi narodi objelodanjuju kao svetinju dopisivanje svojih velikana, proučavajući u sitnice intimnosti vremena, dok postoje cijele knjižnice o Danteovoj Beatrice, Goetheovim ljubavnicama, Lamartenovoj Elviri i Mussetovoj romansi s G. Sandovom, Ljubici Julijani nigdje ni traga, osim u purpurnom đerdanu tih slatkih Vrazovih jabuka, rumenih kao ruže na pustoši njenog slavnog groba pored župne crkve.

(Antun Gustav Matoš)

The post Uz obljetnicu smrti Stanka Vraza appeared first on .

Nakon niza predstavljanja u gradovima na obali, u utorak 24. svibnja u 19:30 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, monografija Nima vaki testamenta – biografija Ljube Stipišića Delmate bit će predstavljena i zagrebačkoj publici. Autorica izdanja je Herci Ganza, a nakladnik Zaklada Ljubo Stipišić Delmata.

Izdanje posvećeno hrvatskom melografu, skladatelju i dirigentu, ali i slikaru i književniku Ljubi Stipišiću (1938. – 2011.), zamišljeno je kao monografija enciklopedijskog formata na 360 stranica, a podijeljeno je na 8 tematskih cjelina. Osim iscrpnog Delmatina životopisa, donosi i pregled aktivnosti koje su u njegovu čast organizirane poslije njegove smrti, a u posljednjem poglavlju predstavljeno je i njegovo djelovanje po umjetničkim opusima.

Grafičko oblikovanje monografije potpisuje Tanja Stipišić, a bogata je fotografijama i drugim grafičkim sadržajima (dokumenti, memorabilije osobne vrijednosti, artefakti, faksimili notnih zapisa i rukopisa, naslovnice knjiga, omoti nosača zvuka). Tu je i pedesetak reprodukcija Stipišićevih umjetničkih slika.

Na predstavljanju će govoriti upravitelj Zaklade Delmata mr. sc. Ivan Pehar, recenzent knjige izv. prof. dr. sc. Daniel Miščin i autorica monografije Herci Ganza. Moderatorica događanja bit će Rosanda Tometić.

U programu će sudjelovati muška klapa Bošket i glumac Joško Ševo te će se prikazati ulomak iz filma o Ljubi Stipišiću Delmati autora Matka Petrića Tko navija zvizde?.

Knjiga je uravnoteženi narativ, koji iako satkan od mnogoglasja onih koji su poznavali Ljubu Stipišića u različitim razdobljima njegova života, ipak nije razbijena na dijelove od kojih je sastavljena. Ta je dokumentirana priča o Ljubi Stipišiću tako znalački otkana u jednom komadu da se blagonaklonu čitatelju mjestimice može učiniti da je zapravo izašao iz teksta i na njegovim rubovima osluhnuo suptilne vibracije struna ne samo tuđih, već i vlastitih sjećanja na Ljubu Stipišića. (…) Čini se naime da ta knjiga želi biti prije svega mjesto susreta sa samim Ljubom Stipišićem, njegovoj prekopražnosti usprkos. Tom dojmu zasigurno pridonose i naslovi pojedinih odjeljaka koji su protkani prepoznatljivim arhaizmima Ljube Stipišića. Baš ti arhaizmi kao da ga uvijek iznova prizivaju.

Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Daniela Miščina

The post Predstavljanje monografije posvećene Ljubi Stipišiću Delmati appeared first on .

Jedanaesti D-fest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promidžbi digitalizacijskih projekata, održao se 12. i 13. svibnja 2022. godine u virtualnome okružju, u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na svečanome otvorenju Festivala sudionike su pozdravile izaslanica ministrice kulture i medija mr. sc. Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, te glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Ovogodišnji su D-fest otvorila izlaganja posvećena projektu e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, trenutačno najvećemu nacionalnom projektu usmjerenom razvoju infrastrukture za upravljanje digitalnom kulturnom baštinom i poticanju osnaživanja ustanova u području digitalizacije građe, trajne pohrane, digitalnoga objedinjavanja i razvoja usluga. Projekt i provedene projektne aktivnosti predstavili su predstavnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, koje je ujedno i voditelj Projekta, te predstavnici partnerskih ustanova Hrvatskoga državnog arhiva, Muzeja za umjetnost i obrt, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Hrvatske radiotelevizije.

Prvoga su dana D-festa održana i izlaganja koja su se tematski usko nastavila na uvodni blok, donoseći prikaz europskih politika i projekata u kulturnome sektoru usmjerenih digitalnoj transformaciji baštinskih ustanova, ali i primjeni digitalnih sadržaja u području obrazovanja i e-učenja. Zadnji blok izlaganja i posterskih izlaganja prvoga dana Festivala donio je pregled projekata i prikaz ostvarenja ideja u području digitalizacije i izradbe digitalnih proizvoda i usluga brojnih baštinskih ustanova.

Prikazu ostvarenja ideja i ciljeva koje stoje iza tehničkoga aspekta digitalizacije građe bio je posvećen i drugi dan D-festa. U trima blokovima izlaganja zastupljene su teme koje su i inače najčešće u središtu ovoga ključnog skupa stručnjaka u području digitalizacije građe u Hrvatskoj – od predstavljanja rezultata dugogodišnjih projekata sustavne digitalizacije građe i njezine kontekstualizacije izradbom virtualnih izložaba preko prikaza uključivanja hrvatskih stručnjaka u europske projekte do upoznavanja s novim suradničkim projektima i inovativnim načinima i alatima za predstavljanje baštine u digitalnome okružju.

S rekordnim brojem sudionika, D-fest je i ove godine, u svojem drugom virtualnom izdanju, omogućio uvid u različite aspekte digitalizacije kao i upravljanja i korištenja digitalne građe te pridonio edukaciji i osnaživanju sudionika u njihovu radu u području digitalizacije u baštinskim ustanovama i šire.

Više pojedinosti o temama zastupljenima na ovogodišnjem Festivalu možete pronaći u Programskoj knjižnici te u predstavljanjima ovogodišnjih izlagača koja su dostupna u sklopu Programa D-festa.

The post Održan Jedanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest appeared first on .

U prostoru dvorane Judita u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u razdoblju od 25. do 26. svibnja 2022. godine održat će se 18. državna smotra projekata u području Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske u području predškolskoga odgoja i obrazovanja. Organizator je Smotre Agencija za odgoj i obrazovanje u Zagrebu.

Višegodišnja stručna usavršavanja u području građanskoga odgoja i obrazovanja, sustavno organiziranje regionalnih i državnih smotri projekata te stvaranje mreže kvalitetnih koordinatora u suradnji je s vanjskim suradnicima – procjeniteljima projekata rezultiralo dubljim razumijevanjem i postizanjem više razine kvalitete djelovanja u odgojno-obrazovnoj praksi.

Živeći u pravima i zalažući se za njih, uči se o ljudskim pravima kroz učenje o sebi, drugima, zajednici i svijetu kao cjelini. Operacionalizacija ciljnih vrijednosti koje su temelj učenja o pravima nije moguća bez razvoja kompetencija građanskoga odgoja.

Organizirano je šest regionalnih smotri projekata na kojima je prikazano četrdeset i devet projekata. Zastupljeni su svi stupnjevi razvoja građanskoga odgoja i obrazovanja, što na poseban način ukazuje na kvalitetnija stručna znanja odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja za rad s djecom, njihovim roditeljima i vanjskim suradnicima u ovome području, ali jednako tako odraz su suvremenih zbivanja i njihovih aktualnih interesa i potreba.

Projekti su na kvalitetan način prikazani te je iskazana viša razina funkcionalne, informatičke, informacijske te drugih pismenosti svih sudionika projekata. Jasno je prikazana usvojenost novih znanja, stavova i vještina te kvalitativno novi oblici ponašanja i komunikacije, primjenjivost u svakodnevnome životu te pozitivno ozračje u kojem su ostvarene pojedine aktivnosti. Za državnu razinu odabrana su dvadeset i dva projekta koji zadovoljavaju više razine postignuća prema postavljenim mjerilima kvalitete.

Tijekom 2021. i 2022. godine ostvareno je niz kvalitetnih projekata u ustanovama ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja u području razvijanja socijalnih i građanskih kompetencija kao odraz kvalitetnoga djelovanja odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja.

Program državne smotre projekata u području Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske.

The post Projekti odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u području ranoga i predškolskoga odgoja appeared first on .

U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki 14. svibnja 2022. godine otvorena je izložba Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića. Izložbu je na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić organizirao Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u suradnji  s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Preko 16 kaširanih panoa, odabrane knjige te makete predstavljena su djela hrvatskoga polihistora, leksikografa i izumitelja Fausta Vrančića te njegov doprinos znanstvenoj, kulturnoj i vjerskoj europskoj baštini. Izložba će biti otvorena do 1. rujna 2022. godine.

Panoi su ilustrirani preslikama najvažnijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao što su Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae, Venecija, 1595., i Machinae novae, Venecija, 1615./1616.). Tu je i prikaz odabranih digitalnih preslika rukopisne ostavštine Vrančićeve obitelji koju također u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga. S razdobljima u životu i radu Fausta Vrančića povezane su i preslike stare i vrijedne građa iz fonda ostalih zbirki građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu  kao što su Grafička zbirka i Zbirka zemljovida i atlasa. Osim građe iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na panoima te ostatku izložbe predstavljena je i građa koja je vlasništvo dr. sc. Marijane Borić i obitelji Draganić-Vrančić s otoka Prvića pokraj Šibenika, zatim građa koja je dio fondova Muzeja sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj,  Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu, Antikvarijata Hammelburger, Muzeja povijesti umjetnosti u Beču, Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, Sveučilišne knjižnice Alessandrina u Rimu te Knjižnice Ambrosiana u Milanu.

Faust Vrančić svojom se visokom učenošću i znanstvenim radom u različitim područjima istaknuo kao svestrani renesansni čovjek, homo universalis u svakome smislu, te je u skladu s time djelovao kao diplomat i biskup. Veći dio života proveo je u Hrvatsko-Ugarskome Kraljevstvu, Habsburškoj Monarhiji, Mletačkoj Republici i Papinskoj Državi. Djelima namijenjenima ujedinjenu duha onodobne Europe Vrančić je nadišao granice svojega nacionalnog identiteta, a njegov doprinos razvoju europske znanstvene, kulturne i vjerske baštine, ujedinjuje i današnju Europu.

The post U Mađarskoj otvorena izložba posvećena Faustu Vrančiću appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 17. do 20. svibnja 2022. godine održat će se deveti Festival povijesti Kliofest 2022. Festival će biti otvoren u utorak 17. svibnja u 10.45 u predvorju Knjižnice, a cjelokupan program Festivala prenosit će se uživo na kanalu YouTubea Kliofesta.

Festivalu nazvanomu prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o nekim bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu.

Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova u svezi s povijesnim temama, brojna predstavljanja knjiga, tribine različitih tematika te sajam knjiga u svezi s povijesnom i srodnom tematikom na kojem će se brojne knjige prodavati po sniženim cijenama.

Tijekom Festivala bit će održano nekoliko okruglih stolova – dva će biti posvećana povjesničarima i metodama njihova rada: govorit će se o hrvatskoj historiografiji između tradicionalnosti i modernosti te o mikrohistoriji; jedan će biti posvećen temi koja nas snažno zaokuplja u posljednja dva mjeseca – agresiji Rusije na Ukrajinu, a jedan odnosima Kine i jugoistočne Europe.

Tribine će biti povezane s istraživanjima srednjoeuropske povijesti, upoznavanjem povijesti Slovenaca, problematikom ženskih dnevnika i zapisa u međuraću i dr.

Pedesetak hrvatskih nakladnika izložit će svoje knjige iz područja povijesti i srodnih znanosti, a pojedinim će knjigama cijene biti znatno snižene. Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige, među kojima su najistaknutije Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj, Kako je operirala UDBA. Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića, Sedamdeset i prva: uspon i pad hrvatskoga nacionalno-reformnog pokreta, Utvrda Novi Zrin na Muri, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, The End of Ottoman Rule in Bosnia, Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive, Srednji vijek za djecu i dr.

Tijekom Kliofesta bit će postavljeno pet izložaba, i to Raseljena sjećanja: o iseljavanju talijanskog stanovništva tijekom i nakon II. svjetskog rata, Rapalska granica: četvrt stoljeća postojanja i stoljeće baštine i sjećanja, Zavod za hrvatsku povijest 1971.-2021., Mi gradimo pruge, pruge grade nas i Tko su bili ti strašni Hrvati?.

U sklopu Festivala bit će dodijeljene nagrade za doprinos historiografiji.

Na Festivalu će sudjelovati brojni sudionici iz Hrvatske i inozemstva, i to iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kine, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine.

Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest, a suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Pojedinosti o Festivalu povijesti Kliofest 2022.

The post Festival povijesti Kliofest 2022. appeared first on .

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu počeo je 11. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata koji se održava virtualno 12. i 13. svibnja 2022.godine, a posvećen je digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama ustanova u kulturi i znanosti te promidžbi digitalizacijskih projekata.

Ovogodišnji D-fest donosi pregled aktivnosti projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, trenutačno najvećega nacionalnog projekta usmjerena razvoju infrastrukture za upravljanje digitalnom kulturnom baštinom i osnaživanju ustanova u području digitalizacije građe, trajne pohrane, digitalnoga objedinjavanja i razvoja usluga. Projekt će predstaviti Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te predstavnici partnerskih ustanova – Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva, Muzeja za umjetnost i obrt i Hrvatske radiotelevizije.

Na Festivalu će biti predstavljene europske politike i projekti u kulturnome sektoru koji se bave digitalnom transformacijom baštinskih ustanova, ali i primjenom digitalnih sadržaja u području obrazovanja i e-učenja. Bit će dan pregled projekata u području digitalizacije i izradbe digitalnih proizvoda i usluga, predstavljeni rezultati dugogodišnjih projekata sustavne digitalizacije te dan i uvid u inovativne alate za predstavljanje baštine u digitalnome okruženju.

U programu Festivala sudjeluju izlagači s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Instituta za migracije i narodnosti, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci, Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Filozofskoga fakulteta u Rijeci, Fakulteta elektrotehnike i računalstva u Zagrebu, Zagrebačkoga inovacijskog centra, Narodne biblioteke Srbije, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Znanstvene knjižnice Zadar, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i drugih baštinskih ustanova. Zanimljive projekte predstavit će i Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Gradski muzej Požega, Hrvatski školski muzej, Muzej grada Koprivnice, Muzeji grada Karlovca, Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Knjižnica i čitaonica Fran Galović iz Koprivnice, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, Knjižnice grada Zagreba i dr.

Pojedinosti o 11. festivalu hrvatskih digitalozacijskih projekata.

The post Počeo 11. D-fest appeared first on .

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 9. i 10. svibnja 2022. godine posjetilo je izaslanstvo Nacionalne knjižnice Koreje (NKK) u čijem su sastavu bile glavna ravnateljica Knjižnice Suh Hyeran, voditeljica Odjela za online građu Ryu Eunyoung, knjižničarka u Odsjeku za međunarodnu suradnju i odnose s javnošću Park Yoonhee i prevoditeljica u Odsjeku za međunarodnu suradnju i odnose s javnošću Nam Hyang.

Posjet je dogovoren u sklopu nastavka suradnje dviju knjižnica koje su prethodne godine potpisale Sporazum o suradnji.

U sklopu posjeta Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je sastanak s glavnom ravnateljicom NSK prof. dr. sc. Ivankom Stričević i njezinim stručnjacima,  i to pomoćnicom glavne ravnateljice za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc Sofijom Klarin Zadravec, voditeljicom Odjela nabava i izgradnja zbirki dr. sc. Vesnom Golubović, knjižničarskom savjetnicom u Odjelu nabava i izgradnja zbirki Kristinom Romić, knjižničarskom savjetnicom u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo NSK i koordinatoricom procesa Centar za razvoj hrvatske digitalne knjižnice Karolinom Holub te savjetnicom za međunarodne odnose NSK Jasenkom Zajec.

Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima nastavka suradnje dviju knjižnica s posebnim naglaskom na teme razmjene građe, odredbi o obveznome primjerku s osvrtom na online građu, razmjeni iskustava o arhiviranju weba, zastupljenosti građe na temu Koreje u fondu NSK, suradnji na virtualnim izložbama te razmjeni izložaba u 2023. godini.

Podsjetimo da je 2021. godine u Nacionalnoj knjižnici Koreje u Seulu bila postavljena izložba Hrvatska književnost i kulturna baština od srednjeg vijeka do modernog doba. Glavnina te izložbe bila je utemeljena na građi pristigloj iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a sastojala se od panoa izložbe Hrvatska glagoljica i faksimila glagoljaških kodeksa.

Tijekom svojega posjeta NSK izaslanstvo Nacionalne knjižnice Koreje obišlo je Knjižnicu uz stručno vodstvo, a sudjelovalo je i na predstavljanju knjige Susret u Dubrovniku korejskoga književnika Younga Shina održanome 10. svibnja 2022. godine.

The post Izaslanstvo Nacionalne knjižnice Koreje posjetilo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on .

U utorak 10. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je knjiga „Susret u Dubrovniku“ korejskog književnika Younga Shina. Predstavljanje je organizirano kao dio posjeta izaslanstva Nacionalne knjižnice Koreje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Okupljene je u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pozdravila njezina glavna ravnateljica prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a skupu se obratio i veleposlanik Republike Koreje u Republici Hrvatskoj Nj. E. Hong Seong-wook. Ravnateljica Nacionalne knjižnice Koreje, gospođa Seo Hye-ran, zahvalila je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na gostoprimstvu i promociji izdanja.

Autor Young Shin održao je kratko izlaganje o svojem romanu, motivaciji za njegov nastanak i trudu koji je uložio u proučavanje povijesti ovih prostora. Istaknuo je kako je riječ o prvom literarnom djelu koje spaja korejskog autora i tematiku vezanu uz Hrvatsku, čijom prirodnom i kulturnom baštinom je iskreno fasciniran. Spominjući se aktualne 30. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Hrvatske i Koreje, Young Shin je zaključio: „Over the next 30 years, I am confident that Croatia and Korea will become friends who will deepen their friendship by promoting exchanges in various fields, including diplomacy, economy, and culture, and by exhanging assistance.“

Roman čiji prijevod potpisuje mlada prevoditeljica dr. sc. Ivana Gubić objavljen je u izdanju Ibis grafike 2021. godine. Govori o susretu bivšeg haškog tužitelja i povjesničarke umjetnosti koja je u Dubrovnik doputovala u potrazi za svojim ocem. Kroz dijalog i međusobno upoznavanje dvoje likova isprepliću se crtice iz Domovinskog rata, ali i iz života slavnih umjetnika, državnika i drugih povijesnih ličnosti – od Napoleona, Tiziana, Meštrovića do Tita. Hrvatska povijest, a posebno Domovinski rat, pritom je u središtu radnje, a vinjete iz života poznatih osoba fikcionalizirane su. Tijekom putovanja dvoje glavnih likova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, između njih se javlja romansa.

Posjetitelji događanja imali su priliku pogledati i fotografije tradicionalnih korejskih motiva koje je objektivom zabilježio poznati korejski fotograf Hanmo Yang. Fotografije su otisnute na papiru dugom 30 metara i zahvaljujući dimenzijama otiska, u procesu su prijave za Guinnessovu knjigu rekorda.

The post Predstavljena knjiga „Susret u Dubrovniku“ korejskog književnika Younga Shina appeared first on .

Europski dokumentacijski centar NSK zajedno s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i lokalom Spunk organizirao je 9. svibnja 2022. godine pub kviz Veliki europski kviz. Kviz je održan u povodu hrvatskoga i europskoga spomendana Dana Europe kojim se obilježava donošenje deklaracije Roberta Schumana iz 1950. godine koja predstavlja temelje Europske unije.

Za potrebe provođenja kviza Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izišla je iz svojega poznatog prostora i smjestila se u prostor Spunka, lokala koji ima dugogodišnju tradiciju organiziranja pub kvizova. Veliki europski kviz trajao je dva sata, a okupio je deset ekipa koje je činilo 40-ak ljudi.  Pitanja kviza odnosila su se na opće znanje povezano s Europom, a obuhvaćao je područja poput geografije, politike, gospodarstva, kulture, znanosti, povijesti i sl. Kviz je bio podijeljen u dvije glavne cjeline, sastojao se od 50 pitanja, i to 15 slikovnih i 35 tekstualnih. Dvije ekipe koje su ostvarile najveći broj bodova imale su i jednak broj bodova pa su im bila ponuđena dodatna tri pitanja kako bi se izabrala najbolja ekipa. Tri pobjedničke ekipe dobile su vrijedne nagrade koje su im osigurali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Treće mjesto osvojila je ekipa Sudoku hoće živjeti, drugo mjesto ekipa Bipolarni medvjedi, a pobijedila je ekipa pod nazivom Njemački ovčari.

Organiziranjem Velikoga europskog kviza Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zajedno s EDC NSK, osim što je promicala Europsku uniju, Europljane te kulturu i identitet kontinenta, dodatno se približila studentskoj populaciji kako bi se dotaknula i obilježavanja Europske godine mladih. Kviz je prošao u veselome i opuštenome ozračju s vrlo dobrim odazivom, što ukazuje na mogućnost organiziranja sličnih kvizova i u budućnosti.

The post Održan „Veliki europski kviz“ u povodu Dana Europe appeared first on .

Zemlje širom svijeta uključile su se u pomoć ratom zahvaćenoj Ukrajini nakon što je 24. veljače 2022. godine Ruska Federacija započela s masovnom invazijom na tu zemlju. Države, ali i međunarodne organizacije započele su s pružanjem gospodarske pomoći i opskrbe ratnim materijalom, uz primjenu ozbiljnih ekonomskih sankcija protiv Rusije. U tome je smislu na webu objavljen niz publikacija poput odluka, uredaba, rezolucija, mjera kao i izvješća i mišljenja o temi rata u Ukrajini. Također, pojavili su se i mnogi tematski portali u svezi s potporom Ukrajini, portali udruga kao i vijesti o ratu na informativnim portalima.

Kako bi se sadržaj okupio na jednome mjestu, Hrvatski arhiv weba pokrenuo je prikupljanje mrežnih sadržaja o temi rata u Ukrajini, a u izgradnji zbirke mogli su sudjelovati svi zainteresirani građani. Prikupljanju sadržaja priključili su se i Europski dokumentacijski centar NSK i Zbirka službenih publikacija kako bi okupili sadržaje na stanicama EUR-Lexa, Ureda za publikacije Europske unije, Europske komisije, Ujedinjenih naroda, NATO-a kao i važniji hrvatski portali koje su razvila službena tijela Republike Hrvatske poput Hrvatska za Ukrajinu i drugih sličnih stranica.

Tematska zbirka Rat u Ukrajini objavljena je 5. svibnja na portalu Hrvatskoga arhiva weba. Prikupljena su 162 URL-a ukupne veličine 86 GB. S obzirom na to da, nažalost, rat i dalje traje, Hrvatski arhiv weba ponovno će prikupljati sadržaj te će se zbirka uskoro proširiti s novim. Tematska zbirka Rat u Ukrajini trajno pohranjuje te osigurava pristup korisnicima arhiviranim sadržajima te ih upozorava na opasnosti i posljedice rata, ali i pokazuje da se u teškim trenutcima zemlje svijeta mogu zajedno ujediniti, pokazati solidarnost i pružiti potrebnu pomoć tijekom ratnih nevolja.

The post Objavljena tematska zbirka „Rat u Ukrajini“ na Hrvatskome arhivu weba appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. svibnja 2022. godine predstavljena je novoobjavljena knjiga Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću autora povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.

Knjigu su predstavili autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dok je program moderirao prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot.

Okupljene uzvanike prigodnim je riječima pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zahvalivši autoru i svima koji su sudjelovali u ostvarenju vrijednoga novog izdanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

„Iznoseći teze i otkrivajući rezultate svojih istraživanja, profesor Krasić temu je zahvatio u svoj njezinoj širini, navodeći mnoštvo podataka i kurioziteta koji će probuditi zanimanje ne samo nas knjižničara i povjesničara već i svih onih kojima su bliske teme povezane s kulturom. Uvjerena sam kako će knjiga biti često konzultirana literatura među korisnicima hrvatskih knjižnica, pa i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kojoj gravitiraju brojni studenti zagrebačkoga sveučilišta, ali i znanstvenici u potrazi za vjerodostojnim referencama“, istaknula je glavna ravnateljica NSK.

Knjigom Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću prof. dr. sc. Stjepan Krasić, kako je i sam rekao na njezinu predstavljanju, iznosi na vidjelo bitnu i dosad potpuno nepoznatu stranicu hrvatske kulturne prošlosti, napisanu na temelju sačuvanih arhivskih i objavljenih podataka, posvećenu prvoj javnoj knjižnici na hrvatskome tlu te trećoj u Europi.

Autora knjige prof. dr. sc. Stjepana Krasića prilikom stvaranja ovoga izdanja nije zanimala samo suha faktografija utemeljivana pojedinih knjižnica, nego i uloga koju je u pojedinome povijesnom razdoblju imala knjiga kao moćni instrument u izobrazbi i preobrazbi – osobito u vrijeme humanizma i renesanse.

„Bilo je to vrijeme – kako netko reče – kada je europski čovjek zahvaljujući knjizi konačno otkrio sebe i svijet oko sebe te jednim okom gledao unazad, na antiku, a drugim okom na budućnost koja je bila pred njim“, rekao je naglasivši bitnu ulogu knjige kao univerzalnoga i nezamjenjivoga prijenosnika znanja.

S drukčijim pristupom hrvatskoj kulturnoj prošlosti, autor naglašava i fenomen „maloga velikog grada“, grada Dubrovnika koji je, istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan Krasić, sebi i čovječanstvu davao nerazmjerno mnogo više nego što se to od njegove fizičke veličine moglo očekivati.

„Ova knjiga donosi puno više od onoga što možda od nje na prvi pogled očekujete – ona donosi jedan sustavan pregled razvoja ne samo knjige i knjižnica već i cjelokupna društvenog, kulturnog, političkog i znanstvenoga konteksta toga razvoja do razdoblja novoga vijeka. Autor nam, koristeći nevjerojatnu količinu objavljenih i arhivskih izvora, objašnjava sve povijesne i društvene preduvjete koji su doveli do nastanka knjižnice koja je u središtu njegova zanimanja“, rekla je prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dodajući da je ovom knjigom dan novi pogled na ono što smo smatrali da nam je poznato.

 Knjiga Stjepana Krasića izuzetan je doprinos proučavanju ne samo povijesti hrvatskih knjižnica, već cjelokupne hrvatske baštine koja je sačuvana upravo zahvaljujući knjižnicama. Ona može biti korisna lireratura ne samo onima koje zanimaju knjižnice nego i svima koji proučavaju povijest, povijest umjetnosti, povijest znanosti, pa i arhitekturu i druga područja. Stjepan Krasić pravi je „renesansni čovjek“ i jedno je takva osoba mogla napisati ovakvu sveobuhvatnu knjigu, naglasila je prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić.

Knjigu Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću objavila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u nakladi od 200 primjeraka. Urednica je knjige viša stručna savjetnica za odnose s javnošću NSK Nela Marasović.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.

The post Predstavljena knjiga „Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.)“ u NSK appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu korisničke službe.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu korisničke službe.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 6. svibnja 2022. appeared first on .

Autor: Stjepan Krasić

Nakladnik: Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Godina objave: 2022.

Materijalni opis: 456 str. : ilustr. ; 24 cm

ISBN: 978-953-500-211-6

Cijena: 200,00 kn (PDV 5 %)

The post Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.) : knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću appeared first on .

U sklopu ovogodišnjega Festivala znanosti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 2. svibnja 2022. godine organizirala je radionicu građanske znanosti za učenike Srednje škole „Ivan Švear“ Ivanić-Grad u suradnji s Gradskom knjižnicom Ivanić-Grad.

Svrha je radionice bila izraditi tematsku zbirku Pčele, život, ljudi u Hrvatskome arhivu weba u sklopu projekta Citizen-enhanced open science in Southeastern Europe Higher Education hubs u kojem je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna od glavnih partnera.

Učenici su se na radionici upoznali s pojmovima građanske znanosti i otvorene znanosti kao i o radu i značaju Hrvatskoga arhiva weba s naglaskom na arhiviranju mrežnoga sadržaja i stvaranju tematskih zbirki.

Tematska zbirka Pčele, život, ljudi posvetit će se ulozi i značaju pčela u ekosustavu s obzirom na to da je poznato kako bez pčela nema života. Zbirka će na jednome mjestu okupljati mrežni sadržaj o pčelama koji će se odnositi na tematske portale, dijelove mrežnih stranica, publikacije u PDF obliku, regionalne i lokalne informativne portale, tematske blogove i sl.

Zbirka Pčele, život, ljudi  bit će trajno dostupna u otvorenome pristupu i na raspolaganju zainteresiranoj javnosti, a očekuje se da će biti objavljenja tijekom svibnja. Ovom je aktivnošću obilježena i Europska godina mladih kojom se želi istaknuti ključna uloga mladih u stvaranju bolje, zelenije i digitalnije europske budućnosti.

The post U sklopu Festivala znanosti u NSK provedena aktivnost građanske znanosti „Pčele, život, ljudi“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 5. svibnja 2022. godine u 12 sati održat će se predstavljanje novoobjavljene knjige Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću autora povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.

Novo izdanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavit će sam autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić. Program će moderirati prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot.

Autor knjige Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću prof. dr. sc. Stjepan Krasić nakon višegodišnjega istraživanja na više od 400 stranica donosi iscrpan i zanimljiv pregled razvoja knjige i knjižnica tijekom povijesti, s naglaskom na povijest knjige i knjižnica na hrvatskome tlu, gdje posebnu pozornost pridaje knjižnici samostana sv. Dominika u Dubrovniku, prema autorovim istraživanjima, prvoj javnoj knjižnici u Hrvatskoj. Ovom vrijednom knjigom autor donosi novi pogled na ulogu knjige i knjižnice u kulturnoj preobrazbi društva, osobito hrvatskoga naroda. Urednica je knjige viša savjetnica za odnose s javnošću NSK Nela Marasović.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.

Stjepan Krasić rodio se u Čitluku pokraj Mostara 1938. godine. Član je dominikanskoga reda. Studirao je u Dubrovniku, Zagrebu i Rimu, postigavši dva doktorata, i to iz teologije i povijesti. Punih 35 godina predavao je povijest i metodologiju znanstvenoga rada na Papinskome sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu i obavljao različite akademske službe u inozemstvu i domovini. Nakon povratka u domovinu 2008. godine predavao je povijest na Međunarodnome sveučilištu u Dubrovniku (Dubrovnik International University). Član je više znanstvenih i kulturnih udruga i ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (dopisni član) i Međunarodne akademije tehničkih znanosti sa sjedištem u Moskvi.

Dobitnik je 20 nagrada različitih kulturnih i znanstvenih ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima četiri nagrade za životno djelo, te dviju nagrada koje dodjeljuje predsjednik Republike Hrvatske: Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića „za izuzetne rezultate u istraživanju povijesti Hrvata“ (1998.) i Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2020.) „za izniman doprinos istraživanju, očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i duhovne baštine u Republici Hrvatskoj i svijetu“  kao i počasnoga doktorata Sveučilišta u Zadru (2005.) „za izuzetne doprinose na području humanističkih znanosti, polju povijesti, u proučavanju novije hrvatske povijesti, osobito visokog školstva u Hrvatskoj, posebice u Zadru”.

Stjepan Krasić autor je 32 knjiga i gotovo 300 znanstvenih rasprava objavljenih u različitim časopisima u zemlji i inozemstvu. Njegove znanstvene rasprave beziznimno otkrivaju ne samo nepoznate nego i neslućene podatke iz hrvatske kulturne prošlosti, pomičući znatno u prošlost ono o čem smo mislili da već sve znamo.

Znanstveno istraživanje spada u ona područja ljudske intelektualne djelatnosti koja najviše doprinose borbi protiv neznanja, bez obzira na to o kakvome se neznanju radi. A takvih je područja doista napretek. Jedno takvo, još uvijek nedovoljno istraženo područje, povijest je knjige i knjižničarstva na hrvatskome tlu, koje, kao i mnoga druga, u sebi krije ugodna iznenađenja, sposobna iz temelja promijeniti neka naša davno prihvaćena uvjerenja za koja smo smatrali da su neupitne činjenice. No stvarnost se, na našu sreću, ponekad s nama našali i pokaže da nismo u pravu. Ugodno nas iznenadi kada se možda najmanje nadamo.

(Iz predgovora prof. dr. sc. Stjepana Krasića)

The post Predstavljanje knjige „Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.)“ u NSK appeared first on .